Autor: INFO

Mađarskoj prijeti energetska kriza: Zbog rekordno niskog Dunava prvi put za 44 godine gasi se nuklearna elektrana Paks
Zbog rekordno niskog vodostaja Dunava, nuklearna elektrana Paks biće potpuno zatvorena prvi put u 44 godine, a budući da je i elektrana Dunamenti u srijedu zatvorena zbog tehničkog kvara, od ponedjeljka bi u Mađarskoj mogla nastupiti energetska kriza.

Tim povodom Mađarima se obratio i premijer ove zemlje Peter Mađar.

“Najkasnije do ponedjeljka u Mađarskoj će nestati 2.000 megavata iz proizvodnje energije, dok se potražnja za električnom energijom u domaćinstvima i javnosti povećava zbog sve većih vrućina. Zbog vanredne energetske krize, proizvodnja određenih velikih potrošača može biti ograničena, a u nekim slučajevima čak i privremeno obustavljena”, rekao je Mađar.

Po nalogu vlade, sistemski operater MAVIR pozvao je sljedeće velike potrošače da ograniče potrošnju električne energije tokom kritičnog perioda u ranim večernjim časovima:
- fabrike baterija,
- fabrike cementa,
- hemijska postrojenja,
- fabrike automobila i druga velika industrijska postrojenja.
Ako dođe do gašenja nuklearne elektrane Paks, gradonačelnik Budimpešte Gergelj Karačonj najavio je vanredne mjere i u glavnom gradu Mađarske.

“Budimpešta mora dati svoj doprinos uštedi energije. Naložio sam Javnom komunalnom preduzeću Budimpešte da se pripremi za sljedeće: u slučaju gašenja nuklearne elektrane Paks, ne bi trebalo da pali dekorativnu rasvjetu u više od 300 zgrada kojima upravlja, a koje imaju dekorativnu rasvjetu, tokom trajanja gašenja.

Važno je istaći da ovo ne utiče na javnu rasvjetu. Izostavljanjem dekorativne rasvjete, posebno u periodu kada je potrošnja energije kritična, može se uštedjeti značajna količina energije. Zato molim vlasnike privatnih zgrada sa dekorativnom rasvjetom da naprave slične uštede. Izgled će neko vrijeme biti skromniji, ali će ostati više energije za vitalne svrhe, a od toga trenutno nema ništa važnije”, naveo je prvi čovjek Budimpešte.

Mađarsku situaciju dodatno komplikuje činjenica da i Rumunija ima probleme zbog ekstremne suše i niskog vodostaja Dunava. Zbog pada proizvodnje u nuklearnoj elektrani Černavoda, susjedna zemlja bi takođe mogla morati da uvozi više električne energije.

To znači da bi se na istom regionalnom tržištu u isto vrijeme moglo pojaviti nekoliko država sa velikom potražnjom za električnom energijom. To bi moglo dovesti ne samo do rasta cijena, već i do dodatnog sužavanja mogućnosti regiona u trenutku kada visoke temperature sve više opterećuju energetske sisteme.
31 Jula, 2026
Ko je žena čije je hapšenje uzdrmalo NATO?

Belgijske vlasti uhapsile su državljanku Kanade kineskog porijekla koja je kao pripravnica radila u vojnom sjedištu NATO-a SHAPE u gradu Mons, zbog sumnje da je špijunirala u korist treće države i bila član kriminalne organizacije.

Istraga je pokrenuta nakon što su bezbjednosne službe NATO-a prijavile sumnjive aktivnosti, poslije čega su istražioci pretresli njen dom i radno mjesto, a sud joj je odredio jednomjesečni pritvor.

Istraga tek treba da utvrdi za koga je radila

Belgijsko tužilaštvo nije saopštilo identitet osumnjičene niti ime države za koju je navodno prikupljala informacije, dok je NATO poručio da nema naznaka da su operativna spremnost, komandni sistemi ili tekuće misije Alijanse ugroženi.

SHAPE predstavlja glavno vojno zapovjedništvo NATO-a zaduženo za planiranje i vođenje svih savezničkih operacija, zbog čega se ovaj slučaj smatra posebno osjetljivim.

Kanada preispituje bezbjednosne provjere

Kanadske vlasti saopštile su da sarađuju sa belgijskim istražnim organima, dok je ministar javne bezbjednosti Geri Anandasangari izjavio da će biti preispitan način na koji se sprovode bezbjednosne provjere kandidata za rad u međunarodnim organizacijama.

Prema pravilima NATO-a, bezbjednosnu provjeru pripravnika obavlja njihova matična država prije stupanja na dužnost.

Slučaj je dodatno pojačao zabrinutost zbog stranih obavještajnih aktivnosti u Evropi, posebno u institucijama koje raspolažu osjetljivim vojnim i bezbjednosnim informacijama, prenosi BBC.

31 Jula, 2026
Inflacija pušta korijene u BiH

Poskupljenja ne staju, jer su, prema podacima Centralne banke BiH domaći inflatorni pritisci i dalje izraženi, a najveći rast cijena zabilježen je u sektoru usluga.

Podaci Centralne banke BiH pokazuju da su domaći inflatorni pritisci i dalje snažni, a godišnja bazna inflacija u prvom polugodištu iznosila je 4,42 odsto. Najveći rast cijena zabilježen je u sektoru usluga, gdje je poskupljenje dostiglo 4,80 odsto.

Ekonomisti ističu da rast cijena više nije isključivo posljedica skupljih energenata i uvozne robe, već sve više odražava kretanja u domaćoj ekonomiji, poput rasta troškova rada i poslovanja.

Stručnjaci upozoravaju da je BiH, kao uvozno orijentisana ekonomija, posebno osjetljiva na globalna kretanja, uključujući cijene nafte, sirovina i transportnih usluga.

Prema procjenama ekonomista, dalji tok inflacije zavisiće prvenstveno od razvoja geopolitičke situacije i kretanja na svjetskom tržištu energenata.

Prema podacima CB BiH, godišnja bazna inflacija u prvom polugodištu ove godine iznosila je 4,42 odsto, dok je prosječan rast cijena u sektoru usluga dostigao 4,80 odsto. U najnovijem izvještaju CB BiH navodi se da su inflatorni pritisci u junu, u odnosu na maj, blago ojačali u kategorijama koje ulaze u obračun bazne inflacije. Istovremeno, bazna inflacija je u prvih šest mjeseci ove godine bila viša nego tokom cijele prošle godine, što, kako ističu iz Centralne banke, potvrđuje da domaći inflatorni pritisci i dalje ostaju snažni.

To znači da rast cijena više nije prvenstveno posljedica skupljih energenata, goriva ili uvozne robe, već sve više odražava kretanja u domaćoj ekonomiji. Veći troškovi rada i poslovanja najizraženije su se prelili na sektor usluga, čije cijene, za razliku od cijena hrane ili goriva, nakon rasta rijetko bilježe pad.

Bazna inflacija isključuje cijene hrane, goriva i energenata, jer su one najpodložnije naglim oscilacijama, pa se ovaj pokazatelj smatra najpouzdanijim mjerilom trajnosti inflatornih kretanja.

Direktor Područne privredne komore Banjaluka Aleksandar Ljuboja rekao je za Glas Srpske da se razlike u kretanju cijena mogu objasniti različitim kretanjem ulaznih troškova, prije svega energenata, repromaterijala i transportnih usluga.

– Industrijska proizvodnja najviše zavisi od cijena energenata i repromaterijala, a veliki dio tih sirovina uvozimo. Zbog toga se bazna inflacija ne može posmatrati samo kroz prizmu prerađivačke industrije, već i kroz rast cijena uvozne i potrošne robe. Upravo je poskupljenje uvoznih repromaterijala jedan od glavnih uzroka rasta cijena – rekao je Ljuboja.

Prema njegovim riječima, domaća privreda je snažno oslonjena na uvoz, dok istovremeno bilježi pad pokrivenosti uvoza izvozom, što dodatno povećava osjetljivost na globalna kretanja.

– BiH je mala i uvozno orijentisana ekonomija, zbog čega nema prostora za drastične poteze koji bi mogli zaustaviti inflaciju. Suočeni smo sa rastom cijena energenata, sirovina i poluproizvoda, ali i sa smanjenom tražnjom na tržištima naših najvažnijih spoljnotrgovinskih partnera. U takvim okolnostima i proizvođači i pružaoci usluga prinuđeni su da povećavaju cijene kako bi mogli nastaviti poslovanje – naglasio je Ljuboja.

Dodao je da Vlada, u okviru raspoloživih mogućnosti, kroz podsticaje i subvencije nastoji da pomogne privredi, ali da ne može uticati na globalna kretanja, poput cijena energenata ili mineralnih đubriva, koja BiH u velikoj mjeri uvozi.

Ekonomista Zoran Pavlović smatra da su inflatorni pritisci u BiH prije svega odraz globalnih ekonomskih i geopolitičkih kretanja.

– BiH je dio svjetske ekonomije i sve što se dešava na globalnom tržištu direktno se odražava i kod nas. Oscilacije cijene sirove nafte uslovljavaju rast cijena goriva i transportnih usluga, a to se potom prenosi i na cijene ostalih proizvoda i usluga – rekao je Pavlović.

Ističe da najveći pritisak trpi sektor transporta, jer gorivo čini značajan dio njegovih troškova.

– Prevoznici moraju prilagođavati cijene u skladu sa kretanjem cijena goriva. U suprotnom, dovode u pitanje održivost poslovanja. Istovremeno, privrednici imaju vrlo malo manevarskog prostora, jer su suočeni sa rastom troškova, ali i ograničenom kupovnom moći građana, koji ne mogu podnijeti nova poskupljenja – istakao je Pavlović.

On smatra da bi veću pomoć privredi trebalo da daju entitetske vlade, ali da su njihove mjere nedovoljne u odnosu na izazove sa kojima se privreda suočava.

Govoreći o nastavku godine Zoran Pavlović kaže da su prognoze krajnje neizvjesne.

– Sve će zavisiti od razvoja geopolitičke situacije, prije svega na Bliskom istoku. Ako dođe do smirivanja tenzija, može se očekivati postepena stabilizacija cijena energenata i manji inflatorni pritisci. Međutim, u ovom trenutku niko ne može sa sigurnošću prognozirati dalji tok događaja, a upravo je ta neizvjesnost najveći problem za privredu, jer bez predvidivog poslovnog okruženja nema ni dugoročnog planiranja – poručio je Pavlović.

31 Jula, 2026
Poljaku određen jednomjesečni pritvor zbog vandalizma u Međugorju

Poljskom državljaninu Bartlomjeju Krakovjaku, osumnjičenom za skrnavljenje i paljenje vjerskih objekata u Međugorju, određen je jednomjesečni pritvor, saopštio je Sud BiH.

Pritvor je određen zbog sumnje da je počinio krivična djela oštećenje ili rušenje vjerskih objekata, izazivanje narodnosne, rasne i vjerske mržnje, razdora ili netrpeljivosti, izazivanja opšte opasnosti, te zbog postojanja opasnosti od bjekstva i da bi boravkom na slobodi mogao ponoviti krivično djelo.

Poljski državljanin uhapšen je u utorak, 28. jula, u mjestu Cerno kod Ljubuškog nakon što je noć prije na području Međugorja oštetio i zapalio više vjerskih objekata.

31 Jula, 2026
Požar u “Livnici Jelšingrad”, na terenu 9 vatrogasaca i 4 vozila

U praznoj hali u “Livnici Jelšingrad” u Banjaluci izbio je požar, a na terenu je devet vatrogasaca sa četiri vozila, potvrđeno je za “Nezavisne novine”.

Ovu informaciju za “Nezavisne novine” potvrdio je Miroslav Malinić, komandant Vatrogasne brigade Banjaluka.

“Intervencija je počela u 4.45 i još uvijek su naši ljudi na terenu. Požar je pod kontrolom. Na terenu je devet ljudi i četiri vozila”, istakao je on za “Nezavisne novine”.

Očekuje se da će više informacija biti poznato tokom dana.

Podsjećamo, i u Tesliću vatrogasci su se tokom noći borili sa požarom u fabrici drvenih sortimenata “Elgrad” u Donjem Rankoviću, a požar je stavljan pod kontrolu.

Savo Bubić, starješina Teritorijalne vatrogasno-spasilačke jedinice Teslić, izjavio je za RTRS da je požar lokalizovan i da je u toku njegovo potpuno gašenje.

“U vatri je uništena velika količina drvnih sortimenata, kao i gotovih i polugotovih proizvoda. U gašenju je učestvovalo više od 60 vatrogasaca sa oko 25 vozila, uz pomoć ekipa iz više lokalnih zajednica”, naglasio je Bubić.

Dule Borić, načelnik Civilne zaštite u Tesliću, rekao je da je tokom vatrene stihije u potpunosti izgorjela glavna hala sa generatorima, fotonaponskim pločama i kubici drvnih sortimenata, te da je šteta ogromna, prenosi Srna.

Na gašenju požara su, osim iz Teslića, bili angažovani vatrogasci iz Doboja, Tešnja, Maglaja, Žepča, Prnjavora, Kotor Varoša, Stanara, Jelaha, kao i iz Dobrovoljnog vatrogasnog društva iz Očauša.

Iz dobojske Teritorijalne vatrogasno–spasilačke jedinice rečeno je da su kao ispomoć intervenisali juče od 18.00 časova do jutros u 4.00 časa, i da je šteta na fabrici totalna.

Iz Policijske uprave Doboj ranije je rečeno da je požar prijavljen Policijskoj stanici Teslić juče u 16.30 časova.

31 Jula, 2026
Mileševićeva nakon vandalizma na Zvorničkoj tvrđavi: Provokacije ne smiju vratiti društvo u prošlost

Godinama ulažemo napore da gradimo povjerenje među ljudima i podjednako brinemo o kulturnom nasljeđu svih naroda, ali posljednji događaji pokazuju da pojedinci pokušavaju da naruše takvu atmosferu. Najnoviji primjer, prema ocjeni Republičkog zavoda za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa, jeste skrnavljenje Zvorničke tvrđave, jednog od najznačajnijih srednjovjekovnih utvrđenja u BiH.

Na zidinama tvrđave Đurđev grad iscrtani su grafiti sa ratnim obilježjima i uvredljivim porukama, a policija je identifikovala dvije osobe iz Francuske koje se dovode u vezu sa ovim incidentom. Iz Zavoda poručuju da će oštećenja biti sanirana u saradnji sa Gradskom upravom Zvornik, uz primjenu svih konzervatorskih mjera kako bi se spriječila dodatna degradacija spomenika.

Direktorica Zavoda Jasna Milešević upozorila je da je riječ o ozbiljnoj provokaciji koja može dodatno pogoršati međunacionalne odnose.

Ona ističe da posljednjih godina primjećuje zabrinjavajući porast incidenata motivisanih nacionalnom netrpeljivošću, od sukoba među mladima na sportskim terenima do napada na kulturno-istorijske spomenike.

Mileševićeva naglašava da Zavod kojem rukovodi jednako štiti kulturna dobra svih konstitutivnih naroda, podsjećajući da je ova ustanova u više navrata učestvovala u obnovi objekata od značaja za različite vjerske i nacionalne zajednice.

Kao primjer navodi obnovu Sahat-kule u Banjaluci, za koju je Zavod izradio kompletnu projektnu dokumentaciju vrijednu oko 100.000 KM, kao i stručni nadzor i učešće u obnovi kuće Zehre Bajraktarević, u kojoj danas djeluje Muftijstvo.

– Nisam vidjela niti jedan napis o tome, niti je neko pohvalio taj naš čin. Učestvovali smo i pružili stručnu pomoć i nadzor za vjerske objekte Islamske zajednice kako bi se svi osjećali dobrodošlo i znali da je ovo i njihov grad. U Srpskoj nemamo nacionalnu netrpeljivost niti dijelimo poslove u struci po nacionalnom ključu. Ne znam da je iko u Republici Srpskoj ikada napadnut niti da smo skrnavili nečije spomenike – rekla je Mileševićeva za „Glas Srpske“.

Dodala je da građani ne bi trebalo da podliježu provokacijama pojedinaca koji, kako kaže, žele da društvo vraćaju unazad, ocijenivši da je ovakva atmosfera posljedica snažne nacionalne retorike koja dolazi iz političkog Sarajeva.

Govoreći o sanaciji oštećenja na tvrđavi, objasnila je da je prvi korak da Gradska uprava Zvornik uputi zvaničan zahtjev Republičkom zavodu, nakon čega će biti propisane mjere zaštite i način uklanjanja grafita.

– Gradska uprava ima pravo angažovati specijalizovanu firmu za uklanjanje spornih grafita, ali isključivo uz preporuke i propisane mjere Zavoda, koji definiše i koje se hemikalije smiju koristiti kako ne bi došlo do erozije i dodatnog oštećenja samog objekta – navela je Mileševićeva.

Ukoliko stručnjaci utvrde da je oštećen i kamen, restauratori Zavoda će procijeniti obim štete i odrediti način sanacije.

Direktorica Zavoda naglasila je da je riječ o ozbiljnom napadu na kulturno dobro, podsjećajući da važeći propisi predviđaju i prekršajnu i krivičnu odgovornost.

– Prema Zakonu o zaštiti kulturnih dobara predviđena je prekršajna kazna, odnosno novčana kazna u zavisnosti od visine pričinjene štete. Takođe, prema Krivičnom zakoniku Republike Srpske propisana je kazna od jedne do tri godine za lica koja trajno ili privremeno urušavaju spomenike, koriste nedozvoljene simbole ili vrše intervencije bez saglasnosti Zavoda – naglasila je Mileševićeva.

Član Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika iz Republike Srpske Anđelina Ošap Gaćanović podsjetila je da Zvornička tvrđava od 2005. godine ima status nacionalnog spomenika Bosne i Hercegovine.

Ona očekuje da će nadležni organi, nakon utvrđivanja svih okolnosti, ispitati motive i eventualnu odgovornost osoba koje su oštetile ovo kulturno dobro.

– U skladu sa zakonom vjerovatno će biti moguće utvrditi i potencijalnu krivičnu odgovornost osoba koje su na ovaj način oštetile kulturno istorijsko dobro od izuzetnog značaja – kazala je „Glasu“ Ošap Gaćanović.

Dodala je da Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika nema izvršna ovlašćenja kada je riječ o zaštiti spomenika na terenu, već su za sprovođenje konkretnih mjera nadležni entiteti.

Prema informacijama Policijske uprave Zvornik, prijavljeno je da su na zidinama tvrđave iscrtani simboli ratne zastave BiH iz perioda 1992–1998. godine, kao i natpisi „ACAB“, „Anti Srbi“ i „Horde zla“. U okviru istrage identifikovana su lica čiji su inicijali A.S. i M.S., oba iz Francuske, koja se dovode u vezu sa ovim slučajem. Pojedini mediji navode da je riječ o Bošnjacima porijeklom iz Zvornika koji danas žive u Francuskoj.

Gradonačelnik Zvornika Bojan Ivanović ocijenio je da je incident uznemirio građane i narušio atmosferu po kojoj je ovaj grad bio prepoznatljiv.

– Događaj je podigao tenzije, ali to nama u ovom trenutku ne treba. Kada su u pitanju povratak i suživot, Zvornik je bio primjer svima, ali ovakvi ekscesi uvijek izazivaju velike tenzije. Pozivam sve građane Zvornika da ne nasjedaju ni na kakve provokacije – naglasio je Ivanović.

(Glas Srpske)

31 Jula, 2026
Saobraćaj otežan u centru grada zbog radova na vodovodnoj mreži

Radovi na obnovi vodovodne mreže u Ulici kralja Petra I Karađorđevića u Banjaluci ušli su u šesti dan, a zbog izvođenja radova saobraćaj kroz jednu od najprometnijih gradskih saobraćajnica odvija se otežano.

Na dionici između Ulice Vuka Karadžića i Ulice bana dr Todora Lazarevića angažovane su građevinske mašine i radnici izvođača, dok je jedna kolovozna traka privremeno zatvorena. Zbog toga se vozila kreću usporeno, posebno u periodima pojačanog saobraćaja.

Kako su za BL portal rekli radnici na terenu, u toku je zamjena dotrajalih vodovodnih cijevi, a planirano je da posao bude završen do 30. avgusta. Izvođač radova je banjalučka kompanija “MKR Kremenović”.

Iz gradskog Odjeljenja za saobraćaj i puteve navode da će privremena izmjena režima odvijanja saobraćaja biti na snazi do 15. avgusta. Tokom tog perioda, na pomenutoj dionici zauzimaće se jedna strana kolovoza radi izvođenja radova na izgradnji hidrotehničke infrastrukture.

31 Jula, 2026
Macut: Očuvati ugrožene srpske svetinje na Kosovu i Metohiji

U Narodnom muzeju u Vranju večeras je otvorena izložba posvećena srpskim kulturnim dobrima sa Liste svjetske baštine u opasnosti – manastirima Dečani, Gračanica i Pećka patrijaršija, kao i Crkvi Bogorodice Ljeviške u Prizrenu.

Izložbu “Srpski srednjovekovni spomenici u opasnosti” otvorio je premijer Srbije Đuro Macut, koji je poručio da ove svetinje nisu samo remek-djela srednjovjekovne arhitekture i umjetnosti, već i vjekovno svjedočanstvo o identitetu, vjeri, kulturi i istorijskom trajanju srpskog naroda na Kosovu i Metohiji.

Istovremeno su, naglasio je, i dio evropske i svjetske kulturne baštine i upravo je zato njihovo očuvanje zajednička odgovornost.

On je podsjetio da je ova izložba prvi put predstavljena u sjedištu Uneska, povodom 20 godina od upisa manastira Visoki Dečani na Listu svjetske baštine.

Macut je istakao da je autorski tim kroz spoj umjetnosti i savremenih digitalnih tehnologija uspio da posjetiocima približi ne samo ljepotu ovih svetinja, već i njihovu ranjivost i potrebu da budu sačuvane.

Naglasio je da će Vlada Srbije nastaviti da odgovorno ulaže u zaštitu kulturnog nasljeđa, u obnovu muzeja, manastira, crkava i drugih spomenika kulture širom Srbije, kao i da istrajno, u saradnji sa relevantnim međunarodnim institucijama, radi na očuvanju srpskih kulturnih dobara na Kosovu i Metohiji, saopšteno je iz Vlade Srbije.

31 Jula, 2026
Otvoren amfiteatar kod Pravnog fakulteta

U Banjaluci je večeras otvoren novi amfiteatar kod Pravnog fakulteta, novo mjesto okupljanja sa više od 600 sjedećih mjesta.

Kako je gradonačelnik Draško Stanivuković poručio tom prilikom, Banja Luka je dobila još jedan savremen i funkcionalan javni prostor.

-Od mjesta koje je bilo specifično sada je potpuno novo. Mjesto je specifično iz dva razloga, prvo jer se nalazi pored prelijepe rijeke Vrbas i pored Univerziteta. Ovo je bilo mjesto gdje niko nije boravio, bio je prostor koji je čekao da se nešto desi. Drugo je jer su pojedini ljudi željeli da uzmu ovo mjesto i da naprave nešto što oni požele. Mi smo na vrijeme, kada je trebalo, počeli da gradimo ovaj amfitetar, odnosno prostor gdje se njeguje nauka i besjedništvo – rekao je gradonačelnik.

Istakao je kako je uvjeren da je ovaj prostor prepoznat na pravi način.

-Danas ovdje nemamo samo amfiteatar, imamo amfiteatar – park, što znači da imamo sve sadržaje: biciklističke staze, trim staze, dječiji park, mobilijar. Ovdje će se ptorezati i naša banjalučka riva. Na 15 hiljada kvadratnih metara smo dobili novi prostor, mjesto gdje će naši studenti da imaju najbolja predavanja, gdje će se njegovati nauka, umjetnost i kultura. Hvala Univerzitetu koji je ovo prihvatio. Ovdje ne dostaje još jedna stvar, a to je spomen-obilježje nastradalim sutdentima i profesorima Univerziteta dali svoj život za Republiku Srpsku, njega ćemo postaviti kroz 30-ak dana – istakao je Stanivuković.

Posebnu atmosferu na otvaranju upriličio je profesor Miloš Kovačević iz Beograda svojom besjednom, a nakon toga i predstava „Puškin. Slučaji“ u produkciji Ruskog teatra Beograd.

U pitanju je predstava koja publici donosi savremenu scensku interpretaciju odabranih djela Aleksandra Puškina kroz moderan pozorišni izraz i glumačku igru.

Novi amfiteatar predstavlja prostor namijenjen studentima, profesorima, mladima, porodicama, ali i svima koji žele da vrijeme provode na otvorenom u prijatnom i uređenom ambijentu.

Amfiteatar kod Pravnog fakulteta tako već od danas postaje prostor namijenjen različitim manifestacijama, koncertima, promocijama, javnim predavanjima i drugim sadržajima koji bi trebali dodatno da ožive ovaj dio grada.

31 Jula, 2026
Projekat cesta Gradiška – auto-put Zagreb – Beograd gotova u septembru?

Ako je vjerovati “Hrvatskim cestama”, u septembru će biti završen projekat koji traje više od 20 godina, povezivanje Banjaluke sa Zagrebom preko mosta na Savi kod Gradiške i brzom cestom do auto-puta Zagreb – Beograd.

Naime, kako nam je juče potvrđeno iz ove kompanije, treća faza brze ceste, koja vodi od petlje kod Novog Varoša do auto-puta, trebalo bi da bude završena u septembru.

“Radovi se privode kraju u skladu s dinamičkim planom te se očekuje da će isti biti završeni u septembru ove godine”, navedeno nam je iz HC-a.

Iako završetak radova ne znači i otvaranje, što pokazuje primjer ranijih dionica koje su otvarane na ovom području, ovo bi ipak bio značajan događaj koji bi priveo kraju jedan veliki projekat.

Projekat u više faza
Podsjećanja radi, projekat izvodi banjalučka firma “Integral inženjering”, a ista firma je izgradila prvi dio brze ceste, kao i most na Savi kod Gradiške. Zbog teškog i zahtjevnog terena prvi dio ceste je zahtijevao velike napore da se završi. Na primjer, jedan nadvožnjak na toj dionici duži je i od mosta na Savi, koji je sam predstavljao veliki građevinski izazov.

Inače, most na Savi, koji povezuje BiH i Hrvatsku, koštao je 19 miliona evra i platile su ga Hrvatska i BiH, odnosno Republika Srpska, popola. Radovi na ovom objektu počeli su u oktobru 2019, a završeni u junu 2022.

Prvi dio brze ceste od mosta do Novog Varoša dug je četiri kilometara, a cijena iznosi oko 40 miliona evra. Radovi su počeli u februaru 2022, a cesta je čekala otvaranje graničnog prelaza koji je, nakon mnogo zavrzlama i opstrukcija, otvoren u maju ove godine.

Cijena radova na posljednjoj dionici iznosi oko 14 miliona evra, a prvobitno je bilo planirano da cesta bude završena u junu ove godine, ali je zbog izazova na terenu rok pomjeren za novembar.

Ako cesta zaista bude otvorena u septembru, to će predstavljati kraj posla dugog dvije decenije, otkad su vlade u Banjaluci i Zagrebu dogovorile izgradnju mosta i brze ceste.

Obostrani interes
RS je imala interes da Banjaluku poveže sa Zagrebom i Beogradom mnogo lakšom i bržom vezom od postojeće stare ceste i neadekvatnog graničnog prelaza. Most kod tog prelaza zatvoren je nakon obrušavanja u maju, a zanimljivo je da novi granični prelaz ne bi mogao ni biti otvoren da nije došlo do ove havarije. Naime, formalno gledano, novi prelaz još nije otvoren, već se pravno vodi kao stari prelaz privremeno izmješten na novu lokaciju.

Ni otvaranje mosta nije prošlo bez međudržavnih komplikacija, ali i unutardržavnih svađa u BiH između Banjaluke i Sarajeva. Cijeli problem mogao je biti riješen tek kada su u paketu dogovoreni svi prelazi i sve lokacije između BiH i Hrvatske za koji su pojedini dijelovi BiH imali interes. Tako je tek nedavno potpisan novi međudržavni ugovor o granicama između BiH i Hrvatske u kojem su sva ta pitanja definisana.

Prema prethodnom ugovoru iz 2013, samo su Bijača i Gradiška imale najviše standarde inspekcijskog nadzora, što je privrednicima otežavalo prevoz određenih vrsta robe preko granice. Novim ugovorom ovaj status dobili su još i prelazi Svilaj, Kamensko i Izačić, čime su zadovoljeni ekonomski interesi svih dijelova BiH.

Time se praktično pokazalo da je u BiH bez blokada moguće raditi samo ako se napravi sporazum koji zadovoljava sve ekonomske interese različitih dijelova BiH i interesnih grupa.

Strategija Hrvatske
Inače, u BiH se malo govori o hrvatskoj strategiji da preko ove saobraćajnice, dolinom Srednje Bosne, poveže sjever Hrvatske s jugom kroz BiH. Cilj je jug Hrvatske najkraćim putem preko Travnika i Banjaluke povezati s centralnom Evropom, što govori i podatak iz strategije “Hrvatskih cesta” za razvoj cestovnih saobraćajnica.

“Trasa državne ceste D5 nalazi se i na trasi prometnog pravca E661 koji predstavlja jednu od transverzalnih prometnih veza između srednje Evrope i Jadrana. Postojeća trasa državne ceste D5 ima probleme i ograničenja kao gotovo sve trase značajnijih cesta na području Republike Hrvatske. Planirani zahvat značajan je i za prometno povezivanje šireg okruženja, posebno za prostor sjevernog dijela BiH. Upravo iz gorenavedenih razloga u okviru ove studije posmatrana je dionica: čvor Okučani (auto-cesta A3) granica BiH u sklopu brze ceste: Granica Mađarske – Virovitica – Okučani – granica BiH te zahvat na području BiH”, objašnjeno je u ovom dokumentu.

31 Jula, 2026