VRBAS Media

Autor: INFO

  • Sve manje novih radnika u njemačkoj industriji

    Sve manje novih radnika u njemačkoj industriji

    Zaposlenost u njemačkom industrijskom sektoru pala je na najniži nivo u posljednjoj deceniji, a kompanije se sve više odlučuju da ne zamjenjuju radnike koji odlaze, pokazala je studija koju je naručila Fondacija Bertelsman.

    Sektor trenutno zapošljava 6,6 miliona ljudi, dok je njegov udio u ukupnoj zaposlenosti pao na 19 odsto sa 22 odsto koliko je iznosio 2014. godine, navodi se u studiji Ekonomskog instituta IW.

    Istraživači ističu da pad nije posljedica masovnih otpuštanja, već slabije aktivnosti zapošljavanja.

    Prema studiji, broj novozaposlenih i broj radnika koji napuštaju posao uglavnom su se kretali paralelno do 2019. godine. Od tada se pojavljuje sve veći jaz, jer je novo zapošljavanje opadalo znatno brže nego što su se prekidali radni odnosi.

    „Smanjenje zapošljavanja je znak upozorenja za buduće trendove na tržištu rada. Potrebno nam je oživljavanje potražnje za radnom snagom u industriji i veća dinamika na tržištu rada“, rekla je Luiza Kunce, stručnjak za tržište rada u Fondaciji Bertelsman.

    Ona je dodala da bi snažnije zapošljavanje otvorilo više prilika za nove radnike, olakšalo promjenu karijere i pomoglo obnovi sektora.

    Studija je pokazala i da je njemačka industrija posljednjih godina postala manje privlačna zaposlenima.

    Premija u platama za radnike koji karijeru započinju u industriji pala je na 10,4 odsto u 2024. godini, sa 20,4 odsto koliko je iznosila prije deset godina. Kod dugoročno zaposlenih, prednost u platama smanjena je na 8,7 odsto sa ranijih 16,5 odsto.

    Premija u platama predstavlja dodatni procenat zarade koji radnici ostvaruju izborom zaposlenja u industrijskom sektoru u odnosu na istu ili sličnu poziciju u drugim djelatnostima.

    Autori studije navode da je, uprkos tome, rizik od gubitka posla u industriji tokom 2024. godine ostao niži nego prije deset godina.

  • Opozicija daleko od zajedničkog nastupa

    Opozicija daleko od zajedničkog nastupa

    Kako se približava rok za prijavu kandidata za predstojeće izbore, opozicione stranke u Republici Srpskoj još nisu uspjele da postignu dogovor o zajedničkom nastupu za dvije najvažnije funkcije. Umjesto jedinstvenog stava, javnost svakodnevno svjedoči različitim porukama i međusobnim neslaganjima.

    Predsjednik Partije demokratskog progresa Draško Stanivuković već danima govori o mogućnosti kandidature za predsjednika Republike Srpske, ali konačnu odluku još nije saopštio. Iako ističe da su šanse za kandidaturu velike, poručuje da razgovori sa političkim partnerima još traju i da konačan epilog nije poznat.

    Dok Stanivuković ostavlja prostor za različite scenarije, u SDS-u zvanično ostaju pri kandidaturi Branka Blanuše za predsjednika Republike Srpske. Međutim, iz ove stranke poručuju da pregovori sa ostalim opozicionim subjektima nisu završeni i da su i dalje otvorene različite mogućnosti kada je riječ o zajedničkom nastupu.

    Posljednji sastanak Glavnog odbora SDS-a pokazao je da među članstvom ne postoji saglasnost o podršci Stanivukovićevoj kandidaturi. Dio stranke smatra da SDS treba da zadrži vlastitog kandidata, dok pojedini funkcioneri zagovaraju traženje kompromisnog, nestranačkog rješenja koje bi moglo biti prihvatljivo svim opozicionim partnerima.

    Milovan Bjelica smatra da bi eventualna kandidatura Draška Stanivukovića za predsjednika Republike Srpske dovela do toga da SDS na izbore izađe sa sopstvenim kandidatima i za predsjednika Republike i za srpskog člana Predsjedništva BiH.

    S druge strane, šef Kluba poslanika SDS-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske Ognjen Bodiroga navodi da je prijedlog Branka Blanuše i dalje na snazi, ali da razgovori o zajedničkom kandidatu za drugu funkciju još traju. Prema njegovim riječima, na stolu su i opcije koje podrazumijevaju nestranačke kandidate.

    Dodatne tenzije izazvale su ankete koje su se posljednjih dana pojavile u javnosti, a koje Stanivukovića prikazuju kao najjačeg opozicionog kandidata. Kritičari takvih istraživanja smatraju da se njima pokušava stvoriti politički pritisak i unaprijed oblikovati percepcija javnosti.

    Najglasniji među njima je lider Liste za pravdu i red Nebojša Vukanović, koji tvrdi da objavljeni rezultati ne odražavaju stvarno stanje na terenu. On smatra da je cilj takvih istraživanja jačanje Stanivukovićeve pozicije i slabljenje SDS-a kao najveće opozicione stranke.

    Za razliku od opozicionih partija koje još tragaju za zajedničkim rješenjem, u SNSD-u tvrde da nemaju razloga za zabrinutost. Predsjednik stranke Milorad Dodik poručuje da se njegova partija fokusira na političko nadmetanje, dok unutrašnje odnose opozicije smatra njihovim problemom.

    Prema njegovom mišljenju, SNSD nema namjeru da utiče na odnose među opozicionim strankama, već želi da političku utakmicu vodi kroz izborni rezultat.

    Vrijeme za konačnu odluku ubrzano ističe. Centralna izborna komisija odredila je 6. jul kao krajnji rok za predaju kandidatskih listi, što opoziciji ostavlja malo prostora za dodatne pregovore.

    Ukoliko dogovor izostane, opozicione stranke bi na izbore mogle izaći sa više kandidata za najvažnije funkcije. Takav scenario mogao bi dodatno rasuti opozicione glasove i olakšati posao kandidatima SNSD-a u izbornoj trci koja slijedi.

  • Savjet ministara: Usvojen izvještaj o izvršenju budžeta za prvi kvartal

    Savjet ministara: Usvojen izvještaj o izvršenju budžeta za prvi kvartal

    Savjet ministara usvojio je danas izvještaj o izvršenju budžeta institucija i međunarodnih obaveza BiH za prvi kvartal ove godine, prema kojem su ostvareni prihodi od 290.825.245 KM.

    Ukupni rashodi u prva tri mjeseca iznosili su 323.947.717 KM i izvršeni su u iznosu većem za 9,1 milion KM zbog povećanja tekućih izdataka.

    U prvom kvartalu ove godine po osnovi obaveza spoljnog duga isplaćeno je 246,76 miliona KM, čime su u potpunosti izvršene sve preuzete obaveze, saopšteno je iz Savjeta ministara.

    Savjet ministara usvojio je i analizu spoljnotrgovinske razmjene BiH sa svijetom u prvom kvartalu ove godine u kojoj se navodi da je ukupna razmjena iznosila 11,41 milijardu KM.

    Izvoz je iznosio 4,15 milijardi, dok je vrijednost uvoza bila 7,25 milijardi KM, uz spoljnotrgovinski deficit od 3,1 milijardu KM.

    U poređenju sa prvim kvartalom prethodne godine uvoz je povećan za 0,93 odsto, izvoz za 0,50 odsto, dok je spoljnotrgovinski deficit porastao za 1,51 odsto.

    Ukupni pokazatelji robne razmjene za prvi kvartal ove godine potrvđuju da BiH bilježi blagi rast spoljnotrgovinske aktivnosti, ali istovremeno ostaje suočena sa visokim trgovinskim deficitom i izraženom uvoznom zavisnošću.

    Savjet ministara usvojio je i program stručnog obrazovanja i usavršavanja doktora medicine u Oružanim snagama BiH kojim je predviđeno da od 2026. do 2028. godine devet doktora medicine bude upućeno na specijalizaciju u civilne zdravstvene ustanove, a troškovi specijalizacija planirani su u iznosu od 12.000 KM po osobi.

    Sa specijalizantima će biti zaključeni ugovori kojim će, između ostalog, biti propisana obaveza ostanka u službi u Oružanim snagama BiH u dvostrukom dužem periodu od trajanja specijalizacije.

    Savjet ministara utvrdio je danas prijedlog ugovora o zajmu od 60 miliona evra između BiH i Evropske banke za obnovu i razvoj za projekat puta Foča-Hum, koji će nakon revizije biti upućen Predsjedništvu BiH na dalje odlučivanje.

    Riječ je o zajmu namijenjenom Republici Srpskoj, odnosno Јavnom preduzeću “Putevi Republike Srpske” za rehabilitaciju postojećih i izgradnju novih dionica puta na prekograničnoj saobraćajnoj vezi Foča-Hum.

    Prijedlog ugovora o zajmu je revidirani tekst ranije odobrenog ugovora, koji je donesen na zahtjev EBRD-a radi izmjena perioda obračuna naknada za odobrena, a nepovučena sredstva, kao i radi prilagođavanja tržišne kamatne stope.

    Prethodno je Savjet ministara stavio van snage zaključak sa sjednice održane 5. maja o utvrđivanju ovog prijedloga ugovora, te predložio Predsjedništvu BiH da stavi van snage svoj zaključak kojim je ovaj ugovor usvojen.

    Danas utvrđeni prijedlog ugovora sa osnovama za njegovo zaključivanje biće dostavljen Predsjedništvu BiH, uz prijedlog da za potpisnika bude određen ministar finansija i trezora u Savjetu ministara.

    Završetak ovog infrastrukturnog projekta očekuje se do 31. decembra 2029. godine.

    Savjet ministara donio je odluku o dodjeli 113 metara kvadratnih u prizemlju zgrade prijateljstva između Grčke i BiH za uspostavljanje Kancelarije za registraciju, intervju i postupak azila i Tima za odgovor na računarske incidente u institucijama BiH.

    Na prijedlog Ministarstva bezbjednosti, usvojena je odluka o izmjeni i dopuni liste droga, psihotropnih supstanci, biljaka iz kojih se može dobiti droga i prekursora, kojom je remifentanil premješten iz grupe zabranjenih u tabelu supstanci pod strogom kontrolom.

    Time je omogućena upotreba remifentanila u terapijske svrhe, kao i u većini zemalja EU, gdje se već više od 20 godina koristi u kliničkoj praksi tokom zahvata u opštoj anesteziji.

    Savjet ministara usvojio je i prijedlog za zaključivanje memoranduma o razumijevanju i saradnji u oblasti turizma između Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa i organizacije “Katar turizam” s ciljem jačanja bilateralnih odnosa.

    Prijedlog memoranduma biće upućen Predsjedništvu BiH na dalje odlučivanje, a za potpisnika je predložen je ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa.

  • Otvara se Ormuz, ukidaju se sankcije Iranu

    Otvara se Ormuz, ukidaju se sankcije Iranu

    Memorandum o razumijevanju između SAD i Irana o okončanju rata ima za cilj održanje primirja na Bliskom istoku i pokretanje pomorskog saobraćaja kroz Ormuski moreuz, a dokument od 14 tačaka ostavlja brojne detalje koje strane treba da dogovore kasnije, uključujući i osjetljivu temu iranskog nuklearnog programa, prenosi Si-eN-eN.

    Sporazum Irana i SAD utvrđuje uslove prekida vatre između dvije zemlje, ponovno otvaranje Ormuskog moreuza, određeno finansijsko olakšanje za Iran i potvrdu iz Teherana da nikada neće proizvoditi nuklearno oružje, objavila je danas američka mreža prema tekstu potpisanog sporazuma, koji je pročitao visoki zvaničnik administracije SAD u telefonskom razgovoru sa novinarima.

    Dokument koji su elektronski potpisali američki predsjednik Donald Tramp i iranski predsjednik Masud Pezeškijan, obećava Iranu mnogo novca, ukidanjem sankcija Iran može da prodaje svoju naftu, imaće pristup milijardama zamrznute imovine i potencijalno još 300 milijardi dolara dodatnog finansiranja, navodi Si-eN-eN.

    Prema tekstu koji je objavila američka televizija tačke tačke sporazuma sadrže:

    1. SAD, Iran i njihovi saveznici u tekućem ratu potpisuju Memorandum o razumijevanju kako bi proglasili trenutni i trajni prekid vojnih operacija na svim frontovima, uključujući i Liban, i obavezuju se od sada da neće pokretati nikakav rat ili bilo kakvu vojnu operaciju jedna protiv druge, i da će se uzdržati od prijetnje ili upotrebe sile jedna protiv druge, i osigurati teritorijalni integritet i suverenitet Libana.

    2. SAD i Iran obavezuju se da će poštovati međusobni suverenitet i teritorijalni integritet i da će se uzdržati od miješanja u međusobne unutrašnje poslove.

    3. SAD i Iran obavezuju se da će pregovarati i postići konačni sporazum u roku od najviše 60 dana, uz mogućnost produženja uz obostrani pristanak.

    4. Odmah po potpisivanju Memoranduma o razumijevanju, SAD će početi sa uklanjanjem svoje pomorske blokade i svih poremećaja ili prepreka protiv Irana, i u potpunosti će okončati pomorsku blokadu u roku od 30 dana. Tokom ovog perioda, saobraćaj plovila biće srazmjeran broju predratnog saobraćaja koji Iran obnavlja. SAD se dalje obavezuju da će ukloniti svoje snage iz blizine Irana u roku od 30 dana nakon konačnog sporazuma.

    5. Po potpisivanju ovog Memoranduma o razumijevanju, Iran će preduzeti mjere, upotrijebivši sve napore za bezbjedan prolaz komercijalnih plovila bez naknade, samo 60 dana, iz Persijskog zaliva u Omansko more i obrnuto. Saobraćaj komercijalnih plovila će odmah početi, a uzimajući u obzir potrebu za uklanjanjem tehničkih i vojnih prepreka i razminiranjem od strane Irana, biće uspostavljen u roku od 30 dana. Iran će voditi dijalog sa Omanom kako bi definisala buduću administraciju i pomorske usluge u Ormuskom moreuzu, u razgovoru sa drugim državama priobalnog dijela Persijskog zaliva, u skladu sa važećim međunarodnim pravom i suverenim pravima priobalnih država Ormuskog moreuza.

    6. SAD se obavezuju da će sa regionalnim partnerima razviti definitivan, obostrano dogovoren plan sa najmanje 300 milijardi američkih dolara za obnovu i ekonomski razvoj Irana. Mehanizam za sprovođenje ovog plana biće finalizovan kao dio konačnog sporazuma u ​​roku od 60 dana. Sve potrebne licence, izuzeća i dozvole potrebne za relevantne finansijske transakcije izdaće SAD.

    7. SAD se obavezuju da će ukinuti sve vrste sankcija protiv Irana, uključujucći rezolucije Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija.

    8. Iran potvrđuje da neće nabavljati niti razvijati nuklearno oružje. SAD i Iran su se složili da riješe pitanje raspolaganja zalihama obogaćenog materijala u skladu sa mehanizmom koji će biti obostrano dogovoren u skladu sa rasporedom pomenutim u sedmom stavu, sa minimalnom metodologijom koja će se kombinovati na licu mjesta pod nadzorom Međunarodne agencije za atomsku energiju. Dvije strane su se takođe složile da razgovaraju o pitanju obogaćivanja i drugim obostrano dogovorenim pitanjima u vezi sa nuklearnim potrebama Irana, na osnovu zadovoljavajućeg okvira koji će biti dogovoren u konačnom sporazumu.

    9. Do konačnog sporazuma, SAD i Iran se slažu da održe “status kvo”. Iran će zadržati trenutni “status kvo” svog nuklearnog programa, a SAD neće uvoditi nikakve nove sankcije i neće raspoređivati dodatne snage u regionu.

    10. SAD se obavezuju da će odmah po potpisivanju ovog Memoranduma o razumijevanju i do prestanka sankcija, Ministarstvo finansija SAD izdati izuzeća za izvoz iranske sirove nafte, naftnih proizvoda i derivata, kao i sve povezane usluge, uključujući bankarske transakcije, osiguranja, transport itd.

    11. SAD se obavezuju da će u potpunosti staviti na raspolaganje zamrznuta ili ograničena sredstva i imovinu Irana nakon sprovođenja Memoranduma. SAD i Iran će se međusobno dogovoriti o procedurama u vezi sa oslobađanjem ovih sredstava tokom pregovora. Takva sredstva, bilo da su zadržana na originalnom računu ili prebačena, biće u potpunosti upotrebljiva za isplatu bilo kom krajnjem korisniku koga odredi Centralna banka Irana.

    12. SAD i Iran slažu se da će biti uspostavljen izvršni mehanizam za praćenje uspješnog sprovođenja ovog Memoranduma o razumevanju i budućeg poštovanja konačnog sporazuma.

    13. Nakon potpisivanja ovog Memoranduma o razumijevanju, i pod uslovom da se počne sa sprovođenjem paragrafa 1, 4, 5, 10 i 11 ovog Memoranduma o razumijevanju i kontinuiranom sprovođenju ovih mjera, SAD i Iran će započeti pregovore o konačnom sporazumu isključivo o ostalim paragrafima.

    14. Konačni sporazum će biti odobren obavezujućom rezolucijom Savjeta bezbjednosti UN.

  • Amidžić: Članovi UO UIO da glasaju za ono što javno zagovaraju

    Amidžić: Članovi UO UIO da glasaju za ono što javno zagovaraju

    Ministar finansija i trezora u Savjetu ministara Srđan Amidžić izjavio je da se nada će članovi Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje BiH na sjednici u ponedjeljak, 22. juna, podržati Pravilnik o povratu PDV-a na prvu nekretninu.

    – Vidim da me čujete, kolega Nikšiću. Vidimo se u ponedjeljak u 11.00 na sjednici UO UIO. Dolazim da podržim Pravilnik o povratu PDV-a na prvu nekretninu, kao i svaki put do sad. Nadam se da će i ostali članovi svojim glasom potvrditi ono što javno zagovaraju – naveo je Amidžić na Iksu.

    On je istakao da je glasanje jednostavna stvar – za ili protiv.

  • Višković: Republika Srpska ušla u snažan investicioni ciklus

    Višković: Republika Srpska ušla u snažan investicioni ciklus

    Republika Srpska do sada ima 111 kilometara auto-puta i dobrim dijelom smo , do sada u investicionom ciklusu gdje su obezbijeđene finansije, i potpisani ugovori. U ciklusu izgradnje je još 112 kilometara auto-puta i tu se ne zaustavljamo, rekao je Radovan Višković, v.d. direktora Autoputeva Republike Srpske.

    – Mi smo sačuvali u nemogućim okolnostima Republiku Srpsku, i dočekali bolje dane. Srpska je sačuvana i ona ide u jedan značajan i ozbiljan investicioni ciklus. Uvijek je bila priča i kritika skoro svakog budžeta, kako je potrošački, a nije razvojni. U ovom rebalansu budžeta, koji je danas usvojila Narodna skupština, vidimo i pozdravljam namjeru Vlade što su značajna sredstva izdvojili za investicije – rekao je Višković, koji je ranije bio i predsjednik Vlade Srpske.

    Istakao je da je skoro najveće povećanje u rebalansu budžeta izdvajanje za investicije, kao i da se značajna sredstva izdvajaju i za investicione projekte lokalnih zajednica.

    – Kada je u pitanju, zaduživanje, pitam da li je pametnije uzeti kredit pa sagraditi 100 kilometara koji će koristiti naša privreda, građani, lokalne zajednice za ekonomski razvoj jer to je njen preduslov, savremene saobraćajnice. Najbolji primjer je auto-put u Srpskoj kod onih lokalnih zajednica ili gradova, poput Gradiške, Laktaša, Doboja, Prnjavora, a uskoro Bijeljine, Brčkog, Vukosavlja, Modriče koji se nalaze na ovom dijelu auto-puta koji treba da poveže Banjaluku i Beograd – rekao je on.

    Da li uraditi to, kaže Višković, u neko razumno vrijeme od četiri do pet godina, ili 100 kilometara u narednih 50 godina, po dva kilometra.

    – Mislim da je bolje da to uradimo odmah, pa na neki način servisiramo – rekao je Višković i podsjetio da su krajem prošle godine, sa kineskom bankom potpisali dva finansijska ugovora za izgradnju auto-puta od Vukosavlja do Brčkog u dužini od 31,5 kilometara, a vrijednost radova je iznosila 600 miliona KM – naveo je on.

    Istakao je da je sa njima potpisan i ugovor za dio auto-puta od Bijeljine od Brčkog u dužini 17,7 kilometara, vrijednosti preko 300 miliona KM.

    – Za dva projekta blizu milijardu KM. A, mora da se završi i eksproprijacija koja nije nimalo jednostavna, međutim mi to uspješno radimo. Nismo podlegli pritisku koji se desio u drugom entitetu. Držali smo se procijenjenih i projektovanih vrijednosti. Mi smo se organizovali i obezbijedili sredstva za ova dva projekta da idu u punom kapacitetu, da se poštuje ugovor koji kaže da je rok završetka radova tri godine – naveo je Višković.

     

    Podsjetio je da je auto-put od Rače di Bijeljine, u dužini od 20 kilometara, u poodmakloj fazi gradnje, kao i auto-put od Banjaluke do Prijedora, 40 kilometara, kao i šest kilometara obilaznica oko Doboja, koja je, kako je istakao, vrlo skupa i zahtjevna.

    – Da ne bi, jug Srpske, kao i istok, ostao zapostavljen potpisan je memorandum sa kineskom kompanijom za brzu cestu od Bijeljine do Sokoca, dužine 160 kilometara. Taj projekat je koštao dvije milijarde i mi smo morali da ga podijelimo u sekcije, dionice. Sada se ubrzano radi na izradi projektno-tehničke dokumentacije, brze ceste. Prva etapa je u dužini od 100 kilometara a u pitanju je dionica Bijeljina- Konjević Polje – rekao je Višković.

    Podsjetio je da se gradi region 26, Јadransko-jonski koridor, od Trsta do Soluna preko 1.100 kilometara, dok je Crna Gora krenula u pripremne radove da svoj dio auto-puta rješava.

    – FBiH je krenula na eksproprijaciju na potezu Mostar-Stolac, a mi radimo na izboru trase. Angažovan je projektant, koji radi najbolju trasu. U pitanju je oko 55 kilometara auto-puta koji će prolaziti kroz Srpsku – istakao je Višković.

  • Vukanović žestoko napao Stanivukovića

    Vukanović žestoko napao Stanivukovića

    Banjaluka je na nivou Pendžaba (provincija u Pakistanu u kojoj je indeks zagađenja u nekim trenucima išao i do 1.900), a Draško Stanivuković je najpogubnija pojava posljednjih godina.

    Rekao je ovo lider Liste za pravdu i red Nebojša Vukanović u emisiji “Bitno” na Alternativnoj televiziji.

    Vukanović je naglasio da je Stanivuković uništio grad na Vrbasu.

    – Populizam Draška Stanivukovića ispočetka je bio simpatičan, ali on je ovaj grad uništio. Banjaluka je na nivou Pendžaba po zagađenju. To je jedan ogroman i opasan problem – rekao je Vukanović i nastavio:

    – Umjesto da se grad širi, da se što više ozeleni, da je kupio neke autobuse na plin ili električno gorivo da smanji zagađenje. Koeficijent izgrađenosti je ogroman, nema više gradnje, mora se grad širiti, ne znam, prema Laktašima ili gdje god drugo, nisam urbanista, on samo zbija u centar jer to donosi kvadrate njemu i njegovoj ekipi.

     

    U istom dahu Vukanović je prokomentarisao zaduženja grada Banjaluka, ističući da je grad za njega igračka.

    – On je zadužio Banjaluku za 70 miliona posljednjih nekoliko godina. Nikom ne polaže račune. Danas (utorak) smo čuli frapantan podatak da je dužan 74 miliona prema dobavljačima, ali jednostavno ovo je za njega igračka – kaže Vukanović za ATV.

    Za kraj se osvrnuo i na podršku koju Stanivuković ima od dijela opozicije, prije svih Jelene Trivić, naglašavajući da da je ta podrška plod interesa.

    – Jelena Trivić njega podržava. Svako ima neki interes iz tog podržavanja. Puno je novaca u Banjaluci, koliko 300 miliona, puno je zgrada, puno je placeva, puno je kombinacija i tu se mnogi namire – kaže Vukanović.

    Govoreći o istraživanju javnog mnjenja koje je juče objavljena, Vukanović kaže da je ono naručeno, što pokazuje beskrupuloznost Draška Stanivukovića.

    – Vidio sam da je izašla njegova naručena anketa kako je on najbolji, da ima 30 posto prednosti nad Minićem. Ja sam četvrti sa tri posto, a Jelena Trivić ima jedan posto. Dakle, to pokazuje koliko je on beskrupulozan. Ja sam lijepo upozoravao da onaj ko se za njega uhvati bolje da se uhvati za suvo drvo, da je on najpogubnija pojava koja je bila posljednjih godina – poručuje lider Liste za pravdu i red.

  • Šta će sve od prtljaga biti uračunato u cijenu avionske karte od sljedeće godine

    Šta će sve od prtljaga biti uračunato u cijenu avionske karte od sljedeće godine

    Evropski savjet i Evropski parlament postigli su dogovor da zadrže pravo na besplatan ručni prtljag u kabini i novčanu naknadu za kašnjenja letova u okviru pravila Evropske unije o pravima putnika u vazdušnom saobraćaju, nakon više od jedne decenije pregovora.

    Prema novim pravilima, putnici u avio-saobraćaju i dalje će imati pravo na besplatan ručni prtljag u kabini i na novčanu naknadu ukoliko let kasni najmanje tri sata – što je bio jedan od ključnih zahtjeva Evropskog parlamenta, kojem se protivilo nekoliko država članica EU, piše Euronews.

    “Naknade koje treba isplatiti ostaju iste kao one koje avio-kompanije poznaju već skoro 20 godina. To je situacija koja donosi predvidljivost”, rekao je jedan visoki diplomata EU novinarima u petak, nakon postizanja dogovora.

    Evropski putnici u vazdušnom saobraćaju već sada imaju pravo na naknadu u iznosu od 250 do 600 evra ako je let otkazan ili kasni više od tri sata. Novi tekst, koji su podržali zakonodavci EU, precizira da će avio-kompanije isplaćivati 300 evra za letove duže od 3.500 kilometara, odnosno 600 evra ako kašnjenje premaši četiri sata ili ako let na kraju bude otkazan.

    Nova pravila takođe ukidaju naplatu ručnog prtljaga u kabini, što je uobičajena praksa kod niskobudžetnih avio-kompanija. Putnici će sada imati pravo na besplatan lični predmet dimenzija 40 cm x 30 cm x 15 cm i jedan mali komad prtljaga na točkiće, poput male torbe ili ranca.

    Na insistiranje Evropskog parlamenta, povećana je transparentnost cijena i uporedivost avionskih karata tako što su avio-kompanije, posrednici i pretraživači obavezani da od početka procesa rezervacije prikazuju cijenu leta koja uključuje i ručni prtljag.

    Pregovarači EU su se saglasili da avio-kompanije mogu nuditi jeftinije karte putnicima koji dobrovoljno odluče da putuju bez ručnog prtljaga.

    Kada novi zakon stupi na snagu 2027. godine, avio-kompanije će morati da uključe i mali lični predmet i veći komad ručnog prtljaga u osnovnu cijenu karte.

    Iako će ova promjena vjerovatno povećati početne cijene karata, posebno kod niskobudžetnih prevoznika koji trenutno naplaćuju dodatno za ručni prtljag u kabini, putnici koji odluče da lete bez kofera moći će da izaberu nižu cijenu.

    Organizacije za zaštitu potrošača tvrde da je naplata kabinskog prtljaga nezakonita, posebno kroz prakse koje koriste niskobudžetne avio-kompanije, i da bi putnici trebalo da imaju pravo na naknadu povezanu sa kašnjenjima.

    Međutim, neke avio-kompanije su posljednjih mjeseci počele ubrzano da uvode naplatu kabinskog prtljaga, navodeći finansijske gubitke zbog rasta cijena goriva za avione povezanog sa poremećajima na Bliskom istoku.

    Dogovor su u petak postigli ambasadori EU i kiparsko predsjedništvo EU, koje predsjedava Savjetom EU do kraja juna.

    Nova pravila stupaju na snagu 2027. godine.

    Kako je ranije rekao Igor Vranješević, agent za prodaju avio-karata, cilj da se putnicima omogući bolji i transparentniji uslovi.

    “Reklamiraju se cijene avio-karata bez prtljaga, pa se onda doplaćuje prtljag, pa onda ako imate točkiće, ako vam vire iz onog gabarita, onda vam je to još veći prtljag, pa još više na aerodromu platite. Jednostavno, Evropski parlament želi da nekako ograniči i da dovede u neku normalu”, naveo je on.

    Kako je naveo, ručni prtljag treba da bude uračunat u osnovnu cijenu karte i to će biti neka osnovna ponuda na svim online portalima, u agencijama, na svim mjestima gdje se prodaju avionske karte.

    “Naravno, ko želi može da odbaci taj prtljag pa da plati manje ili da doda još jedan dodatni kabinski ili dodatni prtljag za čekiranje da plati više, i onda je to vrlo jasna stvar. Ali ovo je neki standard koji se uvodi gdje je potrebno da svako ponese sa sobom neki mali kofer, da prosto stavi neke svoje stvari, a ne da oblači na sebe pet slojeva garderobe da bi prošao jeftinije”, naveo je Vranješević.

    Pregovori koji traju deceniju

    EU uredba o zaštiti prava putnika u vazdušnom saobraćaju otvorena je za reviziju 2013. godine.

    Evropski zakonodavci su tokom pregovora koji su uslijedili insistirali na proširenju prava na prtljag i jačim zaštitama putnika u slučajevima bankrota avio-kompanija, ali su se tome protivile pojedine države članice EU i avio-industrija.

    Litvanski poslanik Evropskog parlamenta iz redova Zelenih Virginijus Sinkevičius podsjetio je da kada je zakon o pravima avio-putnika usvojen 2004. godine, on “jednostavno nije bio dizajniran” za današnju realnost, u kojoj je došlo do ogromnog porasta avio-saobraćaja.

    “Rajaner je prevozio oko 23 miliona putnika godišnje. U 2024. godini prevezao je preko 183 miliona – skoro osam puta više. Viz er tada još nije postojao. Izi džet je bio nišni operater. Niskobudžetni prevoznici danas čine dominantan dio avio-saobraćaja unutar Evrope i izgradili su poslovne modele zasnovane na razdvajanju usluga koje su nekada bile standardne i naplati svake od njih posebno”, rekao je on.

    Jedan diplomata EU se saglasio, rekavši da “stara pravila više ne ispunjavaju očekivanja” i da revizija zakona “više nije opcionalna, već neophodnost”.

    U prethodnim pregovorima države članice EU pokušale su da podignu prag za finansijsku nadoknadu za otkazane letove sa tri na četiri sata, a među zemljama koje su se tome protivile bile su Njemačka, Portugal, Slovenija i Španija.

    Tokom pregovora koji su trajali više od decenije, avio-kompanije su lobirale da pravo na nadoknadu počne tek nakon najmanje pet sati kašnjenja, kako bi se uzele u obzir stvarni operativni problemi i izbjegla situacija u kojoj prevoznici otkazuju letove samo da bi izbjegli kazne.

    Avio-kompanije su tvrdile da bi teret predloženog zakona značajno ugrozio njihovu sposobnost da se takmiče na tržištu, uz argument da su kašnjenja van njihove kontrole i da su povezana sa tehničkim problemima na aerodromima.

    Međutim, Evropski parlament je na kraju pobijedio u ovom sporu, i prag od tri sata ostaje na snazi.

    Direktorka trgovinskog udruženja Airlines for Europe (A4E), Urania Jorgotsaku, izjavila je da EU sporazum sada mora biti usmjeren na upravljanje tranzicijom ka neto nultim emisijama i na rješavanje neefikasnosti evropskog vazdušnog prostora.

    “Iskoristiti sredstva EU Sistema za trgovinu emisijama u avijaciji za kupovinu održivog avionskog goriva i finansiranje čistih tehnologija, potrošiti naknade za vazdušni saobraćaj na zapošljavanje više kontrolora letenja i riješiti problem curenja ugljenika i poslovanja koje ostavlja evropske avio-kompanije i destinacije manje konkurentnim u odnosu na globalne rivale”, rekla je ona.

  • Kuda vode javne finansije Republike Srpske

    Kuda vode javne finansije Republike Srpske

    Dok predstavnici vlasti uvjeravaju javnost da su finansije Republike Srpske stabilne i da ekonomski pokazatelji idu uzlaznom putanjom, opozicija i dio stručne javnosti upozoravaju da se iza optimističnih poruka krije sve veća zavisnost od kredita.

    Podaci o novim zaduženjima pokazuju da Republika Srpska iz godine u godinu povećava dug, koji se već mjeri milijardama maraka. Istovremeno, na mjesečnom nivou budžet se oslanja na stotine miliona maraka novih pozajmica kako bi servisirao postojeće obaveze.

    Ekonomisti upozoravaju da bi nastavak takve prakse mogao dovesti do situacije u kojoj će se značajan dio budžetskih potreba finansirati isključivo novim kreditima. Takav model, tvrde, dugoročno predstavlja ozbiljan rizik za finansijsku stabilnost.

    Tokom rasprave o rebalansu budžeta u Narodnoj skupštini Republike Srpske, opozicioni poslanici iznijeli su niz podataka o rastu javnog duga i troškovima njegovog servisiranja. Posebno su ukazali na visoke iznose koji se izdvajaju za kamate.

    Poslanik SDS-a Pero Đurić naveo je da godišnji troškovi kamata dostižu približno pola milijarde maraka, što je, prema njegovim riječima, više od sredstava koja se izdvajaju za boračke kategorije, ali i značajan teret za budžet koji finansira penzioni sistem.

    Njegov stranački kolega Tomica Stojanović ocijenio je da se u izbornim godinama intenziviraju zaduženja, a da se novac koristi za povećanje plata, penzija i različitih socijalnih davanja. Prema njegovom stavu, opozicija se nalazi u nezavidnoj poziciji jer podrška takvim mjerama znači podršku novom dugu, dok bi glasanje protiv moglo biti predstavljeno kao protivljenje socijalnim izdvajanjima.

    Slične primjedbe iznio je i poslanik PDP-a Milanko Mihajilica, koji je problematizovao nedovoljnu transparentnost pojedinih kreditnih aranžmana i zaduživanja na međunarodnim finansijskim tržištima. On smatra da javnost često nema dovoljno informacija o porijeklu kapitala kojim se finansiraju budžetski deficiti.

    Dio opozicije upozorava i na mogućnost da bi u slučaju ozbiljnijih problema sa otplatom dugova kreditori mogli tražiti dodatne garancije ili uticaj na raspolaganje vrijednim prirodnim resursima.

    Ekonomista Milenko Stanić ocjenjuje da budžet Republike Srpske sve više zavisi od novih zaduženja. Prema njegovim procjenama, svakog mjeseca potrebno je obezbijediti značajna sredstva putem kredita kako bi se finansirale redovne obaveze i vraćali ranije preuzeti dugovi.

    On takvu situaciju poredi sa domaćinstvom koje iz mjeseca u mjesec preživljava zahvaljujući novim kreditima. Kako navodi, kada prihodi nisu dovoljni za pokrivanje osnovnih troškova, zaduživanje postaje privremeno rješenje koje dugoročno produbljuje problem.

    Stanić smatra da je najveći izazov to što se malo pažnje posvećuje povećanju proizvodnje, izvoza i privredne aktivnosti, odnosno stvaranju novih izvora prihoda koji bi omogućili održiviji razvoj javnih finansija.

    Slična upozorenja prethodnih godina dolazila su i od drugih ekonomskih analitičara, koji su ukazivali na rizike kontinuiranog rasta javnog duga.

    S druge strane, predstavnici vlasti odbacuju takve ocjene. Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Savo Minić nedavno je poručio da su tvrdnje o prezaduženosti politički motivisane i da ne odgovaraju stvarnom stanju.

    Prema njegovim riječima, javni dug Republike Srpske i dalje ostaje na nivou koji ne ugrožava finansijsku stabilnost, te je naglasio da je u poređenju sa zemljama regiona zaduženost i dalje relativno niska.

    Sličan stav iznijela je i ministarka finansija Zora Vidović. Ona ističe da rast bruto domaćeg proizvoda nadmašuje rast zaduženosti, zbog čega ne vidi osnov za tvrdnje o dužničkom ropstvu.

    Međutim, svakodnevni život velikog broja građana pokazuje drugačiju sliku. Prema podacima statističkih institucija, prosječna plata i dalje nije dovoljna da pokrije troškove potrošačke korpe, dok sindikalne procjene ukazuju da su troškovi života znatno veći od prosječnih primanja.

    Ekonomisti upozoravaju da jednokratna povećanja plata, penzija i socijalnih davanja, ukoliko su finansirana novim kreditima, ne predstavljaju trajno rješenje. Veća potrošnja može dodatno podstaći inflaciju, koja potom umanjuje efekat povećanih primanja.

    Zbog toga se, smatraju stručnjaci, održiv ekonomski razvoj ne može graditi na pozajmljenom novcu, već prvenstveno na rastu proizvodnje, investicija i stvaranju novih vrijednosti u privredi.

  • Banjaluka i Bijeljina nisu dobile ni marku od uzetog PDV-a, novac traže na sudu

    Banjaluka i Bijeljina nisu dobile ni marku od uzetog PDV-a, novac traže na sudu

    Banjaluka i Bijeljina još nisu dobile nijednu marku koja im je uzeta od PDV-a, iako će 25. juna biti godinu dana kako je odluka o smanjenju prihoda od raspodjele PDV-a za sedam odsto gradovima koji imaju više od 100.000 stanovnika u korist izrazito nerazvijenih opština pala na Ustavnom sudu Republike Srpske.

    Da je tako, za “Nezavisne novine” potvrdili su i iz Banjaluke i iz Bijeljine, međutim, zanimljivo je pomenuti da su krajem prošle godine, odnosno, 19. novembra 2025. godine, Zora Vidović, ministarka finansija Republike Srpske, i Savo Minić, predsjednik Vlade Republike Srpske, tvrdili da je novac vraćen.

    Zašto Banjaluka traži povrat 2,8 miliona KM?

    Mirna Savić Banjac, gradski menadžer, u razgovoru za “Nezavisne novine” istakla je da Grad Banjaluka svoja prava traži na sudu i da su trenutno u sudskom procesu.

    “Nekoliko puta smo čuli razne izjave ministarke finansija da je taj novac vraćen, međutim, nikada nismo dobili nijednu marku i očekujemo zaista da se to Banjaluci vrati jer je to novac svih građana Banjaluke”, kaže ona, dodajući da se presudom Banjaluci treba vratiti 2,8 miliona maraka.

    Kako je istakla, svoja prava na sudu su zatražili prije nekoliko mjeseci.

    “Mi smo tvrdili stalno da je to neustavno, pokrenuli ocjenu ustavnosti, utvrdilo se da je neustavno, kad novac nismo dobili, mi potražujemo sudskim putem da nam se po sudskoj odluci novac vrati”, navodi Savić Banjac za “Nezavisne novine”.

    Zašto je i Bijeljina završila na sudu?

    Da je ista situacija i u Bijeljini, potvrdili su nam iz Gradske uprave ovog grada, ističući da se Grad Bijeljina u više navrata, a nakon odluke Ustavnog suda RS, pisanim putem obraćao Ministarstvu finansija sa zahtjevom za povrat sredstava. Međutim, kako kažu, Ministarstvo je odbijalo da ih vrati.

    “Imajući u vidu da Ministarstvo finansija nije prihvatilo zahtjeve Grada Bijeljina za sporazumno rješavanje nastale sporne situacije, Grad Bijeljina je bio prinuđen da zaštitu svojih prava zatraži putem Osnovnog suda u Banjaluci. U tom cilju, Grad Bijeljina je dana 19. novembra 2025. godine podnio tužbu Osnovnom sudu u Banjaluci zbog sticanja bez osnova i naknade pričinjene štete Gradu Bijeljina u iznosu od 6.911.145,05 KM”, ističu oni za “Nezavisne novine”, dodajući da su u navedenom iznosu ubrojani oduzeti iznosi PDV-a, kao i iznosi za raspodjelu po koeficijentu.

    Iako je od podnošenja tužbe do danas prošlo sedam mjeseci, iz Gradske uprave Bijeljina kažu da do sada nije održano nijedno ročište, niti je naloženo izvođenje dokaza i pripremanje glavne rasprave.

    “Nadamo se da će u što skorije vrijeme Osnovni sud u Banjaluci uzeti predmet u razmatranje i odlučivanje, te da će pravda biti zadovoljena”, kažu oni.

    Šta kažu Vlada RS i Ministarstvo finansija?

    “Nezavisne novine” zatražile su i informaciju iz Vlade Republike Srpske, pa smo tako isto pitanje poslali na adresu predsjednika Vlade i u Ministarstvo finansija Srpske, ali odgovor nismo dobili.

    Zašto je Ustavni sud RS osporio raspodjelu PDV-a?

    Podsjećamo, Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o budžetskom sistemu Republike Srpske, a kojim je donesena odluka o smanjivanju prihoda od raspodjele PDV-a za sedam odsto Banjaluci i Bijeljini, usvojen je u decembru 2024. godine, a kako smo ranije naveli, pao je na Ustavnom sudu Republike Srpske u junu 2025. godine.

    “Neustavnom normom je, naime, regulisano da se pojedinačno učešće u raspodjeli prihoda od indirektnih poreza opština i gradova koje imaju više od 100.000 stanovnika izračunava tako što se nakon primjene koeficijenata raspodjele prihod umanjuje za sedam odsto i dobijeni iznos sredstava se raspodjeljuje opštinama i gradovima koji imaju manje od 50.000 stanovnika, te da se isti iznos sredstava raspodjeljuje srednje razvijenim, nerazvijenim i izrazito nerazvijenim jedinicama lokalne samouprave, a da konačnu raspodjelu sredstava pojedinačnim opštinama i gradovima utvrđuje Vlada svojom odlukom u 2025, 2026. i 2027. godini”, naveli su tada iz Ustavnog suda RS.

    Kako su dodali, suština razloga za odluku o neustavnosti osporene odredbe svodi se na činjenicu da su izdvajanjem određenih jedinica lokalne samouprave po osnovu broja stanovnika u učešću u raspodjeli prihoda od indirektnih poreza stavljene u neravnopravan položaj u odnosu na ostale jedinice lokalne samouprave iz iste kategorije razvijenosti.