VRBAS Media

Autor: INFO

  • Plate ljekara u Srpskoj veće nego ranije, ali i dalje znatno ispod evropskog nivoa

    Plate ljekara u Srpskoj veće nego ranije, ali i dalje znatno ispod evropskog nivoa

    Najnovijim povećanjem plata zdravstvenih radnika u Republici Srpskoj osnovna primanja ljekara specijalista dostigla su oko 3.000 KM. Međutim, za razliku od većine zemalja regiona i Evropske unije, u taj iznos već su uključeni topli obrok i regres, zbog čega stvarna osnovica ostaje niža nego što se često predstavlja u javnosti.

    Na to upozorava predsjednik Strukovnog sindikata doktora medicine Republike Srpske Jovica Mišić, koji je za Srpskainfo uporedio primanja medicinskog osoblja u Srpskoj sa platama njihovih kolega u zemljama regiona i Evropske unije.

    Prema njegovim riječima, ljekar specijalista u Republici Srpskoj trenutno ima osnovnu platu od približno 3.000 KM, dok doktor opšte medicine prima oko 2.250 KM. Zaposleni sa srednjom stručnom spremom, nakon posljednjeg povećanja, imaju primanja koja dostižu oko 1.980 KM.

    – Kod nas je u tu cifru od 3.000 KM već uračunat i topli obrok i regres. Mi se godinama borimo da se to razdvoji, kako bi javnost tačno znala kolika nam je stvarna osnovna plata, a ne da stvara pogrešna slika u narodu – naglašava Mišić.

    Govoreći o Federaciji BiH, ističe da visina plata zavisi od kantona, ali da su u pojedinim sredinama primanja osjetno viša nego u Republici Srpskoj.

    – Najbolja situacija je Kantonu Sarajevo, gdje je osnovna plata ljekara specijaliste oko 4.000 KM – navodi Mišić.

    Kada je riječ o zemljama u okruženju, predsjednik Strukovnog sindikata doktora medicine RS kaže da su razlike između Srbije i Republike Srpske danas znatno manje nego ranije, ali da Hrvatska i dalje prednjači po visini zarada.

    – U Srbiji su u posljednje vrijeme fino digli plate i u jednom momentu su nas bili prestigli. Sa ovim našim posljednjim povećanjem tu smo negdje izjednačeni ili smo za nijansu bolji od njih. Međutim, u Hrvatskoj je to već drugi nivo – specijalisti imaju od 3.000 evra pa na više, dok ljekari opšte prakse zarađuju oko 1.500 evra – objašnjava Mišić.

    Dodaje da su primanja u državama Evropske unije još znatno viša, te da osnovna plata ljekara specijaliste uglavnom počinje od oko 4.000 evra.

    Govoreći o načinima da se zaustavi odlazak medicinskog kadra iz zemlje, Mišić kao primjer uspješne prakse izdvaja Rumuniju, koja je, kako kaže, značajno povećala primanja ljekarima i time uspjela da vrati veliki broj stručnjaka iz inostranstva.

    – Nemojte da gledamo daleko, pogledajmo Rumuniju. Ta zemlja je svakom svom specijalisti podigla platu na 4.000 evra i svi ljekari su se vratili iz Njemačke i Austrije. Nije ni u Rumuniji ništa bolji standard nego kod nas, ali kada naša vlada i vlast shvate da je ulaganje u zdravstvo ključ i ekonomske i socijalne stabilnosti, onda ćemo imati znatno bolju situaciju – poručio je Mišić.

  • Ratni zločini nad Srbima: Zašto pravda i dalje čeka?

    Ratni zločini nad Srbima: Zašto pravda i dalje čeka?

    Smrt nekadašnjeg komandanta Četvrtog korpusa tzv. Armije BiH Ramiza Drekovića ponovo je otvorila pitanje procesuiranja ratnih zločina počinjenih nad Srbima, ali i rada pravosudnih institucija BiH u predmetima koji se odnose na ratne komandante bošnjačkih snaga.

    Dreković je preminuo prije dva dana u Sarajevu. Protiv njega je godinama vođen sudski postupak zbog optužbi da je odgovoran za granatiranje Kalinovika u proljeće 1995. godine. Tužilaštvo BiH teretilo ga je da je naredio neselektivno granatiranje grada, u kojem je poginula petnaestogodišnja djevojčica, dok je više srpskih civila zadobilo lakše i teže povrede. Međutim, Sud BiH je u novembru 2023. godine pravosnažno oslobodio Drekovića svih optužbi.

    Za razliku od njega, nekadašnji komandant Trećeg korpusa tzv. Armije BiH Sakib Mahmuljin pravosnažno je osuđen na osam godina zatvora zbog ratnih zločina koje su pripadnici odreda „El mudžahid“ počinili nad zarobljenim srpskim vojnicima i civilima na području Vozuće i Ozrena tokom 1995. godine.

    Ipak, Mahmuljin kaznu nije izdržavao jer je neposredno nakon izricanja pravosnažne presude napustio BiH. Već gotovo četiri godine nalazi se u bjekstvu, a prema brojnim nezvaničnim informacijama boravi u Turskoj.

    Među predmetima koji godinama čekaju sudski epilog nalazi se i proces protiv nekadašnjeg komandanta Petog korpusa tzv. Armije BiH Atifa Dudakovića. Osim za zločine nad srpskim vojnicima i civilima u zapadnoj Krajini, optužnica ga tereti i za zločine nad Bošnjacima lojalnim Fikretu Abdiću.

    Protiv Dudakovića su još 2006. godine tadašnji predsjednik Republike Srpske Dragan Čavić i premijer Milorad Dodik podnijeli krivične prijave, pozivajući se, između ostalog, na video-snimke nastale tokom rata. Optužnica je podignuta tek u oktobru 2018. godine, ali ni nakon više godina sudski postupak nije okončan.

    Prema navodima optužnice, Dudaković i ostali optuženi terete se za ubistvo više od 300 Srba, među kojima je bio veliki broj civila, uglavnom starijih osoba, kao i zarobljenih ili vojnika koji su se predali. Posmrtni ostaci dijela žrtava pronađeni su nakon rata u pojedinačnim i masovnim grobnicama, dok se za mnogima još traga.

    Iako se u javnosti često navodi da je lošeg zdravstvenog stanja, Dudaković se prethodnih godina pojavljivao na brojnim javnim događajima i skupovima na kojima je bio gost i govornik.

    Dodatne reakcije u Republici Srpskoj izazvale su informacije da Elfeta Veseli, osuđena za ubistvo dvanaestogodišnjeg Slobodana Stojanovića iz Kamenice kod Zvornika, koristi pogodnosti tokom izdržavanja zatvorske kazne. U javnosti su se pojavile tvrdnje da je viđena kako se slobodno kreće Ilidžom, što je izazvalo oštre osude.

    Poslanik SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH i bivši direktor Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica Milorad Kojić smatra da svi ovi slučajevi ukazuju na selektivan pristup pravosuđa.

    – Ne postoji želja ni volja da se procesuiraju i završe postupci koji su pokrenuti protiv najodgovornijih lica za počinjene ratne zločine nad Srbima, prije svega onih koji su bili na najvišim funkcijama – kaže Kojić.

    Prema njegovim riječima, određeni broj optužnica jeste podignut, ali su postupci kasnije usporeni ili godinama ostali bez konačnog epiloga.

    – U jednom trenutku, dodaje on, uspjelo se doći do podizanja optužnica, a onda je došlo do toga da Sud BiH u nedogled „razvlači“ postupak, kao što je primjer Atifa Dudakovića ili Ejupa Ganića, dok oni koji su osuđeni, kao što je Sakib Mahmuljin, danas slobodno žive u nekim drugim zemljama.

    Kojić ističe da brojni predmeti nikada nisu ni došli do faze optuženja.

    – Danas imamo veliki broj lica protiv kojih čak nije ni provedena istraga niti je podignuta optužnica, a predmeti su namjerno gurani u ladicu kako bi zločinci biološki nestali. Tu imamo i zatvorski sistem u Federaciji BiH koji omogućuje da Elfeta Veseli bude poluslobodna osoba, bez obzira na to što je na najmonstruozniji način ubila srpskog dječaka. To stvara dodatne traume za žrtve i porodice žrtava, kao i kompletan srpski narod – zaključuje Kojić.

  • Ukrajina pokušava da vrati mlade, ali prepreke su velike

    Ukrajina pokušava da vrati mlade, ali prepreke su velike

    ​Rat u Ukrajini natjerao je milione ljudi da potraže sigurnost u inostranstvu, ali sve je više mladih koji, nakon godina provedenih u drugim zemljama, grade novi život i ne planiraju skori povratak.

     

    Mnogi su u međuvremenu završili studije, pronašli posao i stekli profesionalno iskustvo u državama poput Njemačke, Velike Britanije, Švedske i Sjedinjenih Američkih Država, zbog čega im je odluka o povratku postala znatno teža.

    Iako brojni sagovornici ističu da Ukrajinu i dalje smatraju svojim domom, navode da ih od povratka odvraćaju rat, neizvjesna bezbjednosna situacija i želja za profesionalnim razvojem.

    Demografski izazov za budućnost zemlje

    Ukrajina se i prije početka sukoba s Rusijom suočavala s padom broja stanovnika, niskim natalitetom i iseljavanjem mladih, a rat je dodatno produbio taj problem.

    Procjene Centra za ekonomsku strategiju iz Kijeva pokazuju da bi čak 68 odsto izbjeglica uzrasta od 18 do 34 godine moglo ostati u inostranstvu i nakon završetka rata.

    Takav scenario predstavlja ozbiljan izazov za obnovu zemlje jer Ukrajina rizikuje da izgubi veliki broj mladih stručnjaka, poreskih obveznika i budućih porodica koje bi trebalo da budu nosioci ekonomskog razvoja.

    Država pokušava da motiviše povratak

    Ukrajinske vlasti već su pokrenule platformu Dodomu, koja građanima u inostranstvu nudi informacije o zapošljavanju, obrazovanju, stanovanju i administrativnim procedurama za povratak.

    Paralelno s tim razvijaju se programi poput Create Ukraine, namijenjeni angažovanju mladih obrazovanih stručnjaka u državnim institucijama, reformama i projektima obnove zemlje.

    Međutim, stručnjaci smatraju da to nije dovoljno te da će biti potrebni plaćeni pripravnički programi, stipendije, lakše priznavanje stranih diploma i konkurentni poslovi kako bi se mladi uvjerili da u Ukrajini mogu graditi sigurnu i uspješnu budućnost.

    Sagovornici ističu da, osim ekonomskih prilika, važnu ulogu imaju i nastavak evropskih integracija, jačanje demokratskih institucija, vladavina prava i društvena inkluzija, jer upravo od tih faktora zavisi da li će se jednog dana odlučiti na povratak u svoju zemlju, navodi “Cepa”.

  • Podmetnut požar u srpskom klubu u Melburnu

    Podmetnut požar u srpskom klubu u Melburnu

    Nepoznata osoba je preksinoć, oko 21.30 časova, pokušala da zapali prostorije Srpskog kulturnog kluba “Nikola Tesla” u Melburnu, u Australiji, prenosi TV Australia.

    Prema informacijama kojima raspolaže TV Australia, ispred glavnog ulaza prosuto je oko 20 litara goriva, nakon čega je zapaljena vatra i sve je momentalno planulo.

    Na fotografijama se vide tragovi čađi, izgorjelog materijala i oštećenja na ulazu.

    Zahvaljujući brzoj reakciji ljudi koji su se u tom trenutku nalazili u blizini, požar je ugašen u roku od nekoliko minuta i spriječeno je njegovo širenje u unutrašnjost objekta.

    Time je izbjegnuta velika materijalna šteta, a moguće i mnogo teže posljedice.

  • Mladić i djevojka iz BiH privedeni u Italiji

    Mladić i djevojka iz BiH privedeni u Italiji

    Tokom vanredne kontrole na teritoriji Bolonje, patrola Odjeljenja za prevenciju kriminala, primijetila je u ulici Fioravanti nepropisno parkiran automobil.

    U njemu su bile samo dvije djevojke – 17-godišnja Italijanka i 23-godišnja državljanka Bosne i Hercegovine. Nedugo zatim, pojavila su se i dva mladića: 19-godišnji Italijan i 17-godišnji državljanin BiH. Kada su ugledali policijsku patrolu, udaljili su se u suprotnom pravcu od vozila, pokušavajući da izbjegnu policiju, i ušli u obližnju prodavnicu. Ubrzo su zaustavljeni i identifikovani.

    Mladići su odmah pokazali neprijateljski stav i bili su veoma uznemireni, isto kao i djevojke u vozilu. Takvo ponašanje je podstaklo policiju da izvrši kontrolu automobila, u kojem je pronađena velika količina predmeta – dragocjenosti, nakit i gotovina. Uz pomoć službenika iz odjeljenja za prijave, neki od predmeta su prepoznati kao ukradeni tokom provale u stan dan ranije. Jedan od mladića je čak identifikovan kao izvršilac. Žrtva je u tom trenutku upravo podnosila prijavu.

    Pronađen ukradeni plijen

    U automobilu su krili sve i svašta: pored alata za obijanje, pronađeni su brojni zlatni privjesci, bižuterija i jedan sat. Tu je bilo i 28 unaprijed plaćenih Apple kartica u vrijednosti od preko 1.500 evra, kutija za nakit sa ogrlicom i narukvicom od crvenog korala; zlatna kopča sa brilijantima i, na kraju, 580 evra u gotovini. Riječ je o ukradenim stvarima.

    Policija ih je stavila pod nadzor i prijavila za sljedeća krivična djela: nošenje oružja ili predmeta pogodnih za napad, prikrivanje ukradene robe, saučesništvo, lažno predstavljanje službenom licu i neovlašćeno posjedovanje predmeta sumnjivog porijekla.

  • Većina trgovaca u RS pravilno označila proizvode koji nisu 100 odsto mliječni

    Većina trgovaca u RS pravilno označila proizvode koji nisu 100 odsto mliječni

    Mjesec i po dana od početka primjene Pravilnika kojim se nalaže da proizvodi koji nisu 100 odsto mliječni moraju biti posebno obilježeni na policama marketa u Srpskoj, prve kontrole pokazuju da je većina trgovaca ispoštovala ove propise, a inspekcija je utvrdila tek manji broj propusta.

    Inspekcija utvrdila samo pojedinačne nepravilnosti

    Iz sektora mljekarstva poručuju da su efekti ove zakonske odluke već vidljivi.

    Kako su naveli za “Nezavisne novine” iz Inspektorata RS, na osnovu kontrola na terenu može se reći da su trgovci u pravilu obilježili proizvode na propisani način.

    “U svega nekoliko pojedinačnih slučajeva u manjim trgovačkim radnjama inspektori su utvrdili da su proizvodi ostali pomiješani sa mliječnim proizvodima, a prema tom pravilniku, oni treba da budu odvojeni, ili da nisu svi proizvodi označeni, odnosno da neki proizvodi imaju, a neki nemaju oznaku”, kažu iz Inspektorata RS.

    Dodaju da su u ovim slučajevima inspektori naložili da se uočene nepravilnosti otklone.  Poručuju da će ove kontrole trajati kontinuirano te će biti dio redovnog inspekcijskog nadzora.

    “Generalno, možemo reći da su trgovci ispoštovali zakonsku obavezu i u posmatranom periodu nismo imali prijava građana, niti predstavnika mljekara po tom osnovu”, pojašnjavaju.

    Mljekari zadovoljni, efekti Pravilnika već vidljivi

    Miljan Erbez, stručni saradnik u Udruženju mljekara Republike Srpske, kaže da oni redovno prate ovo označavanje, a primijetili su da ih veliki broj objekata razdvaja.

    “Već su vidljivi efekti Pravilnika, a u razgovaru sa ljudima mogao sam da čujem da su se mnogi osvijestili i zahvalni su što je donesen takav propis”, rekao je Erbez za “Nezavisne novine”.

    Čak su ih, prema njegovim riječima, kontaktirale i kolege iz Slovenije koje rade u mljekarskoj industriji, a kojima se svidio ovaj pravilnik, odnosno kako su oni to uradili.

    “I oni će vjerovatno pokušati u Sloveniji da donesu isti pravilnik”, ističe on.     Da je dobro što su navedeni proizvodi obilježeni i odvojeni od pravih mliječnih proizvoda smatra i Duško Cvijetinović, direktor Mljekare “Dule” iz Bijeljine.

    “Iako nisam imao problema sa prodajom proizvoda ni prije ni sada, ipak je bitno da ljudi znaju šta kupuju. Kod nas su u ponudi uglavnom fermenti i sitan sir, tj. jogurt, pavlaka, surutka itd.”, navodi Cvijetinović za “Nezavisne”.

    On pojašnjava da oni nikada nisu imali ništa uvozno niti su ubacivali u mlijeko dodatne stvari poput palminog ulja, masti itd.

    Stroža pravila na snazi od sredine juna

    Podsjetimo, nakon višemjesečnih napora i inicijative Udruženja mljekara Republike Srpske da se jasno označe proizvodi koji sadrže palmina ili biljna ulja umjesto mliječne maste, sredinom juna je stupio na snagu Pravilnik kojim se uvode stroža pravila deklarisanja i prodaje proizvoda koji oponašaju mliječne proizvode.

    Njime je propisano da je subjekat u poslovanju sa hranom dužan da proizvode prilikom stavljanja na tržište označi grafičkom oznakom “Nije 100% mliječni proizvod, sadrži palmino ulje ili drugo biljno ulje’, koji čini njegov sastavni dio, a za upakovane proizvode stavlja se na glavno vidno polje proizvoda i na vidljivo mjesto, neposredno uz izloženi proizvod ili uz cijenu proizvoda.

  • Inspektorat RS: Nezakonite izmjene četiri regulaciona plana u Banjaluci

    Inspektorat RS: Nezakonite izmjene četiri regulaciona plana u Banjaluci

    Izmjene četiri regulaciona plana u Banjaluci su nezakonite, jer nisu usklađene sa važećim Urbanističkim planom, utvrdio je nakon kontrole Inspektorat Republike Srpske.

    Kontrola je obuhvatila izradu regulacionog plana dijela naselja “Vrbanja”, izmjene dijela regulacionog plana “Lauš 3”, te izradu regulacionog plana radne zone “Kumsale” (blok A, B i C) i izradu regulacionog plana “Ada Debeljaci 2”.

    Inspektorat RS je kontrolisao ove izmjene regulacionih planova po zahtjevu grupe građana “Za Plan”, a koja je danas, 31. jula obaviještena da su republički urbanističko-građevinski inspektori obavili kontrolu u Banjaluci u predmetu “Sadržaj i postupak donošenja regulacionog plana”.

    Nakon izvršenih kontrola, inspektori su izdali Rješenje kojim je Odjeljenju za prostorno uređenje grada Banjaluka naloženo da obustavi reviziju i izmjene regulacionih planova koje su usvojene na sjednicama Skupštine grada tokom 2021. i 2022. godine.

    “Naređuje se obustava izmjene regulacionog plana zbog utvrđene nepravilnosti, i to jer se predmetni regulacioni plan ne izrađuje na osnovu važećeg Urbanističkog plana grada Banjaluka, koji je osnov za izradu i izmjenu regulacionih planova na urbanom području Grada, a čije je donošenje zakonski obavezno za gradove i naselja gradskog područja”, navodi se za svaku izmjenu i izradu regulacionog plana koji je kontrolisao Inspektorat RS.

    Iz grupe građana “Za Plan” podsjećaju da su od Skupštine grada Banjaluka tražili da se postupak izmjena i izrade regulacionih planova obustavi do donošenja novog urbanističkog plana.

    “Nažalost, odbornici to nisu prihvatili. Zato smo od Inspektorata RS prošle godine zatražili hitno sprovođenje inspekcijskog nadzora nad odlukama i zaključcima Skupštine grada koji se odnose na izmjene i izradu regulacionih planova”, navode.

    Zahtjevi se, pojašnjavaju, odnose na regulacione planove koji su mijenjani u periodu nakon utvrđivanja Nacrta Urbanističkog plana Banjaluka 2020–2040. godine, odnosno na više od 30 odluka i zaključaka kojima se pokreću izmjene ili izrada planova.

    Podsjetili su da grad Banjaluka još nije usvojio novi Urbanistički plan koji bi zamijenio plan iz 1975. godine, a koji se i dalje smatra važećim planskim dokumentom višeg reda za područje grada.

  • U nedjelju obustava saobraćaja u centru Banjaluke

    U nedjelju obustava saobraćaja u centru Banjaluke

    Obustava saobraćaja u Ulici kralja Petra I Karađorđevića, na dijelu od Aleje Svetog Save do Ulice Marije Bursać, planirana je za nedjelju, 2. avgusta 2026. godine, u periodu od 10.30 do 12 časova, zbog održavanja međunarodne manifestacije “Oldtajmer ekspedicija 2026”, poručili su iz Odjeljenja za saobraćaj i puteve grada Banjaluka.

    “Za vrijeme trajanja obustave saobraćaja na linijama javnog prevoza putnika koje saobraćaju Ulicom kralja Petra I Karađorđevića, dio od Aleje Svetog Save do Bulevara cara Dušana, biće izvršeno preusmjeravanje autobusa iz smjera sjevera iz Ulice Kralja Petra I Karađorđevića desno ulicama Vuka Karadžića, Ranka Šipke, lijevo na tranzit do kružnog toka, Bulevar cara Dušana i dalje registrovanom trasom, a u suprotnom smjeru autobusi saobraćaju registrovanom trasom, odnosno ulicama Kninska, Vidovdanska i dalje postojećom trasom”, naveli su iz Odjeljenja.

    Za vrijeme trajanja obustave saobraćaja regulisanje i preusmjeravanje saobraćaja vršiće se na propisan način od strane pripadnika službenih lica MUP-a Republike Srpske.

  • Tužilaštvo i policija istražuju poslovanje Memorijalnog centra Srebrenica

    Tužilaštvo i policija istražuju poslovanje Memorijalnog centra Srebrenica

    Okružno javno tužilaštvo u Bijeljini i PU Zvornik pokrenuli su istragu u vezi sa navodnim malverzacijama u poslovanju Memorijalnog centra Srebrenica.

     

    Kako saznaje ATV istraga je pokrenuta na osnovu prijave koja je tužilaštvu dostavljena prošle godine, a vode je inspektori za privredni kriminal.

    Provjera navoda o nezakonitom trošenju novca

    ”Policijski službenici Sektora kriminalističke policije PU Zvornik postupaju po nalogu OJT Bijeljina. Na informativne razgovore pozvani su zaposlenici Memorijalnog centra u Srebrenici kako bi se provjerila njihova saznanja o navodno nezakonitom trošenju novca i određenim sumnjivim transakcijama”, kaže izvor ATV-a.

     

    On kaže da se radi o redovnom predmetu u kojem se sprovode predistražne radnje.

    ”Tužilaštvu nije dostavljen nikakav izjveštaj o počinjenom krivičnom djelu, već se radi o provjeri navoda iz ranije podnesene prijave”, navodi izvor ATV-a.

    Suljagić policiju i tužilaštvo označio kao neprijatelje

    Direktor Memorijalnog centra Srebrenica Emir Suljagić na društvenoj mreži ”Iks” objavio je da je 26 nekadašnjih i sadašnjih saradnika Memorijalnog centra u Srebrenici dobilo poziv na saslušanje. U svojoj objavi Suljagić navodi da je Memorijalni centar iz godine u godinu dobijao pozitivno mišljenje revizora, te je policiju i tužilaštvo označio kao ”otvorene i brutalne neprijatelje”.

     

    Sopštenjem se oglasio i Memorijalni centar Srebrenica koji je ”najoštrije osuđuje” to što su njihovi sadašnji ili bivši radnici pozvani na saslušanje u PU Zvornik i OJT Bijeljina. Navode da će iskoristiti sva raspoloživa pravna sredstva kako bi zaštitili svoje zaposlenike.

  • Prihodi “Pošti Srpske” iz inostranstva povećani za čak 395 odsto

    Prihodi “Pošti Srpske” iz inostranstva povećani za čak 395 odsto

    Pošte Srpske su u prvih šest mjeseci ove godine ostvarile 61,16 miliona KM prihoda i 1,31 milion KM neto dobiti, a snažan rast poslovanja iz inostranstva donijele su pošiljke sa platforme Temu. Ipak, finansijski izvještaji otkrivaju i drugu stranu poslovanja javnog preduzeća sa sjedištem u Banjaluci, od milionske subvencije do rasta dugoročnih obaveza i devet nekretnina pod hipotekom.

    Prihodi od usluga na inostranom tržištu dostigli su 3,08 miliona KM, dok su u istom periodu prošle godine iznosili 623.407 KM. To predstavlja rast od gotovo 395 odsto za samo godinu dana.

    U Poštama Srpske navode da je povećanje najvećim dijelom rezultat ugovora sa špediterskom kućom „Transfera“ iz Beograda, koji obuhvata transport i isporuku Temu pošiljaka.

    Taj posao počeo je u junu prošle godine, a njegov efekat sada je jasno vidljiv u bilansu. Ukupni prihodi preduzeća povećani su za 5,77 miliona KM, odnosno sa 55,38 na 61,16 miliona KM.

    Milion iz budžeta, dobit 1,31 milion

    Rast prihoda donio je i pozitivan završni rezultat. Pošte Srpske su polugodište završile sa neto dobiti od 1,31 milion KM, približno 100.000 KM većom nego u istom periodu prošle godine.

    Međutim, u poslovnim knjigama evidentirana je i subvencija iz budžeta Republike Srpske od tačno milion KM.

    Vlada Republike Srpske i Narodna skupština krajem prošle godine prepoznale su, kako je navedeno u dokumentaciji, ulogu i značaj Pošta Srpske i odobrile ovu budžetsku podršku za 2026. godinu.

    Iako se samo na osnovu objavljenih podataka ne može tvrditi da je subvencija direktno proizvela gotovo cijelu dobit, odnos dvije brojke pokazuje koliko je budžetska pomoć značajna za konačan rezultat preduzeća.

    Još jedan signal dolazi iz tokova gotovine. Pošte Srpske su za šest mjeseci imale 97,91 milion KM priliva, dok su odlivi dostigli 99,78 miliona KM. Iz preduzeća je tako izašlo približno 1,87 miliona KM više nego što je ušlo.

    Dug raste, devet nekretnina založeno

    Dugoročne obaveze Pošta Srpske povećane su sa 5,63 na 7,94 miliona KM, odnosno za oko 41 odsto.

    To se uglavnom odnosi na kredit od šest miliona KM, podignut krajem prošle godine kod Banke Poštanska štedionica. Novac je namijenjen rekonstrukciji, adaptaciji i opremanju poštansko-logističkog centra u Glamočanima, a kredit će se otplaćivati sedam godina.

    Ukupno je pod hipotekom devet nekretnina, čija je knjigovodstvena vrijednost procijenjena na 8,92 miliona KM.

    Pošte Srpske imaju 2.707 zaposlenih, dok su troškovi plata, naknada, toplog obroka, prevoza i ostalih primanja za samo šest mjeseci dostigli 41,04 miliona KM. Na zaposlene tako odlazi gotovo 69 odsto ukupnih rashoda preduzeća.