Stanovnici Teherana sve više strahuju od nastavka rata i novih američkih i izraelskih napada, zbog čega gomilaju zalihe hrane i lijekova, dok pojedini već planiraju da napuste iransku prijestonicu i potraže sigurnije mjesto. U međuvremenu, pojačane vojne prijetnje i američka pomorska blokada dodatno pogoršavaju ekonomsku situaciju u Iranu.
Strah od novog sukoba raste u trenutku kada izraelski premijer Benjamin Netanjahu poručuje da iransko rukovodstvo mora biti eliminisano, dok američki predsjednik Donald Tramp najavljuje da će „dovršiti posao“ u Iranu. Istovremeno, prema pisanju Nezavisnih, treći američki nosač aviona i hiljade vojnika upućuju se u region, što dodatno pojačava zabrinutost među stanovništvom.
Pojedini građani strahuju da bi novi napadi mogli uslijediti nakon američkih izbora za Kongres, zakazanih za 3. novembar. Ferešte Hadžipur, 35-godišnja majka malog djeteta, kaže da već pravi zalihe hrane i lijekova koji se izdaju bez recepta, jer se boji novih bombardovanja.
„Prihvatili su činjenicu da će nas ponovo napasti, bilo prije ili poslije izbora“, rekao je Sasan Karimi, bivši iranski vladin zvaničnik i profesor spoljne politike na Univerzitetu u Teheranu, govoreći o procjenama iranskog rukovodstva.
Iran prijeti novim udarima, pritisak na ekonomiju raste
Teheran je ponovo zaprijetio američkim vojnim bazama i saveznicima Vašingtona na Bliskom istoku, a među potencijalnim metama pomenuti su i podmorski kablovi za prenos podataka koji prolaze kroz Ormuski moreuz. Tokom ovog mjeseca zabilježen je najveći broj prijavljenih napada na trgovačke brodove u tom području od prvih sedmica rata u martu.
Istovremeno, američka pomorska blokada iranskih luka ograničava izvoz nafte, od kojeg zavise značajni prihodi iranske države. Zbog poremećaja u trgovini sve više teretnog saobraćaja preusmjerava se na kopnene pravce, a na graničnim prelazima stvaraju se kolone kamiona.
Blokada je dovela i do nestašica lijekova, dok zasad nema pokazatelja ozbiljnijih nestašica hrane i ostalih osnovnih potrepština. Ipak, životni standard stanovništva nastavlja da opada, nacionalna valuta bilježi rekordno nisku vrijednost, a rast inflacije dodatno otežava svakodnevni život.
„Ekonomski rat predstavlja glavnu okosnicu rata koji se vodi protiv nas“, izjavio je Mohamed Bager Galibaf, predsjednik iranskog parlamenta i glavni pregovarač u ranijim razgovorima sa Sjedinjenim Državama.
Iranski predsjednik Masud Pezeškijan upozorio je da se zemlja nalazi na opasnoj prekretnici, dok vlasti pokušavaju da odgovore na sve izraženije ekonomske probleme i neslaganja unutar državnog rukovodstva.
Cijene hrane naglo rastu, porodice stvaraju zalihe
Sve teža ekonomska situacija posebno pogađa građane koji se već suočavaju sa velikim rastom cijena osnovnih namirnica. Od početka rata cijena ribe porasla je za više od 60 odsto, dok je govedina poskupjela za više od 150 odsto.
Mohamed Mohamadi (36) navodi da jedna kupovina u supermarketu može odnijeti polovinu prosječne mjesečne plate, koja iznosi oko 400 miliona rijala, odnosno približno 150 dolara.
Uprkos visokim cijenama, strah od novih napada navodi građane da nastave sa stvaranjem zaliha. Mohamed Abedi (39) kaže da je za svoju porodicu nabavio dodatne količine riže, ulja za kuvanje i sušenih urmi, zabrinut zbog mogućeg pogoršanja situacije.
„Brinem se da bi situacija mogla dodatno da se pogorša“, rekao je Abedi.
Dok pojedini umjereniji političari smatraju da bi sporazum sa Vašingtonom mogao pomoći u stabilizaciji ekonomije, drugi u iranskom rukovodstvu ne očekuju da će ekonomske sankcije i pritisci promijeniti pregovaračku poziciju zemlje.
Mohsen Hašemi Rafsandžani upozorio je da je zbog rasta deviznog kursa izvršnoj vlasti sve teže da upravlja državom. Karimi, međutim, smatra da ekonomski pritisak neće navesti Iran da prihvati zahtjeve Sjedinjenih Država.
„Nikakav ekonomski pritisak neće ubijediti ljude ovdje da pristanu na sporazum“, rekao je Karimi, dodajući da Teheran računa na dugotrajan otpor kako bi promijenio pristup druge strane.
Pregovori između Irana i SAD, koji se vode posredstvom drugih država, već mjesecima ne donose značajan napredak. Tramp je prošlog mjeseca odbacio iranski prijedlog za okončanje rata i potpuno otvaranje Ormuskog moreuza u roku od sedam dana, uz uslov da Vašington ispuni određene zahtjeve, među kojima je ukidanje pomorske blokade.
Stanovnici napuštaju Teheran u potrazi za sigurnošću
U iranskoj prijestonici i dalje su vidljive posljedice američkih i izraelskih napada iz marta i aprila, tokom kojih su hiljade stambenih objekata oštećene ili uništene. Sjećanja na razaranja dodatno pojačavaju strah od mogućeg nastavka sukoba.
Hašem Važdani (45), fitnes trener iz Teherana, odlučio je da se pripremi za odlazak u sigurniji dio zemlje.
„Već sam spakovao stvari kako bih otišao u neki bezbjedniji grad na sjeveru zemlje. Danas sam kupio još konzervirane hrane, krekera i dodatnih ćebadi“, rekao je Važdani.
Postoji bojazan da bi novi sukobi mogli izazvati dodatne civilne žrtve, nakon što su hiljade ljudi već poginule tokom rata. Tramp je ponovio prijetnje da će uništiti elektrane i drugu infrastrukturu u Iranu.
Predstojeći izbori u Izraelu i Sjedinjenim Državama mogli bi uticati na politički pritisak u obje zemlje, dok nezadovoljstvo ratom i njegovim posljedicama ostaje izraženo. Za stanovnike Irana, međutim, najveća neizvjesnost ostaje pitanje da li će diplomatski napori spriječiti novi talas napada ili će zemlja ponovo biti suočena sa ratom punih razmjera.
Komentariši