Privreda Bosne i Hercegovine u 2026. godini mogla bi ostvariti rast od 2,4 odsto, ali takav rezultat neće biti dovoljan da zemlja značajnije smanji zaostajanje za razvijenijim ekonomijama. Svjetska banka upozorava da poslovanje i dalje opterećuju skupe trgovinske prepreke i komplikovane procedure, dok ekonomista Igor Gavran ocjenjuje da građani od prognoziranog rasta neće imati osjetnu korist.
Prema procjenama Svjetske banke, ekonomski rast BiH trebalo bi da ubrza sa 2,1 odsto u 2025. na 2,4 odsto ove godine. Za 2027. predviđa se rast od 2,9 odsto, a za 2028. godinu 3,1 odsto. Ipak, prognoze su nešto slabije nego u proljećnom izvještaju, jer su očekivanja za svaku od naredne tri godine umanjena za 0,1 procentni poen, pišu Nezavisne.
U isto vrijeme, za šest ekonomija zapadnog Balkana očekuje se prosječan rast od 3,1 odsto u 2026. godini, nakon 2,6 odsto prošle godine. Prema izvještaju, regionalna privreda bi u 2027. i 2028. mogla rasti po stopi od 3,4 odsto, prvenstveno zahvaljujući potrošnji i investicijama.
„U trenutku pojačane geopolitičke neizvjesnosti i slabog rasta kod ključnih trgovinskih partnera, zapadni Balkan je još jednom dokazao svoju ekonomsku otpornost“, rekla je Xiaoqing Yu, direktorica Svjetske banke za zapadni Balkan.
Ipak, ona je upozorila da otpornost sama po sebi nije dovoljna da bi region dostigao prosječan dohodak Evropske unije i obezbijedio kvalitetna radna mjesta. Za narednu fazu razvoja, kako je navela, potrebni su efikasniji i predvidljiviji propisi, kao i uklanjanje prepreka trgovini, ne samo na granicama već i unutar samih ekonomija.
Jedan od ključnih problema predstavljaju dodatni troškovi koje kompanijama stvaraju necarinske prepreke. Iako prosječna carinska stopa na uvoz robe u regionu iznosi oko šest odsto, različite administrativne mjere povećavaju troškove uvoza za dodatnih približno 10 odsto. U pojedinim poljoprivrednim sektorima ti troškovi prelaze 20 odsto, dok se ograničenja prekograničnog pružanja usluga procjenjuju na čak 29 odsto.
U izvještaju se navodi da bi uklanjanje polovine postojećih prepreka, uključujući nepotrebne dozvole, višestruke kontrole, postupke sertifikacije i pravila o poslovnom nastanjivanju, moglo srednjoročno povećati bruto domaći proizvod i do 12,5 odsto.
Iako je trgovina robom i uslugama na zapadnom Balkanu 2025. dostigla vrijednost od 107 odsto regionalnog BDP-a, što je više od prosjeka Evropske unije od 90 odsto, preduzeća i dalje teško ostvaruju dugoročnu korist od pristupa stranim tržištima. Izvoz usluga u regionu jeste učetvorostručen od 2010. do 2025. godine, ali opstanak novih izvoznika ostaje ozbiljan izazov.
Podaci Svjetske banke pokazuju da samo oko trećine novih izvoznih poduhvata kompanija iz regiona opstane tokom prve godine poslovanja na inostranim tržištima. Nakon pet godina, uspijeva da opstane tek jedan do četiri odsto njih. To se odražava i na zapošljavanje, jer izvozno orijentisana preduzeća zapošljavaju veliki dio radnika u regionalnoj prerađivačkoj industriji, a uglavnom isplaćuju i veće zarade od firmi koje su usmjerene prvenstveno na domaće tržište.
Ekonomista Igor Gavran smatra da najavljene stope rasta nisu dovoljno ohrabrujuće, s obzirom na to da zemlje regiona i dalje znatno zaostaju za razvijenim državama.
„Navedeni faktori jesu bitni, ali mislim da veći uticaj imaju vlasti, koje posebno u BiH djeluju destruktivno na ekonomiju, umjesto da podstiču ekonomski razvoj, uz obilje korupcije. Rast od 2,4 odsto neće se ni osjetiti, a kamoli da će građani živjeti bolje. Građanima mnogo više znači daleko veći rast cijena“, kazao je Gavran.
Komentariši