VRBAS Media

Autor: INFO

  • Evropski indeksi u padu, cijene nafte i gasa rastu, strah na tržištu energenata

    Evropski indeksi u padu, cijene nafte i gasa rastu, strah na tržištu energenata

    Evropski berzanski indeksi su danas uglavom u padu, cijene nafte i gasa su porasle uprkos odluci Međunarodne agencije za energetiku (IEA) da pusti na tržište 400 miliona barela nafte iz rezervi za hitne slučajeve, pošto je na tržištu energenata zavladao strah da će sukob na Bliskom istoku trajati duže nego što se očekivalo.

     

    Agencija nije pružila detalje o tome koliko brzo će pojedinačne zemlje osloboditi svoje rezerve ili kako će se nafta distribuirati, prenosi Si-En-Bi-Si.

    Ključno pitanje je koliko će vremena biti potrebno da se 400 miliona barela nafte fizički isporuči na tržište, prokomentarisao je viši investicioni strateg u kompaniji Rejmond DŽejms, Pavel Molčanov.

    On je procijenio da bi moglo da prođe 60 do 90 dana pre nego što značajne količine nafte stignu na tržište, dok je trgovcima potrebna hitna pomoć.

    – Cijene su trenutno i dalje u režimu panike. U ceni koju vidimo ugrađeno je mnogo emocija, straha i neizvjesnosti – poručio je Molčanov.

    Indeks Frankfurtske berze “DAX” je danas u 9.30 sati pao za 0,26 odsto na 23.526,45 poena, francuski “CAC” 40 za 0,58 odsto na 7.944,93 poena, britanski “FTSE” 100 za 0,54 odsto na 10.298,50 poena, dok je moskovski “MOEX” porastao za 0,66 odsto na 2.873,10 poena.

    Vijrednost američkog berzanskog indeksa “Dow Jones”  je na jučerašnjem zatvaranju berzi pala za 0,61 odsto na 47.417,27 poena, a “S&P” 500 za 0,08 odsto na 6.775,80 poena, dok je vrijednost indeksa “Nasdaq” porasla za 0,08 odsto na 22.716,14 poena.

    Cena sirove nafte je porasla za 4,29 odsto na 91,024 dolara za barel, a nafte Brent za 4,79 odsto na 96,358 dolara.

    Evropski fjučerski gasa za april su se na otvaranju amsterdamske berze “TTF” prodavali po cijeni od 53,570 evra za megavat-sat.

    Cijena zlata je porasla na 5.185,73 dolara za trojsku uncu, a cijena pšenice na 5,9079 dolara za bušel (bušel iznosi 27,216 kg).

    Vrijednost evra u odnosu na dolar na valutnoj berzi “Forex” iznosi 1,15532 dolara, što je za 0,11 odsto više nego na početku trgovine.

  • SAD iznijele prvu zvaničnu procjenu o cijenama nafte do kraja godine

    SAD iznijele prvu zvaničnu procjenu o cijenama nafte do kraja godine

    Američka Uprava za energetske informacije (EIA), koja djeluje u okviru Ministarstva energetike SAD (DoE), objavila je 10. marta 2026. godine svoj najnoviji izvještaj “Short-Term Energy Outlook” (STEO), u kojem se prvi put u potpunosti uzima u obzir eskalacija sukoba na Bliskom istoku koja je započela krajem februara ove godine.

    Ovaj izvještaj izazvao je veliku pažnju na energetskim tržištima jer su prognoze globalnih energetskih kretanja znatno revidirane zbog vojnih aktivnosti u kojima učestvuju Sjedinjene Američke Države, Izrael i Iran, kao i zbog poremećaja u prometu kroz Hormuski moreuz, jednu od ključnih svjetskih ruta za transport nafte.

    Prognoze kretanja cijena nafte

    Prema procjenama EIA, cijena Brent nafte mogla bi u naredna dva mjeseca ostati iznad 95 dolara po barelu, nakon čega bi u trećem kvartalu 2026. godine mogla pasti na približno 80 dolara po barelu, ukoliko dođe do stabilizacije tržišta.

    Izvještaj takođe upozorava na snažan rast cijena goriva. Procjena za avio-gorivo u SAD povećana je za oko 37 odsto, na prosječnu cijenu od 2,67 dolara po galonu, prvenstveno zbog prijetnji globalnim lancima snabdijevanja.

    Rizik od poremećaja proizvodnje

    U projekcijama se polazi od pretpostavke da bi moglo doći do privremenog prekida dijela proizvodnje nafte, odnosno takozvanog “shut-in” efekta, prije svega u Iraku, Kuvajtu, Ujedinjenim Arapskim Emiratima i Saudijskoj Arabiji, pri čemu bi poremećaji mogli dostići vrhunac početkom aprila 2026. godine.

    Rast američke proizvodnje

    Kako bi se ublažio uticaj globalne nestabilnosti, EIA očekuje da će proizvodnja sirove nafte u Sjedinjenim Državama porasti na prosječno 13,6 miliona barela dnevno u 2026. godini, te na 13,8 miliona barela dnevno u 2027. godini.

    U izvještaju se naglašava da su sve projekcije izuzetno neizvjesne, te da će u velikoj mjeri zavisiti od toga koliko dugo će Hormuski moreuz ostati zatvoren ili ozbiljno poremećen, kao i od trajanja samog vojnog sukoba na Bliskom istoku.

  • Oštra rasprava Minića i Stanivukovića na društvenim mrežama o TV duelu

    Oštra rasprava Minića i Stanivukovića na društvenim mrežama o TV duelu

    Nakon što je Savo Minić, premijer Republike Srpske, na konferenciji za novinare u srijedu, 11. marta, ispred zgrade Vlade RS Draška Stanivukovića, gradonačelnika Banjaluke, pozvao na TV duel, obojica su se oglasili na društvenim mrežama, a poruke su bile oštre sa obje strane.

    Draško Stanivuković je napisao da je Savo Minić sam predložio TV duel i sam čak izabrao televiziju.

    “Zašto do sada nije potvrdio gostovanje? Ja jesam. Poziv BN televizije sam prihvatio i spreman sam za duel odmah sutra. Ako je poziv bio iskren, potvrdiće gostovanje, jer građani Republike Srpske zaslužuju istinu, a od istine se ne bježi”, naveo je Stanivuković.

    Savo Minić mu je odgovorio da je njegov posao da vodi Vladu Republike Srpske, ali kao što mu je rekao, sa zadovoljstvom će se odazvati na TV duel.

    “Uostalom, ja sam taj koji je javno predložio duel i, naravno, spreman sam da razmijenimo argumente. Međutim, nisam toliko dokon i bez obaveza da čitav dan razmišljam o TV gostovanju”, naveo je Minić i dodao:

    “Pitanje za gradonačelnika je gdje žuri i da li je TV duel sada njegov jedini problem. Ako jeste, rado ću ga staviti u protokol i vidimo se što prije. Predlažem da lokacija snimanja bude u ‘njegovom gradu’, kako bismo se obojica odmah nakon emisije mogli vratiti svojim obavezama”.

    Podsjećamo, Draško Stanivuković i Savo Minić, imali su u srijedu, 11. marta, verbalni okršaj ispred zgrade Vlade Republike Srpske u Banjaluci.

  • Preminuo biciklista kojeg je udario kamion u Banjaluci

    Preminuo biciklista kojeg je udario kamion u Banjaluci

    Biciklista M.S. (81) iz Banjaluke preminuo je u Univerzitetskom kliničkom centru Republike Srpske, gdje je bio transportovan nakon što ga je juče, u srijedu, 11. marta, udario kamion kod “Jelšingrada”.

    Podsjećamo, saobraćajna nesreća se dogodila u Ulici braće Podgornika u Banjaluci oko 14.50, a u njoj su učestvovali teretno vozilo MAN sa priključnim vozilom, kojim je upravljao A.M. (24) iz Jajca, i bicikl kojim je upravljao M.S. iz Banjaluke.

    “Biciklista M.S. je preminuo u Univerzitetskom kliničkom centru RS – Banjaluka. Uviđaj na licu mjesta obavio je dežurni tužilac Okružnog javnog tužilaštva Banjaluka, zajedno sa policijskim službenicima Policijske stanice za bezbjednost saobraćaja Banjaluka”, saopšteno je iz Okružnog javnog tužilaštva Banjaluka.

    Kako je navedeno, tužilac je naložio da se preduzmu sve potrebne istražne radnje i mjere kao i vještačenja, kako bi se utvrdile sve okolnosti, a naložena je i obdukcija tijela nastradalog, koja će biti obavljena u Zavodu za sudsku medicinu Republike Srpske.

  • BHANSA u raljama političkih interesa

    BHANSA u raljama političkih interesa

    Teško da ijedna institucija u Bosni i Hercegovini na tako otvoren način ilustruje spoj stranačke moći i državnih resursa kao što to čini Agencija za pružanje usluga u vazdušnoj plovidbi BiH (BHANSA).

    Na njenom čelu već gotovo deset godina nalazi se Davorin Primorac, zet lidera HDZ-a BiH Dragana Čovića, dok je na poziciji rukovodioca finansija njegov brat, Ivica Primorac.

    Agencija raspolaže godišnjim budžetom od oko 80 miliona maraka. Proteklih pet godina kroz njene račune prošlo je više od 260 miliona prihoda od usluga kontrole leta.

    Suverenitet nad nebom BiH – tek od 2019.

    Kada je u pitanju upravljanje sopstvenim vazdušnim prostorom, BiH je decenijama zavisila od komšija – nije imala ni obučeni kadar ni tehničke kapacitete da to uradi sama.

    Hrvatska agencija za civilno vazduhoplovstvo i Direktorat civilnog vazduhoplovstva Srbije kontrolisali su nebo iznad bh. teritorije, u zavisnosti od dijela prostora i visine leta.

    Usvajanjem Zakona o agenciji za pružanje usluga u vazdušnoj plovidbi BiH, 2009. godine osnovana je BHANSA. Agencija je tek 2014. preuzela oblasnu kontrolu letenja u gornjem dijelu vazdušnog prostora, do visine od 10 hiljada metara.

    Puni suverenitet nad nebom BiH uspostavljen je krajem 2019. godine, kada je BHANSA zvanično preuzela kontrolu u cjelokupnom vazdušnom prostoru BiH. Taj istorijski trenutak bio je, međutim, i početak novih problema.

    Ignorisanje državnih institucija

    Rukovodstvo BHANSA-e ignoriše državne institucije, u ovom slučaju Parlament, koji već mjesecima traži uvid u finansijske izvještaje, ugovore o javnim nabavkama, visine plata, te podatke o zaposlenima.

    Agencija je izbjegavala odgovore, pozivajući se na zaštitu ličnih podataka i tvrdeći da su ranije dostavljeni podaci dovoljni.

    Potom je parlamentarna Komisija za finansije i budžet zatražila specijalnu reviziju u BHANSA-i i zakazala javno saslušanje rukovodstva te agencije.

    Cijelo rukovodstvo na bolovanju

    Na prvom saslušanju se iz Agencije niko nije pojavio jer je, kako su saopštili, cijelo rukovodstvo bilo na bolovanju.

    Iz BHANSA-e su Komisiji poslali saopštenje koje potpisuje direktor Davorin Primorac, a u kojem se navodi da Agencija nije u mogućnosti da dostavi podatke o mjesečnom iznosu sredstava potrebnih za njen rad, jer troškovi zavise od više „varijabilnih“ faktora.

    „Ne koristimo sredstva iz budžeta BiH. Sva sredstva su namjenska i koriste se isključivo za pokriće stvarnih troškova pružanja usluga, uz istovremeni značajan doprinos javnim finansijama kroz poreze i doprinose“, ističe direktor Primorac.

    Drugom prilikom saslušan je zamjenik direktora Sanjin Hadžiomerović, koji je dostavio određene podatke o investicijama, ali bez detalja o ugovorima i bez finansijskog izvještaja za 2024. godinu, koji je Komisija izričito tražila.

    Saslušanjem je utvrđeno da je osam kontrolora leta dalo otkaz, ali puna kadrovska slika i dalje nije poznata.

    Komisija ne odustaje

    Ni dopis direktora, ni saslušanje njegovog zamjenika nisu bili dovoljni članovima Komisije, koja sada traži specijalnu reviziju zbog nepoštovanja institucija.

    „Naš zahtjev je opravdan s obzirom na ponašanje rukovodstva BHANSA-e, koji odbijaju da sarađuju sa institucijama, ne želeći da podnesu nijedan izvještaj – uključujući i izvještaj o ličnim primanjima rukovodstva agencije“, kaže za DW predsjedavajući Komisije Nenad Vuković.

    On podsjeća da Agenciju ne amnestira to što je u finansijskom smislu nezavisna: „To ne znači da ne treba da sarađuju sa institucijama sistema i da nikome ne polažu račune, kako su oni zamislili“.

    Porodica Dodik i porodica Čović

    Zanimljivo je da zaključak kojim se traži revizija nije usvojen jednoglasno. Nikola Špirić (SNSD) i Zdenko Ćosić (HDZ BiH) glasali su protiv, što je ponovo otvorilo priču o srpsko-hrvatskoj podršci u državnim institucijama.

    Aktuelnom direktoru mandat ističe u martu ove godine. Iako su se pokušale isposlovati izmjene Zakona o BHANSA-i kako bi se omogućio neograničen broj mandata, te izmjene su „zapele“ u Predstavničkom domu.

    „U ovom slučaju se samo ozvaničilo da je ovo privatni posjed obitelji Čović – ogranak Primorac. Vrlo drsko stavljaju do znanja da je to njihovo privatno vlasništvo. Ovdje je postalo normalno šta je u vlasništvu porodice Dodik, a šta u vlasništvu obitelji Čović“, kaže ekonomistkinja Svetlana Cenić.

    „Dobra stranačka strategija“

    Sada je pitanje da li će Kancelarija za reviziju prihvatiti zahtjev za specijalnu reviziju i kada.

    Bez obzira na ishod, činjenica je da institucija koja raspolaže stotinama miliona maraka može godinama ignorisati Parlament i krojiti pravila po svojoj mjeri, zahvaljujući „dobroj stranačkoj strategiji“ i prilagodljivim koalicionim partnerima.

  • SB UN usvojio nacrt rezolucije o obustavi iranskih napada na zemlje Persijskog zaliva

    SB UN usvojio nacrt rezolucije o obustavi iranskih napada na zemlje Persijskog zaliva

    Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija usvojio je nacrt rezolucije koju je podnio Savet za saradnju zemalja Persijskog zaliva kojom se zahtjeva da Iran obustavi napade na zemlje Persijskog zaliva.

    Rezolucija je usvojena sa 13 glasova za, Rusija i Kina su bile uzdržane, ali nijedna zemlja nije glasala protiv nacrta, objavljeno je na sajtu UN.

    Rezolucijom 2817 (2026), koju je predstavio Bahrein, najoštrije se osuđuju teški napadi Irana na zemlje GCC – Bahrein, Kuvajt, Oman, Katar, Saudijsku Arabiju i Ujedinjene Arapske Emirate, kao i na Јordan.

    Nacrt rezolucije koji je predstavio Bahrein u ime Saveta za saradnju zemalja Zaliva zahteva od Irana da odmah obustavi napade i konstatuje da takvi napadi predstavljaju kršenje međunarodnog prava i ozbiljnu pretnju međunarodnoj bezbjednosti.

    SBUN koji čini 15 zemalja staviće na glasanje dva nacrta rezolucija u vezi sa trenutnom krizom na Bliskom istoku.

    Prvi tekst, koji je predstavio Bahrein posebno se fokusira na napade raketama i bespilotnim letjelicama koje je Iran izvršio na njihove teritorije.

    Drugi tekst, čiji je autor Ruska Federacija, fokusira se na napade na sve civile i civilnu infrastrukturu.

  • Medvedev: Kriza će završiti prije ili kasnije

    Medvedev: Kriza će završiti prije ili kasnije

    Ukrajinska kriza će se završiti prije ili kasnije, kao i svi sukobi u istoriji, a ni transukrajinsko ludilo kolektivnog Zapada ne može trajati vječno, izjavio je zamjenik predsjednika Savjeta bezbjednosti Rusije Dmitrij Medvedev.

    – Ukrajinska kriza, aktivno podržana naporima grupe rusofobno nastrojenih zemalja koje žestoko žele poraz Rusije, završiće se prije ili kasnije. Kao što su se završili svi sukobi u istoriji čovječanstva – napisao je Medvedev u članku pod naslovom “Nove tehnologije: stepenice u raj ili put u pakao” za časopis “Ekspert”.

    On je dodao da zemlje “zlatne milijarde” zarađuju basnoslovne pare i rješavaju svoje “sebične političke zadatke” tokom ukrajinskog sukoba, koji je izazvao Zapad.

    – Ukrajinska kriza dovela je do situacije u kojoj tehnološke prijetnje globalnih razmjera, poput vještačke inteligencije, biotehnologije, bespilotnih sistema, aditivnih tehnologija, istraživanja svemira i mnogih drugih, ostaju bez adekvatnog odgovora – napomenuo je Medvedev.

    Osim toga, ogromne količine resursa se troše, dok su postojeći mehanizmi za reagovanje na takve izazove neefikasni, previše birokratski i ne uzimaju u obzir interese ogromne većine stanovništva planete.

    Medvedev je istakao da će prije ili kasnije “sporazumi ipak morati biti postignuti”, jer je postojanje cijelog čovječanstva u pitanju, a globalna situacija postaje “sve nestabilnija i sumornija”.

  • FSB spriječila teroristički napad u Sevastopolju

    FSB spriječila teroristički napad u Sevastopolju

    Federalna služba bezbjednosti Rusije spriječila je teroristički napad na visokog vojnog oficira u Sevastopolju.

    Iz FSB-a su saopštili da je stanovnik Sevastopolja kontaktirao ukrajinske obavještajne agencije i prikupljao informacije za izvođenje diverzije.

    Dobio je zadatak da digne u vazduh automobil zaposlenog u Ministarstvu odbrane, naveli su iz ruske službe.

    Takođe, dodali su, od nalogodavaca je dobio registarske tablice automobila, adresu i datum kada treba da izvrši napad, kao i koordinate skrivenog mjesta na kome se nalazila bomba, ali je uhvaćen prije nego što je mogao da se pripremi.

  • Evo šta je predložilo Ministarstvo za ekskurziju učenika najveće osnovne škole u Banjaluci

    Evo šta je predložilo Ministarstvo za ekskurziju učenika najveće osnovne škole u Banjaluci

    Ministarstvo prosvjete i kulture Republike Srpske odgovorilo je roditeljima učenika osmih razreda banjalučke Osnovne škole „Branko Radičević“ na pitanje o organizaciji ekskurzije.

    Odgovorili su nam da je njihov prijedlog da se u idućoj školskoj godini organizuje ekskurzija za osmi i deveti razred – rekao je Nikola Popović, predsjednik Savjeta roditelja.

    On je juče od škole zatražio da se u utorak održi hitna sjednica Savjeta roditelja.

    – Vidjećemo šta ćemo kao Savjet roditelja donijeti na toj sjednici u utorak, pa ćemo dalje djelovati – rekao je on.

    Prema njegovim riječima, stav roditelja je da sadašnji osmaci idu na ekskurziju u septembru, a da učenici koji su sada sedmi razred na ekskurziju idu sljedeće godine u aprilu.

    Objasnio je da je bolje da djeca koja neće otići na ekskurziju u osmom razredu putuju u septembru, jer postoji mogućnost da će sljedeće godine polagati maturu, upisivati srednje škole, a školski kalendar im je skraćen.

    – Iz moje perspektive cilj nam je da pokušamo raspisati javni poziv za ekskurziju u septembru. Da li je to pravno izvodljivo i da li ćemo naići na volju ili nećemo, to ne znam. Ali to je pravac kojim bih išao. Vidjećemo šta će reći Savjet roditelja – rekao je on.

    Direktor OŠ „Branko Radičević“ Siniša Rendić rekao je da su predstavnici odjeljenja osmog razreda uputili dopis Ministarstvu sa zahtjevom da se ponovi javni poziv.

    – Mi čekamo odgovor Ministarstva – rekao je on i napomenuo da ne može samostalno ponoviti javni poziv za organizaciju ekskurzije.

    – Urađeno je sve u skladu sa zakonom – objasnio je.

    Roditelji učenika Osnovne škole „Branko Radičević“ u Banjaluci odbili su ekskurziju u Kragujevac, tri noći po cijeni od 630 KM. Većina njih nije potpisala saglasnost i time su „oborili“ planiranu realizaciju putovanja.

    Roditelji su tvrdili da je ponuđena cijena ekskurzije najmanje 200 maraka veća od realne, da za 630 maraka nisu dobili jasnu specifikaciju troškova, te da su sami izračunali da ekskurzija ne bi smjela prelaziti oko 420 KM po djetetu.

    U međuvremenu su, kako su ranije istakli, došli i do nezvanične ponude jedne banjalučke agencije koja bi istu ekskurziju realizovala za oko 400 maraka po učeniku.

    Krajnji rok za dostavu saglasnosti bio je 9. februar, ali većina roditelja nije dostavila potrebne saglasnosti.

    – Ovo nije pobjeda protiv škole, nego pobjeda zdravog razuma. Nismo htjeli potpisivati nešto što nam niko nije znao objasniti. Ako postoji mogućnost da djeca idu za 400 ili 420 maraka, onda nema razloga da plaćamo 630 – rekao je jedan od roditelja.

    Drugi dodaje da su roditelji tražili realnu cijenu i transparentnost.

    Podsjećamo, roditelji su ranije ukazivali na više spornih tačaka: nedostatak jasne specifikacije troškova ekskurzije, tvrdnje da se agencije međusobno dogovaraju o rasponu cijena, izostanak sjednice Savjeta roditelja o trasi puta, kao i pritiske na djecu da bez odlaganja donesu potpisane saglasnosti.

  • Kumovao Trgu Krajine: Da li je Stevandić politički dinosaurus ili čuvar političkog nasljeđa

    Kumovao Trgu Krajine: Da li je Stevandić politički dinosaurus ili čuvar političkog nasljeđa

    Za jedne je politički dinosaurus, jer je u političkom životu Republike Srpske još od njenog osnivanja i ne pokazuje naznake povlačenja.

    Naprotiv. Za druge je čuvar političkog nasljeđa – onog nacionalnog, sabornog, koje je dovelo do okupljanja srpskog naroda i političke pobjede koja se zove Republika, a preziva Srpska. Riječ je o Nenadu Stevandiću, lideru Ujedinjene Srpske i predsjedniku Narodne skupštine Republike Srpske.

    Oni koji kopaju po arhivi sigurno su ga vidjeli na starim crno-bijelim fotografijama na velikom skupu SDS u Banjaluci 1990. godine. Kao golobradi student medicine stao je za govornicu i izašao pred narod, rame uz rame sa tadašnjim političkim i intelektualnim vođama srpskog naroda – Radovanom Karadžićem, Momčilom Krajišnikom, Gugom Lazarevićem, Jovanom Raškovićem, Nikolom Koljevićem… Danas, Stevandić je jedini sa tih fotografija koji je politički ili biološki živ.

    Na tom mjestu nezvanično je započeo politički put Nenada Stevandića koji bez prekida traje više od 35 godina. To mjesto i Stevandić trajno su povezani na još jedan način. Veliki skup o kome je riječ organizovan je na današnjem Trgu Krajine, koji se tada zvao Trg Edvarda Kardelja. Dok je izlazio na binu, Stevandić je tadašnjim banjalučkim prvacima, kao i u svom obraćanju narodu, poručio da bi trg trebalo da se zove po Krajini.

    Dva – tri dana kasnije zvanično je preimenovan. Tako je Stevandić postao kum najpoznatijeg trga u Republici Srpskoj, a ime nekadašnjeg komunističkog političara je otišlo u daleku istoriju, do te mjere da se starog naziva sjećaju možda samo najstariji Banjalučani.

    Za više od tri decenije, Stevandić se za Republiku Srpsku borio i vojnički i politički – kroz tada vladajući SDS, potom kao vatreni opozicionar, a sada ništa manje energični nosilac jedne od najvažnijih funkcija vlasti u Srpskoj.

    Njegovi neprijatelji mu iz ladice često vade ratnu priču o „crvenom kombiju“, a on reaguje mirno jer zna da mu ni domaći, ni strani sudovi i tužilaštva nisu mogli pronaći ništa za šta bi ga optužili, a kamoli osudili. Ako je neko ipak uporan sa klevetama, ti isti sudovi su tu da presude u korist Stevandića, što je na svom novčaniku najbolje osjetio bivši ministar Dragan Mektić.

    Mnogo je bivših u redovima onih koji su bili Stevandićevi oponenti, ili čak nekadašnji „saborci“ u SDS, dok je on uspio, ne samo da politički preživi, nego postane jedna od ključnih političkih ličnosti u Republici Srpskoj. Možda ključni korak ka tom cilju napravio je 2015. godine osnivajući Ujedinjenu Srpsku, koja je danas jedna od partija vladajuće koalicije u Srpskoj. U međuvremenu, mnoge male partije su se pogasile, a njihovi liderčići nestali sa scene.

    Stevandić nije, poput mnogih SDS-ovaca, prešao u SNSD i izgubio se u masi prosječnih, nego je napravio svoju političku priču koja u suštini predstavlja nastavak političke ideologije sa kojom je i ušao u politički život. Stevandić ne krije da nisu nestale emocije prema Srpskoj demokratskoj stranci, ali ne ovoj današnjoj izgubljenoj, gubitničkoj, nego prema onoj pobjedničkoj, koja je predstavljala politički pokret srpskog naroda u najtežem trenutku.

    Upravo to razmimoilaženje je dovelo do njegovog odlaska iz SDS, odnosno do preuzimanja političkog nasljeđa koje se danas nalazi u temelju ideologije Ujedinjene Srpske. Ukratko, bez obzira da li je opozicija ili vlast, Stevandić se ponaša onako kako je 1991. govorio pred punim Trgom Krajine. To ponašanje posebno dolazi do izražaja tokom predsjedavanja Narodnom skupštinom, gdje nastupa bez pardona, ratoborno, često prelazeći granicu prihvatljivog prema onima za koje misli da urušavaju najvažniju instituciju Republike Srpske.

    Kako dalje? Lider US ne pokazuje nikakvo interesovanje za najviše funkcije koje se direktno biraju na izborima, ali je zato strateški zainteresovan da politički uticaj svoje partije podigne do toga da bude neizostavan faktor u političkom životu Republike. Da bude faktor stabilnosti i (po pitanju vitalnih nacionalnih interesa) možda posljednja prilika za najmanji zajednički sadržilac zavađene političko – partijske scene Republike Srpske. Budući da je za taj posao potrebno vrijeme, očigledno je da ćemo Stevandića još gledati (i trpiti) na političkoj sceni Republike Srpske.

    Iskustva i nacionalne svijesti mu ne manjka, energije i drčnosti ima i previše, a jedino čega mu fali jeste strpljenje da sluša dok mu politički rivali zbrajaju ili smišljaju mane.