VRBAS Media

Autor: INFO

  • Protivgradna zaštita u punoj pripravnosti: Ispaljeno više od 600 raketa

    Protivgradna zaštita u punoj pripravnosti: Ispaljeno više od 600 raketa

    Nagla promjena vremenskih prilika ponovo je aktivirala sistem protivgradne zaštite u Republici Srpskoj, a u pojedinim dijelovima već su zabilježene i veće intervencije.

    Tokom prethodnih dana, na području Hercegovine i južnog Podrinja ispaljeno je ukupno 157 protivgradnih raketa, zbog razvoja oblaka koji su nosili potencijal za pojavu grada.

    Iz Protivgradne preventive navode da je sistem u punoj pripravnosti i da ekipe prate situaciju na terenu.

    Direktor ovog preduzeća, Tihomir Dejanović, ističe da je prethodna noć protekla bez većih problema, a da je u širem periodu ukupno ispaljeno više od 600 raketa.

    On navodi da je trenutno stanje stabilnije nego prethodnih dana, ali da i dalje postoji potreba za oprezom zbog povećane vlage u atmosferi.

    „Zadovoljni smo učinkom, štete su svedene na minimum. Danas je situacija mirnija, ali je i dalje nestabilno. Očekujemo stabilizaciju i toplije vrijeme u narednim danima“, rekao je Dejanović.

    Iz Protivgradne preventive pojašnjavaju da se djelovanje vrši isključivo uz prethodna odobrenja, kada se procijeni da su uslovi za gradonosne procese ispunjeni.

    Naglašavaju i da, i pored aktivnog djelovanja, nije moguće u potpunosti spriječiti pojavu grada, ali da se značajno smanjuju posljedice.

    „Ne možemo biti 100 odsto efikasni, ali uspijevamo da smanjimo štete i do 70 do 80 procenata. Grad tada bude manjih dimenzija i slabijeg intenziteta udara o tlo“, pojašnjava Dejanović.

    Dodaje i da službe dežuraju 24 časa dnevno, u stalnim smjenama, te da se reakcije pokreću odmah po dobijanju potrebnih dozvola.

    Takođe napominje da zbog prekograničnih pravila sistem ne može djelovati u svim zonama bez ograničenja, što dodatno utiče na operativni rad.

  • Intenzivan napad na Kijev

    Intenzivan napad na Kijev

    Oružane snage Rusije izvele su intenzivan napad na pogone vojno-industrijskog kompleksa Ukrajine i energetske objekte u Kijevu kao odmazdu za napade ukrajinske vojske na rusku teritoriju, saopštilo je rusko Ministarstvo odbrane.

    – Oružane snage Rusije izvele su intenzivan napad visoko preciznom oružjem velikog dometa i udarnim bespilotnim sistemima na objekte vojne industrije i energetske objekte u Kijevu i Kijevskoj oblasti – navodi se u saopštenju.

    Izvedeni su napadi i na vojne aerodrome u Kijevskoj, Dnjepropetrovskoj, Poltavskoj, Čerkaskoj i Černigovoskoj oblasti.

    Bespilotnim sistemima “geranj” izvedeni su udari na benzinske pumpe koje koristi ukrajinska vojska, logistički centar za dopremanje i čuvanje dronova u Nikolajevskoj oblasti.

    U Kirovogradskoj oblasti uništena je lokomotiva koju je za svoje potrebe koristila ukrajinska vojska.

  • Evo na šta se pacijenti najviše žale u zdravstvu Srpske

    Evo na šta se pacijenti najviše žale u zdravstvu Srpske

    Zdravstveni sistem u Republici Srpskoj sve je češće pod lupom sopstvenih pacijenata, koji više nego ikada koriste zvanične kanale kako bi prijavili nepravilnosti, izborili se za svoja prava ili zatražili povrat novca koji im je, kako smatraju, nepravilno naplaćen.

    Koliko su građani spremni da reaguju na propuste u sistemu najbolje pokazuju podaci Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske, dostavljeni BL portalu.

    Za samo pet mjeseci ove godine evidentirano je čak 17.000 obraćanja građana, što jasno pokazuje da osiguranici sve češće traže odgovore, zaštitu svojih prava i reakciju nadležnih.

    Dodatni podsticaj za obraćanje građana stigao je u februaru ove godine, kada je Fond uveo besplatni info-broj (08 00 5 08 08). Za svega četiri mjeseca rada ove linije, do kraja maja, zabilježeno je čak 4.150 poziva građana koji su iznosili primjedbe, podnosili prigovore ili tražili informacije.

    Veliki odziv građana i broj primljenih poziva potvrdili su opravdanost uvođenja ove telefonske linije, ističu u Fondu zdravstvenog osiguranja Republike Srpske.

    „U svim slučajevima kada postoje indicije da je došlo do kršenja prava osiguranih lica, osiguranici se upućuju da podnesu prijavu povrede prava. Ukoliko osiguranik i ne podnese formalnu prijavu, o saznanjima do kojih se došlo informiše se nadležni Sektor za zdravstvo i kontrolu“, navode iz Fonda za BL portal.

    Na šta se građani najviše žale?

    Statistika FZO RS precizno pokazuje šta građane najviše muči prilikom ostvarivanja zdravstvene zaštite. Tokom prošle godine zaštitnicima prava obratilo se ukupno 24.000 građana, od kojih je 330 podnijelo zvanične prigovore zbog nemogućnosti ostvarivanja prava.

    Trend je nastavljen i ove godine. Od 17.000 obraćanja evidentiranih u prvih pet mjeseci, njih 120 odnosi se na formalne prigovore i prijave povrede prava.

    Najveći broj građana ipak se obraća radi informisanja o pravima, poput provjere statusa osiguranja i uplate doprinosa poslodavaca, izdavanja elektronskih kartica, refundacije troškova, bolovanja, medicinske rehabilitacije i liječenja van Republike Srpske.

    Prava slika problema u sistemu, međutim, vidi se kroz konkretne prigovore pacijenata. Oni se najčešće žale na poteškoće pri zakazivanju pregleda, dugo čekanje ispred ordinacija i nedostupnost telefonskih linija.

    „Kada je riječ o prigovorima, oni se uglavnom odnose na naplaćivanje ugovorenih usluga koje spadaju u prava iz zdravstvenog osiguranja, naplaćivanja usluga u službama hitne pomoći i naplaćivanja participacije“, naglašavaju iz Fonda za BL portal.

    Vanredne kontrole, kazne i refundacija novca

    Da iza prijava građana slijede i konkretne mjere, potvrđuju vanredne kontrole i finansijske kazne za zdravstvene ustanove koje ne poštuju ugovorene obaveze.

    U Fondu zdravstvenog osiguranja naglašavaju da nijedan prigovor nije beznačajan jer iza svakog poziva stoji konkretan pacijent i njegovo pravo na zdravstvenu zaštitu. Zbog toga Sektor za zdravstvo i kontrolu reaguje na svaku indiciju o mogućem kršenju prava i po potrebi pokreće vanredne kontrole na licu mjesta.

    Kada se utvrdi da je pacijentu neka zdravstvena usluga ili participacija naplaćena suprotno propisima, novac se vraća osiguraniku.

    „Ukoliko se utvrdi da je osiguraniku naplaćena neka usluga, a nije trebala biti naplaćena, bilo da je u pitanju naplaćivanje punog iznosa ili participacije, troškovi se osiguranicima refundiraju“, jasni su iz Fonda.

    Osim refundacije novca građanima, što je bio slučaj i prošle i ove godine, Fond prema ustanovama koje krše propise izriče finansijske i ugovorne kazne predviđene zakonom.

    Kako bi se problemi otkrivali i prije nego što prerastu u formalne prigovore, Fond je ove godine ponovo intenzivirao preventivne aktivnosti. Zaštitnici prava osiguranika iz svih filijala obišli su do sada 105 javnih i privatnih zdravstvenih ustanova, gdje su razgovarali sa više stotina pacijenata i desetinama zdravstvenih radnika. Tokom tih posjeta kao najveći problemi izdvojeni su preduge liste čekanja na pregled kod kardiologa i endokrinologa, kao i hronični nedostatak ljekara u manjim sredinama i područnim ambulantama.

    „Važno je naglasiti da su pacijenti u razgovorima sa zaštitnicima prava u najvećem broju slučajeva iskazivali zadovoljstvo odnosom zdravstvenih radnika prema njima, kao i kvalitetom pruženih zdravstvenih usluga“, zaključuju iz Fonda za BL portal.

    Iako na kadrovske probleme i liste čekanja ne mogu direktno da utiču, u Fondu ističu da kroz svoje nadležnosti nastoje da zdravstvene ustanove unaprijede organizaciju rada. Poručuju da je zaštita prava osiguranika njihov apsolutni prioritet i pozivaju građane da svaku sumnju na zloupotrebu prijave lično, putem elektronske pošte ili besplatnog info-broja, jer svaka prijava može doprinijeti unapređenju zdravstvenog sistema.

  • Najveća reforma platnog sistema u RS: Banke gube monopol nad uslugama

    Najveća reforma platnog sistema u RS: Banke gube monopol nad uslugama

    Način na koji građani danas plaćaju račune, šalju novac ili obavljaju online kupovinu uskoro bi mogao doživjeti značajne promjene.

    Pred poslanicima Narodne skupštine Republike Srpske na 39. posebnoj sjednici zakazanoj za 7. jul naći će se paket od četiri međusobno povezana zakona koji bi trebalo da izmijene dosadašnje funkcionisanje platnog sistema. U pitanju su novi Zakon o platnim uslugama, izmjene Zakona o elektronskom novcu, Zakona o unutrašnjem platnom prometu i Zakona o mikrokreditnim organizacijama.

    Iako su zakoni tehničke prirode, njihova primjena u praksi mogla bi donijeti veći izbor pružalaca usluga, jaču konkurenciju i razvoj novih digitalnih rješenja na finansijskom tržištu.

    Najveća promjena odnosi se na otvaranje tržišta platnih usluga, koje više ne bi bilo gotovo isključivo u rukama banaka. Novi okvir omogućava da, pored banaka, usluge plaćanja nude i platne institucije, izdavaoci elektronskog novca, pojedine mikrokreditne organizacije, javni poštanski operatori, kao i specijalizovani pružaoci usluga koji mogu omogućavati pristup računima ili iniciranje plaćanja.

    U praksi to znači ulazak većeg broja igrača na tržište, što bi trebalo da poveća konkurenciju i utiče na kvalitet i cijenu usluga.

    Značajne promjene predviđene su i za mikrokreditne organizacije, koje bi, uz dozvolu Agencije za bankarstvo Republike Srpske, mogle proširiti svoje djelovanje. Pored kreditiranja, dobile bi mogućnost izdavanja elektronskog novca i pružanja platnih usluga, čime bi postale aktivniji učesnici u digitalnom finansijskom sektoru.

    Time bi građani dio usluga, koje su ranije bile dostupne isključivo kroz banke, mogli koristiti i kod drugih finansijskih institucija koje ispune zakonske uslove, uz cilj jačanja konkurencije i širenja bezgotovinskog plaćanja.

    Jedna od novina odnosi se na objedinjavanje finansijskih informacija. Korisnici koji imaju račune u više banaka mogli bi, uz svoju saglasnost, da vide sve račune na jednoj platformi, bez potrebe za korištenjem više aplikacija.

    Uvedena je i mogućnost tzv. iniciranja plaćanja, što znači da bi se kupovina putem interneta ili plaćanje računa moglo izvršavati direktno sa bankovnog računa, bez upotrebe platnih kartica, ako korisnik to odobri.

    Izmjene Zakona o elektronskom novcu dodatno šire ulogu institucija koje ga izdaju. One bi, osim izdavanja elektronskog novca, mogle pružati i druge platne usluge, upravljati platnim sistemima i, u određenim slučajevima, nuditi kreditne proizvode povezane sa platnim transakcijama.

    To otvara prostor za razvoj digitalnih novčanika, mobilnih aplikacija i fintech rješenja sličnih onima koji su već prisutni u razvijenim evropskim tržištima.

    Paket zakona uvodi i jednostavniji mehanizam promjene pružaoca platnih usluga. Ideja je da korisnici lakše nego do sada prelaze iz jedne banke ili institucije u drugu, ukoliko pronađu povoljnije uslove, bez složenih procedura koje su ranije to otežavale.

    Veća mobilnost klijenata trebalo bi da poveća konkurenciju među finansijskim institucijama i podstakne bolju ponudu usluga.

    Značajna pažnja posvećena je i zaštiti korisnika. Uvode se stroža pravila za sigurnost plaćanja, zaštitu podataka, rješavanje sporova i obezbjeđenje informacionih sistema, kao i obavezna snažna autentifikacija prilikom elektronskih transakcija.

    Posebna novina u oblasti unutrašnjeg platnog prometa odnosi se na sprečavanje zaobilaženja blokade računa. Preduzećima koja imaju blokirane račune biće onemogućeno preusmjeravanje sredstava kroz druge račune ili posrednike, a uplaćena sredstva biće usmjeravana na glavni račun radi prinudne naplate.

    Cilj ove mjere je zatvaranje prostora za izbjegavanje obaveza prema povjeriocima.

    Ako predloženi paket zakona bude usvojen, građani bi u narednom periodu mogli dobiti veći izbor platnih usluga, jednostavnije online plaćanje i lakšu promjenu banke ili finansijske institucije. Istovremeno, očekuje se razvoj digitalnih novčanika, jačanje sigurnosti transakcija i veća transparentnost troškova usluga.

    Za privredu bi to značilo moderniji platni sistem, brže finansijske tokove i veći broj dostupnih pružalaca usluga, uz usklađivanje sa savremenim evropskim standardima.

    Ukoliko dobije podršku poslanika, ovaj paket zakona mogao bi označiti početak najobimnije reforme platnog sistema u Republici Srpskoj u posljednje dvije decenije, sa potencijalom da promijeni način na koji građani upravljaju novcem i koriste finansijske usluge.

  • Šobot: Vjerovatno nema osnova za žalbu na presudu u slučaju garaže UKC-a

    Šobot: Vjerovatno nema osnova za žalbu na presudu u slučaju garaže UKC-a

    Univerzitetski klinički centar Republike Srpske, prema trenutnim informacijama, najvjerovatnije neće podnijeti žalbu na presudu Okružnog privrednog suda u Banjoj Luci kojom je ovoj ustanovi i Republici Srpskoj naloženo da firmi „Marković invest RM“ iz Laktaša isplate 17,7 miliona KM zbog, kako je navedeno, nezakonitog raskida ugovora o izgradnji garaže na Paprikovcu.

    Vršilac dužnosti direktora UKC RS Nikola Šobot izjavio je da će se ipak konsultovati sa pravnim i ekonomskim timovima, ali da, prema trenutnim procjenama, vjerovatno neće biti osnova za žalbu.

    On je naveo da su u presudi priznati izvedeni radovi, posebno šipovi, što je, kako kaže, nesporna činjenica potvrđena vještačenjem.

    „Iz onoga što sam do sada vidio, čini mi se da su te činjenice utvrđene i da tu nema mnogo prostora za osporavanje, ali ću sačekati konačno mišljenje pravne i ekonomske struke“, rekao je Šobot.

    Sud je, osim obaveze isplate 17,7 miliona KM, naložio i da firma iz Laktaša završi započetu izgradnju garaže.

    Na pitanje da li izvođač radova, s obzirom na blokirane račune, ima kapacitet da završi posao, Šobot je ocijenio da to nije sporno.

    Prema njegovim riječima, finansiranje će biti obezbijeđeno po fazama, a isplate će ići isključivo prema realizovanim radovima, uz mogućnost aktiviranja bankarskih garancija i angažovanja drugog izvođača ukoliko se ne poštuje dinamika.

    „Cilj je da se projekat završi. Ako ne bude ispunjavanja plana, aktiviraju se garancije i uvodi drugi izvođač“, rekao je Šobot za Capital.

    Advokat firme „Marković invest“ Dražen Vidaković naveo je da kompanija još uvijek razmatra presudu i da konačna odluka o eventualnoj žalbi nije donesena.

    Podsjetimo, Okružni privredni sud u Banjoj Luci ranije je odlučivao po tužbi „Marković investa“ protiv UKC RS i Republike Srpske, kao i po protivtužbi UKC-a, u predmetu koji ukupno obuhvata višemilionske iznose spornih potraživanja i odšteta.

    Presudom je, osim obaveze isplate, naloženo i da izvođač radova završi garažu u roku od pet mjeseci, uz obavezu dostavljanja bankarske garancije od 11,3 miliona KM za uredno izvršenje posla, kao i dodatne garancije kvaliteta radova u iznosu od 4,9 miliona KM.

    Gradnja parking garaže kod UKC-a započela je sredinom 2020. godine.

    Objekat se prostire na oko 75.000 kvadratnih metara i projektovan je za oko 2.500 parking mjesta na četiri etaže, uz planirane komercijalne sadržaje u drugoj fazi.

    Do sada je završeno i otvoreno oko 500 parking mjesta na krovu objekta, i to uz privremenu probnu dozvolu nadležnog ministarstva.

  • Gorivo pojeftinilo, ali cijene hrane i dalje ne padaju

    Gorivo pojeftinilo, ali cijene hrane i dalje ne padaju

    Cijene dizela i benzina na benzinskim pumpama u Republici Srpskoj u posljednjih nekoliko dana bilježe osjetan pad – sa 2,95 KM pale su na 2,75 KM po litru. Riječ je o jednom od izraženijih pojeftinjenja goriva u skorijem periodu.

    Ukupno posmatrano, gorivo je pojeftinilo za oko 20 feninga po litru, odnosno približno sedam odsto u odnosu na prethodni nivo.

    Istovremeno, na svjetskom tržištu zabilježen je značajan pad cijene sirove nafte, koja je u određenom periodu izgubila i do 37 odsto svoje vrijednosti u poređenju sa ranijim maksimumima.

    Iako bi jeftinije gorivo trebalo da olakša troškove života, taj efekat se za sada ne vidi u cijenama osnovnih životnih namirnica i usluga.

    Ekonomisti i udruženja potrošača već duže vrijeme upozoravaju da tržište brzo reaguje na poskupljenja goriva, dok se pojeftinjenja uglavnom ne prenose na krajnje cijene proizvoda.

    Za građane, pad cijene goriva ipak donosi određenu uštedu. Vozač koji mjesečno troši oko 100 litara sada plaća približno 20 KM manje nego ranije, što na godišnjem nivou može iznositi i oko 250 KM uštede – dovoljno za dio kućnih računa ili sezonske troškove.

    Znatan efekat osjete i prevoznici, taksisti te kompanije iz sektora transporta, kojima i mali pad cijene goriva može značajno smanjiti ukupne operativne troškove.

    Međutim, i pored pada cijena na pumpama, cijene prehrambenih i drugih osnovnih proizvoda ostaju uglavnom nepromijenjene. Stručnjaci ističu da se time ponavlja dugogodišnji obrazac u kojem poskupljenja goriva brzo utiču na tržište, dok pojeftinjenja nemaju isti efekat.

    Ekonomisti i predstavnici udruženja potrošača navode da trgovci često kao razlog za poskupljenja navode rast troškova goriva, ali da se isti princip rijetko primjenjuje kada gorivo pojeftini.

    Predsjednik Udruženja potrošača „Reakcija“ iz Banjaluke, Dušan Srdić, smatra da se radi o ustaljenoj praksi domaćeg tržišta.

    „Nažalost, to je već poznat obrazac ponašanja. Kada gorivo poskupi, cijene brzo rastu, ali kada pojeftini, rijetko dolazi do korekcija. Trgovci se očigledno vode logikom da, dok postoji potražnja, nema potrebe za snižavanjem cijena“, naveo je Srdić za „Glas Srpske“.

    Podaci sa svjetskih berzi pokazuju da je cijena nafte od početka juna do 1. jula pala sa oko 97,8 na 71,7 dolara po barelu, što je smanjenje od približno 26,7 odsto.

    Ako se posmatra duži period, pad je još izraženiji – u odnosu na maj, kada je barel dostizao oko 114 dolara, sadašnja cijena niža je za oko 37 odsto.

    Uprkos tome, sindikalna potrošačka korpa u Republici Srpskoj i dalje raste. Od januara do maja ove godine povećana je za više od 76 KM, odnosno oko 2,7 odsto.

    U januaru je za pokrivanje osnovnih mjesečnih troškova četvoročlane porodice bilo potrebno oko 2.835 KM, dok je u maju taj iznos porastao na 2.911 KM, pri čemu je najveći rast zabilježen u kategoriji hrane.

  • Neki fakulteti već popunili kvote, drugi čekaju drugi upisni rok

    Neki fakulteti već popunili kvote, drugi čekaju drugi upisni rok

    Iako su neki fakulteti Univerziteta u Banjoj Luci već u prvom upisnom roku popunili sva ili gotovo sva mjesta, drugi studijski programi će svoje kvote pokušati da popune u drugom roku.

    Na Arhitektonsko-građevinsko-geodetskom fakultetu (AGGF) sva budžetska mjesta su već zauzeta za arhitekturu, građevinu i geodeziju, dok je značajan broj studenata upisan i na samofinansiranje.

    Slična situacija je i na Ekonomskom fakultetu, gdje su budžetske kvote na dva studijska programa u potpunosti popunjene, uz veliki broj upisanih i na samofinansiranju.

    Na Elektrotehničkom fakultetu (ETF) smjer elektroenergetika i automatika popunio je svih 50 planiranih mjesta, dok na računarstvu i informatici ostaje 24 slobodna mjesta na budžetu, a na elektronici i telekomunikacijama 28.

    Pravni fakultet je i ove godine privukao veliki broj kandidata, pa je već u prvom roku upisano više od 150 studenata. Od 145 budžetskih mjesta ostalo je još pet, dok su slobodna mjesta preostala i na samofinansiranju, kao i manji broj za vanredne studente.

    Na Prirodno-matematičkom fakultetu rezultati su znatno razuđeniji po smjerovima. Matematika i informatika bilježe najveće interesovanje sa 36 upisanih od 40 mjesta, dok su fizika, geografija, biologija, hemija i prostorno planiranje djelimično popunjeni. Za smjer ekologija i zaštita životne sredine nije bilo upisanih studenata.

    Filozofski fakultet bilježi potpuno popunjene kvote na učiteljskom i predškolskom smjeru, kao i na psihologiji. Istovremeno, na filozofiji, pedagogiji i istoriji ostalo je više slobodnih mjesta.

    Na Filološkom fakultetu najviše interesovanja zabilježeno je za engleski i srpski jezik, dok na drugim smjerovima, poput njemačkog, ruskog, romanistike i sinologije, i dalje ima raspoloživih mjesta za drugi upisni rok.

    Mašinski fakultet nije uspio da popuni nijedan od studijskih programa u potpunosti, iako je mehatronika najtraženija sa 34 upisana studenta od 40 planiranih.

    Na Medicinskom fakultetu gotovo sva budžetska mjesta su popunjena, dok su slobodne kvote ostale na sestrinstvu, sanitarnom inženjerstvu i babištvu.

    Poljoprivredni i Šumarski fakultet očekuju veći broj kandidata u drugom roku, jer je u prvom upisano znatno manje studenata od planiranih kvota.

    Tehnološki fakultet takođe bilježi slabiji odziv, pošto nijedan studijski program nije u potpunosti popunio budžetske kapacitete.

    Na Fakultetu političkih nauka najviše interesovanja bilo je za politikologiju, koja je jedina popunila sva mjesta, dok su na novinarstvu i komunikologiji, kao i sociologiji i socijalnom radu, ostale određene slobodne kvote.

    Na Fakultetu za fizičko vaspitanje i sport popunjen je studijski program fizičko vaspitanje i sport, dok na sportskim naukama i dalje ima slobodnih mjesta.

    Rudarski fakultet je u prvom roku upisao svega tri studenta od planiranih 30.

    Fakultet bezbjednosnih nauka jedini je u potpunosti popunio sve kvote, uključujući budžetske, samofinansirajuće i vanredne studente.

    Rezultati upisa na Akademiji umjetnosti biće poznati 3. jula.

    Sa Univerziteta u Banjoj Luci poručuju da su zadovoljni ishodom prvog upisnog roka, ističući da je na pojedinim programima interesovanje bilo veće od broja raspoloživih mjesta, što tumače kao potvrdu kvaliteta studija i povjerenja kandidata.

    Takođe pozivaju sve koji nisu uspjeli da se upišu, kao i one koji se ranije nisu prijavili, da iskoriste priliku u drugom upisnom roku na programima gdje su mjesta još uvijek slobodna.

  • Bez ovih papira nema povrata PDV-a

    Bez ovih papira nema povrata PDV-a

    Kupci prve nekretnine uskoro će moći da podnose zahtjeve za povrat plaćenog PDV-a, ali će prije toga morati da prikupe obimnu dokumentaciju propisanu novim pravilnikom.

    Pravilnik o primjeni Zakona o PDV-u, kojim je precizno uređena procedura ostvarivanja ovog prava, usvojen je 22. juna. Osim kupca, određena dokumentacija biće potrebna i za supružnika, kao i za ostale članove domaćinstva.

    Agent za nekretnine Dragan Milanović pojašnjava da je jedan od osnovnih uslova da podnosilac zahtjeva, ali i članovi njegovog domaćinstva, u posljednjih deset godina nisu bili vlasnici nekretnine na području Bosne i Hercegovine.

    Pravo na povrat PDV-a može se ostvariti za stan do 40 kvadratnih metara, uz dodatnih 15 kvadrata za svakog člana domaćinstva. Najveći iznos koji je moguće dobiti po jednom zahtjevu iznosi 24.557 KM.

    Za podnošenje zahtjeva neophodno je dostaviti izvod iz matične knjige rođenih, odnosno vjenčanih gdje je primjenjivo, uvjerenje o državljanstvu, potvrdu o prebivalištu, notarski ovjeren ugovor o kupoprodaji, račun sa iskazanim PDV-om, kao i dokaz da je cjelokupan iznos za kupovinu stana uplaćen na račun prodavca.

    Pored toga, potrebno je pribaviti potvrde poreskih organa da podnosilac u posljednjih deset godina nije imao promet nekretnina, potvrdu da ne posjeduje drugu nekretninu osim kupljenog stana, dokaz da je nekretnina evidentirana u službenim registrima, ovjerenu izjavu da se radi o prvoj nekretnini (IKPS obrazac), izjavu o članovima domaćinstva, podatke o bankovnom računu na koji će biti izvršen povrat sredstava, kao i saglasnost za obradu ličnih podataka putem ISLP obrasca.

    Slična dokumentacija predviđena je i za supružnika, dok će za ostale članove domaćinstva biti potrebni rodni listovi, potvrde o državljanstvu i prebivalištu, uvjerenja koja se odnose na vlasništvo nad nekretninama, kao i dokaz o srodstvu ukoliko ono nije vidljivo iz priložene dokumentacije.

    Pravilnik je usvojen na sjednici Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje BiH. Ministar finansija i trezora u Savjetu ministara Srđan Amidžić tada je izjavio da bi građani kompletnu dokumentaciju trebalo da prikupe za manje od pet dana. Dodao je da je pravilnik mogao biti usvojen još u novembru prošle godine, ali da su, kako je naveo, pojedinci političke interese stavili ispred interesa građana. Prema njegovim riječima, primjena ove mjere koštaće budžet Republike Srpske oko 50 miliona KM.

  • Novi propisi za ulazak u EU: Stroža pravila na granicama za kombi prevoznike

    Novi propisi za ulazak u EU: Stroža pravila na granicama za kombi prevoznike

    Od 1. jula na snagu su stupila nova stroža pravila za ulazak u Evropsku uniju koja proširuju obavezu ugradnje pametnih tahografa druge generacije na kombije i laka teretna vozila od 2,5 do 3,5 tona u međunarodnom prevozu robe.

    Cilj novih propisa je efikasnija kontrola transporta, praćenje kretanja vozila i dosljednija primjena pravila o radnom vremenu profesionalnih vozača.

    Velibor Peulić, glavni koordinator Konzorcija “Logistika BiH”, kaže za “Nezavisne novine” da Evropska unija od 1. jula proširuje primjenu paketa mobilnosti i na laka komercijalna vozila mase od 2,5 do 3,5 tona koja obavljaju međunarodni prevoz robe.

    “Ova promjena predstavlja jednu od najvećih regulatornih novosti za sektor kombi prevoza u posljednjih deset godina i direktno će uticati na hiljade prevoznika koji obavljaju međunarodne transportne operacije širom Evrope”, kazao je Peulić.

    Obavezni pametni tahografi i nova pravila za vozače

    Ističe da je za vozila iz ove kategorije koja učestvuju u prekograničnom transportu obavezna ugradnja i korištenje pametnog tahografa druge generacije (G2V2), primjena evropskih pravila o vremenima vožnje, pauzama i odmorima, kao i pravila o upućivanju vozača.

    “Neophodno je i vođenje odgovarajuće dokumentacije i administrativnih evidencija. Do sada većina ovih pravila nije važila za kombi prevoz, što je mnogim operaterima omogućavalo znatno veću fleksibilnost u organizaciji rada”, rekao je Peulić.

    Kako je naveo, nova pravila se odnose na međunarodni prevoz robe, kabotažne operacije takozvani cross-trade, odnosno prevoz između država članica Evropske unije.

    Kako upozorava Peulić, čak i povremeni međunarodni prevoz može dovesti vozilo i prevozničku kompaniju u režim primjene novih propisa.

    “Jedna od najvažnijih novina jeste obavezna ugradnja pametnog tahografa druge generacije. Prema podacima Međunarodne unije za drumski transport (IRU), čak 88 odsto vozila koja će biti obuhvaćena novim pravilima još nema ugrađen odgovarajući uređaj”, kazao je Peulić.

    Ističe da se prevoznici suočavaju sa ograničenim kapacitetima ovlaštenih radionica za ugradnju tahografa, visokim troškovima opreme, problemima tehničke kompatibilnosti kod pojedinih vozila.

    “Od jula će vozači kombi vozila morati poštovati ista osnovna pravila o radnom vremenu kao i vozači teretnih vozila, propisana Uredbom 561/2006. To podrazumijeva planiranje vremena vožnje, korištenje obaveznih pauza, dnevnih i sedmičnih odmora, kao i pravilno evidentiranje svih aktivnosti putem tahografa”, kazao je Peulić.

    On upozorava da bez odgovarajuće obuke postoji značajan rizik od prekršaja i visokih novčanih kazni tokom kontrola.

    Nove administrativne obaveze i posljedice za prevoznike iz BiH

    “Međunarodne transportne operacije donose i dodatne administrativne obaveze kroz sistem upućivanja vozača. Prevoznici će morati registrovati aktivnosti putem evropskog IMI sistema, podnositi potrebne prijave, voditi evidencije o radu vozača i biti spremni na kontrole nadležnih organa država članica EU”, ističe Peulić.

    Dodao je da će to predstavljati značajno administrativno opterećenje, posebno za manje prevozničke kompanije.

    Kako je pojasnio, iako Bosna i Hercegovina nije članica Evropske unije, nova pravila direktno će uticati i na domaće prevoznike koji kombi vozilima obavljaju međunarodni transport prema državama članicama EU.

    “Posebno su pogođeni kurirski operateri, kompanije koje se bave ekspresnim transportom i distribucijom robe, e-commerce logistika, kao i svi prevoznici koji koriste vozila nosivosti od 2,5 do 3,5 tona”, kazao je Peulić.

    Ističe da Evropska unija ovim potezom nastavlja harmonizaciju transportnog tržišta i proširuje primjenu Paketa mobilnosti na nove kategorije vozila.

    Visoke kazne za kompanije koje se ne usklade

    “Za sektor kombi prevoza 1. jul 2026. godine predstavlja prekretnicu nakon koje međunarodni transport više neće moći funkcionisati po dosadašnjim pravilima.

    Kompanije koje se na vrijeme ne usklade sa novim propisima mogle bi se suočiti sa visokim kaznama, operativnim poteškoćama i ograničenim pristupom evropskom tržištu”, zaključio je Peulić.

    Podsjetimo, do sada je obaveza ugradnje tahografa važila uglavnom za vozila teža od 3,5 tona, ali evropska pravila koja se postepeno uvode od 2023. godine sada obuhvataju i manja vozila koja učestvuju u međunarodnom prevozu.

    Propisi će važiti na teritoriji Evropske unije, ali i u Švajcarskoj, Lihtenštajnu, Norveškoj, Islandu i Velikoj Britaniji.

  • Cvijanović: Vidljiv novi pristup prema ulozi visokih predstavnika

    Cvijanović: Vidljiv novi pristup prema ulozi visokih predstavnika

    Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović izjavila je da je očito da je dovoljno da u BiH ostane zamjenik visokog predstavnika.

    Na konstataciju da nije postignut dogovor između Amerikanaca i Evropljana o visokom predstavniku, te da je ona ranije rekla da je dovoljno da ostane zamjenik, Cvijanović je istakla da je očito da je dovoljno, te da je ovdje važna samo jedna stvar – da se ulozi visokih predstavnika pristupilo na jedan drugačiji način od onog koji smo gledali posljednjih 30 godina.

    – Održavanje bonskih ovlaštenja je za Republiku Srpsku neprihvatljivo i tu počinje i završava sva priča. S takvim rogobatnim, nedemokratskim mehanizmom BiH nema nikakvu šansu – naglasila je Cvijanović za Srnu.

    Upitana da prokomentariše tri pitanja koja joj je uputio predsjednik Pokreta “Sigurna Srpska” Draško Stanivuković u vezi sa Komisijom za zaštitu nacionalnih spomenika BiH, Cvijanović je odgovorila da će svi sve odgovore, pa i on, dobiti na zasjedanju Narodne skupštine Republike Srpske.

    – U međuvremenu, mogli bismo postaviti i pitanje zašto je Mladen Ivanić, kad je imao povoljno okruženje u Predsjedništvu, ograničio odluku o transferu na domaće vlasti na 12 mjeseci? Mogao je u cijelosti riješiti stvar i poštedjeti nas svih daljih zloupotreba o ovom pitanju. A, o odluci iz januara ćemo takođe pričati i kakvim se sve prevarantskim metodama ljudi služe da bi potpisali i objavili odluku koja nije bila konačna – istakla je Cvijanović.

    Skupština je mjesto gdje se završava priča o manipulacijama, kaže Cvijanović i dodaje da i danas manipulišu sa ovom odlukom donesenom prije par dana preglasavanjem.

    – Ali, neće im to proći – poručila je Cvijanović.