VRBAS Media

Autor: INFO

  • Saks: Ukrajina se raspada po dijelovima, njen poraz se nazire

    Saks: Ukrajina se raspada po dijelovima, njen poraz se nazire

    Poraz Ukrajine u sukobu se nazire, ali SAD i Evropa i dalje nisu spremne da razgovaraju o ključnim bezbjednosnim problemima Rusije, izjavio je profesor Univerziteta Kolumbija Džefri Saks, prenosi RIA Novosti.

    “Na istoj smo tački: Ukrajina se raspada po dijelovima, njen poraz se nazire, dok SAD i Evropa i dalje nisu spremne da razgovaraju o ključnim bezbjednosnim problemima Rusije, koji su bili uzrok rata od samog početka”, rekao je Saks za italijanski list “Fato Kvotidiano”, a prenosi RT Balkan.

    Istakao je da Ukrajina trenutno trpi težak udarac, pateći od nedostatka sredstava protivvazdušne odbrane.

    “Jasno je da Zapad, koji više ne može da ih snabdijeva iz očiglednih razloga, vrši pritisak na obe strane u sukobu da postignu neku vrstu prekida vatre. Ali realnost je da Zapad ne nudi Rusiji ništa diplomatski zanimljivo”, rekao je profesor.

    Saks smatra da bi jasne obaveze prema neutralnosti Ukrajine i okončanju širenja NATO-a bile privlačan prijedlog za Moskvu.

    “Ali to se ne dešava, i situacija ostaje ista kao i uvijek”, rekao je.

    Predsjednik Rusije Vladimir Putin 28. juna izjavio je da Moskva očekuje nastavak dijaloga sa Sjedinjenim Državama o Ukrajini nakon završetka napete situacije na iranskom planu. Rusija je, dodao je ruski lider, spremna da nastavi pregovore i razgovara o svim detaljima i pitanjima koja budu pokrenuta u Enkoridžu u avgustu 2025. godine.

  • Zemljotres u Banjaluci

    Zemljotres u Banjaluci

    Na području Banjaluke jutros se osjetio zemljotres.

    Kako navodi EMSC, zemljotres je bio jačine 2.4 stepena, a epicentar je bio osam kilometara sjeverozapadno od Banjaluke.

    Zemljotresi jačine do 2,4 stepena Rihterove skale spadaju u kategoriju zemljotresa koje većina ljudi uopšte ne osjeti, osim eventualno pojedinaca na višim spratovima zgrada.

    Registruju ih isključivo seizmološki instrumenti i oni ne izazivaju nikakvu štetu na objektima ili infrastrukturi.

  • Stevandić: Srpska pravoslavna crkva je čuvar našeg identiteta i tradicije

    Stevandić: Srpska pravoslavna crkva je čuvar našeg identiteta i tradicije

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske i lider Ujedinjene Srpske Nenad Stevandić poručio je da je Srpska pravoslavna crkva jedan od ključnih čuvara srpskog identiteta i tradicije, ističući njen značaj za okupljanje Srba gdje god da žive.

    Stevandić je tokom boravka u Ljubljani posjetio Srpsku pravoslavnu crkvu, koja ove godine obilježava 90 godina postojanja, a povodom velikog jubileja očekuje se i dolazak patrijarha Srpske pravoslavne crkve.

    „Srpska pravoslavna crkva je čuvar našeg identiteta i tradicije. Gdje god ona postoji, to je mjesto okupljanja Srba“, naveo je Stevandić u objavi na društvenoj mreži X, uz video sa posjete crkvi u Ljubljani.

    On je naglasio da je ponosan na srpsko postojanje i identitet, posebno u sredinama u kojima Srbi decenijama njeguju svoju vjeru, tradiciju i nacionalnu pripadnost.

     

  • Radovi usporavaju saobraćaj i u Banjaluci

    Radovi usporavaju saobraćaj i u Banjaluci

    Na većini puteva u Republici Srpskoj i Federaciji BiH saobraćaj se odvija redovno, a sporije se vozi na mjestima gdje se izvode radovi.

    Vozače iz Auto-moto saveza  Republike Srpske pozivaju da na ovim mjestima voze sa povećanom pažnjom i poštuju privremeno postavljenu saobraćajnu signalizaciju.

    Na dionici magistralnog puta granica Republike Srpske/FBiH /Lepnica/ – Lončari i dionica Lončari – Pelagićevo, na dionici magistralnog puta Obudovac dva – Lončari i dionici Lončari – granica Republike Srpske/Brčko distrikt zbog izgradnje kružne raskrsnice na ukrštanju tih putnih pravaca, biće izmijenjen režim odvijanja saobraćaja.

    Zbog radova na dionici magistralnog puta Klašnice – Šargovac – Banjaluka – Banjaluka dva izmijenjen je režim u odvijanju saobraćaja.

    Zbog radova, izmijenjen je režim odvijanja saobraćaja na magistralonim putevima Razboj LJevčanski – Srbac i Laktaši – Laktaši /auto-put/, kao i na regionalnom putu Razboj LJevčanski – Laktaši.

    Izmijenjen je režim u odvijanju saobraćaja u Trnu, na magistralnom putu Klašnice dva – Šargovac, zbog rekonstrukcije nadputnjaka iznad te dionice.

    Režim saobraćaja biće izmijenjen zbog privremenog izmještanja dijela trase magistralnog puta, dionica Kozarac – Lamovita.

    Zbog minerskih radova na izgradnji dodatne trake za spora vozila, privremeno će biti obustavljen saobraćaj na magistralnom putu Podromanija – Sumbulovac, prevoj Romanija, radnim danima i subotom, u vremenu od 9.00 do 12.00 časova, u trajanju od 10 do 15 minuta.

    Na snazi je izmjena režima saobraćaja na putu Podromanija – Sumbulovac radi izgradnje treće trake na toj dionici.

    Zbog radova na proširenju javne rasvjete na auto-putu Gradiška – Banjaluka, na dionici Mahovljani – Glamočani, izmijenjen je režim saobraćaja od 7.00 do 17.00 časova.

    U toku su radovi na obnovi magistralnog puta, poznatog kao “brza cesta” Klašnice – Banjaluka, gdje dolazi do zastoja zbog dugih kolona vozila, pa iz AMS vozače pozivaju na strpljenje.

    Izmijenjen je režim saobraćaja na dionici magistralnog puta Krupac-granica Republike Srpske/FBiH Bogatići radi sanacije cjevovoda Male hidroelektrane “Krupac”.

    Zbog izgradnje trotoara, autobuskog stajališta i pristupnih rampi u zoni Osnovne škole “Jovan Dučić” u Patkovači, izmijenjen je režim u odvijanju saobraćaja na dionici magistralnog puta Bijeljina dva – Glavičice.

    Na magistralnom putu Dobro Polje – Miljevina saobraćaj se za vozila do 3,5 tone odvija naizmjenično, jednom kolovoznom trakom, dok je za vozila teža od 3,5 tone i dalje obustavljen i preusmjerava se na alternativne pravce.

    Zbog izgradnje auto-puta, izmjenjen je režim u odvijanju saobraćaja na magistralnom putu Crkvina – Modriča.

    U toku su radovi na magistralnom putu Rača – Bijeljina u rejonu Balatuna i Trnjaka, a saobraćaj se odvija usporeno sa privremenim prekidima u trajanju od 10 minuta.

    Na magistralnom putu Gornji Jelovac – Prijedor jedan, kao i na regionalnom putu Kozarac-Vodice, zbog klizišta saobraćaj se odvija jednom kolovoznom trakom naizmjenično.

    Na magistralnom putu Gradiška – Kozarska Dubica, na ulazu u Orahovu aktivirano je klizište, zbog čega je neophodan dodatni oprez i sporija vožnja.

    Zbog klizišta, jednom saobraćajnom trakom, u dužini od 50 metara, saobraćaj se odvija na regionalnom putu Prnjavor – Ukrina, u mjestu Vijačani.

    Zabranjen je saobraćaj za sva vozila na dionici magistralnog puta dionica granica Republike Srpske/Hrvatske /Gradiška/-Gradiška, preko mosta /Ulica Krajiškog korpusa od trga Svetog Save prema mostu na rijeci Savi/. Za vrijeme zabrane, saobraćaj se preusmjerava na alternativne putne pravce.

    U Federaciji BiH zbog radova obustavljen je saobraćaj za sva vozila na magistralnom putu Jajce – Crna Rijeka, u naselju Podmilačje. Za vrijeme obustave, vozila se preusmjeravaju alternativnim pravcem preko Mrkonjić Grada.

    Zbog nastavka izgradnje auto-puta zatvorena je poddionica Golubinja – Nemila, a promet vozila preusmjeren na magistralni put.

    Zbog radova zatvorena je dionica auto-puta Lašva – Kakanj u dužini od šest kilometara, a vozila se usmjeravaju dvosmjerno, suprotnom stranom auto-puta.

    Na dionici auto-puta Sarajevo zapad – Lepenica zbog radova saobraćaj je preusmjeren u preticajnu traku.

    Na magistralnim putevima Tuzla – Bijeljina i Jablanica – Blidinje dozvoljen je saobraćaj za vozila do 3,5 tone, dok je za vozila teža od 3,5 tone saobraćaj i dalje obustavljen.

    Na magistralnom putu Sarajevo – Lapišnica, zbog postavljanja rasvjete u tunelu Vratnik od 7.00 do 16.00 časova saobraća se usporeno, jednom trakom.

    Još danas zbog radova na Perića mostu, od 8.00 do 17.00 časova povremeno se obustavlja saobraćaj na putu Tomislavgrad – Blidinje.

    Iz AMS navode da je, s obzirom da je sezona godišnjih odmora, stanje na graničnim prelazima promjenljivo, te su gužve i duža zadržavanja očekivani.

    Vozačima savjetuju da se prije polaska na put, o stanju na granicama informišu putem kamera na internet stranici AMS.

    Do kraja septembra u funkciji je granični prelaz Krstac na putu Gacko – Nikšić.

  • Transplantacije ponovo u Banjaluci

    Transplantacije ponovo u Banjaluci

    Ponovno pokretanje transplantacija bubrega sa živog donora biće prvi korak u obnavljanju transplantacionog programa u Republici Srpskoj. Istovremeno će se raditi na uspostavljanju znatno složenijeg sistema koji bi omogućio transplantacije organa od preminulih donora.

    Republika Srpska već ima iskustvo u transplantaciji bubrega sa živog srodnog donora, tako da se ne kreće od nule. Cilj je obnoviti i unaprijediti program koji će funkcionisati kontinuirano i prema najvišim medicinskim standardima.

    Vršilac dužnosti direktora JZU Zavod za dijalizu i transplantaciju Republike Srpske doktor Goran Topić ne želi da licitira datumom prve transplantacije. Kako ističe, cilj nije izvesti pojedinačni zahvat zbog statistike ili medijskog efekta, već uspostaviti održiv sistem.

    „Prvi korak je ponovno pokretanje transplantacija bubrega od živog donora. Paralelno s tim moramo razvijati sistem koji će u budućnosti omogućiti i transplantacije od preminulih donora, što predstavlja mnogo kompleksniji organizacioni proces“, kaže Topić za BL portal.

    Registar donora nije dovoljan

    Topić naglašava da registar donora predstavlja samo jedan dio sistema koji je potrebno izgraditi.

    „Za ozbiljan program transplantacije potrebno je uspostaviti kompletan lanac, od prepoznavanja potencijalnog donora i utvrđivanja moždane smrti, do razgovora sa porodicom, koordinacije eksplantacionih i transplantacionih timova, te odgovarajuće laboratorijske i imunološke dijagnostike“, navodi Topić za BL portal.

    Jedan od ključnih zadataka biće i razvoj kulture donorstva, koja je neophodna za funkcionisanje programa transplantacija od preminulih donora.

    „U našem društvu postoji značajan prostor za napredak. Zato je neophodno o transplantaciji i donorstvu razgovarati otvoreno, stručno i kontinuirano. Povjerenje građana u sistem je osnov svakog uspješnog donorskog programa“, kazao je Topić, dodajući da u tome važnu ulogu imaju i mediji.

    FOTO: Aleksandr Ivasenko/shutterstock

     

    Iako transplantacioni program zahtijeva značajna finansijska sredstva, Topić naglašava da ga ne treba posmatrati samo kao trošak.

    „Dugoročno, uspješna transplantacija bubrega može biti i ekonomski racionalnija od višegodišnjeg liječenja dijalizom, a što je još važnije, ona pacijentu omogućava bolji kvalitet života, veću samostalnost i povratak svakodnevnim aktivnostima“, objašnjava Topić za BL portal.

    Transplantacija nije opcija za svakog pacijenta

    Transplantacija nije terapijska opcija za svakog pacijenta na dijalizi, jer kandidati moraju ispunjavati strogo definisane medicinske kriterijume.

    „Kod transplantacije od živog donora neophodna je i detaljna procjena donora, pri čemu je bezbjednost donora apsolutni prioritet. Kod transplantacije od preminulog donora potreban je uređen sistem liste čekanja i jasni kriterijumi alokacije organa, kako bi cijeli postupak bio medicinski opravdan, transparentan i jednak za sve pacijente“, objašnjava Topić za BL portal.

    Tema transplantacije svakodnevno je prisutna u razgovorima sa pacijentima u Zavodu, a njihovo interesovanje je veliko. Zbog toga je, prema Topićevim riječima, važno da pacijenti dobiju realne informacije o koristima transplantacije, ali i o mogućim komplikacijama, imunosupresivnoj terapiji i životu nakon zahvata.

    Topić ponavlja da cilj nije samo obaviti prvu transplantaciju, već izgraditi sistem u kojem će transplantacija bubrega postati standardna i dostupna terapijska opcija za sve pacijente koji ispunjavaju medicinske uslove.

    „To podrazumijeva pripremu pacijenata i potencijalnih živih donora, formiranje aktivne liste čekanja, kontinuirano osposobljavanje timova i stvaranje uslova za ozbiljan program transplantacije od preminulih donora. Transplantacija je jedan od najboljih pokazatelja razvijenosti zdravstvenog sistema, a vjerujem da Republika Srpska ima znanje, ljude i kapacitete da taj program ponovo razvije na ozbiljnim i održivim osnovama“, zaključuje Topić za BL portal.

    Pacijenti podržavaju pokretanje programa

    Pokretanje transplantacionog programa podržava i Udruženje dijaliziranih, transplantiranih i hroničnih bubrežnih bolesnika Republike Srpske. Njegov predsjednik Aleksandar Radun ističe da bi liječenje u Banjaluci pacijentima znatno olakšalo cijeli proces.

    „Nama je u interesu da se transplantacija obavlja u Banjaluci, odnosno u Republici Srpskoj. Samim tim imali bismo manje problema sa troškovima puta i smještaja nego da idemo negdje vani“, kazao je Radun za BL portal.

    On se nada da će pokretanje programa biti ozbiljno shvaćeno, uvjeren da Republika Srpska ima uslove da obavlja transplantacije bubrega sa živog donora.

    „Ja se iskreno nadam da će se to shvatiti ozbiljno, to mora krenuti kad-tad. Transplantacija u slučaju kada imate živog donora nije toliko velika intervencija da je ne možemo obavljati u sklopu Univerzitetskog kliničkog centra Republike Srpske“, kaže Radun.

    Prema informacijama kojima raspolaže, program bi trebalo da počne upravo transplantacijama sa živog donora, ali za sada nije poznato kada bi mogao biti obavljen prvi zahvat.

  • Lavrov otkrio detalje o visokim posjetama Moskvi iz SAD i Vatikana

    Lavrov otkrio detalje o visokim posjetama Moskvi iz SAD i Vatikana

    Istovremene posjete Moskvi šefa CIA Džona Retklifa i šefa diplomatije Vatikana Pola Ričarda Galagera nisu ništa drugo do signal želje obje strane da dođu i razgovaraju, ocijenio je ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov.

    „U oba slučaja radi se o njihovoj želji da dođu i razgovaraju“, rekao je on za ruske medije.

    Otkriveno sa kim se sastao direktor CIA-e u Moskvi

    Kako je dodao, ruska i američka služba rade u tišini.

    „Nisam tamo bio. Kod nas, kao i svuda u svijetu, postoje pravila na osnovu kojih specijalne službe sarađuju međusobno. U tome nema ničega neobičnog. I nije ništa čudno što se taj rad odvija u tišini“, rekao je Lavrov.

  • Ratko Mladić će biti sahranjen uz najviše državne počasti

    Ratko Mladić će biti sahranjen uz najviše državne počasti

    Osuđeni general Ratko Mladić preminuo je juče u pritvorskoj bolnici u Hagu u 84. godini. Mladić će najvjerovatnije biti sahranjen na Topčiderskom groblju u Beogradu pored svoje kćerke Ane, što mu je navodno bila i posljednja želja.

    Kako je sinoć za banjalučku Alternativnu televiziju (ATV) izjavio ministar pravde Srbije Nenad Vujić, Mladić će biti sahranjen uz najviše državne počasti, a država i porodica su već u kontaktu sa Haškim mehanizmom oko preuzimanja tijela.

    – General Mladić je general i znaju se protokoli. Zna se i njegova uloga, ali i ono što pripada generalu Mladiću to će sigurno biti ispoštovano. Napominjem da Republika Srpska je ovdje neko ko ne odlučuje, porodica će odlučiti i o mjestu na kojem će biti sahranjen jer to jeste stvar njegove porodice – rekao je Vujić za ATV.

    – Mi očekujemo od Mehanizma da nam da određeni vremenski okvir koje su procedure i koji su koraci koje treba da preduzmemo. Spremni smo da ukoliko bi rekli da dođemo sutra ujutru, bili bi u Hagu i preuzeli tijelo generala Mladića – rekao je sinoć Vujić.

    FOTO: ENRIC MARTI/EPA

     

    Ministar je potvrdio da će Mladić biti sahranjen uz najviše državne i vojne počasti.

    Mehanizam: Naložena hitna istraga

    Međunarodni mehanizam saopštio je da je Mladić preminuo tokom hospitalizacije.

    – Medicinski oficir pritvorske službe UN odmah je obaviješten o Mladićevoj smrti, a holandske vlasti su započele istragu – navodi se u saopštenju. Predsjednica Mehanizma Santana naložila je istragu pod vođstvom sudije Bonomija.

    Mladić se od 2024. godine nalazio u pritvorskoj bolnici u Hagu, a posljednjih godinu i po dana bio je vezan za krevet. Pretrpio je više moždanih udara, imao je ozbiljna kardiovaskularna oboljenja, povišen pritisak, neurološka oštećenja i probleme sa bubrezima.

     

    Ad
    Report this ad as:
    Animated
    Offensive
    Misleading
    Vučić 7 dana prije Mladićeve smrti pisao Hagu

    Samo nedjelju dana prije smrti, predsjednik Aleksandar Vučić pisao je Hagu sa molbom da Mladića puste da umre u Srbiji, ali je to odbijeno. Vučić je još u aprilu komentarisao njegovo zdravstveno stanje:

    – Od Vujića sam obaviješten da je njegovo zdravstveno stanje vrlo teško. Nije mogao da sjedi, već su ga u bolnicu doveli u ležećem položaju i najkraće je odgovarao na pitanja. Ne razumijem zašto nekome ne dopuste da posljednje dane provede van zatvorske ćelije. Ali, da li sam posebno začuđen? Nisam – rekao je Vučić.

    “Ugasili su ga”

    Povodom smrti generala oglasio se dr Ognjen Gudelj, koji je osam godina brinuo o njegovom zdravstveno stanju, iznoseći teške optužbe:

     

    – U posljednjih 8 godina smo dobili mnoge bitke. Ovu posljednju nismo jer, vjerujte mi, ovo je bilo čisto ukidanje svega što je bilo neophodno za liječenje. Vjerovao sam da ga neće ubiti, u posljednjih 48 sati je postojala nada. Ugasili su ga – rekao je dr Gudelj.

    On je objavio i fotografiju sa posvetom koju mu je Mladić poklonio u Hagu.

    “Prijatelju, doktoru Gudelju, koji me je posjetio u haškom kazamatu i dao mi snagu da istrajem u borbi za zdravlje i sjajnu slobodu.”

    Kako se krio i kako je izručen Hagu

    Skrivao se punih 14 godina na Rajcu, u Stragarima, Krčmaru, Novom Beogradu, selu Ljuba i Maloj Moštanici. Pridržavao se stroge vojne discipline, brijao se svaki dan i pazio na higijenu kako ne bi morao kod zubara. Na kraju je otpustio obezbjeđenje i sklonio se kod rođaka u selu Lazarevo kod Zrenjanina, gdje je uhapšen 26. maja 2011. u zajedničkoj akciji BIA i Službe za otkrivanje ratnih zločina, nakon čega je izručen Hagu.

    Vijest o hapšenju saopštio je tadašnji predsjednik Boris Tadić:

    “U ime Republike Srbije obaviještavam vas da je danas u jutarnjim satima uhapšen Ratko Mladić. Uhapšen je u koordinisanoj akciji koju su izvele Bezbednosno-informativna agencija (BIA) i Služba za otkrivanje ratnih zločina – izjavio je Tadić.

    Nakon hapšenja, Mladiću je dozvoljeno da posjeti grob kćerke Ane.

    Presuda i smijeh u sudnici

    Proces pred Tribunalom počeo je 3. juna 2011. Prvostepena presuda donijeta je 22. novembra 2017, a pravosnažna 8. juna 2021. godine, kojom je Žalbeno vijeće potvrdilo doživotnu robiju. Presuda nije donijeta jednoglasno, već uz izdvojeno mišljenje sudije Priske Matimbe Nijambe iz Zambije.

    Mladić je osuđen za genocid u Srebrenici, zločine protiv čovečnosti, progone, ubistva, deportacije, terorisanje Sarajeva i uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce. Tokom izricanja, mnogi su zapazili da se smijao i mahao kamerama.

    “Jedni ga pamte kao heroja, drugi kao zločinca”

    Advokat Zoran Živanović rekao je juče za “Blic” TV da će društvo uvijek biti podijeljeno u tome kako će se sjećati Mladića.

    “Ljudi koji su tamo proveli rat, srpski narod koji je tamo proveo rat, na njega apsolutno gleda kao na heroja. Gleda ga na heroja zato što su svjesni toga da bez Vojske Republike Srpske i generala Mladića kao njenog komandanta, oni ne bi preživjeli taj rat. Sa druge strane, kad razgovarate sa muslimanima i Hrvatima koji su takođe bili učesnici u tom ratu, imam utisak da oni misle da je maltene svaki metak, svaka bomba, svaka granata kojom su ubijeni neki njihovi mili i dragi upravo potekla od samog Ratka Mladića.”

    Narodni poslanik Vladimir Đukanović kroz suze je na Blic TV emotivno govorio o smrti osuđenog generala:

    – Beskrajno mi je žao. Nije ovo zaslužio, i vjerujem da će ga naš narod pamtiti kao junaka – rekao je Đukanović, a saučešće porodici uputili su i Milorad Dodik, Milan Knežević, Nenad Stevandić i SDS.

    Ratko Mladić je umro u 84. godini.

  • Nvidia šalje snažnu poruku tržištu: AI bum tek uzima zamah

    Nvidia šalje snažnu poruku tržištu: AI bum tek uzima zamah

    Američki proizvođač čipova Nvidia prognozirao je rast prihoda od čak 70 odsto u narednoj fiskalnoj godini, znatno iznad očekivanja analitičara od oko 44–45 odsto, pokazujući da potražnja za infrastrukturom za vještačku inteligenciju i dalje snažno raste.

     

    Prihodi premašili 96 milijardi dolara

    Najvrednija kompanija na svijetu prijavila je prihod od 96,2 milijarde dolara u tromjesečju završenom u julu, više nego dvostruko u odnosu na isti period prošle godine, dok je poslovanje sa centrima podataka donijelo 89 milijardi dolara, odnosno 117 odsto više na godišnjem nivou.

    Nvidia za tekuće tromjesečje očekuje prodaju od oko 108 milijardi dolara, iznad procjena Wall Streeta navodi it, dok finansijska direktorica Kolet Kres navodi da prognoze kupaca ukazuju na udvostručavanje potražnje, iako će mogućnosti kompanije da je zadovolji biti ograničene nedostatkom komponenti.

    Izvršni direktor Jensen Huang poručio je da je vještačka inteligencija stigla do prelomne tačke jer sada obavlja koristan posao i donosi zaradu, dodajući da mnogo veći broj AI laboratorija i startapa nego prije godinu dana učestvuje u izgradnji nove infrastrukture.

    Amazon naručuje još dva miliona GPU-ova

    Dodatni podsticaj poslovanju donosi proširenje saradnje sa Amazon Web Servicesom, koji će u svojoj globalnoj infrastrukturi rasporediti još dva miliona najnovijih Nvidijinih grafičkih procesora, dok bi potražnja AI laboratorija naredne godine trebalo da čini približno četvrtinu ukupnog poslovanja kompanije.

    Nvidia istovremeno očekuje da će nova platforma Vera Rubin, čije su isporuke kupcima već počele, u tekućem kvartalu donositi oko petine ukupnih prihoda poslovanja sa centrima podataka.

    Investitori prate finansijske rizike

    Snažni rezultati dolaze u trenutku kada investitori sve pažljivije prate način na koji Nvidia koristi svoju ogromnu finansijsku snagu da pomogne kupcima u finansiranju AI infrastrukture, pri čemu kritičari upozoravaju na rizik takozvanog kružnog finansiranja, dok Kres tvrdi da su takve investicije kvalitetne i da nose ograničen rizik zbog velike potražnje za računarskim kapacitetima.

    Kompanija se suočava i sa rastom cijena memorije i nestašicom komponenti, zbog čega očekuje pad bruto marže sa 75 odsto u posljednjem kvartalu na oko 71 odsto početkom naredne godine, ali optimistična prognoza poslovanja i nastavak AI buma podigli su cijenu Nvidijinih akcija za više od sedam odsto u trgovanju u četvrtak ujutro.

  • Tramp zatvorio vrata Iranu

    Tramp zatvorio vrata Iranu

    Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je u četvrtak da Sjedinjene Američke Države trenutno ne razgovaraju sa Iranom, dok se Vašington usmjerava na ekonomsko kažnjavanje Teherana i prijeti sankcijama državama i kompanijama koje nastave poslovanje sa Islamskom Republikom.

    Tramp: Ne želimo da razgovaramo

    “Ne želimo da razgovaramo sa njima. Ne tražimo sastanak niti bilo šta slično”, rekao je Tramp novinarima u Ovalnoj kancelariji, jasno poručujući da u ovom trenutku nisu planirani novi direktni pregovori dvije zemlje.

    Portparolka Bijele kuće Karolajn Livit ranije je izjavila da će američka kampanja ekonomskog pritiska biti nastavljena sve dok Iran ne odluči da ozbiljno pregovara, navodeći da Vašington kroz operaciju “Economic Outcast” namjerava dodatno oslabiti iransku ekonomiju.

    Livit je naglasila da trenutno nema pregovora i da će takva politika trajati sve dok Tramp ne procijeni da je Teheran spreman da se na ozbiljan način vrati za pregovarački sto, dodajući da američki predsjednik i dalje zadržava sve opcije.

    Prijetnja sekundarnim sankcijama

    Američki ministar finansija Skot Besent upozorio je početkom sedmice druge države da prekinu finansijske veze sa Iranom ili rizikuju sekundarne sankcije u okviru kampanje koju je Vašington predstavio kao “ekonomski Dan D”, iako Ministarstvo finansija zasad nije sprovelo najavljene kaznene mjere.

    Upitan da li će kazniti Rusiju zbog nastavka poslovanja sa Iranom, Tramp je odgovorio da to “zavisi”, dodajući da se Moskva, prema njegovoj ocjeni, do sada ponašala prilično dobro kada je riječ o situaciji u Ormuskom moreuzu, navodi kt.

    Pod lupom i kineske banke

    Na pitanje da li namjerava da uvede sankcije kineskim bankama koje posluju sa Iranom, Tramp nije dao direktan odgovor, već je poručio da javnost ne zna da li on to već radi i da ne mora unaprijed objavljivati svaki potez administracije.

    Dok Vašington pojačava finansijski pritisak, katarski premijer posjetio je u četvrtak Teheran u pokušaju da ponovo pokrene diplomatiju nakon međusobnih optužbi SAD i Irana zbog američke najave dodatnih ekonomskih mjera, koje je jedan iranski zvaničnik opisao kao “sveopšti ekonomski rat”.

  • Sirija upozorava iz UN: Bliski istok klizi ka širem sukobu

    Sirija upozorava iz UN: Bliski istok klizi ka širem sukobu

    Stalni predstavnik Sirije pri Ujedinjenim nacijama Ibrahim Olabi optužio je Izrael da vazdušnim napadima i upadima na sirijsku teritoriju podstiče regionalne tenzije i ugrožava napore Damaska usmjerene na uspostavljanje bezbjednosti i stabilnosti.

     

    Damask tvrdi da pokazuje “maksimalnu uzdržanost”

    Govoreći na sjednici Savjeta bezbjednosti UN, Olabi je rekao da Sirija nastavlja borbu protiv terorizma, razbija mreže za trgovinu drogom i pokušava da zatvori osjetljiva pitanja naslijeđena od prethodnog režima, uključujući nuklearni i hemijski dosije.

    Sirijski diplomata poručio je da Izrael istovremeno djeluje “u potpuno suprotnom pravcu”, ocijenivši da izraelske vojne operacije predstavljaju direktan izazov međunarodnim naporima za stabilizaciju Sirije, dok Damask, prema njegovim riječima, uprkos ponovljenim provokacijama pokazuje “maksimalnu uzdržanost”.

    Olabi je podsjetio da sirijske vlasti učestvuju i u diplomatskim inicijativama pod pokroviteljstvom SAD čiji je cilj jačanje bezbjednosnih mehanizama i smanjenje regionalnih tenzija, dok izraelske snage istovremeno nastavljaju operacije unutar sirijske teritorije.

    Optužbe za osam vazdušnih napada

    Predstavnik Sirije optužio je Izrael da je izveo osam odvojenih vazdušnih udara na vazduhoplovnu bazu Abu al-Duhur, nastavio upade na sirijsku teritoriju i navodno otimao civile, a kritikovao je i prisustvo izraelskih snaga na planini Hermon, koje je opisao kao otvoreno prkošenje međunarodnom pravu i rezolucijama Savjeta bezbjednosti.

    Prema njegovim riječima, takvi potezi događaju se upravo dok Sirija pokušava da učvrsti kontrolu nad svojim granicama i eliminiše ostatke terorističkih organizacija navodi yenisafak, zbog čega su, kako tvrdi, u direktnoj suprotnosti sa međunarodnom podrškom tranziciji i reformi bezbjednosnog sektora u zemlji.

    Upozorenje na širi sukob

    Olabi je upozorio da se Bliski istok približava širem sukobu, optužujući izraelskog premijera Benjamina Netanjahua da politiku vodi prema “uskim izbornim kalkulacijama”, ali je naglasio da napadi neće promijeniti put Sirije niti njeno opredjeljenje za stabilnost.

    Sirijski ambasador zaključio je da trajna stabilnost zahtijeva prekid izraelskih napada i upada, puno poštovanje Sporazuma o razdvajanju snaga iz 1974. godine i povlačenje Izraela sa teritorija zauzetih poslije 8. decembra, ponavljajući stav Damaska da je Golanska visoravan nesporno sirijska teritorija.