VRBAS Media

Autor: INFO

  • Šta Orbanov poraz znači za Banjaluku

    Šta Orbanov poraz znači za Banjaluku

    Poraz Viktora Orbana na izborima u Mađarskoj nije samo unutrašnje političko pitanje te zemlje. Njegov odlazak sa vlasti otvara i niz dilema za političke aktere u regionu, a posebno u Republici Srpskoj, koja je posljednjih godina u Budimpešti imala jednog od rijetkih otvorenih saveznika unutar Evropske unije.

    Orbanova politika suverenizma, praćena izraženim skepticizmom prema briselskim institucijama, u velikoj mjeri je odgovarala političkom diskursu koji dolazi iz Banjaluke. Upravo zbog te ideološke bliskosti, odnosi između rukovodstva Republike Srpske i mađarske vlade razvijani su intenzivnije nego što je to uobičajeno za relacije jednog entiteta i države članice EU.

    Zato se promjena vlasti u Mađarskoj sada posmatra i kroz prizmu mogućeg preokreta u tim odnosima. Nije riječ samo o političkoj komunikaciji, već i o ekonomskim projektima, investicijama i političkoj podršci koju je Budimpešta u više navrata pružala Banjaluci u evropskim institucijama.

    Politička analitičarka Tanja Topić smatra da je odlazak Orbana ozbiljan udarac za aktuelno rukovodstvo Republike Srpske. Po njenom mišljenju, riječ je o političaru koji je godinama predstavljao važan oslonac vlastima u Srpskoj, posebno u momentima kada su odnosi sa Briselom bili napeti.

    Prema njenoj ocjeni, nova mađarska vlada bi mogla pokazati veći stepen saradnje sa institucijama Evropske unije, što bi automatski značilo i manju spremnost da se politički rizikuje zbog podrške Banjaluci. Istovremeno, dok se u Republici Srpskoj u posljednje vrijeme pojačavaju euroskeptične poruke i kritike na račun EU, politički zaokret u Budimpešti mogao bi dodatno produbiti taj raskorak.

    Topićeva procjenjuje da bi u takvim okolnostima moglo doći i do smanjenja intenziteta političkih kontakata koji su bili uobičajeni posljednjih godina. Česte posjete Budimpešti ili dolasci mađarskih zvaničnika u Banjaluku, smatra ona, mogli bi postati znatno rjeđi, dok bi pojedini projekti mogli biti podvrgnuti dodatnim provjerama nove vlasti.

    S druge strane, profesor međunarodnih odnosa Miloš Šolaja upozorava da promjena vlasti ne znači automatski i potpunu promjenu državne politike. On podsjeća da države, bez obzira na političke smjene, uglavnom nastoje da očuvaju već uspostavljene međunarodne odnose, naročito kada postoje potpisani ugovori i započeti projekti.

    Ipak, Šolaja ne isključuje mogućnost da će nova mađarska vlada drugačije definisati svoje spoljnopolitičke prioritete. Ukoliko se Budimpešta odluči za snažnije usklađivanje sa politikama Evropske unije, prostor za politički manevar kakav je postojao tokom Orbanove ere mogao bi biti značajno sužen.

    Takav zaokret, smatra on, mogao bi biti vidljiv i u drugim oblastima – prije svega u odnosima prema Rusiji, ali i u energetskim politikama koje su posljednjih godina bile jedno od ključnih pitanja evropske politike.

    Sve to ne znači da će odnosi između Republike Srpske i Mađarske nestati ili biti prekinuti. Realnije je očekivati postepeno redefinisanje saradnje, uz zadržavanje formalnih i institucionalnih veza koje su već uspostavljene.

    Drugim riječima, Orbanov poraz vjerovatno neće preko noći izbrisati političke i ekonomske veze između Banjaluke i Budimpešte. Ali je gotovo sigurno da će ih staviti na novi test — i otvoriti pitanje koliko su te veze bile zasnovane na dugoročnim interesima, a koliko na ličnim političkim savezima.

  • Netanjahu kritikovao Evropu

    Netanjahu kritikovao Evropu

    Izael je juče, u ponedjeljak, 13.aprila, počeo da obilježava Dan sjećanja na Holokaust, a centralna komemoracija u Jad Vašemu unaprijed je snimljena zbog aktuelnih neprijateljstava sa Iranom i Hezbolahom u Libanu.

    U svom govoru izraelski premijer Benjamin Netanjahu oštro je kritikovao Evropu, poručivši kako je “pogođena dubokom moralnom slabošću” i da Izrael sada brani kontinent “koji je toliko toga zaboravio od Holokausta”, piše The Times of Israel.

    Netanjahu: Branimo civilizaciju od varvarstva
    Optužio je Evropu da “gubi kontrolu nad sopstvenim identitetom, svojim vrijednostima i odgovornošću da brani civilizaciju od varvarstva”.

    “Imaju mnogo toga da nauče od nas, posebno važnu lekciju o jasnoj moralnoj razlici između dobra i zla, koja u trenucima istine zahtijeva da se krene u rat za ono što je dobro, za život. Izrael, s druge strane, ne zaboravlja tu vječnu odgovornost”, rekao je Netanjahu.

    “Zajedno sa SAD-om i drugim zemljama sa kojima stvaramo saveze o kojima će se tek pričati, branimo sebe – a time i cijeli svijet“, rekao je, dodajući da “Izrael stoji uz Sjedinjene Američke Države na čelu slobodnog svijeta”, prenosi Index.hr.

    Rekao je da su dvije zemlje prošle godine u zajedničkim operacijama “nanijele razoran udarac zlom režimu u Iranu“.

    “Da nismo djelovali protiv iranskih nuklearnih, raketnih i drugih vojnih ciljeva“, dodao je Netanjahu, imena Natanz , Fordow, Isfahan, i Parchin, vjerovatno bi se pamtila sa vječnim užasom, baš kao Aušvic, Treblinka, Majdanek, i Sobibor”, poručio je Netanjahu.

    Hercog: Nismo se uzdigli iz pepela da bi nas uništio razdor
    Predsjednik Izraela Isak Hercog u svom je obraćanju pozvao na nacionalno jedinstvo, rekavši kako se Izrael nije uzdigao iz pepela Holokausta samo da bi ga progutala vatra razdora.

    Svoj govor isprepleo je pričom o Magdi Barac, koja je preživjela Holokaust, i njenom praunuku Asafu Cafriju, vojniku Izraelskih odbrambenih snaga. Cafri je poginuo u borbama u Gazi prošle godine, a Barac je vijest o smrti praunuka primila dok je bila u posjeti bivšem koncentracionom logoru Bergen-Belsen, gdje je i sama patila tokom Holokausta. Preminula je nedugo nakon toga.

    “Dijelilo ih je tačno 70 godina“, rekao je Hercog, “ali povezivao ih je jedan duh – duh junaštva, predanosti i odlučnosti; duh borbe za jedini dom našeg naroda, državu Izrael“.

    Osvrćući se na aktuelne vojne operacije, Hercog je upozorio na stalne prijetnje Irana i savezničkih grupa i pozvao svjetske lidere da pređu sa riječi na odlučno djelovanje protiv antisemitizma “prije nego što bude prekasno“.

    Zaključio je da će Izrael nastaviti da čuva sjećanje na Holokaust za buduće generacije, čak i nakon što posljednji preživjeli preminu.

    Sirene i komemoracije širom zemlje
    Dan sjećanja na Holokaust u Izraelu, poznat kao Jom Hašoa (Yom HaShoah), počeo je sinoć i završiće se večeras. Obilježava se zvaničnim komemoracijama i dvominutnom sirenom tokom koje život u većem dijelu zemlje staje.

    Ovaj dan, kojim se obilježava i godišnjica ustanka u Varšavskom getu, odvojen je od Međunarodnog dana sjećanja na Holokaust koji se obilježava u januaru, na godišnjicu oslobođenja Aušvica.

    Iako je centralna svečanost u Jad Vašemu) ove godine bila unaprijed snimljena zbog osjetljive bezbjednosne situacije, lokalne komemoracije i brojna manja okupljanja u domovima, na kojima preživjeli dijele svoje priče, održaće se širom zemlje.

    Danas će na mjestu nekadašnjeg logora Aušvic oko 50 preživjelih Holokausta predvoditi godišnji Marš živih,, zajedno sa preživjelima nedavnih antisemitskih terorističkih napada iz SAD-a, Ujedinjenog Kraljevstva i Australije.

    U čast Dana sjećanja, jerusalimske gradske vlasti osvijetlile su zidine Starog grada projekcijama žute zvijezde, uz svijeće sjećanja i riječi „Sjećaj se“ i „Nikad ne zaboravi“. U glavnom gradu živi približno 6.900 osoba koje su preživjele Holokaust, od ukupno 111.000 koliko ih je u Izraelu bilo početkom 2026. godine, prema podacima Centralnog statističkog biroa.

  • Peskov: Opasnost od obnavljanja rata na Bliskom istoku nije eliminisana

    Peskov: Opasnost od obnavljanja rata na Bliskom istoku nije eliminisana

    Opasnost od obnavljanja rata na Bliskom istoku nije eliminisana, ocijenio je sinoć portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

    On je rekao za portal “Vesti” da su razgovori između Sjedinjenih Američkih Država i Irana do sada završeni bez rezultata.

    Komentarišući najave Sjedinjenih Američkih Država da će blokirati Ormuski moreuz, Peskov je rekao da je američki predsjednik Donald Tramp rekao da će blokirati iranske luke.

    “Šta to znači i šta će to podrazumijevati – još nam nije jasno”, istakao je Peskov.

    Tramp je zaprijetio danas da će bilo koji iranski brod, ukoliko se približi američkoj blokadi Ormuskog moreuza, biti uništen.

    “Iranska mornarica leži na dnu mora, potpuno uništena – 158 brodova. Ono što nismo pogodili je njihov mali broj, kako ih nazivaju, ‘brzih jurišnih brodova’, jer ih nismo smatrali velikom prijetnjom. Upozorenje: Ako se bilo koji od ovih brodova približi našoj blokadi, biće odmah eliminsani”, napisao je Tramp na svojoj društvenoj mreži Truth Social, nedugo nakon što je najavljena američka blokada Ormuskog moreuza započela.

    Tramp je prethodno saopštio da će SAD blokirati brodove koji ulaze ili izlaze iz iranskih luka počev od danas u 10.00 časova po istočnom američkom vremenu (16.00 časova po srednjeevropskom vremenu).

    Centralna komanda američke vojske (CENTCOM) saopštila je da će se blokada odnositi na sve brodove koji ulaze ili izlaze iz iranskih luka i priobalnih područja, uključujući luke u Arapskom i Omanskom zalivu, kao i da će biti sprovođena bez obzira na zemlju porijekla plovila, prenosi Tanjug.

  • MUP Hrvatske: Kada BiH otvori prelaz Gradiška, čekanja će biti kraća

    MUP Hrvatske: Kada BiH otvori prelaz Gradiška, čekanja će biti kraća

    Ministarstvo unutrašnjih poslova Hrvatske napominje da su moguće gužve na graničnim prelazima iz BiH prema toj zemlji, ali da se poboljšanje situacije očekuje kada bude otvoren novi granični prelaz kod Gradiške.

    U odgovoru “Nezavisnim” o stanju na graničnim prelazima povodom početka primjene EES-a, novog sistema za evidentiranje prelaska šengenskih granica za državljane trećih zemalja, u Kancelariji za odnose s javnošću Kabineta ministra unutrašnjih poslova ističu da Hrvatska spremno dočekuje ovu novinu, čija primjena je počela prošlog petka, ali da je moguć pojačan saobraćaj.

    Pojačan promet

    “Kao i svake godine, usljed povećanog priliva putnika u određenim razdobljima tokom turističke sezone, očekuje se pojačan promet na pojedinim graničnim prelazima, što može uticati na dužinu čekanja. Granična policija Republike Hrvatske za takve situacije pravovremeno planira i njima upravlja kroz pojačano angažovanje policijskih službenika, prilagođavanje organizacije rada te korištenje mobilnih uređaja za obradu putnika, s ciljem osiguravanja što veće protočnosti prometa i smanjenja zadržavanja na granici”, dodaju, uz napomenu da će protočnost biti još bolja kada se steknu uslovi na bh. strani za otvaranje novog graničnog prelaza.

    Zašto prelaz nije otvoren

    Podsjećamo, prelaz nije otvoren zato što je Zijad Krnjić, član Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje BiH, na sjednici Odbora odbio da podrži izmjenu pravilnika kojim bi bilo omogućeno postavljanje carinskih službenika na novom prelazu.

    Možda vas zanima:

    Nema više pečatiranja pasoša, sistem upisuje detalje o ulasku u EU

    Krnjić je zatražio da se prvo riješi pitanje raspodjele prihoda od indirektnih poreza između entiteta, tvrdeći da nije izvršeno poravnanje.

    U Republici Srpskoj ogorčeni

    U Republici Srpskoj su ogorčeni što se, kako tvrde, stavlja veto na odluke koje korist donose svim građanima.

    Goran Račić, predsjednik Privredne komore RS, kaže da su podnijeli krivičnu prijavu Tužilaštvu BiH, jer neotvaranje graničnog prelaza u Gradišci dodatno komplikuje okolnosti u BiH.

    Pitanje kompletne privrede BiH

    Račić ističe da se ovim status vozača dovodi u loš položaj te da je to pitanje kompletne privrede BiH.

    “Privreda FBiH je više ugrožena nego privreda Republike Srpske, jer je broj prevoznika kod njih daleko veći nego u Srpskoj”, rekao je Račić za RTRS.

    Račić tvrdi da zadržavanje na granicama i gužve povećavaju troškove isporuke robe.

    “To poskupljuje transport i logistiku. Naši prevoznici žele biti konkurentni, a samo čekanje na graničnim prelazima smanjuje njihove efekte konkurentnosti. Vidimo da su ugroženi kako privrednici u FBiH tako i u Srpskoj. Veliki broj privrednika nam je pružio podršku. Većina je čak prihvatila da budu svjedoci u vezi s pitanjem krivične prijave”, rekao je Račić.

    Račić kaže da očekuju da će zbog hitnosti situacije krivična prijava biti razmatrana što prije.

    Prevoz se ne tiče politike

    “Nema nijednog logičnog argumenta za neotvaranje graničnog prelaza Gradiška, jer se prevoz ne tiče politike već života, građana i privrede”, naveo je Račić.

    Putovanja planirati unaprijed

    U MUP-u Hrvatske su nam još naglasili da preporučuju građanima da putovanja planiraju unaprijed i, kad god je moguće, koriste manje opterećene granične prelaze i termine izvan opterećenja.

    “Napominjemo da se na službenim internetskim stranicama Hrvatskog autokluba redovno i ažurno objavljuju informacije o stanju prometa i očekivanim zadržavanjima na graničnim prelazima”, ističu oni.

    EES i ETIAS

    Inače, EES je prvi korak ka potpunoj promjeni graničnog režima koji uključuje punu digitalnu evidenciju ulazaka i izlazaka iz šengenskog prostora.

    Drugi korak podrazumijeva ETIAS, onlajn prijavu za prelazak granice kako bi građani unaprijed odgovorili na pitanja koja inače postavljaju policijski službenici na samim prelazima.

    Kada i taj dio sistema bude u punoj primjeni, može se očekivati brži prelazak granica, jer će građani unaprijed najaviti svoj prelazak granice, a na samim prelazima će biometrijskom identifikacijom potvrditi svoj identitet.

    Počelo asfaltiranje treće dionice ceste kod Gradiške

    “Integral inženjering”, izvođač radova na brzoj cesti Gradiška – autoput Zagreb – Beograd, počeo je asfaltiranje na trećoj dionici ove saobraćajnice.

    Iako su prve dvije dionice već završene, ne mogu biti puštene u saobraćaj, jer je BiH blokirala otvaranje graničnog prelaza.

    “Hrvatske ceste”, investitor radova na cesti, i Ministarstvo finansija Hrvatske, investitor za izgradnju graničnog prelaza na hrvatskoj strani, svoj posao su završili, a ukupna vrijednost radova je nekoliko desetina miliona evra.

  • Minić odgovorio Stanivukoviću

    Minić odgovorio Stanivukoviću

    Predsjednik Vlade Republike Srpske Savo Minić poručio je gradonačelniku Banjaluke Drašku Stanivukoviću da je spreman da njemu i svima drugima odgovori na svako pitanje.

    “U 20.00 časova biću u Kući Milanovića. Čekam te, ako smiješ”, napisao je Minić sinoć na društvenoj mreži X.

    Draško Stanivuković, gradonačelnik Banjaluke objavio je juče video u kojem je pozvao Minića na TV debatu, optužujući ga da je spreman da govori samo tamo gdje su, kako kaže, pitanja kontrolisana, a uslovi unaprijed režirani.

    Tražili smo samo saradnju i dogovor, a dobili smo – jednostran pristup. Svako odbijanje održavanja sastanka u vezi sa realizacijom TV debate smatraćemo – odustajanjem, jer organizacija jednog ovakvog TV formata zaslužuje ozbiljan pristup i dogovor. Do tada, poziv ostaje otvoren, poručio je Stanivuković.

    Dodao je da je poziv predsjednika Vlade Republike Srpske Save Minića na TV debatu prihvatio odmah, bez kalkulacija i bez uslovljavanja.

    “Međutim, od najavljene TV debate došli smo do nečeg potpuno drugog. Umjesto otvorenog sučeljavanja argumenata danas nam se nudi konferencija za novinare uživo, sa novinarima i pitanjima koja akredituje Biro Vlade Republike Srpske. Umjesto ravnopravne debate nudi nam se format u kojem jedna strana kontroliše sve uslove. Jasno je da ovo što nam se nudi nije debata, nego jednostrano definisan format: sa novinarskim pitanjima pod kontrolom, akreditacijama koje odobrava Vlada, bez jasnih pravila, kojim redoslijedom se postavljaju pitanja, koliko traje odgovor, koliko novinara jedna medijska kuća može da akredituje, da li postoji replika i slično”, naveo je, između ostalog, Stanivuković.

    Kada je zakazan duel

    Podsjećamo, kako je ranije najavljeno, TV duel gradonačelnika Banjaluke Draška Stanivukovića i predsjednika Vlade Republike Srpske Save Minića trebalo bi da bude održan danas, u utorak, 14. aprila u 20.15 časova u Kući Milanovića u Banjaluci.

    Inače, Draško Stanivuković i Savo Minić imali su verbalni okršaj prije mjesec dana, tačnije, 11. marta, ispred zgrade Vlade Republike Srpske u Banjaluci.

    Nakon toga, Minić je istakao da je spreman za TV duel, a poziv je ubrzo stigao od više televizijskih kuća. Zbog različitih prijedloga lokacija nastala je rasprava, nakon čega je Minić predložio Kuću Milanovića, a Stanivuković je na kraju prihvatio ovaj prijedlog.

  • Stanivuković: Tražili smo dogovor oko TV debate, a dobili jednostran pristup

    Stanivuković: Tražili smo dogovor oko TV debate, a dobili jednostran pristup

    Tražili smo samo saradnju i dogovor, a dobili smo – jednostran pristup. Svako odbijanje održavanja sastanka u vezi sa realizacijom TV debate smatraćemo – odustajanjem, jer organizacija jednog ovakvog TV formata zaslužuje ozbiljan pristup i dogovor. Do tada, poziv ostaje otvoren, poručio je Draško Stanivuković, gradonačelnik Banjaluke.

    Dodao je da je poziv predsjednika Vlade Republike Srpske Save Minića na TV debatu prihvatio odmah, bez kalkulacija i bez uslovljavanja.

    “Međutim, od najavljene TV debate došli smo do nečeg potpuno drugog. Umjesto otvorenog sučeljavanja argumenata danas nam se nudi konferencija za novinare uživo, sa novinarima i pitanjima koja akredituje Biro Vlade Republike Srpske. Umjesto ravnopravne debate nudi nam se format u kojem jedna strana kontroliše sve uslove. Jasno je da ovo što nam se nudi nije debata, nego jednostrano definisan format: sa novinarskim pitanjima pod kontrolom, akreditacijama koje odobrava Vlada, bez jasnih pravila, kojim redoslijedom se postavljaju pitanja, koliko traje odgovor, koliko novinara jedna medijska kuća može da akredituje, da li postoji replika i slično”, naveo je Stanivuković.

    Napominje da i danas, dan uoči te TV debate – sve je ovo apsolutno nepoznato.

    “Jedino što je poznato jeste da bi prenos vršila Radio-televizija Republike Srpske. Sedam dana tražimo da se naši medijski timovi i protokol sastanu da dogovorimo pravila i utvrdimo uslove, da napravimo ono što i jeste po standardima TV debata, ali odgovora nema. Iz svega ovog jasno je da je premijer spreman da govori samo tamo gdje su pitanja kontrolisana, a uslovi unaprijed režirani. Sve mimo toga je za njega neprihvatljiv teren i tu se jasno vidi izostanak i hrabrosti i kapaciteta”, naglasio je Stanivuković.

    Navodi da su premijer Minić i on do sada imali zajedničke tri konferencije za novinare, od kojih je jedna bila uživo, gdje su svi novinari, i akreditovani i neakreditovani – mogli da postavljaju pitanja.

    “Vjerujem da ćemo ih imati još nakon što neki projekat ili događaj završimo, ali u ovom trenutku četvrta takva konferencija je višak i za javnost nepotrebna, a za nas jednostrana i neprihvatljiva. Još jednom jasno poručujem da sam spreman za TV debatu za stvarno sučeljavanje po oblastima i temama važnim za Republiku Srpsku sa moderatorom oko kojeg ćemo se zajednički usaglasiti i po pravilima i standardima koja važe za debatu u Evropi i svijetu. Do tada, poziv ostaje otvoren”,  poručio je Stanivuković.

  • Počinje obnova sahat-kule

    Počinje obnova sahat-kule

    Kamen temeljac za obnovu sahat-kule u Banjaluci biće položen u četvrtak, 30. aprila.

    Kako je istaknuto, polaganje kamena temeljca predviđeno je za 12 časova.

    Ovim činom ozvaničić se početak obnove sahat-kule, a sam događaj biće upriličen u okviru manifestacije “Dani vakufa”.

    Kako su ranije naveli iz Vakufske direkcije za “Nezavisne novine”, za obnovu sahat-kule potrebno je oko 1,5 miliona KM, a predviđeno trajanje radova je 24 mjeseca.

    “Protokol o saradnji na izradi projekta i ponovnoj izgradnji sahat-kule potpisan je u novembru 2020. između Generalne direkcije vakufa Republike Turske, Vakufske direkcije, Grada Banjaluka i Muftijstva banjalučkog, nakon čega su ishodovane neophodne dozvole i osigurane administrativne i tehničke pretpostavke za njenu ponovnu izgradnju”, istakli su oni.

  • Tramp: Zvao nas je Iran, žele dogovor

    Tramp: Zvao nas je Iran, žele dogovor

    Predsjednik SAD Donald Tramp rekao je da je njegova administracija jutros, 13. aprila primila je poziv “s druge strane”, misleći na Iran, dodajući “da bi veoma željelji postići dogovor”.

    Njegovi komentari novinarima u Bijeloj kući dolaze manje od tri sata nakon što su SAD nametnule pomorsku blokadu iranskih luka i nakon što maratonski razgovori u Pakistanu ovog vikenda nisu donijeli dogovor.
    Nuklearni spor u centru pregovora

    Tramp tvrdi da je sporna tačka u razgovorima s Teheranom “bila nuklearna stvar”, dodajući da “Iran neće imati nuklearno oružje”.

    “Dogovorili smo se o mnogo čemu, ali oni se nisu složili s tim, i mislim da će se složiti. Gotovo sam siguran u to. Zapravo, siguran sam u to. Ako se ne dogovore, nema dogovora. Nikada neće biti dogovora”, rekao je Tramp, prenosi CNN.

    Pitanje obogaćenog uranijuma

    Rekao je da je još jedan prioritet za SAD da povrate obogaćeni uranijum koji je još uvijek u posjedu Irana, rekavši:

    “Vratit ćemo prašinu. Vratit ćemo je. Ili ćemo je vratiti od njih ili ćemo je uzeti.”

    Podsjećamo, SAD su danas, 13. aprila, zvanično započele pomorsku blokadu Ormuskog moreuza i iranskih luka.

    Mjera se odnosi na sav saobraćaj ka i iz Irana, ali ne blokira potpuno prolaz kroz Ormuski moreuz za druge brodove.

    Prethodna izjava Donalda Trampa

    Blokadu je najavio američki predsjednik Donald Tramp, koji se oglasio na društvenoj mreži.

    “Iranska mornarica leži na dnu mora, potpuno je zbrisana – 158 brodova. Ono što nismo pogodili je njihov mali broj onoga što oni nazivaju “brzim napadačkim brodovima”, jer ih nismo smatrali velikom prijetnjom”, naveo je Tramp.

    Šta kaže CENTCOM

    CENTCOM je saopštio da će se blokada odnositi na sve brodove koji ulaze ili izlaze iz iranskih luka i priobalnih područja, uključujući luke u Arapskom i Omanskom zalivu, i biće sprovođena bez obzira na zemlju porekla plovila.

    Mediji su nakon toga prenijeli da se blokada odnosi na sav brodski saobraćaj, bez obzira na zastavu, ali ne i neutralne plovidbe do ili iz neiranskih destinacija.

    Pored toga, američka vojska blokiraće i Omasnki zaliv, kao i Arapsko more istočno od Ormuskog moreuza, a svako plovilo koje ulazi ili izlazi i blokiranih područja bez ovlašćenja može biti meta pretresa, diverzije ili preuzimanja.

  • Oglasio se Iran nakon pomorske blokade

    Oglasio se Iran nakon pomorske blokade

    Iran je objavio da su njegove oružane snage u stanju pune borbene pripravnosti nakon što su SAD danas u 16 sati po srednjoevropskom vremenu uvele potpunu pomorsku blokadu obale Irana, prenosi CNN.

    Vršilac dužnosti iranskog ministra odbrane poručio je da je zemlja spremna na “svaki scenarij” te zaprijetio odlučnim odgovorom u slučaju napada.

    “Svaka agresija protiv Irana suočiće se s oštrim i odlučnim odgovorom”, rekao je brigadni general Majid Ibn Reza, a prenijela je državna televizija.

    Stanje vojne pripravnosti

    Dodao je da su iranske snage na “maksimalnoj borbenoj pripravnosti”, prenosi CNN.

    Visoki iranski zvaničnik upozorio je SAD da će svi brodovi američke mornarice koji pokušaju blokirati iranske luke biti “poslani na dno mora”.

    Odbačene Trampove prijetnje

    Alaeddin Boroujerdi, član iranskog Odbora za vanjsku politiku i nacionalnu bezbjednost, odbacio je prijetnju američkog predsjednika Donalda Trumpa da će blokirati iranske luke kao vojno neutemeljenu propagandu, prema iranskoj državnoj Press TV.

    Boroujerdi je rekao da SAD “nemaju stvarnu sposobnost” da sprovedu prijetnju i rekao da druge članice NATO-a ne bi podržale takav potez, prenosi CNN.

    Podsjećamo, SAD su danas, 13. aprila, zvanično započele pomorsku blokadu Ormuskog moreuza i iranskih luka.

    Mjera se odnosi na sav saobraćaj ka i iz Irana, ali ne blokira potpuno prolaz kroz Ormuski moreuz za druge brodove.

    Izjava Donalda Trampa

    Blokadu je najavio američki predsjednik Donald Tramp, koji se oglasio na društvenoj mreži.

    “Iranska mornarica leži na dnu mora, potpuno je zbrisana – 158 brodova. Ono što nismo pogodili je njihov mali broj onoga što oni nazivaju “brzim napadačkim brodovima”, jer ih nismo smatrali velikom prijetnjom”, naveo je Tramp.

    Širenje blokade na region

    CENTCOM je saopštio da će se blokada odnositi na sve brodove koji ulaze ili izlaze iz iranskih luka i priobalnih područja, uključujući luke u Arapskom i Omanskom zalivu, i biće sprovođena bez obzira na zemlju porekla plovila.

    Mediji su nakon toga prenijeli da se blokada odnosi na sav brodski saobraćaj, bez obzira na zastavu, ali ne i neutralne plovidbe do ili iz neiranskih destinacija.

    Pored toga, američka vojska blokiraće i Omasnki zaliv, kao i Arapsko more istočno od Ormuskog moreuza, a svako plovilo koje ulazi ili izlazi i blokiranih područja bez ovlašćenja može biti meta pretresa, diverzije ili preuzimanja.

  • Nakon Marfija – ko drži Trojku na okupu?

    Nakon Marfija – ko drži Trojku na okupu?

    Da li je federalna Trojka pred raspadom ili je riječ o još jednoj fazi političkog preživljavanja kakve su u Bosni i Hercegovini postale pravilo, a ne izuzetak? Odnosi unutar koalicije SDP – Narod i pravda – Naša stranka očigledno su ozbiljno uzdrmani, bez obzira na to što njihovi lideri u javnosti sve češće pokušavaju poslati poruku stabilnosti.

    Podjele, previranja i napuštanja stranaka sve su učestaliji. Posebno nakon odlaska bivšeg američkog ambasadora u BiH Majkla Marfija, kojeg su politički protivnici Trojke često opisivali kao njen ključni politički oslonac. U političkom prostoru sada se sve češće čuju procjene da bi postojeći odnosi mogli otvoriti vrata novim koalicijama, među kojima se ponovo spominje i SDA.

    Da stvari unutar koalicije ne funkcionišu najbolje postalo je vidljivo još nakon tramvajske nesreće u Sarajevu. Neusaglašena priča o eventualnoj ostavci kantonalnog premijera Nihada Uka otvorila je pitanje odnosa unutar Trojke, ali i stvarne političke snage Naše stranke. Javne poruke koje su tada stizale iz ove partije bile su daleko od jedinstvenih – od umirujućih ocjena da nema krize, do otvorenih priznanja da je koaliciji potreban “reset”.

    Problemi se ubrzo nisu zadržali samo na kantonalnom nivou. Smjena Dragana Miokovića iz Naše stranke sa mjesta predsjedavajućeg Predstavničkog doma Federacije BiH i uzdržanost zastupnika SDP-a tokom glasanja pokazali su da političko jedinstvo Trojke ima ozbiljne pukotine. Lider SDP-a Nermin Nikšić pokušava održati balans – s jedne strane tvrdi da je Trojka dugoročan politički projekat, a s druge ostavlja otvorena vrata za postizborne kombinacije.

    Upravo tu počinje ključna politička dilema. Ako je Trojka zaista strateški projekat, zašto se istovremeno govori o mogućim novim koalicijama? Ako nije, onda je pitanje koliko je ova politička konstrukcija uopšte stabilna.

    Priče o mogućem približavanju SDP-a i SDA dodatno su podgrijane usaglašavanjem stavova oko pitanja takozvane državne imovine. Iako zvanično niko ne govori o obnovi takvog saveza, činjenica da se ta opcija uopšte spominje dovoljno govori o političkoj fluidnosti na sarajevskoj sceni.

    Istovremeno, lider Naroda i pravde Elmedin Konaković pokušava proširiti politički okvir Trojke. Umjesto tri stranke, sada govori o “četrnaestorki”, podsjećajući na partije koje su podržale kandidaturu Denisa Bećirovića za člana Predsjedništva BiH. Takvo proširenje političke priče može se tumačiti na dva načina – kao pokušaj jačanja političkog bloka ili kao priznanje da sama Trojka nema dovoljno snage.

    Dodatni udarac Narodu i pravdi bio je odlazak Kemala Ademovića, čime je Trojka ostala bez jedinog delegata u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH. Time je koalicija dodatno oslabljena u institucijama u kojima su ionako krhki odnosi presudni za političku stabilnost.

    Analitičari već duže vrijeme upozoravaju da Trojka nikada nije bila ideološki homogen blok. Radi se o političkim subjektima koji dijele malo zajedničkih programskih tačaka, ali imaju zajednički interes – ostanak u vlasti. Dok je postojao snažan međunarodni faktor koji je djelovao kao svojevrsni kohezivni element, taj model je funkcionisao. Nakon njegovog odlaska, političke razlike sve više izlaze na površinu.

    Ipak, paradoks je u tome što Trojka možda nikada nije bila slabija – ali joj to ne mora automatski značiti i kraj. Upravo suprotno. Svijest da pojedinačno nemaju političku snagu za vlast može biti najjači razlog da koalicija opstane.

    U bosanskohercegovačkoj politici takvi savezi često traju ne zato što su stabilni, nego zato što su nužni. Trojka bi tako mogla nastaviti da postoji kao politička konstrukcija koja se stalno ljulja, ali ne pada.

    Sve do prvih izbora koji bi mogli pokazati da li je riječ o privremenom savezu interesa ili o projektu koji ima kapacitet da preživi vlastite krize.