Autor: INFO

  • Policija ušla u Ministarstvo građevinarstva Srbije, ministarka pozvana da izađe sa sjednice Vlade

    Policija ušla u Ministarstvo građevinarstva Srbije, ministarka pozvana da izađe sa sjednice Vlade

    Pripadnici Uprave kriminalističke policije (UKP) ušli su danas u prostorije Ministarstva građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Srbije, dok je ministarka Aleksandra Sofronijević tokom sjednice Vlade pozvana da izađe, prenose Nezavisne.

    Prema informacijama portala Nova.rs, za sada nije poznato zbog čega su pripadnici UKP-a došli u Ministarstvo, niti da li policija prikuplja dokumentaciju u okviru neke od istraga.

    Sofronijevićeva je, prema navodima ovog portala, pozvana da napusti sjednicu Vlade, ali nije poznato da li je taj poziv povezan sa dolaskom policije u Ministarstvo.

    Zvaničnih informacija o razlozima policijske aktivnosti za sada nema, kao ni potvrde da li je ona povezana sa nekim od postupaka koji su već u toku.

  • „Eko toplane“ najavile obustave grijanja u cijeloj Banjaluci

    „Eko toplane“ najavile obustave grijanja u cijeloj Banjaluci

    Stanovnike Banjaluke u narednim danima očekuju obustave isporuke toplotne energije, jer će „Eko toplane“ privremeno prekidati grijanje u cijelom gradu radi utvrđivanja velikih gubitaka na distributivnoj mreži i pronalaska kvarova.

    Isporuka toplotne energije već je obustavljena korisnicima u naselju Obilićevo, dijelu Kočićevog vijenca, kao i u nekoliko banjalučkih ulica.

    Bez grijanja su korisnici u ulicama Petra Preradovića 11, 13, 14 i 15, Tarasa Ševčenka 1, Petra Kočića 1A, 1B i 1C, Prvog krajiškog korpusa 12 i 16, Miše Stuparа 40 i Đure Đakovića 10.

    Iz „Eko toplana“ navode da su njihove tehničke ekipe već na terenu i da rade na otklanjanju kvarova kako bi isporuka toplotne energije bila što prije normalizovana.

    „Naše tehničke ekipe su na terenu kako bismo što prije otklonili kvarove i uspostavili uredan režim isporuke toplotne energije“, poručili su iz ovog preduzeća.

    Korisnike su zamolili za strpljenje i zahvalili im na razumijevanju tokom trajanja radova, pišu Nezavisne.

  • Šeranić stavio zdravstvene kapacitete Srpske na raspolaganje Brčkom

    Šeranić stavio zdravstvene kapacitete Srpske na raspolaganje Brčkom

    Zdravstvene ustanove Republike Srpske stavljene su na raspolaganje Brčkom radi eventualnog zbrinjavanja povrijeđenih u padu italijanskog helikoptera, a ukoliko bude potrebno, pacijenti mogu biti premješteni u bolnice u Srpskoj.

    Potvrdio je to ministar zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske Alen Šeranić, koji je danas razgovarao sa gradonačelnikom Brčkog Sinišom Milićem kako bi se informisao o zdravstvenom stanju povrijeđenih smještenih u brčanskoj bolnici.

    „Devet pacijenata trenutno je u Brčkom, a dvoje je upućeno u Tuzlu, tako da su naši kapaciteti na raspolaganju kolegama u Brčkom i iz Italije“, naveo je Šeranić.

    On je porodicama pripadnika italijanskog garnizona EUFOR-a u BiH, koji su izgubili život u ovoj nesreći, uputio izraze saučešća.

    Prema informacijama koje je saopštio EUFOR, u padu helikoptera kod Brčkog poginula su dva pripadnika Oružanih snaga Italije i dva pripadnika Italijanskog vojnog Crvenog krsta, dok je još 11 osoba povrijeđeno.

    O ovome je izvijestila RTRS, pozivajući se na agenciju SRNA.

  • Policija u Banjaluci rasvijetlila 92,2 odsto krivičnih djela, ali saobraćaj zabrinjava

    Policija u Banjaluci rasvijetlila 92,2 odsto krivičnih djela, ali saobraćaj zabrinjava

    Stanje bezbjednosti na području Banjaluke tokom prvih devet mjeseci ove godine ocijenjeno je kao zadovoljavajuće, a policija je u tom periodu rasvijetlila 92,2 odsto evidentiranih krivičnih djela.

    Iz Policijske uprave Banjaluka navode da su, u okviru aktivnosti usmjerenih na suzbijanje kriminaliteta, realizovali ukupno 25 operativnih akcija, od kojih je pet imalo međunarodni karakter.

    Ipak, značajan razlog za zabrinutost predstavlja bezbjednost saobraćaja, s obzirom na to da je na području koje pokriva ova policijska uprava zabilježeno više od 4.300 saobraćajnih nezgoda.

    U tim nezgodama život je izgubilo 20 lica, što ukazuje na ozbiljne izazove u oblasti bezbjednosti drumskog saobraćaja.

    Podaci su predstavljeni u izvještaju o stanju bezbjednosti za prvih devet mjeseci 2026. godine, prenosi BL Portal.

  • Sistemski pregledi za sve zaposlene u Srpskoj: Sindikat traži novu obavezu

    Sistemski pregledi za sve zaposlene u Srpskoj: Sindikat traži novu obavezu

    Svi zaposleni u Republici Srpskoj mogli bi ubuduće imati obavezu redovnih preventivnih sistematskih pregleda, bez obzira na djelatnost kojom se bave ili radno mjesto na kojem su angažovani. Inicijativu za izmjenu zakonskih propisa pokrenuo je Savez sindikata Republike Srpske, tražeći da zdravstveni pregledi postanu dostupni i obavezni za sve radnike.

    Aleksandra Jakšić, stručni saradnik za zaštitu i zdravlje na radu u Savezu sindikata Republike Srpske, istakla je da je očuvanje zdravlja zaposlenih jedan od prioriteta sindikalnog djelovanja.

    „Savez sindikata Republike Srpske u svom radu posebnu pažnju posvećuje ukazivanju na opasnosti i rizike na radnim mjestima, iniciranju unapređenja zakonske regulative, edukaciji članstva i jačanju odgovornosti poslodavaca i nadležnih institucija“, navela je Jakšićeva, a prenosi BL Portal.

    Ko trenutno mora na redovne ljekarske preglede?

    Prema važećim propisima, obavezni redovni ljekarski pregledi odnose se na zaposlene na radnim mjestima sa povećanim rizikom, kao i na radnike u obrazovno-vaspitnom sistemu.

    Sindikat smatra da takav obuhvat nije dovoljan i traži da se preventivni sistematski pregledi prošire na sve zaposlene, bez obzira na sektor u kojem rade.

    Namjera je da se eventualna oboljenja otkriju u ranijoj fazi, unaprijedi zaštita zdravlja radnika i smanji broj bolovanja.

    Ipak, za sada je riječ samo o inicijativi. Izmjene propisa još nisu usvojene, a nisu precizirani ni rokovi za njihovo donošenje, niti način na koji bi se finansirali sistematski pregledi.

    Osam radnika poginulo na radnom mjestu

    Pored sistematskih pregleda, Savez sindikata insistira i na uspostavljanju Centralnog registra povreda na radu, profesionalnih oboljenja i oboljenja povezanih sa radom.

    Jakšićeva je pojasnila da bi ovaj registar omogućio detaljnije praćenje nesreća, utvrđivanje njihovih uzroka i prepoznavanje rizika koji se ponavljaju.

    „Centralni registar povreda na radu nije samo evidencija povreda. On treba da bude osnova za analizu uzroka i okolnosti nastanka povreda, praćenje trendova, prepoznavanje ponavljajućih rizika i donošenje konkretnih mjera“, istakla je Jakšićeva.

    Prema podacima Inspektorata Republike Srpske, tokom prvih devet mjeseci ove godine na radnom mjestu smrtno je stradalo osam radnika, dok je 78 zaposlenih teže povrijeđeno.

    Vlada Republike Srpske je 22. oktobra prihvatila informaciju o uspostavljanju centralnog registra, a Sindikat sada očekuje konkretne korake i jasno definisane rokove za njegovu realizaciju.

    Traže se i posebne mjere tokom visokih temperatura

    Među zahtjevima Saveza sindikata nalazi se i donošenje obavezujućih propisa kojima bi se dodatno zaštitili radnici izloženi visokim temperaturama.

    Predložene mjere uključuju prilagođavanje radnog vremena vremenskim uslovima, obavezne pauze i druge oblike zaštite zaposlenih koji rade na otvorenom i u prostorima sa visokim temperaturama.

    „Zaštita na radu nije formalnost – u pitanju su životi radnika“, poručila je Jakšićeva.

  • Putinov dekret promijenio raspoloženje u Rusiji

    Putinov dekret promijenio raspoloženje u Rusiji

    Odluka ruskog predsjednika Vladimira Putina o djelimičnoj mobilizaciji 300.000 muškaraca u septembru 2022. godine izazvala je snažan talas straha među stanovništvom, ozbiljno poljuljala povjerenje u uspjeh rata u Ukrajini i pokrenula masovni odlazak vojno sposobnih muškaraca iz zemlje.

    Koliko je ta odluka uticala na raspoloženje građana pokazuju podaci istraživačkog centra Levada, koji već decenijama prati javno mnjenje u Rusiji. Rezultati istraživanja zabilježili su tada najveći pojedinačni pad pozitivnog raspoloženja od početka njihovog mjerenja, pišu Nezavisne.

    Udio građana koji su svoje opšte raspoloženje ocjenjivali kao odlično gotovo je prepolovljen, sa 15 na svega sedam odsto. Istovremeno se više nego utrostručio broj onih koji su navodili da osjećaju strah.

    Poljuljano uvjerenje u uspjeh rata

    Mobilizacija nije uticala samo na lični osjećaj sigurnosti građana već je promijenila i njihovu percepciju razvoja sukoba u Ukrajini.

    Prema podacima koje prenosi Foreign Policy, udio ispitanika koji su smatrali da se rat odvija uspješno za Rusiju pao je sa 73 odsto u maju na 53 odsto do kraja septembra 2022. godine.

    Time je odluka o mobilizaciji postala jedan od najozbiljnijih izazova za Kremlj kada je riječ o kontroli javnog raspoloženja tokom rata.

    Stotine hiljada muškaraca napustile Rusiju

    Strah od slanja na front pokrenuo je i masovni egzodus vojno sposobnih muškaraca. Procjenjuje se da je u samo dvije sedmice nakon Putinovog dekreta zemlju napustilo između 300.000 i 500.000 muškaraca.

    Taj broj bio je veći od ukupnog broja ljudi koji su napustili Rusiju tokom cijelog dotadašnjeg trajanja rata.

    Posebno veliki priliv zabilježen je u susjednim državama. Kazahstan je do kraja novembra 2022. godine evidentirao oko 400.000 dolazaka iz Rusije.

    Istovremeno su na graničnom prelazu Verhnji Lars, koji povezuje Rusiju i Gruziju, formirane kilometarske kolone automobila, a pojedini putnici čekali su danima kako bi napustili zemlju.

  • Tehnički kvar izazvao pad helikoptera EUFOR-a?

    Tehnički kvar izazvao pad helikoptera EUFOR-a?

    Pad italijanskog vojnog helikoptera CH-47 Chinook, koji se srušio tokom obuke EUFOR-a u mjestu Gorice kod Brčkog, najvjerovatnije je izazvao tehnički kvar, a ne greška pilota, smatra pilot i inženjer vazduhoplovstva u penziji Omer Kulić.

    Kulić je, analizirajući snimke nesreće u kojoj su poginula četiri pripadnika EUFOR-a, a još 11 povrijeđeno, ocijenio da ponašanje letjelice neposredno prije udara ukazuje na tehnički problem.

    „Ovo što se vidjelo na snimcima, kako on rotira i udara, to je isključivo tehnički kvar, nije ljudski faktor nikako“, rekao je Kulić za Avaz.

    On je istakao da je teško govoriti o odgovornosti prije završetka istrage, ali da se mora utvrditi da li je helikopter bio tehnički ispravan i na koji način je održavan.

    „Teško je reći ko je odgovoran, ali oni koji su održavali letjelicu, ona je morala biti tehnički ispravna. Ali, tehnika je tehnika, ima pravo da se pokvari. Znači ljudski faktor definitivno nije, ovo je tehnički problem“, naveo je Kulić.

    Podsjećamo, italijanski vojni helikopter CH-47 Chinook srušio se 29. oktobra tokom redovne obuke u mjestu Gorice kod Brčkog. U letjelici se nalazilo 15 pripadnika EUFOR-a, od kojih su četiri izgubila život, dok je 11 zadobilo povrede.

    Snimci nesreće koji su se pojavili u javnosti prikazuju helikopter kako se okreće u vazduhu neposredno prije nego što je udario u zemlju.

    Iz EUFOR-a je potvrđeno da je pokrenuta detaljna istraga radi utvrđivanja svih okolnosti i uzroka pada. Naglašeno je da u nesreći nije bilo povrijeđenih civila niti je pričinjena šteta na civilnoj infrastrukturi, imovini i vozilima.

    Zvanični uzrok pada još nije utvrđen, a konačne odgovore trebalo bi da pruži istraga.

  • Dupli borački dodatak čeka 7.000 boraca: Prijavilo se tek 3.000

    Dupli borački dodatak čeka 7.000 boraca: Prijavilo se tek 3.000

    Oko 7.000 boraca starijih od 65 godina u Republici Srpskoj još nije podnijelo zahtjev za ostvarivanje prava na dupli borački dodatak, iako ispunjavaju uslove za ovu mjesečnu naknadu. Prema procjenama Boračke organizacije Republike Srpske (BORS), pravo bi moglo ostvariti oko 10.000 boraca, ali se do sada prijavilo svega 3.000.

    Predsjednik BORS-a Milovan Gagić pozvao je sve koji ispunjavaju uslove da se prijave u gradske i opštinske uprave, naglašavajući da rok za podnošenje zahtjeva nije ograničen, ali da ne bi trebalo odlagati ostvarivanje ovog prava.

    “To su borci stariji od 65 godina koji nemaju nikakva druga primanja, osim boračkog dodatka ili eventualno invalidnine od sedme do desete kategorije. Svi oni mogu da podnesu zahtjev u gradskim i opštinskim upravama kako bi ostvarili pravo na dupli borački dodatak”, rekao je Gagić za Nezavisne.

    On je upozorio da je dosadašnji odziv znatno manji od očekivanog, zbog čega postoji mogućnost da dio potencijalnih korisnika nije dovoljno informisan o pogodnostima koje im pripadaju.

    “Procjenjujemo da ih ima oko 10.000. Međutim, do sada se prijavilo oko 3.000, tako da vidimo da ili ljudi nisu obaviješteni ili gradska i opštinska administracija nije dovoljno dobro informisala građane”, naveo je Gagić.

    Najviše korisnika očekuju u Semberiji i Lijevče polju

    Prema procjenama BORS-a, najveći broj potencijalnih korisnika nalazi se u Semberiji, Lijevče polju, Gradišci i drugim dijelovima Republike Srpske u kojima je poljoprivreda bila dominantna djelatnost.

    Riječ je uglavnom o ljudima koji tokom radnog vijeka nisu bili zaposleni u državnim preduzećima i zbog toga nisu ostvarili pravo na penziju.

    Gagić je pojasnio da dupli borački dodatak nije jednokratna pomoć, već trajno mjesečno pravo koje se ostvaruje kontinuirano, pod istim principom kao i redovni borački dodatak.

    “To je pravo koje će biti isto kao borački dodatak koji imaju svi borci, samo što ne dobijaju jedan, nego dupli borački dodatak”, istakao je on.

    Za svaki mjesec u zoni borbenih dejstava 10 KM

    Prema važećem obračunu, osnovica boračkog dodatka od 1. jula ove godine iznosi pet KM po mjesecu provedenom u zoni borbenih dejstava. To znači da korisnici koji ostvare pravo na dupli dodatak dobijaju 10 KM za svaki mjesec borbenog staža.

    Tako bi borac sa 30 mjeseci provedenih u zoni borbenih dejstava mogao ostvariti mjesečnu naknadu od 300 KM.

    Osnovica je tokom ove godine mijenjana u dva navrata. Do kraja januara iznosila je 3,5 KM, od 1. februara povećana je na četiri KM, a od 1. jula utvrđena je na pet KM.

    Mjesečni borački dodatak za sve demobilisane borce uveden je u septembru 2023. godine, kada je osnovica iznosila 2,20 KM.

    Gagić je ponovo apelovao na borce koji ispunjavaju uslove da što prije predaju zahtjeve, podsjećajući da su za ovu namjenu planirana sredstva u budžetu.

    “Što se prije prijave, prije će ostvariti pravo. To su ljudi stariji od 65 godina, među njima ima i onih starijih od 70, kojima je svaka marka dobrodošla”, poručio je Gagić.

    Upozorio je i da bi, ukoliko se ne prijavi očekivani broj korisnika, prilikom rebalansa budžeta moglo biti otvoreno pitanje raspoređivanja već planiranih sredstava.

  • Najgori dan u istoriji Gugla: Za jedan dan izgubio 500 milijardi dolara

    Najgori dan u istoriji Gugla: Za jedan dan izgubio 500 milijardi dolara

    Akcije Guglove matične kompanije Alphabet zabilježile su u četvrtak najveći jednodnevni pad u istoriji kompanije, izgubivši gotovo 13 odsto vrijednosti. Dramatičan pad izbrisao je oko 500 milijardi dolara tržišne kapitalizacije i dodatno uzdrmao američko tržište, posebno tehnološki indeks Nasdaq.

    Glavni razlog za zabrinutost investitora su slabiji poslovni rezultati, ali i sve veći troškovi razvoja vještačke inteligencije. Problem za Google predstavlja i činjenica da tehnologija u koju ulaže ogromna sredstva postaje potencijalna prijetnja njegovom najvažnijem izvoru prihoda – internet oglašavanju, piše B92, pozivajući se na Wall Street Journal.

    Dodatni pritisak na kompaniju stvaraju rezultati poslovanja u trećem kvartalu. Sektor Google Services, koji obuhvata pretraživač, Jutjub i pretplatničke usluge, ostvario je prihod od 96,3 milijarde dolara, dok su analitičari očekivali 98,5 milijardi.

    Istovremeno, primjetno je usporavanje rasta prihoda od Guglovog pretraživača. U prvom kvartalu rast je iznosio 19 odsto, u drugom 17, dok je u trećem pao na 12 odsto.

    Vještačka inteligencija mijenja poslovni model

    Google se godinama oslanjao na prihode od oglasa koji se prikazuju uz rezultate internet pretrage. Međutim, razvoj vještačke inteligencije mijenja navike korisnika, koji sve češće umjesto liste internet stranica dobijaju direktne odgovore generisane pomoću AI tehnologije.

    Takav način pretraživanja smanjuje potrebu za klikovima na sponzorisane linkove, što bi moglo ugroziti dosadašnji model zarade kompanije.

    Direktor poslovanja Googlea Filip Šindler priznao je da kompanija trenutno ostvaruje manje prihoda od pretraga zasnovanih na vještačkoj inteligenciji nego od tradicionalnog pretraživanja. To se događa uprkos činjenici da ukupan broj pretraga raste najbržim tempom u posljednjih pet godina.

    Zbog toga Google postepeno uvodi oglase u svoj AI Mode, odnosno režim pretraživanja zasnovan na vještačkoj inteligenciji, nastojeći da pronađe način za očuvanje prihoda i u novim tehnološkim okolnostima.

    Pored toga, kompaniju opterećuju ogromna ulaganja u razvoj novih AI modela i izgradnju centara za obradu podataka. Operativni troškovi premašili su očekivanja, a zabilježen je i negativan slobodni novčani tok.

    OpenAI sve ozbiljnija konkurencija

    Pritisak na Google dodatno pojačava konkurencija, prije svega kompanija OpenAI, koja razvija ChatGPT i sve više ulazi na tržište digitalnog oglašavanja.

    OpenAI je u februaru počeo testiranje oglasa među korisnicima ChatGPT-ja u SAD, a tokom ljeta saopštio je da je na putu da ostvari godišnji prihod od oglašavanja od milijardu dolara.

    Kompanija je nedavno objavila i da je više od 100.000 oglašivača već pokrenulo kampanje na ChatGPT-ju, dok su oglasi dostupni u 89 zemalja.

    Ipak, stručnjaci upozoravaju da OpenAI za sada nije preuzeo značajniji dio Guglovih prihoda od oglašavanja. Većina kompanija tek ispituje mogućnosti novog oblika oglašavanja, bez većeg smanjivanja budžeta namijenjenih Googleu.

    Analitičari kompanije NewStreet Research ocjenjuju da će Google ostati pod pritiskom sve dok ne pokaže investitorima da može istovremeno očuvati profitabilnost svog pretraživača i povećati zaradu od vještačke inteligencije.

    Prema njihovim procjenama, vraćanje povjerenja investitora moglo bi potrajati sve do prve polovine 2027. godine.

  • Brnabić pozvala izbornu većinu da formira vlast: Ne dozvolite nasilnicima da vode politiku

    Brnabić pozvala izbornu većinu da formira vlast: Ne dozvolite nasilnicima da vode politiku

    Vršilac dužnosti predsjednika Srbije Ana Brnabić pozvala je izabranu skupštinsku većinu da što prije preuzme odgovornost i formira organe vlasti, poručujući da se ne smije dozvoliti da nasilje i pritisci određuju političke procese u zemlji.

    Brnabić je, kako prenosi RTRS, na konferenciji za novinare u Predsjedništvu Srbije ocijenila da je ponašanje pojedinaca nakon proglašenja rezultata vanrednih parlamentarnih izbora 25. oktobra nedopustivo i pozvala političke aktere na smirivanje tenzija.

    – Ono čemu smo svjedočili u posljednjih nekoliko dana, da budem precizna, od kada su proglašeni rezultati vanrednih parlamentarnih izbora, dakle od večeri 25. oktobra, apsolutno je nedopustivo i ne smije da se nastavi – rekla je Brnabić.

    Ona je poručila da izborna većina mora preuzeti odgovornost i započeti formiranje institucija, ističući da političke procese ne smiju voditi oni koji vrše pritisak i nasilje.

    – Pozivam ovu izabranu skupštinsku većinu, a naravno, znam da opozicija neće praviti nikakve probleme i nikakvu opstrukciju, da što prije krene u uspostavljanje organa vlasti i da ne dopuste batinašima i nasilnicima da vode politiku – istakla je Brnabić.

    Najavila je da će javnosti predstaviti konkretne slučajeve, kako je navela, nasilja i pritisaka na građane, medije i političke protivnike.

    Prema njenim riječima, formiranje organa vlasti neophodno je kako bi se obezbijedilo poštovanje Ustava, zakona i institucija Srbije.

    – Pobijedili ste na izborima, formirajte organe vlasti, nemojte da dalje dopuštate nasilnicima i batinašima da maltretiraju građane ove zemlje, da ponižavaju i gaze institucije ove zemlje i ne dozvolite dalje nepoštovanje i unižavanje Ustava Republike Srbije i zakona ove zemlje – poručila je Brnabić.

    Pozvala je i na očuvanje ljudske pristojnosti i poštovanje dostojanstva svakog građanina, naglašavajući da izborna pobjeda podrazumijeva i odgovornost za dalje funkcionisanje države.