Ponovno pokretanje transplantacija bubrega sa živog donora biće prvi korak u obnavljanju transplantacionog programa u Republici Srpskoj. Istovremeno će se raditi na uspostavljanju znatno složenijeg sistema koji bi omogućio transplantacije organa od preminulih donora.
Republika Srpska već ima iskustvo u transplantaciji bubrega sa živog srodnog donora, tako da se ne kreće od nule. Cilj je obnoviti i unaprijediti program koji će funkcionisati kontinuirano i prema najvišim medicinskim standardima.
Vršilac dužnosti direktora JZU Zavod za dijalizu i transplantaciju Republike Srpske doktor Goran Topić ne želi da licitira datumom prve transplantacije. Kako ističe, cilj nije izvesti pojedinačni zahvat zbog statistike ili medijskog efekta, već uspostaviti održiv sistem.
„Prvi korak je ponovno pokretanje transplantacija bubrega od živog donora. Paralelno s tim moramo razvijati sistem koji će u budućnosti omogućiti i transplantacije od preminulih donora, što predstavlja mnogo kompleksniji organizacioni proces“, kaže Topić za BL portal.
Registar donora nije dovoljan
Topić naglašava da registar donora predstavlja samo jedan dio sistema koji je potrebno izgraditi.
„Za ozbiljan program transplantacije potrebno je uspostaviti kompletan lanac, od prepoznavanja potencijalnog donora i utvrđivanja moždane smrti, do razgovora sa porodicom, koordinacije eksplantacionih i transplantacionih timova, te odgovarajuće laboratorijske i imunološke dijagnostike“, navodi Topić za BL portal.
Jedan od ključnih zadataka biće i razvoj kulture donorstva, koja je neophodna za funkcionisanje programa transplantacija od preminulih donora.
„U našem društvu postoji značajan prostor za napredak. Zato je neophodno o transplantaciji i donorstvu razgovarati otvoreno, stručno i kontinuirano. Povjerenje građana u sistem je osnov svakog uspješnog donorskog programa“, kazao je Topić, dodajući da u tome važnu ulogu imaju i mediji.
FOTO: Aleksandr Ivasenko/shutterstock
Iako transplantacioni program zahtijeva značajna finansijska sredstva, Topić naglašava da ga ne treba posmatrati samo kao trošak.
„Dugoročno, uspješna transplantacija bubrega može biti i ekonomski racionalnija od višegodišnjeg liječenja dijalizom, a što je još važnije, ona pacijentu omogućava bolji kvalitet života, veću samostalnost i povratak svakodnevnim aktivnostima“, objašnjava Topić za BL portal.
Transplantacija nije opcija za svakog pacijenta
Transplantacija nije terapijska opcija za svakog pacijenta na dijalizi, jer kandidati moraju ispunjavati strogo definisane medicinske kriterijume.
„Kod transplantacije od živog donora neophodna je i detaljna procjena donora, pri čemu je bezbjednost donora apsolutni prioritet. Kod transplantacije od preminulog donora potreban je uređen sistem liste čekanja i jasni kriterijumi alokacije organa, kako bi cijeli postupak bio medicinski opravdan, transparentan i jednak za sve pacijente“, objašnjava Topić za BL portal.
Tema transplantacije svakodnevno je prisutna u razgovorima sa pacijentima u Zavodu, a njihovo interesovanje je veliko. Zbog toga je, prema Topićevim riječima, važno da pacijenti dobiju realne informacije o koristima transplantacije, ali i o mogućim komplikacijama, imunosupresivnoj terapiji i životu nakon zahvata.
Topić ponavlja da cilj nije samo obaviti prvu transplantaciju, već izgraditi sistem u kojem će transplantacija bubrega postati standardna i dostupna terapijska opcija za sve pacijente koji ispunjavaju medicinske uslove.
„To podrazumijeva pripremu pacijenata i potencijalnih živih donora, formiranje aktivne liste čekanja, kontinuirano osposobljavanje timova i stvaranje uslova za ozbiljan program transplantacije od preminulih donora. Transplantacija je jedan od najboljih pokazatelja razvijenosti zdravstvenog sistema, a vjerujem da Republika Srpska ima znanje, ljude i kapacitete da taj program ponovo razvije na ozbiljnim i održivim osnovama“, zaključuje Topić za BL portal.
Pacijenti podržavaju pokretanje programa
Pokretanje transplantacionog programa podržava i Udruženje dijaliziranih, transplantiranih i hroničnih bubrežnih bolesnika Republike Srpske. Njegov predsjednik Aleksandar Radun ističe da bi liječenje u Banjaluci pacijentima znatno olakšalo cijeli proces.
„Nama je u interesu da se transplantacija obavlja u Banjaluci, odnosno u Republici Srpskoj. Samim tim imali bismo manje problema sa troškovima puta i smještaja nego da idemo negdje vani“, kazao je Radun za BL portal.
On se nada da će pokretanje programa biti ozbiljno shvaćeno, uvjeren da Republika Srpska ima uslove da obavlja transplantacije bubrega sa živog donora.
„Ja se iskreno nadam da će se to shvatiti ozbiljno, to mora krenuti kad-tad. Transplantacija u slučaju kada imate živog donora nije toliko velika intervencija da je ne možemo obavljati u sklopu Univerzitetskog kliničkog centra Republike Srpske“, kaže Radun.
Prema informacijama kojima raspolaže, program bi trebalo da počne upravo transplantacijama sa živog donora, ali za sada nije poznato kada bi mogao biti obavljen prvi zahvat.
Komentariši