Kategorija: Društvo

Šestorica zeničkih rudara, članova Sindikalnog odbora Rudnika mrkog uglja Zenica, treću noć su proveli u Domu rudara, gdje štrajkuju glađu zbog kašnjenja plata.

Osnovni zahtjev zeničkih rudara je isplata makar dvije plate od četiri koliko im se ukupno duguje.

Član Sindikalnog odbora Elvedin Alić ističe da se, osim iscrpljenosti, svi zdravstveno osjećaju dobro, te da nemaju namjeru da prekinu štrajk.

Alić očekuje da im u toku dana resorni federalni ministar Vedran Lakić javi da li je otvoren račun kod poslovne banke za prijem sredstva Svjetske banke za rudnik iz kojih će biti isplaćene zaostale plate, prenosi Srna.

Zenički rudnik, odnosno dvije preostale jame – Raspotočje i Stara jama, odavno ne proizvode ugalj, te se iz njih izvlači oprema kako bi bile i potpuno zatvorene, javljaju federalni mediji.

Osim izvlačenja opreme, koja će biti prodata rudniku Kreka u Tuzli, rudari u Zenici obavljaju redovne inspekcijske poslove, te poslove otplinjavanja i ispumpavanja voda.

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH danas će biti pretežno oblačno sa kišom, a na vrhovima planina moguć je snijeg.

Tokom dana očekuje se prestanak padavina i smanjenje oblačnosti.

Vjetar će biti slab do umjeren, tokom dana povremeno i pojačan sjevernih smjerova, a u Hercegovini umjerena do jaka bura, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda, prenosi Srna.

Najviša temperatura vazduha biće od 12 do 18, na jugu do 22 stepena Celzijusova, saopšteno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda.

Građani Republike Srpske mogu da budu tuženi i da završe na sudu zbog duga od nekoliko KM, pa i kada iznosi samo 0,8 KM. Trenutno je aktivan slučaj u kojem je Bolnica „Sveti apostol Luka“ Doboj podnijela tužbu protiv Brođanina koji dvije godine nije platio 30 KM. Osim tog iznosa, dužan je i zatezne kamate i troškove parnice.

Takvih predmeta ima na stotine. Najčešće se tuži zbog neplaćene participacije ili zato što neosigurana lica koriste zdravstvene usluge. Direktor bolnice Mladen Gajić kaže da ustanova mora da vodi računa o novcu koji joj je na raspolaganju, kao i o obavezama pacijenata, pišu Nezavisne.

„Takvih iznosa od po 30 KM imamo mnogo, tako da, s te strane, moramo da vodimo računa o novčanim sredstvima, kao što to rade i druga preduzeća, npr. ‘Elektrodistribucija’ i dr.“, navodi Gajić. Prvo ide pismena opomena, a ako se dug ne izmiri, slijedi tužba. „Neko ima dug od čak jedne KM, a tužbe se mogu kretati i do nekoliko hiljada KM, u zavisnosti od toga koja usluga je rađena kod pacijenta. Mi ćemo tu praksu nastaviti i u narednom periodu, jer kad se skupi taj iznos, dođemo do značajne sume.“

Zaključno sa 31. avgustom bolnica ima 1.532 neosigurana slučaja u kojima usluge liječenja nisu naplaćene. Ukupna vrijednost je 437.002 KM, a pojedinačni račun ide od 0,8 KM do 17.5513,99 KM. Do septembra 2020. bilo je deset slučajeva i 974 KM duga. Tokom šest godina broj je rastao, pa sada 239 pacijenata duguje 116.070 KM.

Neosiguranima se prvo ispostavlja račun sa rokom od 30 dana. Ako ne plate, ide opomena pred tužbu sa rokom od 15 dana, zatim posljednja opomena, pa se formira predmet. Bolnica nema donju granicu za tužbu; obrađuju se svi slučajevi da potraživanje ne zastari. Svako ko duguje može da sklopi ugovor o otplati na rate, prema visini računa i svojim mogućnostima.

Žene iz Republike Srpske koje rade u poslovnicama na njenoj teritoriji, ali za firme sa sjedištem u Federaciji BiH, ostaju bez naknade za porodiljsko odsustvo iako im to pravo formalno pripada. Poslodavci je ne isplaćuju dobrovoljno, a sudovi u Sarajevu tužbe odbacuju. Teret pada na majke, koje se zbog toga često vraćaju na posao znatno prije zakonskog roka.

Presude kojima raspolažu Nezavisne pokazuju da sudovi u Federaciji primjenjuju svoje propise, bez obzira na to što je poslovnica u Srpskoj. U ugovorima je ugovorena nadležnost suda prema sjedištu poslodavca, pa porodilje ne mogu da ostvare prava iz Zakona o radu RS. Upućuju ih na institucije prema prebivalištu, ali ni Fond u Srpskoj ne može da isplati ono što nije uplaćeno.

Banjalučki advokat Vladimir Dragičević kaže da je riječ o pravnom vakuumu zbog sukoba dva različita entitetska sistema. „U Federaciji BiH ne postoji poseban fond niti doprinos za dječju zaštitu, već se porodiljske naknade finansiraju direktno iz kantonalnih budžeta, a ključni uslov za ostvarivanje prava je prebivalište majke na području tog kantona. S druge strane, u Republici Srpskoj primjenjuje se Zakon o dječijoj zaštiti prema kojem Javni fond za dječiju zaštitu RS refundira naknade isključivo na osnovu sjedišta poslodavca na teritoriji Republike Srpske i na osnovu faktički uplaćenih doprinosa u taj fond.“

Za radnika koji radi na teritoriji Srpske kod poslodavca iz FBiH, prema njemu, važe Zakon o radu RS i Zakon o doprinosima RS, jer je presudno mjesto rada. „To znači da su poslodavci iz FBiH dužni da radnicama koje žive i rade u RS isplaćuju naknadu plate za vrijeme porodiljskog odsustva prema Zakonu o radu RS i da za njih uplaćuju doprinose u RS. Međutim, poslodavci iz FBiH mogu faktički izbjeći tu zakonsku obavezu tako što iskoriste svoj jači ekonomski položaj i u ugovor o radu unesu odredbu prema kojoj je za radni spor nadležan sud u FBiH.“

Sudovi u FBiH sude samo po svom Zakonu o radu, a po njemu poslodavac nema dužnost da isplaćuje naknadu plate za porodiljsko. Tako se ugovorenom nadležnošću faktički uskraćuje pravo ženama koje žive i rade u Srpskoj.

Dragičević smatra da sudovi u RS ne smiju da odbiju da postupaju samo zbog takve klauzule. „Zbog toga sudovi u RS ne bi mogli odbiti da postupaju u ovim predmetima pozivajući se na ugovorenu nadležnost suda u FBiH, jer takvo ugovaranje nadležnosti ima isključivo za cilj zaobilaženje propisa Republike Srpske. Zato je moj stav da sudovi u RS u takvim slučajevima treba da uskrate dejstvo odredbi o ugovorenoj nadležnosti i odluče o zahtjevu radnice prema mjestu rada.“ Dodaje: „Naši sudovi treba da ispitaju stvarno dejstvo takve klauzule, te zaštite radnicu kada se zaobilaze prinudni propisi RS.“

Cijeli teret sistemske greške, ističe, prebačen je na majke. Rješenje vidi u usklađivanju propisa. „Izlazak iz pravnog vakuuma zahtijeva hitnu koordinaciju entitetskih propisa radi refundacije troškova, da bi se uspostavio mehanizam novčanog poravnanja između kantonalnih budžeta i Fonda za dječiju zaštitu RS. Alternativno, potrebno je dopuniti kantonalne i entitetske zakone tako da se uplata doprinosa u mjestu rada direktno prizna kao osnov za isplatu naknade u mjestu prebivališta, čime bi se konačno zaustavila diskriminacija radnica i osigurala jednaka socijalna zaštita za sve majke u Bosni i Hercegovini.“

Na sjevernoj hemisferi počela je jesen, a u Republici Srpskoj prvi dani novog godišnjeg doba donose kratkotrajno zahlađenje.

Kalendarska jesen je počela noćas u 2.05 časova, a istovremeno na južnoj polulopti je počelo proljeće.

Danas je jesenja ravnodnevica, kada su noć i dan približno iste dužine. Slijede sve kraći dani i sve duže noći, prenosi RTRS.

Јesen će trajati do 21. decembra u 9.50 časova kada počinje zima.

Prve pahulje u BiH pale su na Bjelašnici i Vlašiću.

Kako je objavljeno na stranici BHMeteo.ba, radi se o manjim količinama padavina pa samim tim i snježne padavine neće biti obilne.

“Evo nam i prvog snijega. Bjelašnica upravo 1.860 metara nadmorske visine – Bjelašnica olimpijski centar. Snježna granica nalazi se na nekih 1.800 metara nadmorske visine danas”, napisali su oni.

A da bi moglo biti snijega na planinama, meteorolozi su najavili juče.

“Zapuhaće umjeren do jak sjeverac, a na planinama iznad 1.800 m.n.v. i prve ovosezonske pahulje snijega. U srijedu i četvrtak ujutru lokalno mraz koji je najizgledniji u brdsko-planinskim područjima i mrazištima”, naveli su meteorolozi.

O svemu se oglasio i Nedim Sladić, meteorolog.

“Prve snježne pahulje ove sezone registrovane su jutros na vrhu Bjelašnice, kao i prvi minus. Sve navedeno povezano je sa premještanjem hladnog frontalnog poremećaja te pritjecanja hladne zračne mase sa sjevera kontinenta. Napomenimo da snijeg u trećoj dekadi mjeseca septembra je uobičajena pojava za bosanskohercegovačke planine”, napisao je on, prenose “Nezavisne“.

Ministar zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske Alen Šeranić izjavio je da se bilježi rast broja oboljelih od malignih bolesti u Srpskoj, ali i svijetu, te da resorno ministarstvo ulaže napore da primjenom inovativnih terapija pacijentima omogući duži i kvalitetniji život.

Šeranić je rekao da je Vlada Srpske ove godine, rebalansom budžeta, uspjela da izdvoji dodatnih 15 miliona KM za nabavku inovativnih terapija, te da je na osnovu toga uvedeno šest novih lijekova.

– Program nabavke inovativnih lijekova se namjenski finansira iz budžeta Srpske. Za ovu godinu izdvojeno je 95 miliona KM, dok je za narednu godinu planirano 130 miliona KM, što je značajno povećanje – rekao je Šeranić novinarima u Banjaluci.

Prije početka stručnog skupa “Inovativne terapije i inovacija”, Šeranić je istakao značaj saradnje Ministarstva, Fonda za zdravstvenu zaštitu Srpske i udruženja pacijenata oboljelih od raka, kako bi zajednički doprinijeli unapređenju onkološke zaštite.

– Inovacije brzo napreduju, naročito u medicini i liječenju, te planiramo već za narednu godinu da obezbijedimo potrebne lijekove – rekao je Šeranić.

Predsjednik Krovnog udruženja pacijenata oboljelih od raka Republike Srpske Јasminka Sredojević izrazila je zadovoljstvo jer je primjetan napredak u primjeni inovativne terapije u Srpskoj.

– U februaru smo na listi čekanja imali 115 pacijenta, prethodne godine je taj broj bio 148, a ranije 175, što znači da imamo smanjenje broja. Zajednički rad doprinio je i da su pristigle nove količine inovativnih terapija – rekla je Sredojevićeva.

Ona je navela da proces još nije završen, ali da se uskoro očekuje da terapije dođu do pacijenata.

Član Krovnog udruženja Danijela Filipović, koja se od melanoma liječi tri godine, rekla je da je veoma značajno to što u Republici Srpskoj prima inovativnu terapiju koju bi dobila bilo gdje u svijetu.

– Primjer sam uspješnog djelovanja tih terapija, jer sam danas funkcionalna uprkos što se liječim od karcinoma, a prije samo nekoliko godina život oboljelih od ovakvog karcinoma je bio mnogo kraći – rekla je Filipovićeva.

Na Univerzitetskom kliničkom centru Republike Srpske prvi put je izvedena holmijum laserska operacija prostate – savremena minimalno invazivna metoda liječenja pod mentorstvom eminentnog stručnjaka Olega Burlaka, načelnika Urološkog odjeljenja Aleksandrovske bolnice iz Sankt Petersburga.

Operisana su tri pacijenta, čime UKC nastavlja da uvodi savremene metode liječenja i unapređuje kvalitet zdravstvene zaštite.

Ova metoda primjenjuje se u liječenju uvećane prostate, omogućavajući uklanjanje viška tkiva koje otežava protok mokraće, uz minimalno invazivan pristup.

– Radi se o metodi koja je najsavremenija i laserska. To je prva operacija koja je napravljena u BiH. Nadamo se saradnji i dalje – rekao je urolog Branko Јovanović

– Ovo je jedna od najboljih i najsavremenijih procedura koja se radi. Sama procedura olakšava pacijentu brz i bolji oporavak – naveo je načelnik Urološkog odjela Aleksandrovske bolnice u Sankt Petersburgu Oleg Olegovič Burlakov.

Posjeta stručnjaka iz Sankt Peterburga je organizovana u cilju unapređenja liječenja, ove bolesti i još jedna potvrda saradnje Republike Srpske i Rusije

– Ovo je još jedan svjetao primjer našeg opredjeljenja da pomjeramo granice, da usvajamo nove usluge da učimo, a sve sa ciljem što boljeg zbrinjavanja naših pacijenata i njihovog bržeg ozdravljenja – istakao je v.d. direktora Univerzitetskog kliničkog centra Republike Srpske u Banjaluci Nikola Šobot.

Na Univerzitetskom kliničkom centru i napredne i savremene metode za dijagnostiku i liječenje migrene.Nedavno je na Klinici za plastično-rekonstruktivnu hirurgiju uspješno izvedena prva operacije za hirurško liječenje migrene na ovim prostorima .Formirano je i Udruženje građana “Migrena Asocijacija Republike Srpske” koje sarađuje sa stručnjacima UKC-a, prenosi RTRS.

– Naša ideja je bila sa osnivanjem ovog udruženja da podignemo nivo njege i svijesti o ovoj bolesti na viši nivo. I da standardizujemo pristup liječenju u današnjoj eri u kojoj imamo dostupne nove lijekove za lječenje migrene . Takođe, da učinimo da terapije budu jednako dostupne svima – izjavio je neurolog UKC-a u Banjaluci Srđan Mavija.

– Migrena je prisutna u više od milijardu ljudi u svijetu i ona je druga koja doprinosi onesposobljavanju. Zato je važno imati ovakve inicijative kako bi smo uspjeli da smanjimo opterećenost u populaciji – istakao je doktor Igor Petršić iz Beograda.

Sve je više oboljelih od migrene koju smatraju i bolešću savremenog doba pa će uvođenje novih metoda liječelja na UKC-u olakšati život brojnim pacijentima u Srpskoj.

Poslodavci u Republici Srpskoj sve teže pronalaze određene profile radnika. Među najtraženijim su vaspitači, profesori matematike i fizike, ljekari, medicinske sestre, ali i stolari, bravari, konobari i pomoćni kuvari.

Na evidenciji nezaposlenih u Republici Srpskoj krajem avgusta bilo je ukupno 47.811 lica, što je za 3.323 lica, odnosno 6,5 odsto manje nego u istom periodu prošle godine, kada je bilo evidentirano 51.134 nezaposlenih. Od ukupnog broja evidentiranih, 15.933 lica imaju srednju stručnu spremu, dok je 15.429 kvalifikovanih (KV) radnika. Visoku stručnu spremu (VSS) ima 5.593 lica.

„Prosječna dužina čekanja na zaposlenje zavisi od stepena i vrste obrazovanja, stanja na tržištu rada, radnog iskustva i vještina, starosne strukture, regionalnih razlika, kao i mobilnosti i uključenosti lica u aktivne mjere zapošljavanja“, navode iz Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske.

Među nezaposlenim licima sa trećim stepenom stručne spreme na birou su najzastupljeniji prodavači, bravari, auto-mehaničari, kuvari i metalostrugari. Kod četvrtog stepena najviše je ekonomskih tehničara i maturanata gimnazije, dok su među visokoobrazovanim nezaposlenim licima najbrojniji diplomirani ekonomisti, pravnici i profesori razredne nastave.

U okviru visoke stručne spreme poslodavci iskazuju potrebu za zapošljavanjem profesora razredne nastave, pri čemu treba imati u vidu da se često traže zamjene na određeno vrijeme, što uslovljava veću potražnju, zatim diplomiranih ekonomista, vaspitača u predškolskim ustanovama, diplomiranih pravnika, profesora matematike i fizike, ljekara, kao i profesora srpskog i engleskog jezika, te hemije i drugih srodnih zanimanja, kazali su iz Zavoda. Ekonomisti i pravnici istovremeno su među najbrojnijim zanimanjima na evidenciji nezaposlenih i među najtraženijim profilima kod poslodavaca, što ukazuje na kontinuirana kretanja i cirkulaciju kadra u ovim profesijama.

Istraživanje tržišta rada pokazalo je izražen nedostatak radne snage u pojedinim zanimanjima. U oblasti obrazovanja deficitarni su vaspitači, profesori matematike i fizike te učitelji razredne nastave. U zdravstvu i socijalnoj zaštiti nedostaju ljekari, ljekari specijalisti i medicinske sestre/tehničari. U prerađivačkoj industriji i zanatstvu deficitarni su stolari, tesari i bravari, dok su u uslužnim djelatnostima, posebno u ugostiteljstvu, najpotrebniji pomoćni kuvari, konobari i pomoćni radnici.

Dodatni izazov predstavlja činjenica da su lica ovih zanimanja uglavnom starije životne dobi, što dodatno otežava obezbjeđivanje potrebnog kadra u narednom periodu. Poslodavci često traže određeni stepen obrazovanja i radno iskustvo, dok se značajan broj potreba odnosi na nekvalifikovanu radnu snagu, bez jasno definisanih kompetencija i vještina, ističu iz Zavoda. To potvrđuje i primjer građevinskih radnika, koji su bili među najtraženijim zanimanjima, ali je popunjeno svega 19 odsto prijavljenih radnih mjesta, najviše zbog težih uslova rada i nedovoljnog interesovanja nezaposlenih za ove poslove, prenosi BN.