Popis stanovništva u BiH, po svemu sudeći, neće biti obavljen ni 2027. godine, a neizvjesno je i kada će nadležne institucije stvoriti uslove za njegovo sprovođenje. Iako stručnjaci upozoravaju da su podaci iz posljednjeg popisa, održanog 2013. godine, odavno zastarjeli, pripreme za novo prebrojavanje stanovništva još nisu odmakle dovoljno da bi se mogao odrediti konkretan datum.
Iz Agencije za statistiku BiH navode da naredne godine nije realno očekivati sprovođenje popisa, jer za takav projekat prethodno moraju biti ispunjeni brojni politički, institucionalni, zakonski i finansijski uslovi.
„Za njegovu realizaciju neophodni su prije svega politički i institucionalni dogovor, zakonski okvir i osigurana finansijska sredstva. Naredni evropski popisni ciklus odnosi se na 2030/2031. godinu, a savremene međunarodne preporuke sve veći značaj daju korištenju administrativnih izvora podataka, uključujući i njihovo kombinovanje s tradicionalnim popisivanjem stanovništva“, izjavila je Lejla Aganović, stručna savjetnica za odnose s javnošću Agencije za statistiku BiH.
Da popis neće biti moguć ni 2027. godine potvrđuju i u Republičkom zavodu za statistiku. Ognjen Ignjić, stručni savjetnik za međunarodne projekte i saradnju, ističe da je riječ o izuzetno obimnom poslu koji zahtijeva dugotrajne pripreme.
Prema pisanju Nezavisnih, demograf Aleksandar Majić smatra da bi naredni popis trebalo organizovati 2031. godine, u skladu sa evropskim popisnim ciklusom.
„Većina zemalja je obavila popis 2021. godine, ali je tada bila pandemija pa neke države to nisu uradile. Što se tiče nauke i struke, mi bismo bili najsrećniji kada bismo popis imali 2031.“, rekao je Majić.
On upozorava da su podaci stariji od deset godina u demografskom smislu praktično neupotrebljivi, posebno u državama poput BiH, koje se suočavaju sa intenzivnim migracijama i odlaskom stanovništva.
Kao jedno od mogućih rješenja za preciznije utvrđivanje broja stanovnika navodi se uspostavljanje registra stanovništva, koji bi omogućio ažurniji uvid u demografsku sliku zemlje.
Pripreme obuhvataju hiljade popisnih krugova
Organizovanje novog popisa zahtijeva prethodno usaglašavanje niza pitanja između nadležnih institucija, uključujući utvrđivanje datuma početka, sadržaja popisnih pitanja, metodologije i načina sprovođenja.
Potrebno je obezbijediti i detaljan budžet, definisati izvore finansiranja, pripremiti vazdušne snimke i karte za približno 25.000 popisnih krugova, kao i sprovesti probni popis radi provjere predviđenih rješenja.
Upravo zbog obima pripremnih aktivnosti, donošenje zakonskog okvira ne može biti prvi korak, već dolazi nakon što institucije usaglase ključne elemente čitavog procesa.
Posljednji popis održan prije više od 13 godina
Podsjećamo, posljednji popis stanovništva, domaćinstava i stanova u BiH sproveden je 2013. godine. Od tada su se demografske prilike značajno promijenile, posebno zbog iseljavanja, pada nataliteta i promjena u starosnoj strukturi stanovništva.
Bez novog popisa, institucije se i dalje oslanjaju na podatke prikupljene prije više od decenije, dok se za praćenje demografskih kretanja koriste procjene i statistički podaci o rođenima, umrlima i migracijama.
Upravo zbog toga stručnjaci upozoravaju da bi dodatno odgađanje popisa moglo otežati planiranje javnih politika u oblastima obrazovanja, zdravstva, zapošljavanja i socijalne zaštite.
