Građani Republike Srpske koji imaju ušteđevinu mogu birati između oročavanja novca u banci, kupovine stana za izdavanje ili ulaganja na berzi, ali se prinosi, rizici i dostupnost novca značajno razlikuju od jedne do druge opcije.
Prema poređenju koje je objavio BL Portal, najveći godišnji prinos među posmatranim mogućnostima ove godine donijele su obveznice Republike Srpske, sa stopom od oko 5,5 do šest odsto.
Kod oročene štednje pojedine banke nude nešto više od tri odsto godišnje za depozite oročene na 13 mjeseci. Tako bi, prema primjeru MF banke, građanin koji uloži 10.000 KM za taj period ostvario oko 337 KM kamate.
Ipak, prije potpisivanja ugovora važno je provjeriti pod kojim uslovima je moguće doći do novca prije isteka oročenja. U pojedinim slučajevima isplata može potrajati oko mjesec dana, uz znatno nižu kamatu od prvobitno ugovorene.
Od 1. novembra štedni depoziti u BiH osigurani su do 100.000 KM po osobi u jednoj banci, uključujući pripadajuću kamatu. Međutim, zaradu od kamate treba posmatrati i u odnosu na inflaciju, s obzirom na to da su cijene u Republici Srpskoj u septembru bile šest odsto više nego godinu ranije.
Kupovina stana zahtijeva veći početni kapital
Ulaganje u nekretninu može donositi redovan prihod od izdavanja, ali stvarna zarada zavisi od troškova održavanja, popravki i perioda u kojima stan nema zakupca.
Dragan Milanović, suvlasnik agencije RE/MAX za nekretnine, naveo je primjer stana vrijednog 200.000 KM koji se izdaje za prosječno 700 KM mjesečno. Kada se uračunaju troškovi i periodi bez podstanara, vlasniku bi, prema njegovoj procjeni, ostajalo oko 560 KM mjesečno, odnosno približno 3,4 odsto vrijednosti nekretnine na godišnjem nivou.
Milanović je upozorio da duži periodi bez zakupaca ili česta promjena stanara mogu značajno umanjiti prihod. Kao dodatnu prednost kupovine stana naveo je mogućnost rasta njegove vrijednosti.
Prema njegovim podacima, prosječna cijena stanova u Banjaluci u posljednjih pet godina porasla je za oko 100 odsto. Ipak, kod kupovine nekretnine putem kredita u računicu treba uključiti i kamate, kao i troškove osiguranja koje banke najčešće zahtijevaju.
Obveznice nude veći prinos, ali novac nije uvijek odmah dostupan
Kupovinom obveznica Republike Srpske investitor pozajmljuje novac Republici Srpskoj, koja se obavezuje da isplati kamatu i vrati uloženi iznos u predviđenim rokovima.
Iz Banjalučke berze naveli su da su javne emisije obveznica tokom 2026. godine omogućavale godišnji prinos od oko 5,5 do šest odsto.
Međutim, ukoliko vlasnik želi da proda obveznicu prije ugovorenog roka, mora pronaći kupca, a cijena koju može dobiti na tržištu može biti niža od iznosa koji je prvobitno platio.
Investicioni fondovi i ulaganje u inostranstvu
Građanima su dostupni i investicioni fondovi, koji prikupljaju novac većeg broja ulagača i usmjeravaju ga u različite vrste imovine, uključujući akcije kompanija.
Preko pojedinih domaćih fondova i ovlašćenih posrednika moguće je ulagati i na stranim tržištima, u akcije kompanija poput Microsofta, Nvidije i Tesle, kao i u fondove koji prate berzanske indekse, među kojima je S&P 500.
Iz Banjalučke berze ističu da je prije ulaganja važno razumjeti način poslovanja fonda, očekivane prinose, rizike, naknade, kao i uslove kupovine i prodaje udjela. Veći potencijal zarade podrazumijeva i mogućnost gubitka dijela uloženog novca.
Kriptovalute i zlato podložni promjenama vrijednosti
Među mogućnostima za ulaganje su i kriptovalute, ali je 2026. godina donijela gubitke njihovim vlasnicima. Vrijednost bitkoina od početka godine pala je za oko 14 odsto, dok je eterijum izgubio približno četvrtinu, a solana skoro trećinu vrijednosti.
Ni zlato nije zadržalo raniji rast. Cijena unce krajem prošle godine iznosila je oko 4.370 dolara, dok se trenutno kreće oko 4.100 dolara. Ipak, oni koji su zlato kupili prije pet godina, kada je unca vrijedila oko 1.800 dolara, ostvarili su značajan rast vrijednosti ulaganja.
Izbor zavisi od toga kada će novac biti potreban
Različite mogućnosti ulaganja odgovaraju različitim potrebama građana. Oni kojima je novac potreban u narednih nekoliko mjeseci moraju voditi računa o njegovoj dostupnosti, dok oni koji mogu ulagati na duži period imaju širi izbor.
Bankarska štednja pruža predvidljiviju kamatu i osiguranje depozita do propisanog iznosa, ali zaradu može umanjiti inflacija. Stan može donositi prihod od kirije i dobiti na vrijednosti, ali zahtijeva veći kapital i dodatne troškove. Obveznice i fondovi nude mogućnost većeg prinosa, uz potrebu da ulagač razumije rizike i uslove trgovanja.
Zato odluku o ulaganju treba donijeti tek nakon procjene koliko dugo novac može ostati uložen, koliki prihod ostaje nakon svih troškova i koliko je važno da ušteđevina bude dostupna u svakom trenutku.
Komentariši