Kategorija: Društvo

  • Višković: Položene prve tone asfalta na auto-putu Rača-Bijeljina

    Višković: Položene prve tone asfalta na auto-putu Rača-Bijeljina

    Na dionici auto-puta Rača-Bijeljina položeni su prvi metri asfalta. Asfaltira se 700 metara pristupnog puta koji će povezati magistralni put sa novim mostom. Autoputevi Srpske dobili su obećanje od izvođača radova, Integral inženjeringa, da će sedam i po kilometara, od Rače do petlje Brodac, biti završeno do nove godine.

    Prije otvaranja dionice auto-puta Kuzmin-Sremska Rača, koje je Srbija planirala polovinom oktobra, biće završen pristupni put od novog mosta na Savi, dužine 700 metara, do magistralnog puta.

    – Sigurno ćemo do kraja mjeseca završiti taj pristupni put kako bi prihvatili saobraćaj sa ovog novog mosta i novog graničnog prelaza i u odlasku i u dolasku – rekao je v.d. direktora Autoputeva Srpske Radovan Višković.

    Na trasi auto-puta Bijeljina-Rača 60 odsto radova je završeno. Ugrađeno je dva miliona kubika nasipa. Dosad je uloženo 135 miliona maraka.

    Tomislav Miljević odgovorni rukovodilac radova izjavio je da su na ovoj dionici u izrgadnji dva mosta, da su do sada ugrađena više od dva miliona kubika nasipa i da su danas počeli asfaltiranje.

    Nadzorni inženjer Mladen Petrović rekao je da je kvalitet neupitan kada je riječ o objektima i trasi.

    Mjesecima se čekalo da bijeljinska Gradska uprava izvrši pretvaranje poljoprivrednog zemljišta u gradsko građevinsko. Riješen je i problem dalekovoda koji pripada Elektroprenosu BiH, a nalazi se na trasi autoputa.

    S druge strane rijeke Save radovi na izgradnji dionice Kuzmin – Sremska Rača su u završnoj fazi.

    U toku je postavljanje instalacija telekomunikacionog sistema, saobraćajne signalizacije i opreme, izgradnja objekata naplate putarine, kao i zaštita dalekovoda, piše RTRS.

  • Kakvo nas vrijeme očekuje sutra

    Kakvo nas vrijeme očekuje sutra

    U Republici Srpskoj i FBiH sutra će biti umjereno do pretežno oblačno vrijeme sa kišom, uz temperaturu vazduha do 29 stepeni Celzijusovih.

    Ujutro će biti promjenljivo oblačno uz sunčane periode i uglavnom suvo, na zapadu oblačno uz slabu kišu ponegdje. Oko rijeka i po kotlinama moguća je prolazna magla, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

    Prije podne kiša i pljuskovi sa grmljavinom će jačati na zapadu, te se širiti ka istoku i sjeveru. Do večeri prestanak padavina.

    Na krajnjem jugu ostaje uglavnom suvo.

    Duvaće slab i promjenljiv ili sjeverni vjetar.

    Minimalna temperatura vazduha iznosiće od 11 od 18, u višim predjelima od osam, a maksimalna od 23 na zapadu do 29 na jugu i istoku, u višim predjelima od 19 Celzijusovih stepeni.

    U Republici Srpskoj i FBiH danas preovladava umjereno do pretežno oblačno vrijeme, a ponegdje u zapadnim područjima registrovana je i kiša, podaci su Federalnog hidrometerološkog zavoda.

  • FZO Srpske: Omogućena i transplantacija jetre u Bjelorusiji

    FZO Srpske: Omogućena i transplantacija jetre u Bjelorusiji

    Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske unaprijedio je dostupnost transplantacije za oboljele iz Srpske kojima je ovaj vid liječenja neophodan, te je nakon bubrega, u Bjelorusiji osiguranicima dostupna i transplantacija jetre.

    Samo u proteklom periodu Fond zdravstvenog osiguranja finansirao je transplantaciju jetre i sve predoperativne pripreme za dvoje osiguranika iz Republike Srpske u ukupnom iznosu od oko 500.000 KM, saopšteno je iz FZO, prenosi RTRS.

    Iz Fonda dodaju da je ovo značajan iskorak u obezbjeđivanju dostupnosti i kvaliteta liječenja pacijenata kojima je neophodna transplantacija jetre, imajući u vidu da BiH nije dio Eurotransplant mreže, zbog čega osiguranici teže mogu da ostvare kadaveričnu transplantaciju u zemljama Evropske unije.

    Osim transplantacije jetre, više od 90 osiguranika imalo je transplantaciju bubrega u Bjelorusiji od momenta od kako je Fond započeo saradnju sa ovim zdravstvenim ustanovama u ukupnom iznosu od 6,1 milion KM.

    Podsjećaju da je Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske još 2021. godine ostvario saradnju sa Bjelorusijom i konkretnim aktivnostima omogućio da se transplantacija organa za naše osiguranike sprovodi u zdravstvenoj ustanovi u Minsku. Sve do ove godine osiguranici su u Minsk odlazili uglavnom zbog transplantacije bubrega.

    Uspješna saradnja sa Bjelorusijom se u međuvremenu razvijala, tako da je od nedavno potpisan ugovor i sa još jednom zdravstvenom ustanovom u toj zemlji, tačnije u Brestu. Na ovaj način Fond je značajno unaprijedio dostupnost zdravstvene zaštite osiguranicima kojima je neophodna transplantacija, navode iz FZO.

    Naglašavaju da dinamika slanja pacijenata zavisi i od obima posla u tamošnjoj zdravstvenoj ustanovi, ali i od zdravstvenog stanja pacijenata budući da zdravstveni status pacijenta mora biti zadovoljavajući za transplantaciju.

    Napominju da osim transplantacije, FZO Srpske u potpunosti finansira i predtransplantacione pripreme, kao i lijekove koje koriste osiguranici sa transplantiranim organima, odnosno njihovu cjelokupnu zdravstvenu zaštitu.

    Da bi osiguranici Fonda, ali i zdravstvene ustanove na brz i jednostavan način bili informisani o putu ostvarivanja prava na finansiranje transplantacije u inostranstvu, FZO je nedavno pripremio i vodič kroz pravo na transplantaciju koji je dostupan na internet stranici Fonda.

    Iz FZO podsjećaju da osigurana lica Fonda mogu da ostvare pravo na liječenje i u ustanovama van Republike Srpske sa kojima Fond ima potpisan ugovor onda kada njihovo liječenje nije moguće u domaćim zdravstvenim ustanovama.

    Liječenje van Republike Srpske odobrava se kada domaće ustanove, tačnije Univerzitetski klinički centar Republike Srpske da prijedlog da se liječenje obavi u nekoj od ustanova van Srpske, sa kojom Fond ima potpisan ugovor.

    Takođe, ako liječenje nije moguće obaviti ni u ustanovama van Republike Srpske sa kojima Fond ima ugovor (u Srbiji), tada je moguće ostvariti pravo na liječenje i u drugim ustanovama u inostranstvu sa kojima Fond nema ugovore.

    Transplantacija organa nije samo medicinski postupak, to je prilika da se pacijentu omogući nova šansa za kvalitetniji život, a Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske će i u budućnosti nastojati da tu šansu učini dostupnom svakom osiguraniku kojem je potrebna, poručili su iz FZO Srpske.

  • Šobot: U ponedjeljak otvaramo novih 550 parking mjesta u garaži UKC-a

    Šobot: U ponedjeljak otvaramo novih 550 parking mjesta u garaži UKC-a

    Nikola Šobot, generalni direktor UKC-a rekao je da će u ponedjeljak biti otvorena jedna etaža garaže sa 550 parking mjesta.

    – Od ponedjeljka, ja se nadam da otvaramo 550 mjesta u garaži UKC-a. Јedna etaža je u pitanju. Godine su prošle da se pokrene nešto sa mrtve tačke i to smo uspjeli da otkočimo. Prva etaža je gotova, otvaramo je za korištenje. Kroz mjesec dana ide i druga etaža sa 670 mjesta. Mislim da od ponedjeljka UKC neće imati problem sa parkingom koji je imao – rekao je Šobot za ATV.

    Šobot kaže da su uspjeli sanirati i postojeće parkinge.

    – Godina smo imali problem parkinga, ali i to smo riješili, odnosno rješavamo. Sanirali smo parking ispred Infektivnog, ispred južnog krila i to sada izgleda onako kako treba biti ispred jednog Kliničkog centra. To je jedan mali grad. Mi imamo blizu 4.000 zaposlenih i 5.000 ambulantnih pacijenata prođe svaki dan. 1.200 ljudi leži, tu su posjete. To je jedna ogromna količina ljudi koja prolazi kroz UKC i to zahtijeva jedan visok stepen organizacije – kaže Šobot.

  • BiH nije u Eurotransplantu iako je više od dvije godine potencijalna članica

    BiH nije u Eurotransplantu iako je više od dvije godine potencijalna članica

    Bosna i Hercegovina nije dio međunarodne organizacije za razmjenu organa Eurotransplant, iako je formalno potencijalna članica već više od dvije godine. Razloga za zastoj je više, a najveća odgovornost, prema pisanju izvora, na entitetskim ministarstvima zdravstva.

    Eurotransplant povezuje transplantacijske centre i koordinira razmjenu organa među evropskim zemljama. Ulazak BiH u članstvo najviše bi značio pacijentima kojima je transplantacija jedina šansa za preživljavanje.

    Inicijative postoje od 2010, a zahtjev je formalno podnesen tek 30. januara 2024, kada je Ministarstvo civilnih poslova poslalo pismo namjere. Šestog juna 2024. Eurotransplant je delegaciji BiH predstavio uslove. Od tada je put, navodi se, obilježen zastojima, iako je bilo podrške većeg broja evropskih država.

    Oba entitetska ministarstva nominalno podržavaju članstvo, ali konkretni potezi izostaju. Iz Republike Srpske kao razlog navode prenos nadležnosti, jer pristupanje podrazumijeva državni nivo – nacionalnu kontakt-tačku i jedinstveni registar. Iz FBiH je put podržavan i dijelom provođen, a tokom 2026. aktivnosti su obustavljene. Federalno ministarstvo stalo je uz kritike iz RS prema pojedinim potezima Ministarstva civilnih poslova.

    Opstrukcije iz FBiH, prema tekstu, počele su u novembru 2025, kada je Eurotransplant ponudio Sporazum o edukaciji i obuci (TTA). Na prvu prezentaciju u novembru 2025. i u aprilu 2026. iz federalnog ministarstva nisu imali primjedbe. Tokom posjete direktora Eurotransplanta u junu 2026. odjednom su se pojavile primjedbe na dokument za koji je rečeno da je nacrt i da se može mijenjati. Entitetska ministarstva nisu se oglašavala ni o ponudama za edukaciju i dolazak stručnjaka.

    Članstvo bi značilo dodjelu organa po medicinskim kriterijima – kompatibilnost, hitnost i drugi parametri – i pristup znatno većem broju donatora. Veliki broj osoba iz BiH čeka transplantaciju, a vrijeme čekanja je produženo zbog manjeg bazena donatora. Napretka za sada nema, piše Klix.

  • Srbi u FBiH na granici aparthejda

    Srbi u FBiH na granici aparthejda

    Baklje, ratni pokliči i zastave iz devedesetih, koje kod Srba bude strah i zebnju, obilježili su nedavnu proslavu „oslobođenja“ Bosanskog Petrovca koju su organizovali Bošnjaci iz tog grada. Slične proslave ovih dana održavaju se i u Ključu, Sanskom Mostu i drugim mjestima Zapadne Krajine koje su u ljeto i jesen 1995. pale pod bošnjačku vlast.

    Snimak euforije na Fejsbuk stranici „Aktuelnosti Bosanski Petrovac“ izazvao je stotine, uglavnom negativnih komentara. Dok su jedni slavili „podvige Armije BiH“, drugi su pitali zašto je grad „oslobođen od svojih stanovnika“.

    Srbima u Petrovcu nije do cirkusa. Jedna Petrovčanka kaže da je svake godine u ovo doba situacija naelektrisana, ali da nikad nije bilo kao ove godine. „Dižu se tenzije na nacionalnoj osnovi, zbog izbora, a u tome prednjače kadrovi SDA. Kad su glasovi u pitanju, sredstva se ne biraju“, kaže sagovornica Srpskainfo, koja je zbog bezbjednosti porodice insistirala na anonimnosti.

    Osnivač Centra za podršku povratnicima u Bosanskom Petrovcu Nemanja Davidović kaže da je položaj srpskih povratnika u toj opštini, kao i u drugim lokalnim zajednicama u FBiH, „dobar“ isto koliko i „loš“.

    „Loš je zato što se zanemaruju osnovna ustavna prava srpskog naroda. U prvom redu, pravo na političke predstavnike, pravo na zaposlenje, pravo na predstavljanje u institucijama.“ Dobro je, ističe, što Srbi nakon povratka uspijevaju da obnove kuće, steknu porodice, žive, rade i školuju djecu.

    „Narod je svojim radom i borbom uspio da napravi neke rezultate. To se uspjelo zahvaljujući isključivo podršci Republike Srpske i Srbije. Da nema te podrške, vjerujte, položaj srpskog naroda u FBiH bio bi znatno teži u svim poljima. Kada govorimo o proslavi koja je 14. septembra održana u Bosanskom Petrovcu, vjerujte da je svakom Srbinu u tom gradu to bio najtužniji dan.“

    Kada je riječ o bezbjednosti, pita kako da se osjećaju ljudi koji doživljavaju česte napade u kojima se skrnave groblja i spomen-obilježja, a policija i tužilaštva u federalnim kantonima gotovo nikad ne otkriju počinioce. „Imamo primjere pravoslavnih grobalja koja se ruše po tri puta, a nikad se ne pronađe počinilac.“

    Predsjednik Koordinacije Srba u Mostaru Dušan Golo ističe da položaj Srba u Federaciji BiH posljednjih mjeseci i godina sigurno nije bolji, ako nije gori nego ranije. „Ako govorimo o Mostaru, gradu gdje ja živim, otkada sam se vratio 1998. ne bih mogao da kažem da stvari idu na bolje, već čak na gore.“

    Srbi u FBiH, dodaje, ne vide svjetlo na kraju tunela. „Pokušavamo da nešto napravimo s novim ljudima koji nisu zadojeni nacionalnom mržnjom, pogotovo kad je u pitanju zapošljavanje mladih ljudi. To je rak rana svima u Mostaru.“

    Odnos tamošnjih vlasti prema Srbima, tvrdi, graniči se s jednom vrstom kriminala. „U Mostaru se tačno zna ko i kako konkuriše za bilo koje radno mjesto za koje postoji nacionalna kvota. Pokušavamo i trudimo se da neke stvari popravimo, ali nemamo dovoljnu političku snagu“, kaže Golo za Srpskainfo.

  • Šobot: Kod UKC-a Srpske planiran vrtić za gotovo 400 djece

    Šobot: Kod UKC-a Srpske planiran vrtić za gotovo 400 djece

    U neposrednoj blizini Univerzitetskog kliničkog centra Republike Srpske planirana je izgradnja savremenog vrtića i predškolske ustanove kapaciteta gotovo 400 djece, prvenstveno namijenjene djeci zaposlenih u ovoj zdravstvenoj ustanovi.

    Nikola Šobot, vršilac dužnosti generalnog direktora Univerzitetskog kliničkog centra Republike Srpske, kazao je da je riječ o jednom od izuzetno značajnih projekata, koji bi zaposlenima trebalo da olakša usklađivanje poslovnih i porodičnih obaveza.

    “Ovaj projekat ima veliki značaj, prije svega za naše zaposlene. Svjesni smo da su organizacija svakodnevnog života, odlazak na posao, briga o djeci i vrijeme provedeno s porodicom veliki izazov za brojne vrijedne radnike Univerzitetskog kliničkog centra”, rekao je Šobot.

    Kako je naveo, plan je da vrtić prvenstveno bude namijenjen djeci zaposlenih u UKC-u Srpske, čime bi im bila omogućena jednostavnija organizacija svakodnevnih obaveza, ali i ušteda vremena.

    “Na taj način želimo našim zaposlenima omogućiti da više slobodnog vremena provedu sa porodicama. Smatramo da je briga o zaposlenima, ali i stvaranje boljih uslova za usklađivanje profesionalnog i porodičnog života, izuzetno važan dio razvoja jedne velike zdravstvene ustanove kakva je Univerzitetski klinički centar Republike Srpske”, istakao je Šobot

    Više od 3.300 kvadrata i sedam soba za djecu

    Prema planu, budući vrtić imaće bruto građevinsku površinu veću od 3.300 kvadratnih metara, a projektovan je kao savremena predškolska ustanova sa prostorima prilagođenim potrebama i sigurnosti djece.

    Planirano je sedam soba za boravak djece, centralni zatvoreni atrijum, multifunkcionalni prostor, prostor za priredbe i predstave, restoran za djecu, kao i drugi prateći sadržaji potrebni za funkcionisanje ustanove.

    Posebna pažnja, kako je navedeno, biće posvećena organizaciji prostora, sigurnosti djece, pristupačnosti i korištenju dvorišnih površina. Šobot je istakao da je planirano da objekat bude izgrađen od savremenih i visokokvalitetnih građevinskih materijala, uz poseban akcenat na izolaciju, energetsku efikasnost i trajnost objekta.

    “Svi materijali koji budu korišteni moraće biti u skladu sa odgovarajućim atestima, propisima i standardima”, naveo je Šobot.

    Slobodna mjesta i za druge građane

    Ukoliko nakon upisa djece zaposlenih u UKC-u Srpske ostane slobodnih mjesta, ona bi trebalo da budu dostupna i drugim institucijama, zajednici i građanima, u skladu sa raspoloživim kapacitetima.

    “Naša namjera je da ovim projektom napravimo mnogo više od samog objekta. Želimo stvoriti prostor koji će našim zaposlenima pružiti konkretnu podršku u svakodnevnom životu, a djeci sigurno, kvalitetno i savremeno okruženje za odrastanje, učenje i razvoj”, poručio je Šobot, prenose „Nezavisne“.

  • Kakvo nas vrijeme očekuje u narednim danima

    Kakvo nas vrijeme očekuje u narednim danima

    Republiku Srpsku od petka do nedjelje poslije podne očekuje svježe vrijeme sa kišom i lokalnim pljuskovima, podaci su Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

    Svježe i oblačno biće u petak, 18. septembra, povremeno uz kišu i lokalne pljuskove, naročito na jugu i zapadu. Najtoplije sa sunčanim intervalima biće na istoku i sjeveroistoku.

    Maksimalna temperatura vazduha od 21 stepen na zapadu do 29 na istoku, u višim predjelima na zapadu od 16 stepeni Celzijusovih.

    Prvi dan vikenda, u subotu, 19. septembra, očekuje se pretežno oblačno vrijeme, povremeno uz kišu i lokalne pljuskove sa grmljavinom, a biće i kraćih sunčanih perioda.

    Maksimalna temperatura vazduha biće od 19 stepeni na zapadu i u višim predjelima do 27 stepeni Celzijusovih na sjeveroistoku i jugu.

    Prvi dio dana u nedjelju, 20. septembra, biće oblačniji, lokalno uz slabu kišu, a od sredine dana doći će do smanjenja oblačnosti, pa će biti dužih sunčanih perioda uz toplije vrijeme i maksimalnu temperaturu vazduha od 24 do 30, u višim predjelima od 21 stepen Celzijusov.

  • Po prvi put u Srpskoj: Penzionera više nego radnika

    Po prvi put u Srpskoj: Penzionera više nego radnika

    Dok traje predizborna kampanja, ispod radara je prošla vijest koja mijenja sliku penzionog sistema: po prvi put u istoriji Republike Srpske penzionera je više nego zaposlenih.

    Početkom avgusta objavljeno je da je koeficijent pao ispod 1:1. Registrovanih penzionera bilo je oko 295.000, aktivnih radnika oko 290.000. Odnos je zvanično spušten na 0,98 radnika na jednog penzionera. Na 100 penzionera u Srpskoj dođe 97 radnika, dok Srbija na 100 penzionera ima 142 radnika.

    Stručnjaci upozoravaju da brojke ne znače ništa dobro. Privreda posrće, društvo stari, a penzioni sistem na ovakav način neće moći još dugo izdržati i, ako se nešto bitno ne promijeni, slom je neminovan.

    Demograf i ekonomista Aleksandar Čavić kaže da je Srpska stigla do granice o kojoj demografi godinama govore.

    – Broj korisnika penzije već je veći od statistički iskazanog broja zaposlenih. Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, u martu 2026. godine bilo je 290.727 zaposlenih, dok je Fond PIO u avgustu isplatio penzije za 296.633 korisnika – objašnjava Čavić.

    Suštinu vidi u finansijama. Prihodi od doprinosa za PIO odavno ne pokrivaju tekuće penzije, pa se razlika crpi iz drugih javnih prihoda.

    – Prema podacima Fonda PIO za avgust 2026. godine, prihodi od doprinosa iznosili su oko 155,36 miliona KM, dok je za bruto isplatu penzija bilo potrebno oko 187,64 miliona KM. To znači da je samo u jednom mjesecu nedostajalo oko 32,3 miliona KM, koje je neophodno obezbijediti iz Budžeta, odnosno drugih javnih prihoda – kaže Čavić.

    Ako se mjesečni minus mehanički prerata na godinu, fali oko 387 miliona KM.

    – Prostor za rješavanje tog problema povećanjem stope doprinosa veoma je ograničen, jer su opterećenja rada već visoka. Štaviše, od 2025. godine obaveza plaćanja doprinosa za PIO proširena je i na određene kategorije samostalnih preduzetnika, koji su već zaposleni i po osnovu radnog odnosa već plaćaju doprinose – kaže Čavić.

    Podaci, ističe, nisu samo problem Fonda PIO, nego posljedica šireg demografskog procesa.

    – Sa jedne strane, imamo nisku stopu rađanja i sve manje generacije koje ulaze na tržište rada, a sa druge kontinuirano iseljavanje upravo mladog i mlađeg sredovječnog stanovništva. Istovremeno se životni vijek produžava, što je nesumnjivo pozitivna civilizacijska tekovina, ali znači i duže korišćenje prava iz penzijskog sistema. Isti proces još snažnije opterećuje zdravstveni sistem – kaže naš sagovornik.

    Pogrešno je, dodaje, sve svesti na natalitet.

    Kako prenosi Srpskainfo, Čavić napominje da bi više rođenih na tržište rada stiglo tek za dvadesetak godina.

    – Povećanje broja rođenih, čak i kada bismo ga postigli odmah, na tržištu rada daje rezultat tek za dvadesetak godina. Zadržavanje stanovništva radnog i reproduktivnog uzrasta imalo bi mnogo neposredniji efekat, dok produženje zdravog i radno aktivnog života postaje neophodno u društvu koje ubrzano stari – ističe Čavić.

    Demografska politika, po njemu, mora istovremeno pokriti fertilitet, zdravlje i mortalitet, upravljanje migracijama i politiku prema starijim licima. Takve politike nema, pa odsustvo cjelovitog i dugoročnog pristupa sada dolazi na naplatu. Ono što se vidi u PIO demografski je račun procesa koji traju decenijama.

    – Republika Srpska nema problem zato što ljudi žive duže – duže trajanje života je dobra vijest. Problem je što istovremeno imamo premalo rođenih, gubimo značajan dio stanovništva u najproduktivnijem životnom dobu i nismo blagovremeno prilagodili ekonomski, penzijski, zdravstveni i socijalni sistem promjeni starosne strukture stanovništva – zaključuje Aleksandar Čavić.

  • U Srpskoj rođene 32 bebe

    U Srpskoj rođene 32 bebe

    U Republici Srpskoj u protekla 24 časa rođene su 32 bebe.

    U Banjaluci je rođeno 16 beba. Šest beba rođeno je u Doboju, dok je Trebinje bogatije za pet beba.

    U Foči su rođene dvije bebe dok je u Nevesinju, Zvorniku i Istočnom Sarajevu rođena po jedna beba, piše RTRS.