Kategorija: Društvo

Građevinci, putari, poljoprivrednici i drugi radnici koji svakodnevno provode sate na otvorenom tokom ljetnih vrućina mogli bi dobiti jasnije definisana prava ukoliko bude usvojena inicijativa Saveza sindikata Republike Srpske za donošenje posebnog pravilnika o radu u uslovima ekstremno visokih temperatura.

Savez sindikata RS zatražio je od Ministarstva rada i boračko-invalidske zaštite da hitno pokrene postupak izrade propisa kojim bi se precizno uredile mjere zaštite radnika tokom toplotnih talasa. Među ključnim zahtjevima je određivanje temperaturnih granica nakon kojih bi rad morao biti obustavljen ili prilagođen.

Iz Sindikata upozoravaju da su ekstremno visoke temperature posljednjih godina postale gotovo uobičajene tokom ljeta, dok Republika Srpska i dalje nema obavezujući dokument koji bi jasno propisao kada i pod kojim uslovima rad na otvorenom predstavlja opasnost po zdravlje zaposlenih.

Umjesto konkretnih pravila, svake godine se uglavnom objavljuju preporuke nadležnih institucija, ali one, kako navode sindikalci, nisu dovoljne jer ne obavezuju poslodavce niti daju inspekcijama dovoljno prostora za efikasno djelovanje.

– Život i zdravlje radnika ne mogu zavisiti od slobodne procjene poslodavca. Zaštita mora biti uređena jasnim pravilima koja će biti obavezna i jednako primjenjiva za sve – poručili su iz Saveza sindikata RS.

Prema njihovom mišljenju, donošenjem pravilnika inspektori bi dobili precizniji osnov da narede prekid rada, uklanjanje nepravilnosti ili sankcionišu poslodavce u situacijama kada su ugroženi zdravlje i bezbjednost zaposlenih.

Poseban problem predstavljaju radnici koji tokom ljetnih mjeseci obavljaju najteže fizičke poslove na otvorenom. Među najugroženijima su zaposleni u građevinarstvu, putnoj infrastrukturi, niskogradnji, poljoprivredi, šumarstvu, komunalnim službama, ali i svi oni koji su tokom radnog vremena izloženi direktnom suncu i visokim temperaturama.

Sindikat upozorava da takvi uslovi povećavaju rizik od toplotnog stresa, iscrpljenosti, dehidracije i toplotnog udara, posebno kada temperature prelaze 40 stepeni.

U zahtjevu Ministarstvu rada traži se da budu definisani objektivni kriterijumi za organizaciju rada tokom ekstremnih vrućina. To bi, praktično, značilo da se unaprijed utvrdi kada se određeni poslovi moraju prekinuti, pomjeriti u hladniji dio dana ili organizovati pod drugačijim uslovima.

Među predloženim mjerama su promjena rasporeda radnog vremena, ograničavanje najtežih fizičkih poslova u periodima najveće žege, obavezne pauze, obezbjeđivanje dovoljne količine rashlađene vode, prostora za osvježenje i adekvatne zaštitne opreme.

Izuzetak bi, kako navode u Sindikatu, bile situacije u kojima je rad nužan radi zaštite života i zdravlja ljudi ili uklanjanja posljedica vanrednih događaja, poput požara i drugih hitnih okolnosti.

Posebna pažnja traži se i za radnike koji spadaju u osjetljivije kategorije, kao i za jačanje ovlašćenja Inspektorata Republike Srpske. Sindikat smatra da inspektori moraju imati mogućnost da odmah nalože otklanjanje nepravilnosti ili privremeno zaustave rad ukoliko nisu ispunjeni uslovi za bezbjedan rad.

Traže se i odgovarajuće kazne za poslodavce koji bi kršili odredbe budućeg pravilnika.

Ipak, iako je inicijativa pokrenuta, pitanje je koliko će brzo ona dovesti do konkretnih promjena. Nakon što Ministarstvo razmotri zahtjev, očekuje se formiranje radne grupe u kojoj bi, osim predstavnika Ministarstva i Saveza sindikata RS, učestvovali i predstavnici Unije poslodavaca RS, Inspektorata RS, Instituta za javno zdravstvo RS, kao i stručnjaci iz oblasti medicine rada i zaštite na radu.

Tek nakon toga slijedi izrada pravilnika, a iskustvo pokazuje da ovakvi procesi često podrazumijevaju duge pregovore i usaglašavanja različitih interesa.

Zbog toga mnogi smatraju da će za ovu ljetnu sezonu nova pravila vjerovatno stići prekasno. Ipak, iz ugla radnika, svako pomjeranje stvari sa mrtve tačke predstavlja početak rješavanja problema koji godinama postoji.

Jer, kako kaže narodna poslovica – bolje ikad nego nikad.

Na području iznad Bukovice, kao i na potezu od Šimića prema Bakincima i Riječanima, kod Laktaša aktivni su požari.

Prema riječima gradonačelnika Laktaša Miroslava Bojića, dim se širi kroz naseljena mjesta, dok su vatrogasne ekipe neprekidno angažovane na gašenju požara.

– Iznad Bukovice i iz pravca Šimića prema Bakincima i Riječanima imamo velike požare i dim se širi kroz naselja. Vatrogasci su 24 časa na terenu – naveo je Bojić.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Miroslav Bojić-Мирослав Бојић (@miroslavbojiccc)

On je uputio apel građanima da budu oprezni i da svaku sumnju na namjerno paljenje rastinja odmah prijave Ministarstvu unutrašnjih poslova Republike Srpske.

– Apelujemo na sve građane koji posumnjaju da neko pali rastinje da ga istog momenta prijave Ministarstvu unutrašnjih poslova Republike Srpske – poručio je Bojić.

Foto: RTRS

Republički hidrometeorološki zavod Republike Srpske izdao je upozorenje zbog vrhunca toplotnog talasa, koji će trajati do 10. avgusta.

Očekuju se temperature i preko 40 stepeni.

Iz Voda Srpske uvjeravaju da je trenutna hidrološka situacija stabilna, a iz Elektroprivrede navode da je snabdijevanje električnom energijom uredno.

U Republici Srpskoj danas je Dan žalosti povodom obilježavanja 31 godine od stradanja Srba u hrvatskoj vojno-policijskoj akciji “Oluja”.

Zločinačka akcija “Oluja” počela je 4. avgusta 1995. godine ofanzivom hrvatske vojske i policije, te jedinica HVO-a na području Banije, Like, Korduna i sjeverne Dalmacije, tokom koje je sa vjekovnih ognjišta protjerano više od 220.000 krajiških Srba.

Na ažuriranoj evidenciji Veritasa nalaze se imena 1.904 poginula i nestala Srbina u toku i poslije ove akcije, među njima je 1.250 civila od kojih su oko tri četvrtine bile starije od 60 godina.

Među žrtvama je i desetoro djece mlađe od 14 godina i 566 žena, od kojih su oko četiri petine bile starije od 60 godina.

Međunarodni sud pravde je u presudi iz februara 2015. godine “Oluju” okvalifikovao kao etničko čišćenje, ali ne i kao genocid iako svjetski eksperti za tu oblast tvrde da je ta operacija imala sve karakteristike genocida.

Iako laboratorijske analize pokazuju da su bezalkoholna pića koja se prodaju u Republici Srpskoj zdravstveno ispravna i usklađena sa važećim propisima, stručnjaci upozoravaju da njihova redovna konzumacija, naročito kod djece, može predstavljati zdravstveni rizik zbog velikog broja aditiva koje sadrže.

Gazirani i negazirani sokovi, energetski napici i proizvodi sa oznakom „light“ sve su češći izbor najmlađih. Privlačna ambalaža, intenzivne boje i izraženi ukusi čine ih veoma popularnim, ali iza takvih proizvoda često se nalazi kombinacija konzervansa, vještačkih boja, zaslađivača i drugih dodataka koji organizmu ne donose hranljive vrijednosti.

Sintetski aditivi pod lupom stručnjaka

Aditivi se u prehrambenoj industriji koriste kako bi se produžio rok trajanja proizvoda, poboljšali ukus, boja, miris ili tekstura. Iako su mnogi od njih odobreni za upotrebu, najveću pažnju stručnjaka privlače sintetski konzervansi, vještačke boje, pojačivači ukusa, zaslađivači, kofein i fosfati.

Posebno su zastupljeni napici sa oznakom „light“, koji umjesto šećera sadrže vještačke zaslađivače. Međutim, nutricionisti ističu da takvi proizvodi ne predstavljaju zdraviju alternativu za djecu.

Prema njihovim riječima, bezalkoholna pića nemaju značajnu nutritivnu vrijednost, a sve češće zamjenjuju mlijeko, vodu i druge korisnije napitke u svakodnevnoj ishrani djece i adolescenata. Istovremeno, učestala konzumacija zaslađenih napitaka prepoznata je kao jedan od faktora koji doprinosi razvoju gojaznosti kod mladih.

Deklaracije kriju važna upozorenja

Pojedini prehrambeni aditivi povezani su sa alergijskim reakcijama, mogućim toksičnim efektima, a određena istraživanja ukazuju i na njihovu povezanost sa poremećajima pažnje i hiperaktivnošću kod djece.

Zbog toga proizvodi koji sadrže određene sintetske boje, među kojima su E102, E104, E110, E122, E124 i E129, prema propisima moraju imati jasno naznačeno upozorenje da mogu negativno uticati na aktivnost i pažnju djece.

Problem predstavlja kombinacija više aditiva

Iako su maksimalne dozvoljene količine aditiva strogo propisane, stručnjaci upozoravaju da još uvijek nema dovoljno podataka o dugoročnim efektima njihovog zajedničkog djelovanja.

Specijalista higijene i zdravstvene ekologije u Institutu za javno zdravstvo Republike Srpske dr Vesna Petković ističe da istovremeni unos različitih aditiva iz više namirnica zahtijeva dodatni oprez, naročito kod djece, trudnica, osoba sa oslabljenim imunitetom i onih koji imaju povećanu propustljivost crijevne sluznice.

Kako navodi, takve kombinacije mogu izazvati alergijske reakcije, ali i druge neželjene efekte koji nisu povezani sa imunološkim odgovorom organizma, uključujući moguće toksično djelovanje.

Šta pokazuju inspekcijske kontrole?

Iz Inspektorata Republike Srpske navode da je osnovni zadatak kontrola da na tržištu budu dostupni isključivo zdravstveno bezbjedni proizvodi.

Prilikom uvoza bezalkoholnih pića kontroliše se dokumentacija i uzimaju uzorci za laboratorijske analize, dok promet na domaćem tržištu nadziru republičke, gradske i opštinske inspekcije.

Tokom ove godine analizirano je 180 uzoraka bezalkoholnih pića i svi su ocijenjeni kao zdravstveno ispravni. U prethodnoj godini pregledano je 306 uzoraka, a nepravilnosti su utvrđene samo u dva slučaja i odnosile su se na nepotpune deklaracije.

Iz Inspektorata ističu da nisu evidentirane prijave građana koje se odnose na kvalitet ili bezbjednost bezalkoholnih pića, ali pozivaju potrošače da prijave svaku sumnju na neispravnost proizvoda ili neadekvatne uslove njihovog skladištenja.

Ispravno prema propisima ne znači i preporučljivo za svakodnevnu upotrebu

Stručnjaci naglašavaju da činjenica da proizvod ispunjava zakonske i zdravstvene standarde ne znači da ga treba svakodnevno konzumirati, posebno kada je riječ o djeci.

Zbog toga preporučuju da roditelji pažljivo čitaju deklaracije, izbjegavaju napitke koji nose upozorenja o mogućem uticaju na pažnju djece i prednost daju vodi, nezaslađenim napicima i svježe cijeđenim voćnim sokovima kao zdravijim izborima za svakodnevnu ishranu.

Republika Srpska već godinama bilježi sve ozbiljniji manjak doktora porodične medicine, a situacija postaje sve složenija jer se mladi ljekari rijetko odlučuju za ovu specijalizaciju. Umjesto rada u domovima zdravlja, većina prednost daje kliničkim granama medicine, koje nude bolje uslove i veća primanja.

Posljedice takvog trenda već su vidljive u brojnim lokalnim zajednicama, gdje su postojeći timovi preopterećeni, a dio stanovništva ostaje bez izabranog porodičnog ljekara.

Predsjednik Strukovnog sindikata doktora medicine Republike Srpske Jovica Mišić upozorava da problem nije ograničen na jednu sredinu, već da pogađa gotovo cijelu Republiku Srpsku.

Kao primjer navodi Trebinje, gdje je, prema važećim normativima, potrebno 14 timova porodične medicine, dok ih trenutno radi svega deset.

– Oko 8.000 stanovnika Trebinja nema svog izabranog doktora. Jedna ambulanta uopšte nije u funkciji, pa pacijente preuzimaju ostali timovi, koji su već preopterećeni – rekao je Mišić.

Prema njegovim riječima, glavni razlog zbog kojeg mladi doktori izbjegavaju porodičnu medicinu jesu nepovoljniji finansijski uslovi i znatno veće radno opterećenje u odnosu na bolnički sektor.

– Doktori porodične medicine imaju najniže koeficijente. Početna plata ljekara zaposlenog u bolnici ili kliničkom centru viša je za oko 320 do 350 KM u odnosu na doktora porodične medicine sa istim nivoom kvalifikacija. Sasvim je očekivano da se mladi radije opredjeljuju za bolnički sistem – istakao je Mišić.

Dodatni problem predstavlja broj pacijenata koje jedan ljekar svakodnevno mora pregledati.

– Standard predviđa da jedan tim tokom smjene primi do 25 pacijenata, pri čemu bi dio pregleda trebalo da bude preventivnog karaktera. Međutim, u stvarnosti naši ljekari dnevno zbrinu između 60 i 80 ljudi. U takvim okolnostima nema dovoljno vremena za razgovor sa pacijentima, preventivne preglede i kvalitetnu zdravstvenu zaštitu, zbog čega mnogi ambulantu danas doživljavaju samo kao mjesto gdje će dobiti uputnicu za specijalistu – naglasio je Mišić.

On smatra da se problem godinama zanemaruje i da zdravstveni sistem nema dugoročan plan razvoja kadrova, posebno od 2009. godine, kada je, kako kaže, izostalo ozbiljno planiranje ljudskih resursa.

– Nije dovoljna samo reforma zdravstvenog sistema, potrebna je potpuno nova zdravstvena politika. Čak 80 odsto zdravstvenih problema može biti riješeno na nivou porodične medicine. Jačanje primarne zdravstvene zaštite znači manje bolovanja, manje skupih bolničkih liječenja i bolje zdravlje stanovništva. Zato je neophodno povećati plate i obezbijediti dodatne pogodnosti kako bi ova specijalizacija ponovo postala privlačna mladim doktorima – poručio je Mišić.

Na problem nedostatka kadra dodatno je ukazala i privremena reorganizacija rada pojedinih ambulanti Doma zdravlja Banjaluka, uvedena zbog ljetnjih godišnjih odmora, odlazaka zaposlenih u penziju i upućivanja doktora na specijalizacije.

Iz ove zdravstvene ustanove saopšteno je da će izmijenjeni raspored rada pojedinih ambulanti biti na snazi do 1. septembra. Načelnica Službe porodične medicine Anastasija Stokanović navela je da tokom ljetnog perioda nije moguće održati dosadašnji obim rada u mreži od 33 ambulante.

Podaci Doma zdravlja Banjaluka pokazuju da će do kraja godine ova ustanova ostati bez još 11 doktora porodične medicine zbog odlaska u penziju, dok bi u naredne tri godine mogla izgubiti još 22 specijalista iste oblasti.

Istovremeno, interesovanje mladih doktora za porodičnu medicinu nastavlja da opada. Na posljednji konkurs za deset specijalizacija prijavilo se svega pet kandidata, dok za urgentnu medicinu nije stigla nijedna prijava.

Dekan Medicinskog fakulteta u Banjaluci Ranko Škrbić ranije je potvrdio da se mladi doktori u najvećem broju odlučuju za kliničke specijalizacije.

– Specijalnosti koje nude bolje finansijske mogućnosti i profesionalni razvoj privlače više mladih ljekara, dok je interesovanje za primarnu zdravstvenu zaštitu znatno manje. Nadležno ministarstvo trebalo bi da pronađe rješenja za ovaj problem, dok će Medicinski fakultet nastaviti da obrazuje kadar za potrebe zdravstvenog sistema – rekao je Škrbić.

U Registru civilnih vazduhoplova BiH, koju je Direkcija za civilno vazduhoplovstvo BiH nedavno ažurirala, nalaze se ukupno 103 aviona i ostale letjelice, od čega je 34 u vlasništvu fizičkih lica, odnosno građana.

Iako bi se, na osnovu ovih cifara, moglo zaključiti da je domaća flota poprilično bogata, detaljnom analizom je lako ustanoviti da je uglavnom riječ o letjelicama starim po nekoliko decenija.

U vlasništvu građana su, između ostalog, ultralake letjelice, jedrilice, ali i manji avioni, poput cesne C-172 i cesne F172 M.

Ko su vlasnici aviona

Na fizička lica je, dakle, registrovana trećina letjelica u BiH, a ostale se vode na privatnim ili javnim preduzećima, aero-klubovima, državnim institucijama itd.

Najmlađi u bh. floti je helikopter Airbus AS350, koji služi za potrebe civilne zaštite, policije i zdravstvenih intervencija, a nabavku je finansirala Vlada Zeničko-dobojskog kantona.

Helikopter, koji je opremljen savremenom i naprednom opremom, namijenjen je za gašenje požara, transport osoba, hitnu medicinsku evakuaciju, kao i druge intervencije u nepristupačnim područjima, a, kako je potvrđeno “Nezavisnim novinama”, registrovan je 24. juna 2026.

Sletio na Mont Everest

“Airbus AS350 je jedini helikopter koji je sletio na Mont Everest, na 8.848 metara nadmorske visine. To dovoljno govori o njegovim mogućnostima. Ovo je najbolji helikopter u svojoj klasi u svijetu”, izjavio je kada je ovaj helikopter stigao u Zenicu pilot Vahidin Dino Mahmutović.

Podaci iz registra pokazuju da, kada je riječ o vlasničkoj strukturi, najveći broj letjelica, čak 45 od 103, pripada aero-klubovima širom BiH. Svoju flotu, tako, imaju aero-klubovi “Prijedor”, “Tuzla”, “Sarajevo” i drugi.

I firme imaju avione

Pojedine firme, takođe, imaju svoje letjelice. Tako, primjera radi, cesnu ima Tehnički remont Bratunac. Vlada Republike Srpske takođe ima više letjelica, uglavnom helikoptera, koji su registrovani na MUP Republike Srpske.

Kada je riječ o samim tipovima letjelica u BiH, prednjači porodica UTVA, proizvođača iz Pančeva, čijim “čeličnim pticama” su se uglavnom opremili aero-klubovi.

Ključ u održavanju

Omer Kulić, doktor nauka iz oblasti avijacije, kaže da je nevjerovatan podatak da je u BiH više od 100 letjelica. Pitanje je, dodaje on, koliko je od njih operativno, odnosno koliko ih leti.

“Kada su u pitanju letjelice koje imaju građani, sve je to stari krš. Stare su po 20 godina, pa i više. Kada je u pitanju bezbjednost, one moraju da prođu, uslovno rečeno, tehnički pregled, ali zavisi koliko se dobro održavaju, a i to je upitna stvar, vjerujte”, rekao je Kulić za “Nezavisne novine”.

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH i sutra će biti sunčano i vruće, sa temperaturom vazduha do 42 stepena Celzijusova.

Vjetar će biti slab do umjeren, istočnog smjera, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Јutarnja temperatura vazduha biće od 14 do 19, na jugu do 25, a najviša dnevna od 33 do 39, na jugu do 42 stepena Celzijusova, saopšteno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda.

Temperatura vazduha izmjerena u 14.00 časova: Čemerno 27, Han Pijesak 28, Sokolac 29, Kneževo 30, Gacko, Mrkonjić Grad i Srebrenica 32, Foča 33, Sarajevo, Ribnik i Sanski Most 34, Trebinje, Višegrad, Novi Grad, Srbac i Tuzla 35, Banjaluka, Doboj, Prijedor i Bileća 36, Bijeljina 37 i Mostar 41 stepen Celzijusov.

Državljani BiH od 1. avgusta 2026. godine mogu putovati u Azerbejdžan bez vize u turističke svrhe, zahvaljujući odluci vlasti te zemlje o uvođenju privremenog bezviznog režima.

Mjera će važiti do 1. avgusta 2027. godine i odnosi se na nosioce običnih pasoša iz BiH i Singapura, s ciljem jačanja turističke i bilateralne saradnje.

Tokom tog perioda građani BiH mogu ući u Azerbejdžan do tri puta, uz maksimalan boravak od 30 dana po svakoj posjeti.

Obavezna prijava za duži boravak

Državna migraciona služba Azerbejdžana podsjeća da svi strani državljani koji u zemlji borave duže od 15 dana moraju prijaviti mjesto boravka u skladu s važećim propisima.

Oni koji žele ostati duže od odobrenog perioda mogu prije isteka boravka podnijeti zahtjev za njegovo produženje ili za izdavanje dozvole za privremeni boravak, i to u ASAN servisnim centrima ili elektronskim putem preko zvanične internet stranice Migracione službe.

Baku među sve atraktivnijim destinacijama

Azerbejdžan posljednjih godina intenzivno radi na razvoju turizma i olakšavanju ulaska stranih posjetilaca, uvodeći privremene bezvizne režime za veći broj država.

Zemlja je poznata po glavnom gradu Bakuu, koji spaja modernu arhitekturu i bogatu istorijsku baštinu, kao i po obali Kaspijskog mora, planinskim predjelima Kavkaza i sve razvijenijoj turističkoj ponudi, zbog čega vlasti očekuju da će nova odluka doprinijeti većem broju posjetilaca iz BiH, navodi “RadioSarajevo“.

Na području Trebinja danas poslije podne došlo je požara u više sela, a najteža situacija je u mjestu Luka u blizini asfaltne baze, gdje su ugrožene kuće, rekao je komandir trebinjskih vatrogasaca Dejan Kašiković.

Kašiković je naveo da je aktivan požar i u selima Biograd i Kotezi, koji ugrožava poljoprivredna dobra.

On je dodao da su vatrogasci na terenu.