VRBAS Media

Kategorija: Društvo

  • Sindikat traži ozbiljniji rast plata u Srpskoj: Cilj je 2.000 KM, a ne povećanje od nekoliko procenata

    Sindikat traži ozbiljniji rast plata u Srpskoj: Cilj je 2.000 KM, a ne povećanje od nekoliko procenata

    Pregovori o najnižoj plati u Republici Srpskoj za 2027. godinu počinju u ponedjeljak, 2. novembra, a Savez sindikata Republike Srpske poručuje da dosadašnja povećanja nisu dovoljna da radnicima obezbijede dostojan životni standard.

    Predsjednik Saveza sindikata Republike Srpske Goran Stanković istakao je da rast primanja mora biti znatno veći, posebno zbog poskupljenja koja su umanjila efekte ranijih povećanja plata.

    „Prošle godine su plate povećane za 10 ili 11 odsto, ali inflacija je to pojela“, rekao je Stanković na konferenciji za novinare u Banjaluci, prenosi BL Portal.

    On je naglasio da rezultati najnovijeg istraživanja Saveza sindikata potvrđuju potrebu za ozbiljnijim rastom primanja zaposlenih.

    „U ponedjeljak započinjemo pregovore za 2027. godinu. Svi pokazatelji koje sam danas izložio dovoljno govore da se ta plata mora značajno povećati“, poručio je Stanković.

    Cilj plata od 2.000 KM

    Iako nije želio da unaprijed iznosi konkretne zahtjeve koje će sindikat predstaviti socijalnim partnerima, Stanković je poručio da razgovore treba usmjeriti ka primanjima koja omogućavaju dostojanstven život, umjesto da se pregovori svedu na nekoliko procenata povećanja.

    „Ne želim da licitiram o iznosima koji bi to bili. Ja hoću da više pričamo o tome kako da dođemo do ove plate od 2.000 KM, a ne da pričamo o pet, šest ili sedam odsto“, istakao je on.

    Istraživanje Saveza sindikata, sprovedeno među 1.230 radnika u Republici Srpskoj, pokazalo je da 94,15 odsto ispitanika smatra da je za dostojanstven život potrebna mjesečna plata veća od 2.000 KM.

    Istovremeno, 46,91 odsto anketiranih navelo je da prima platu do 1.450 KM, što ukazuje na jaz između postojećih primanja i iznosa koji zaposleni smatraju neophodnim za podmirivanje životnih potreba.

    Veće plate važne i za javne potrebe

    Stanković je ukazao i na širi značaj rasta zarada, naglašavajući da se od plata zaposlenih obezbjeđuju sredstva za finansiranje različitih javnih potreba.

    „Plata mora značajno više da raste iz razloga što se od plata naših radnika finansiraju budžeti i za borce, i za penzionere, i sve ostalo“, naglasio je predsjednik Saveza sindikata Republike Srpske.

    Iako je kao cilj istakao platu od najmanje 2.000 KM, Stanković nije precizirao da li će sindikat taj iznos zvanično predložiti kao najnižu platu za 2027. godinu.

    Konkretni zahtjevi trebalo bi da budu poznati nakon početka pregovora socijalnih partnera, tokom kojih će biti razmatrana visina najnižih plata u Republici Srpskoj za narednu godinu.

  • Kakvo nas vrijeme očekuje sutra

    Kakvo nas vrijeme očekuje sutra

    U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ sutra će preovladavati promjenljivo do pretežno oblačno vrijeme, uz sunčane intervale.

    Ponegdje se očekuje i prolazna slaba kiša, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

    Minimalna temperatura vazduha iznosiće od dva stepena u višim predjelima i na jugozapadu do sedam stepeni Celzijusovih na sjeveru, a maksimala između 11 i 16, na jugu do 18 stepeni.

    Vjetar slab do umjeren, uveče na zapadu i pojačan, sjevernih smjerova. U Hercegovini umjerena i jaka bura.

    U istočnim i djelimično centralnim područjima danas je pretežno oblačno, a u ostalim krajevima sunčano, uz malu do umjerenu oblačnost, podaci su Federalnog hidrometeorološkog zavoda.

    Temperatura vazduha u 13.00 časova: Bjelašnica nula, Čemerno pet, Kalinovik i Han Pijesak sedam, Sokolac i Ivan sedlo osam, Gacko, Kneževo, Srebrenica i Sarajevo 10, Rudo 11, Višegrad i Foča 12, Mrkonjić Grad 13, Drinić, Zvornik, Novi Grad, Doboj, Bihać i Jajce 14, Bijeljina, Prijedor, Ribnik, Bugojno i Sanski Most 15, Banjaluka, Gradačac i Tuzla 16, Bileća i Livno 17, Drvar, Neum i Zenica 18, Trebinje 19 i Mostar 20 stepeni Celzijusovih.

  • Obavezna zimska oprema od 1. novembra

    Obavezna zimska oprema od 1. novembra

    Zimska oprema na vozilima obavezna je u Republici Srpskoj od nedjelje, 1. novembra, a od 30. oktobra do 20. novembra Auto-moto saveza /AMS/ će omogućiti vozačima besplatnu provjeru vozila za zimsku sezonu, rečeno je Srni u AMS-u.

    Kako su pojasnili, zimska oprema podrazumijeva zimske gume na svim točkovima, zimske gume na pogonskim točkovima i lance za snijeg, ili gume za ljetnju upotrebu na svim točkovima s najmanjom dubinom profila od četiri milimetra i lance za snijeg.

    Umjesto lanaca za snijeg mogu da se koriste drugi uređaji za povećanje trakcije pripravne za postavljanje na najmanje dva pogonska točka.

    Treba provjeriti tehničku ispravnost upravljačkog i kočionog sistema, rashladnu i kočionu tečnost, stanje i punjenje akumulatora, ispravnost svjetlosno-signalnih uređaja, uređaje za brisanje vjetrobrana i pranje vjetrobranskog stakla, ventilaciju u vozilu.

    “Ukoliko je moguće potrebno je provjeriti i ispravnost amortizera”, naveli su iz AMS-a Srpske.

    Preventivna aktivnost “Bezbjedna vožnja u zimskim uslovima 2026” od 30. oktobra do 20. novembra podrazumijeva kontrolu vrijednosti rashladne tečnosti, kvaliteta kočione tečnosti, dubine gazećeg sloja gume, svjetlosno-signalnih uređaja, uređaja za brisanje vjetrobrana i perača vjetrobranskog stakla, punjenja akumulatora.

    Takođe, označava i provjeru gasne instalacije, opreme i pribora koji treba da posjeduju vozači na osnovu pravilnika, kao i ispravnosti amortizera, tamo gdje bude moguće postaviti tester, rekli su iz AMS-a.

    Vozačima je savjetovano da što kvalitetnije pripreme i sebe i svoje vozilo za učešće u zimskim uslovima, da prilagode vožnju uslovima na putu, drže distancu, poštuju ograničenja brzine, budu strpljivi i spremni na sve uslove na putu.

    Zimska oprema obavezna je do 1. aprila 2027. godine.

  • Roditelji često pogrešno tumače ponašanje djece: Evo kako se utvrđuje ADHD

    Roditelji često pogrešno tumače ponašanje djece: Evo kako se utvrđuje ADHD

    Problemi s koncentracijom, teškoće u učenju i impulsivno ponašanje kod djece ne treba automatski pripisivati neposlušnosti ili nedostatku discipline. Iza takvih poteškoća ponekad se može kriti poremećaj pažnje s hiperaktivnošću (ADHD), zbog čega je za postavljanje dijagnoze neophodna detaljna procjena, a ne zaključak na osnovu jednog razgovora ili pregleda.

    O tome kako prepoznati znakove koji zahtijevaju dodatnu pažnju, na koji način se utvrđuje ADHD i gdje roditelji mogu potražiti pomoć u Banjaluci i Republici Srpskoj govori dr Jelena Knežević Crnokrak, specijalista dječije i adolescentne psihijatrije u Centru za zaštitu mentalnog zdravlja Doma zdravlja Banjaluka, piše BL Portal.

    Doktorka objašnjava da se ADHD može ispoljiti kroz teškoće u održavanju pažnje, organizaciji obaveza i kontroli impulsa, ali i kroz izraženu potrebu za kretanjem. Ipak, prisustvo pojedinačnih simptoma nije dovoljno da bi se potvrdio ovaj poremećaj.

    „Da bi se postavila dijagnoza, dječiji psihijatar bi trebalo da utvrdi da li postoje dijagnostički kriterijumi u više od jednog okruženja, na primjer u kući i školi. Informacije se prikupljaju od roditelja, učitelja ili nastavnika“, navodi Knežević Crnokrak.

    Koji znakovi mogu ukazivati na ADHD?

    Simptomi ovog poremećaja svrstavaju se u dvije osnovne grupe: nepažnju te hiperaktivnost i impulsivnost. Djeca koja imaju izražene teškoće s pažnjom mogu zanemarivati detalje, lako gubiti koncentraciju zbog spoljašnjih podražaja, imati problema s organizacijom obaveza i često zaturati svoje stvari.

    S druge strane, hiperaktivnost i impulsivnost mogu se ispoljiti kroz stalnu potrebu za kretanjem, ustajanje tokom nastave, trčanje ili penjanje u neprikladnim situacijama, prekidanje drugih i teškoće s čekanjem reda.

    Za stručnu procjenu nije važno samo koji su simptomi prisutni već i kada su počeli i koliko utiču na svakodnevni život djeteta.

    „Značajno je da simptomi postoje prije navršene 12. godine i da ometaju socijalno i akademsko funkcionisanje djeteta“, ističe doktorka.

    Istovremeno, poteškoće u učenju i koncentraciji ne znače nužno da dijete ima ADHD. Zbog toga je potrebno sagledati cjelokupno funkcionisanje djeteta, umjesto da se dijagnoza izvodi iz jednog ponašanja ili slabijeg školskog uspjeha.

    Zašto jedan pregled nije dovoljan?

    U postupku dijagnostike važnu ulogu imaju roditelji i škola, jer njihova zapažanja pomažu stručnjacima da razumiju kako se dijete ponaša u različitim okruženjima. Dok roditelji mogu opisati svakodnevne navike i teškoće kod kuće, nastavnici pružaju informacije o praćenju nastave, izvršavanju zadataka i odnosima s vršnjacima.

    Procjena obuhvata detaljan razgovor s roditeljima, pregled i posmatranje djeteta, a prema potrebi koriste se i strukturisani dijagnostički intervjui i skale procjene namijenjene roditeljima i nastavnicima. U pojedinim slučajevima može biti potrebno i neuropsihološko testiranje.

    „Instrumente procjene i neuropsihološko testiranje važno je razumjeti kao potvrdu sumnje na dijagnozu ADHD-a, koja se postavlja prvenstveno na osnovu istorije pacijenta, opservacije i dijagnostičkih kriterijuma“, pojašnjava Knežević Crnokrak.

    Upravo zato, utisak stečen tokom kratkog razgovora ili rezultati jednog testa ne bi trebalo da budu jedini osnov za dijagnostičku odluku.

    Roditelji mogu zatražiti i drugo mišljenje

    Ukoliko roditelji smatraju da teškoće njihovog djeteta nisu dovoljno ispitane, mogu potražiti drugo stručno mišljenje. Pri tome je korisno da navedu konkretne primjere ponašanja, objasne u kojim situacijama se problemi pojavljuju i opišu kako utiču na svakodnevne aktivnosti.

    „Kao i u drugim bolestima ili poremećajima u medicini, i ovdje roditelj može uvijek da potraži drugo mišljenje, ali značajno je napomenuti da to nije dijagnoza koja se postavlja ad hoc nakon jednog pregleda, već je potrebna detaljna procjena, pažljivo prikupljanje podataka i jedan kontinuitet psihijatrijskog praćenja i opservacije, što bi trebalo dovesti do precizne dijagnostičke odluke“, navodi doktorka.

    To znači da roditelji ne bi trebalo da zanemare dugotrajne poteškoće koje primjećuju kod djeteta, ali ni da unaprijed zaključuju da je riječ o određenom poremećaju. Cilj stručne procjene jeste da se utvrde uzroci problema i odabere odgovarajući oblik podrške.

    Gdje potražiti pomoć u Banjaluci i Republici Srpskoj?

    Dijagnostika ADHD-a kod djece i mladih obavlja se u zdravstvenim ustanovama koje imaju odgovarajuće kapacitete za procjenu mentalnog zdravlja. Pored stručne dijagnostike, roditelji se ponekad interesuju i za dodatne pristupe, uključujući rad s psiholozima i defektolozima.

    Ipak, kako naglašava doktorka, postavljanje dijagnoze zahtijeva odgovarajuću stručnu procjenu i saradnju zdravstvenih radnika, roditelja i škole.

    Prvi korak za roditelje koji sumnjaju da njihovo dijete ima teškoće s pažnjom ili hiperaktivnošću jeste obraćanje porodičnom ljekaru ili pedijatru, koji ih može uputiti u Centar za zaštitu mentalnog zdravlja.

    Pravovremeno prepoznavanje problema, temeljna procjena i kontinuirana podrška mogu pomoći da dijete dobije odgovarajuću pomoć u učenju, razvoju i svakodnevnom funkcionisanju.

  • Zašto građani gomilaju novac? Stručnjaci otkrili šta stoji iza rasta gotovine u BiH

    Zašto građani gomilaju novac? Stručnjaci otkrili šta stoji iza rasta gotovine u BiH

    U Bosni i Hercegovini u opticaju se nalazi više od 7,4 milijarde konvertibilnih maraka gotovine, a količina fizičkog novca nastavlja da raste uprkos sve većoj upotrebi bankovnih kartica i digitalnih načina plaćanja. Stručnjaci ovakav trend povezuju sa ekonomskom neizvjesnošću, nepovjerenjem u banke i strahom od mogućih poremećaja u platnom sistemu.

    Prema podacima Centralne banke Bosne i Hercegovine, na kraju 2025. godine vrijednost gotovog novca u opticaju iznosila je 7,46 milijardi KM, što predstavlja povećanje od 8,56 odsto u odnosu na prethodnu godinu.

    Sličan trend zabilježen je i tokom pandemije virusa korona, kada je gotovina u opticaju dostigla 6,17 milijardi KM, odnosno 18,7 odsto više nego godinu ranije, piše BL portal.

    Iz Centralne banke objašnjavaju da je povećana potražnja za fizičkim novcem zabilježena i nakon početka rata u Ukrajini, kao i poslije isključenja Sberbanke iz međunarodnog platnog sistema SWIFT.

    Ipak, naglašavaju da se na osnovu ukupne količine gotovine u opticaju ne može precizno utvrditi koliko novca građani čuvaju kod kuće, niti zbog čega se odlučuju na takav način štednje.

    „Ne može se pouzdano tvrditi da povećanje količine gotovine u opticaju istovremeno znači i povećanje količine gotovine koju građani drže izvan banaka“, ističu iz Centralne banke.

    Rast potražnje za gotovinom nije karakterističan samo za Bosnu i Hercegovinu. Podaci Evropske centralne banke pokazuju da je vrijednost evronovčanica u opticaju tokom posljednje decenije povećana sa jednog na 1,6 biliona evra.

    Glavni ekonomista Evropske centralne banke Filip Lejn potvrdio je da građani sve rjeđe koriste novčanice za svakodnevne kupovine, ali ih istovremeno sve više zadržavaju kao finansijsku rezervu.

    Ekonomski stručnjak Igor Gavran smatra da postoji nekoliko razloga zbog kojih građani Bosne i Hercegovine radije čuvaju gotovinu nego novac na bankovnim računima.

    Među najvažnijim razlozima navodi izuzetno niske kamatne stope na štednju, kao i naknade koje banke naplaćuju za održavanje računa.

    Prema njegovoj ocjeni, građani često nemaju finansijsku korist od držanja novca u bankama, dok bankarske institucije istovremeno ostvaruju značajnu dobit koristeći njihova sredstva.

    Gavran smatra da je povjerenje u bankarski sistem dodatno narušeno ranijim slučajevima blokiranja i zatvaranja računa pojedinim građanima i kompanijama zbog međunarodnih sankcija.

    Poseban problem, prema njegovim riječima, predstavlja zavisnost Bosne i Hercegovine od međunarodnih sistema plaćanja i američkih kartičnih kompanija.

    On upozorava da bi eventualne političke odluke ili međunarodne sankcije mogle otežati pristup elektronskim načinima plaćanja, zbog čega smatra da je potrebno razvijati alternativne platne mehanizme.

    Pitanje dostupnosti novca u kriznim situacijama postalo je posebno aktuelno nakon što je Evropska unija preporučila građanima da, pored osnovnih životnih namirnica i drugih potrepština, obezbijede i određenu količinu gotovine dovoljnu za najmanje 72 časa.

    Gavran smatra da je takva preporuka opravdana, ali napominje da nije jednostavno procijeniti koliko bi novca građani trebalo da imaju na raspolaganju u slučaju dužih poremećaja.

    Sličan stav iznio je i predsjednik Udruženja „e-Transformacija“ Semir Dedić, koji upozorava da dostupnost novca na bankovnim računima zavisi od funkcionisanja čitavog niza tehničkih sistema.

    Prekid interneta, nestanak električne energije ili sajber napad na infrastrukturu mogli bi privremeno onemogućiti kartična plaćanja i podizanje novca.

    Dedić zbog toga smatra razumnim da građani imaju određenu gotovinsku rezervu koja bi im omogućila da nekoliko dana podmiruju osnovne životne potrebe.

    Istovremeno, naglašava da bankarski sistem spada među bezbjednije finansijske sisteme, te da preporuka o čuvanju gotovine ne znači da su banke nepouzdane.

    Prema njegovoj ocjeni, kombinovanje različitih načina čuvanja i korišćenja novca predstavlja oblik raspodjele rizika, jer građani tako ne zavise isključivo od jednog platnog mehanizma.

    Stručnjaci zaključuju da rast digitalnih plaćanja i povećana potražnja za gotovinom nisu suprotstavljeni trendovi. Dok kartice i elektronske transakcije postaju sve zastupljenije u svakodnevnoj trgovini, fizički novac zadržava važnu ulogu k

  • SPC slavi praznik posvećen Svetoj Petki

    SPC slavi praznik posvećen Svetoj Petki

    Srpska pravoslavna crkva slavi u praznik posvećen Prepodobnoj mati Paraskevi, poznatoj kao Sveta Petka, koja je jedna od najpoštovanijih svetiteljki u srpskom narodu.

    Sveta Petka se smatra zaštitnicom žena, bolesnih i siromašnih i njoj se vernici mole za zdravlje, naročito očiju, ali i za zaštitu porodice, a njeno ime potiče od grčke reči “paraskeva” što znači petak, pa otuda Petka.

    Sveta Petka je bila hrišćanska vizantijska podvižnica iz 11. vIjeka, a dan njenog pomena, Petkovdan, obilježava se 27. oktobra i šesta je slava po broju svečara u Srbiji.

    Kult Svete Petke je izuzetno razvijen u Srbiji, Grčkoj i drugim pravoslavnim balkanskim zemljama, pa otud i različiti epiteti koji stoje uz njeno ime – Petka Balkanska, Srpska, Grčka, Bugarska, Rumunska, Makedonska, Epivatska, Beogradska, Trnovska i tako dalje.

    Vjernici obilježavaju dan kada je Sveta Petka, koja je srpskog porijekla, okončala ovozemaljski život.

    Rođena je u Epivatu, kod Kalitrakije u Maloj Aziji, a prema zapisima srpskog vladike Nikolaja Velimirovića, porijeklom je Srpkinja.

    Njeni roditelji su bili imućni i čestiti hrišćani, a osim nje imali su i starijeg sina Јevtimija, koji se zamonašio po odobrenju i blagoslovu roditelja, a kasnije postao i episkop Maditski.

    Petka je od najranijeg detinjstva bila veoma pobožna.

    Posle smrti roditelja, Petka je željela da se pokloni najvećim svetinjama pa je otišla u Carigrad, gdje je pet godina živjela pri crkvi Pokrova Bogorodice u Iraklijskom predgrađu.

    Časopis SPC “Svetosavsko zvonce” navodi da je odatle otišla u Palestinu, kako bi se poklonila svim mestima osvećenim Spasiteljevim životom.

    Po Promislu Božjem nastanila se u Јordanskoj pustinji, gdje se podvizavala do duboke starosti.

    Dve godine pred smrt, dok je stajala na molitvi, javio joj se anđeo i rekao da treba da se vrati u svoj rodni grad, gde će zemlji predati tijelo, a dušu će Gospod primiti, nakon čega se ona vratila u Epivat gdje je niko nije prepoznao, jer je otišla prije više decenija, a rodbine nije imala.

    Dani su joj prolazili u radu, postu i molitvi i onda se tiho ugasila i nestala sa lica zemlje. Svetosavsko zvonce navodi da su je sahranili izvan groblja, jer je za sugrađane bila strankinja.

    Na ikonama je predstavljena u ženskoj monaškoj odeždi, sa krstom i rukama u molitvenom položaju, prenosi RTRS.

  • Građani Srpske manje trošili u septembru

    Građani Srpske manje trošili u septembru

    Promet u trgovinama Republike Srpske tokom septembra zabilježio je pad u odnosu na prethodni mjesec, a najveće smanjenje registrovano je u prodaji goriva, hrane, pića i duvana, pokazuju najnoviji podaci Republičkog zavoda za statistiku.

    Vrijednost ukupnog prometa u maloprodaji bila je za 5,8 odsto manja nego u avgustu, kada se posmatraju tekuće cijene. U stalnim cijenama, odnosno kada se isključi uticaj promjena cijena, pad je iznosio 6,8 odsto, prenosi BL portal.

    Najizraženije smanjenje zabilježeno je u trgovini gorivima i mazivima, gdje je promet u tekućim cijenama opao za 10,3 odsto. Istovremeno, prodaja hrane, pića i duvanskih proizvoda ostvarila je pad od 9,5 odsto u odnosu na avgust.

    Ipak, podaci za prvih devet mjeseci ove godine pokazuju drugačiju sliku. U periodu od januara do septembra promet u trgovini na malo nominalno je porastao za 9,6 odsto u poređenju sa istim periodom prošle godine, dok je realni rast iznosio 5,6 odsto.

    Iz Republičkog zavoda za statistiku navode da je, nakon uklanjanja sezonskih uticaja, septembarski promet zapravo zabilježio povećanje u odnosu na avgust.

    Prema desezoniranim podacima, promet u tekućim cijenama porastao je za četiri odsto, dok je u stalnim cijenama povećan za 0,9 odsto.

    To znači da je, uprkos padu ukupnog prometa prema neprilagođenim mjesečnim pokazateljima, trgovina na malo zabilježila blagi realni rast kada se uzmu u obzir sezonske promjene.

  • Obavještenje studentima o isplati jednokratne novčane pomoći

    Obavještenje studentima o isplati jednokratne novčane pomoći

    Povodom isplate jednokratne novčane pomoći studentima u iznosu od 150 KM, obavještavamo studente da je tokom realizacije isplata evidentiran značajan broj vraćenih naloga za plaćanje od strane banaka, zbog neispravno unesenih brojeva tekućih računa studenata i drugih traženih podataka, saopšteno je iz ministarstva za naučnotehnološki razvoj i visoko obrazovanje.

    – Nakon što banke završe obradu svih naloga za plaćanje, biće poznat tačan broj i identitet studenata čije isplate nisu realizovane zbog grešaka prilikom prijavljivanja na aplikaciju.

    Nakon utvrđivanja konačnog broja, Ministarstvo će blagovremeno objaviti instrukcije o daljem postupanju, kao i o načinu na koji će studenti moći dostaviti ispravne podatke za isplatu novčane pomoći – navedeno je u saopštenju ministarstva.

    Podsjećaju da tekući račun mora da bude otvoren na ime studenta, što je najčešća uočena greška.

    – Svim studentima koji ispunjavaju uslove poziva, a koji dostave ispravke podataka u rokovima i na način koji će biti javno objavljen, biće isplaćena navedena pomoć – navodi se u saopštenju resornog ministarstva, prenosi RTRS.

  • Socijalna karta Srpske i dalje na čekanju: Gradovi i opštine razmatraju da sami krenu u posao

    Socijalna karta Srpske i dalje na čekanju: Gradovi i opštine razmatraju da sami krenu u posao

    Pojedine lokalne zajednice u Republici Srpskoj razmatraju mogućnost da samostalno izrade socijalne karte stanovništva, ne čekajući da Vlada Republike Srpske završi ovaj projekat. Cilj je da se utvrdi stvarno materijalno stanje građana i obezbijedi pravednija raspodjela pomoći onima kojima je najpotrebnija.

    Među zagovornicima ove ideje je gradonačelnik Dervente Igor Žunić, koji smatra da lokalne vlasti mogu pokrenuti vlastita istraživanja i tako dobiti preciznije podatke o socijalno ugroženim stanovnicima, prenose Nezavisne.

    Žunić je, gostujući u emisiji „Potez“ na televiziji K3, rekao da razmišlja o angažovanju stručnog tima koji bi pripremio dokument sa podacima o socijalnom položaju stanovnika Dervente, bez obzira na to kako bi se takav dokument zvanično zvao.

    Prema njegovim riječima, postojeći sistem raspodjele pomoći ne omogućava uvijek da sredstva stignu do građana kojima su najpotrebnija. On smatra da pojedinci dobijaju više nego što im je neophodno, dok drugi ne uspijevaju da ostvare podršku dovoljnu za osnovne životne potrebe.

    Gradonačelnik Dervente očekuje da će Vlada Republike Srpske ubrzati zakonsko i praktično uspostavljanje socijalne karte, ali istovremeno ne isključuje mogućnost da lokalna zajednica samostalno započne taj posao.

    Podršku ovom prijedlogu dala je Snežana Šešlija, predsjednica Udruženja građana „Tolerancijom protiv različitosti“ iz Doboja, koja smatra da bi lokalni pristup bio jednostavniji i brži.

    Šešlija je podsjetila da je nevladin sektor ranije predlagao da se dio planiranih budžetskih sredstava usmjeri opštinama, gradovima ili organizacijama koje bi mogle sprovesti istraživanja i pripremiti socijalne karte. Ona namjerava da sličnu inicijativu predstavi i drugim načelnicima i gradonačelnicima.

    Da bi izrada socijaln

  • Kakvo nas vrijeme očekuje sutra

    Kakvo nas vrijeme očekuje sutra

    U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ sutra tokom dana dana očekuje pretežno sunčano vrijeme uz malu oblačnost, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

    Ujutro će biti pretežno oblačno na sjeveru i istoku, ponegdje uz vrlo slabu kišu, a na krajnjem jugu pretežno vedro, nakon čega slijedi razvedravanje.

    Minimalna temperatura iznosiće od dva do osam, na jugu do 11 stepeni, a maksimalna od 10 do 17, na jugu do 20 stepeni Celzijusovih.

    Tokom prvog dijela dana duvaće umjeren i pojačan, u višim predjelima i jak sjeverni i sjeveroistočni vjetar, koji će tokom dana biti u slabljenju, dok će u Hercegovini veći dio dana duvati umjerena i jaka bura.

    Danas je u većem dijelu Republike Srpske i FBiH bilo oblačno, sa slabom kišom ili rosuljom u jutarnjim časovoma, ali se u drugoj polovini dana oblačnost djelomično smanjila, podaci su Federalnog hidrometeorološkog zavoda.

    Temperatura vazduha izmjerena u 13.00 časova: Čemerno šest, Ivan Sedlo sedam, Sokolac, Han Pijesak i Kneževo osam, Gacko i Mrakovica 10, Banjaluka, Sarajevo, Mrkonjić Grad, Ribnik, Srbac, Srebrenica i Jajce 11, Doboj i Zenica 12, Prijedor, Rudo, Foča i Sanski Most 13, Bijeljina, Višegrad, Novi Grad i Tuzla 14, Bileća 16, Trebinje 17, Neum 18 i Mostar 19 stepeni Celzijusa.