Kategorija: Društvo

Roditelji u Republici Srpskoj više neće morati da obilaze matične službe, CIPS i Fond zdravstvenog osiguranja nakon rođenja djeteta, jer će se prijava novorođenčeta i izdavanje dokumenata obavljati elektronskim putem, izjavila je Senka Jujić, ministar uprave i lokalne samouprave Republike Srpske.

Prilikom rođenja djeteta, roditelj, najčešće otac, više ne mora da ide u matičnu službu da prijavi rođenje djeteta, zatim u CIPS radi određivanja matičnog broja (kancelarije MUP-a Srpske za izdavanje ličnih dokumenata), kao ni u Fond zdravstvenog osiguranja radi izdavanja zdravstvene knjižice za novorođeno dijete.

 

Na spomen-obilježje “Život” u centru Banjaluke danas su položeni vijenci i cvijeće povodom obilježavanja 34 godine od smrti 12 banjalučkih beba u tadašnjem Kliničkom centru koje su umrle zbog nerazumijevanja svjetskih moćnika koji nisu dozvolili transport kiseonika.

Vijenac su položili predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić i ministri u Vladi Republike Srpske, lider SNSD-a Milorad Dodik, izaslanik srpskog člana Predsjedništva BiH.

Ruže su položile porodice banjalučkih beba, konzul Srbije u Banjaluci, v.d. direktora Univerzitetskog kliničkog centra Republike Srpske Nikola Šobot, ombudsman za djecu Republike Srpske Gordana Rajić, v.d. direktora Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih Viktor Nuždić, direktor Memorijalnog centra Republike Srpske Denis Bojić, predstavnici organizacija proisteklih iz Odbrambeno-otadžbinskog rata i Trećeg pješadijskog puka.

Prethodno je kod spomenika 12 beba na banjalučkom Novog groblju služen parastos, kojem su, osim porodica banjalučkih beba, prisustvovali i ministar prosvjete i kulture Borivoje Golubović i ministar za naučnotehnološki razvoj i visoko obrazovanje Draga Mastilović.

Odlukom Savjeta bezbjednosti UN u maju i junu 1992. godine bili su zabranjeni međunarodni letovi, čak i oni sa bocama kiseonika iz Beograda za Banjaluku, zbog čega je preminulo 12 tek rođenih beba koje su bile u inkubatorima.

Prva beba umrla je 22. maja 1992. godine, nakon čega je uslijedila agonija i smrt ostalih beba.

Do 19. juna iste godine u Banjaluci je umrlo 12 beba koje su postale simbol kršenja ljudskih prava i neljudskosti međunarodne zajednice.

Agonija je prekinuta probojem koridora i spajanjem banjalučke regije sa ostalim dijelovima Republike Srpske i Srbije.

Trinaesta beba Slađana Kobas izgubila je bitku za život sa 14 godina, a četrnaestoj bebi Marku Medakoviću nedostatak kiseonika ostavio je posljedice za cijeli život.

Foto: ZIPAPHOTO/Borislav Zdrinja

Nakon višednevne potrage pronađen je Dario Korićanac iz Banjaluke, potvrđeno je za „Nezavisne novine“.

Kako “Nezavisne” saznaju, pronađen je na području Srednjobosanskog kantona.

Kako je potvrđeno iz MUP-a SBK, on je pronađen jutros u 9.40 u dolini Ugra, a pronašli su ga pripadnici PS Travnik.

Takođe je rečeno da muškarac nije imao vidljive povrede ali mu je ukazana ljekarska pomoć.

Intenzivna potraga

Za njim se intenzivno tragalo nakon što je njegovo vozilo pronađeno kod pravoslavne crkve u mjestu Vitovlje, a u akciju potrage bili su uključeni policija, Gorska služba spasavanja i Služba civilne zaštite.

Nestanak je prijavljen 20. maja u 8.55 časova, a Korićanac je posljednji put viđen 19. maja u 1.19 časova na području Kneževa.

Na terenu su bili angažovani pripadnici Policijske ispostave Babanovac, Policijske stanice Travnik, jedinice Gorske službe spasavanja, kao i Služba civilne zaštite sa Jedinicom opšte namjene i povjerenicima civilne zaštite.

U potragu je bila uključena i Jedinica za specijalističku podršku Travnik, koja je zajedno sa Ministarstvom unutrašnjih poslova Republike Srpske i Žandarmerijom vršila detaljnu pretragu terena.

Kvalitet zdravstvenih usluga u zdravstvenim ustanovama Republike Srpske je zadovoljavajući, ali je riječ o procesu koji se stalno unapređuje, poručeno je danas u Banjaluci na stručnom seminaru “Kvalitet i sigurnost u zdravstvu – od sistema do pacijenta”.

Ministar zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske Alen Šeranić rekao je da oni koji pružaju kvalitet, ali i oni koji ga prate, moraju kontinuirano da uče i rade na tome.

On je dodao da se zdravstvene ustanove, shodno novim tehnologijama, moraju stalno prilagođavati novim procesima.

– Važno je da imamo sertifikacione standarde koji se sprovode da bi bila obezbijeđena sigurna zdravstvena usluga. Zdravstvene ustanove usvajaju te standarde da bi dobile status sertifikovane ustanove – izjavio je Šeranić.

Direktor Agencije za sertifikaciju, akreditaciju i unapređenje kvaliteta zdravstvene zaštite Republike Srpske Dario Dodoš saglasan je da je kvalitet zdravstvenih usluga u Srpskoj zadovoljavajući.

– Agencija prati indikatore kvaliteta, posebno za sekundarni nivo zdravstvene zaštite, gd‌je se pokazuje zadovoljavajući nivo. Kvalitet nije nešto što se uradi i ostavi, već se stalno treba usavršavati – istakao je Dodoš.

On je napomenuo da su kultura i njegovanje kvaliteta kroz znanje, odgovornost, stručnost i povezanost institucija tema današnjeg seminara, na kojem učestvuje oko 100 učesnika iz Republike Srpske, Federacije BiH, Srbije i Hrvatske.

Predavač na seminaru Aleksandar DŽakula sa Medicinskog fakulteta u Zagrebu rekao je da je cilj da se pitanje kvaliteta iz zone kontrole premjesti u zonu kulture, odnosno približi krajnjem korisniku.

– Ideja je da se unutar zdravstvenih ustanova i zdravstvenog sistema kreiraju odnosi sa ljudima koji doživljavaju kulturu kao svoje zajedničko dobro, ne kao nešto nametnuto, a što nastoje prenijeti na svoje saradnike, kasnije i pacijente – naveo je Džakula.

Foto: RTRS

U porodilištima Republike Srpske tokom protekla 24 časa rođene su 22 bebe.

U Gradišci i Banjaluci rođeno je po pet beba.

Tri bebe rođene su u Trebinju. U Bijeljini, Doboju i Istočnom Sarajevu rođene su po dvije bebe.

Po jedna beba rođena je u Zvorniku, Prijedoru i Foči.

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o osnovama bezbjednosti saobraćaja na putevima (ZOBS) u BiH, koji definiše obijesnu vožnju i donosi stroge kazne za takvu vrstu prekršaja, na snagu stupa 27. maja 2026. godine, saznaju “Nezavisne novine”.

Zakonske izmjene, po kojima će policija, dakle, početi postupati od srijede, donose kazne koje dostižu i do 5.000 maraka.

Prekoračenje brzine

Pod obijesnom vožnjom smatra se kada vozač u razmaku od 20 minuta dva ili više puta prođe kroz crveno, ali i vožnja u naselju brzinom većom za 40 km/h iznad najveće dozvoljene, odnosno van naselja brzinom većom za 60 km/h.

Obijesnom vožnjom, osim toga, smatra se i kad vozač pretekne kolonu vozila, prelazeći ili se krećući po punoj liniji, ali i kad vozi sa koncentracijom alkohola većom od 1,50 g/kg, ili pod uticajem narkotika ili drugih psihoaktivnih supstanci.

“Ovlašteno lice privremeno će oduzeti vozilo od vozača na licu mjesta gdje je zatečen u obijesnoj vožnji, ako se utvrdi da je riječ o vozaču koji je u prethodne dvije godine već jednom kažnjen za obijesnu vožnju”, stoji u usvojenim izmjenama ZOBS-a.

Do donošenja pravosnažnog sudskog rješenja, kako je predviđeno, privremeno oduzeto vozilo čuva se na prostoru koji odredi policija. Propisane su i kazne.

“Od 2.000 KM do 3.000 KM biće kažnjen vozač koji krajnjom nepažnjom ozbiljno narušava bezbjednost drugih učesnika u saobraćaju na način da se njegovo postupanje karakteriše kao obijesna vožnja. Vozaču će se uz novčanu kaznu izreći i zabrana vožnje od šest mjeseci i dva kaznena boda”, piše u izmjenama ZOBS-a.

Najveće novčane kazne

Ali ni to nije sve – ako usljed bahate vožnje dođe do udesa, kazna iznosi od 3.000 KM do 5.000 KM, a vozaču će biti izrečena i zabrana vožnje od devet mjeseci i dobiće četiri kaznena boda.

Definisano je i pooštravanje kazni za korištenje mobilnog telefona i nevezivanje sigurnosnog pojasa, a iznosiće od 200 do 400 maraka. Ako je usljed toga izazvana nezgoda, kazna je od 400 KM do 2.000 KM, a tu je i zabrana vožnje do pola godine, kao i dva kaznena boda. Definisana je još jedna vrsta kazne.

“Vozač koji u saobraćaju na putu koristi uređaj, odnosno sredstvo kojim se može ometati rad uređaja za mjerenje brzine kretanja vozila, odnosno drugih uređaja namijenjenih za dokumentovanje prekršaja, biće kažnjen od 200 KM do 400 KM”, navedeno je u izmjenama ZOBS-a, koje stupaju na snagu 27. maja 2026.

Najteži prekršaji

Semir Šut, stručnjak za bezbjednost saobraćaja i bivši komesar MUP-a Zeničko-dobojskog kantona, ističe da su ovim izmjenama ZOBS-a izdvojeni i kao obijesna vožnja tretirani najteži prekršaji koji oduzimaju živote i ozbiljno ugrožavaju zdravlje građana na našim saobraćajnicama.

“To i jesu najteži prekršaji, poput drastičnog prekoračenja brzine. Ja mislim da ćemo ovaj put u fokusu težeg kažnjavanja zaista imati prekršioce koji se obijesno odnose i prema bezbjednosti saobraćaja i prema drugim učesnicima”, rekao je Šut.

Izmjene zakona donose najstrožu novčanu kaznu do 5.000 maraka, pa se postavlja pitanje da li u BiH, kao u brojnim drugim državama, treba razmišljati o uvođenju kazni koje će biti proporcijalne imovini kažnjenih, jer 5.000 KM nije isto za nekog ko radi za minimalac i onog ko ima milione. Šut kaže da je ideja dobra, ali…

“To se može primijeniti, ali u zemljama koje imaju uređen sistem utvrđivanja imovine. U BiH, imajući u vidu neuređenost sistema te razuđenost sistema poreskih uprava i zemljišno-knjižnih ureda, jako bi mukotrpan posao bio samo da utvrdite nečiju imovinu. To je dobra ideja i dobra praksa, ali mislim da kod nas to realno nije moguće očekivati s obzirom na trenutno stanje”, kaže Šut za “Nezavisne novine”. 

Značajan iskorak

Dino Memić iz Mostara, stalni sudski vještak za oblast drumskog saobraćaja, ocjenjuje da definisanje obijesne vožnje kroz izmjene ZOBS-a predstavlja značajan iskorak u normativnom smislu, jer se prvi put preciznije izdvajaju posebno opasni oblici ponašanja koji imaju visok rizik nastanka saobraćajnih nezgoda sa teškim posljedicama.

“Dosadašnja praksa je pokazivala da određeni prekršaji, poput višestrukog prekoračenja brzine, agresivnog preticanja, prolaska kroz crveno svjetlo ili namjernog ugrožavanja drugih učesnika u saobraćaju, nisu bili dovoljno jasno tretirani kao posebno društveno opasna ponašanja”, ističe Memić u izjavi za “Nezavisne novine”.

Sa aspekta saobraćajne struke, kako ističe, strože sankcionisanje obijesne vožnje može imati pozitivan preventivni efekat, prvenstveno kroz specijalnu i generalnu prevenciju. Posebno je, dodaje on, važno što se šalje jasna poruka da se gruba kršenja saobraćajnih propisa više neće posmatrati kao “uobičajeni prekršaji”, već kao ponašanja koja direktno ugrožavaju ljudske živote i sigurnost saobraćajnog sistema.

“Međutim, iskustva iz zemalja regiona i Evropske unije pokazuju da efekti strožih kaznenih odredbi zavise prije svega od stepena njihove primjene u praksi. Ukoliko ne postoji kontinuiran i efikasan nadzor saobraćaja, uključujući prisustvo policije, savremene sisteme kontrole brzine i dosljedno procesuiranje prekršaja, represivne mjere same po sebi neće dati puni efekat”, naglasio je Memić.

Takođe, kako napominje, bezbjednost saobraćaja ne može se posmatrati isključivo kroz kaznenu politiku.

“Potrebno je paralelno djelovati kroz unapređenje saobraćajne infrastrukture, edukaciju učesnika u saobraćaju, posebno mladih vozača, te razvoj preventivnih kampanja usmjerenih na podizanje saobraćajne kulture i svijesti o posljedicama rizične vožnje. Ukoliko izmjene budu praćene efikasnom implementacijom i sistemskim pristupom bezbjednosti saobraćaja, realno je očekivati određeno smanjenje najtežih oblika saobraćajnih prekršaja, a samim tim i povećanje nivoa bezbjednosti na putevima u BiH”, ističe Memić za “Nezavisne novine”.

U Republici Srpskoj i FBiH sutra će biti promjenljivo oblačno vrijeme uz sunčane periode, naročito na sjeveru, a samo ponegdje je moguća slaba kiša ili kratkotrajni pljusak.

Uveče se očekuje razvedravanje, dok će u Hercegovini će biti pretežno sunčano uz prolaznu oblačnost i vjetrovito, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Duvaće umjeren, na istoku i u višim predjelima pojačan sjeveroistočni vjetar, a u Hercegovini umjerena, na momente i jaka do olujna bura.

Minimalna temperatura vazduha biće od osam do 14, na jugu do 16, u višim predjelima od šest stepeni, a najviša dnevna biće od 21 do 26, u višim predjelima od 16 stepeni Celzijusovih.

Danas u Srpskoj i FBiH preovladava sunčano vrijeme, a prema večernjim časovima očekuju se lokalni pljuskovi i slaba grmljavina, podaci su Federalnog hidrometeorološkog zavoda.

Iz Mrkodola kod Tomislavgrada stiže jedna posebno lijepa i rijetka vijest.

U velikoj porodici Tomić, koju u selu od milja zovu Pećenkovići, čak trojica braće istog dana postali su djedovi.

Braća Miće, Joka i Neno 19. maja dobili su svoje nove životne radosti – unučiće Maru, Luku i Franju. Najprije je na svijet stigla mala Mara, potom Luka, a zatim i mali Franjo, čime je ovaj datum zauvijek postao poseban za cijelu porodicu.

Velika i složna porodica

Porodica Tomić poznata je kao velika, složna i povezana porodica u kojoj šestoro braće i jedna sestra godinama njeguju zajedništvo, međusobno poštovanje i porodične vrijednosti. Njihova povezanost sada je dodatno učvršćena jednom posebnom i radosnom porodičnom pričom.

Ovakav događaj prava je rijetkost ne samo u Mrkodolu nego i mnogo šire, ali jedno je sigurno – ovakve vijesti uvijek izazivaju osmijehe i radost.

Kada se u jednom danu rode čak troje unučića, riječ je o trenutku koji će se dugo pamtiti i prepričavati, piše Tomislavcity.com.

Udruženje “Umbrella” organizovalo je u četvrtak, 21. maja, u Banjaluci trening “Novinari kao branitelji ljudskih prava”, tokom kojeg su predavači novinarima pojasnili kako treba da reaguju u slučaju napada, ko su kontakt tačke, te, između ostalog, i kada angažovati advokata.

Takođe, objasnili su i koji su prvi koraci nakon prijetnji, ali i kako koristiti postojeće mehanizme te koja je uloga međunarodnih organizacija.

Kako je istaknuto, najčešći oblici pritisaka na novinare su SLAPP tužbe, prijetnje, kampanje itd.

Advokat Aleksandar Jokić kazao je da MUP napade na novinare u većini slučajeva klasifikuje kao verbalne napade.

“Tako smo od početka ove godine imali, kako nam je rekla službenica MUP-a RS na konferenciji, samo tri verbalna napada na novinare”, kazao je Jokić.

Pojasnio je da novinari u slučaju napada ne treba da pristaju na prekršaj, već treba odmah da pozovu advokata.

“Vi, kao oštećeni, imate pravo na pravnu pomoć, jer ne treba sami da donosite takvu odluku. Dokumentujte sve povrede, lake, teške… Takođe je bitno otići kod doktora, čak i ako je pretrpljen stres”, naglasio je Jokić.

Naveo je i da u slučaju da novinari imaju snimak napada, obavezno tužilaštvo obavijeste o tome, kao i da ga ne objavljuju.

“U konsultaciji s advokatom tražite da vam Tužilaštvo izuzme snimak. Ako nemate svjedoke, idealno bi bilo da uzmete kontakt podatke svjedoka. Predložite Tužilaštvu da ih sasluša, ili ih pozovite kao svjedoke”, dodao je on.

Dodao je da novinari kao žrtve nemaju svoje mjesto u krivičnom zakonu RS.

“Recimo, u Makedoniji se u krivičnom zakonu napad na novinara i njegovu porodicu tretira kao napad na policijskog službenika, ukoliko je izvršen zbog posla koji obavlja”, kazao je Jokić.

Istakao je i da novinari sve manje prijavljuju napade/prijetnje putem društvenih mreža.

“Sve to treba dokumentovati, napraviti printscreen cijele stranice, tj. da se vidi link ili čak sačuvati veb-stranice u poseban fajl. Sve te dokaze možete dostaviti tužilaštvu, direktno ili poštom”, dodao je.

Pojasnio je da SLAPP tužbe u zakonu Republike Srpske nisu prepoznate kao takve.

“SLAPP neće biti prepoznat u našem zakonu, u RS, još neko vrijeme. Bitno je reći da nije svaka neosnovana tužba i SLAPP tužba”, navodi.

Jokić je dodao i  da je u zadnjih šest mjeseci samo u banjalučkom tužilaštvu bilo 40 krivičnih predmeta za klevetu.

Igor Ličina, iz Misije OEBS-a u BiH, podsjetio je da za novinare i novinarke postoji mreža kontakt tačaka u tužilaštvima i policijama koji su zaduženi za pitanje njihove lične sigurnosti, kao i da je sve to još na početku, te im treba dati priliku.

“Kad su u pitanju pritisci na novinare, mi smo u 2023-2024. godini evidentirali 40-50 pravnih pritisaka na novinara”, rekao je Ličina.

Prema njegovim riječima, SLAPP tužbe su tu da se utiša javno učešće, strateške tužbe protiv javnog učešća, navodeći da je važna karakteristika to što su njena potraživanja na javnu štetu, da bi se izazvao strah itd.

Institut za javno zdravstvo Republike Srpske predstavio se kao jedan od izlagača na 14. Festivalu nauke u Kampusu Univerziteta u Banjaluci, gdje je kroz interaktivan i edukativan pristup posjetiocima približio značaj javnog zdravlja, prevencije i nauke u svakodnevnom životu.

Na štandu Instituta posjetioci su imali priliku da kroz zanimljive eksperimente, demonstracije i razgovor sa stručnjacima vide koliko su nauka i zdravlje povezani, ali i koliko je važno da mladi razvijaju svijest o zdravim stilovima života i očuvanju zdravlja zajednice.

Posebnu pažnju privukao je eksperiment sa vatrom, koji je izveden tokom posjete zvaničnika festivalu, a koji je simbolično pokazao kako nauka kroz praktičan i vizuelno atraktivan pristup može zainteresovati mlade i podstaći ih na učenje i istraživanje.

Iz Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske poručili su da je učešće na Festivalu nauke bila prilika da se učenicima, studentima i građanima približi značaj prevencije, zdravstvenog prosvjećivanja i uloge struke u očuvanju javnog zdravlja.

„Naš cilj je da mladima približimo nauku i pokažemo da javno zdravstvo nije samo institucija, već sistem koji svakodnevno radi na očuvanju i unapređenju zdravlja stanovništva. Kroz ovakve događaje želimo podstaći interesovanje za nauku, istraživanje i zdrave životne navike“, poručio je direktor Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske Bojan Đenić.

Tokom dva dana festivala, brojni posjetioci obišli su štand Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske, koji je svojim sadržajem i interaktivnim pristupom bio jedan od zapaženijih na ovogodišnjem Festivalu nauke.