Izborna kampanja zvanično još nije ni počela, ali je sezona dijeljenja jednokratnih novčanih pomoći već u punom jeku.
Penzioneri, osnovci, srednjoškolci i studenti posljednjih dana dobili su razlog za zadovoljstvo, jer je najavljeno nekoliko različitih oblika novčane podrške. Ipak, tajming nije prošao nezapaženo – novac stiže neposredno pred početak kampanje za predstojeće izbore.
Penzioneri sa nižim primanjima dobiće jednokratnu pomoć od 120 KM, dok je za one sa iznadprosječnim penzijama predviđeno po 80 KM.
Na spisku onih koji će dobiti pomoć našli su se i učenici i studenti.
Vlada Republike Srpske odlučila je da osnovcima isplati po 100 KM, dok će srednjoškolci i studenti dobiti jednokratnu pomoć u iznosu od 150 KM.
Za mnoge porodice ova sredstva svakako dolaze u pravom trenutku. Početak školske godine tradicionalno donosi dodatne troškove, a cijene školskog pribora, hrane, prevoza i drugih potrepština već duže vrijeme predstavljaju ozbiljan udar na kućne budžete.
Ipak, uz svaku lijepu vijest ovog tipa pojavljuje se i pitanje – zašto baš sada?
Posebno je zanimljivo što je odluka o pomoći učenicima i studentima saopštena u prostorijama političke stranke, neposredno pred početak izborne kampanje.
Teško je, zato, izbjeći utisak da je poruka mnogo šira od same pomoći – da građani dobro zapamte ko je odlučio da novac stigne baš u ovom trenutku.
I Banjaluka dijeli pomoć prvačićima
Vlast na republičkom nivou, međutim, nije jedina koja je odlučila da pred početak školske godine obraduje učenike.
Predsjednik PSS i gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković najavio je da će banjalučki prvačići dobiti po 100 KM.
Tako su jednokratne pomoći ponovo postale nezaobilazan dio predizborne atmosfere.
Pojave se u pravom trenutku, određene kategorije građana dobiju novac, političari se nadmeću u tome ko je pokazao više brige i velikodušnosti, a u cijeloj priči lako se zaboravi jedna činjenica – novac koji se dijeli nije privatni novac političara.
Riječ je o novcu koji građani pune kroz poreze, doprinose i druge javne prihode.
Jednokratna pomoć tako građanima donosi nekoliko desetina ili stotina maraka, dok političkim strukturama može donijeti mnogo vrijednije – izborne poene.
Antić: Jasno je zašto se pomoć dijeli upravo sada
Politikolog Velizar Antić smatra da nema mnogo dileme o vezi između najavljenih isplata i izbora koji slijede u oktobru.
Prema njegovoj ocjeni, vlast na ovaj način pokušava da utiče na dio biračkog tijela i poveća svoju podršku pred izlazak na birališta.
– Sva pomoć koja se dijeli u ovom trenutku direktno je povezana sa predstojećim izborima. Vlast pokušava da kroz takve mjere pridobije dio birača i vjerujem da će kod jednog broja građana to imati efekta. Ipak, mislim da je većini jasno zbog čega se pomoć ne dijeli, na primjer, početkom godine, nego upravo sada – kaže Antić.
On podsjeća da veliki broj građana živi u teškoj ekonomskoj situaciji i smatra da jednokratne isplate ne mogu biti zamjena za dugoročna rješenja.
– Vlast je svojim potezima, ali i izostankom određenih poteza, veliki broj ljudi dovela u stanje siromaštva. Sada se pomoć od stotinu maraka predstavlja kao veliko ekonomsko dostignuće. Da su prethodnih dvadeset godina stvari rađene kako treba, plate i penzije bile bi znatno veće i ovakva pomoć mnogim ljudima ne bi ni bila potrebna – smatra Antić.
Topić: Građani ne treba da to vide kao milostinju
Politička analitičarka Tanja Topić ukazuje na još jedan aspekt cijele priče – činjenicu da se različiti politički subjekti utrkuju u dijeljenju novca poreskih obveznika, istovremeno jedni druge optužujući za predizborni populizam.
– Zanimljivo je gledati kako se političke opcije nadmeću u tome ko će biti velikodušniji prema djeci, pri čemu ne dijele svoj novac već novac poreskih obveznika. Istovremeno se međusobno optužuju ko je od koga preuzeo tu ideju – kaže Topićeva.
Prema njenim riječima, jednokratne pomoći u praksi su postale uobičajeno sredstvo političke borbe uoči izbora.
Kada novac dijeli jedna politička opcija, to se predstavlja kao izraz posebne brige za građane. Kada isto uradi politički protivnik, onda slijede optužbe za populizam, kupovinu naklonosti birača i ponižavanje građana.
Topićeva ističe da mnogim ljudima ovakva pomoć nesumnjivo dobro dođe, ali smatra da bi pravedniji sistem podrazumijevao jasne kriterijume i pomoć usmjerenu prema onima kojima je ona najpotrebnija.
– Takva podrška bi bila mnogo pravednija kada bi se zasnivala na socijalnoj karti, koja bi pokazala ko zaista živi u najtežim uslovima. Problem je što takav sistem nemamo – naglašava ona.
Posebno je važno, dodaje, da građani jednokratne isplate ne doživljavaju kao poklon ili milostinju političkih lidera.
Novac koji se isplaćuje dolazi iz javnih sredstava, odnosno od cijele zajednice.
– Građani ne bi trebalo da smatraju da su uzimanjem takve pomoći bilo kome dužni svoj glas. To nije novac političara koji ga dijele iz vlastitog džepa – poručuje Topićeva.
Ona ukazuje i na paradoks političkih sukoba u kojima jedna vlast optužuje drugu da se građana sjeti samo pred izbore, iako obje strane istovremeno učestvuju u vlasti, samo na različitim nivoima.
Jednokratne pomoći zato su, čini se, ponovo postale jedan od zaštitnih znakova predizborne sezone.
Građanima novac svakako dobro dođe, posebno u vrijeme rastućih troškova života. Pitanje je, međutim, da li će se nakon izbora nastaviti briga za njihov standard – ili će, kao i jednokratne pomoći, nestati do neke naredne predizborne prilike.
