VRBAS Media

Kategorija: Društvo

  • Kakvo nas vrijeme očekuje sutra

    Kakvo nas vrijeme očekuje sutra

    U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ sutra će biti toplo, vjetrovito i promjenljivo oblačno vrijeme, dok se na jugu očekuju obilnije padavine i grmljavina.

    Jutro će biti pretežno vedro na sjeveru i istoku, a na zapadu i jugu oblačno, lokalno uz slabu kišu, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

    Uveče i u narednoj noći i dalje će biti oblačno uz povremenu kišu, a na jugu sa pljuskovima.

    Minimalna temperatura vazduha biće od četiri u kotlinskim predjelima, na istoku do 11, na jugu i lokalno na zapadu do 15, a maksimalna od 18 na jugu i krajnjem zapadu do 27 stepeni Celzijusovih na sjeveroistoku.

    Duvaće umjeren i jak vjetar, na zapadu i u Hercegovini i olujan, južni.

    U Srpskoj i FBiH danas preovladava pretežno sunčano vrijeme.

    Temperatura vazduha izmjerena u 14.00 časova: Bjelašnica osam, Višegrad, Rudo i Čemerno 16, Foča 17, Prijedor 18, Sokolac, Srebrenica i Han Pijesak 19, Banjaluka, Bijeljina, Doboj i Zvornik 21, Trebinje, Drvar i Zenica 22, Neum i Tuzla 23, Mostar 24 i Ribnik 25 stepeni Celzijusovih.

  • Penzije u Srpskoj i FBiH ponovo u fokusu: Fond PIO iznio nove podatke

    Penzije u Srpskoj i FBiH ponovo u fokusu: Fond PIO iznio nove podatke

    Iz Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje Republike Srpske oglasili su se povodom tvrdnji da su penzije u Federaciji BiH duplo veće nego u Srpskoj, objavljujući uporedne podatke o najnižim penzijama za određeni staž.

    Kako prenosi Srpskainfo, iz Fonda PIO naveli su da se u javnosti često iznose nepotpune ili pogrešno protumačene informacije o visini penzijskih primanja, zbog čega će u narednom periodu objavljivati uporedne podatke.

    Prvi pregled odnosi se na najniže penzije za 15 do 20 godina penzijskog staža, isplaćene za septembar. Prema objavljenim podacima, najniža penzija u Republici Srpskoj za ovu kategoriju iznosi 434,15 KM, dok je u Federaciji BiH 451,22 KM.

    „S ciljem istinitog informisanja javnosti, a zbog pokušaja neodgovornih pojedinaca u obmani javnosti, naročito penzionerske populacije da su penzije u Srpskoj duplo niže od penzija u Federaciji BiH, donosimo uporednu i stvarnu sliku visine zagarantovane penzije za penzijski staž od 15 do 20 godina“, poručili su iz Fonda PIO.

    Iz ove institucije najavili su da će nastaviti da objavljuju podatke o isplaćenim penzijama kako bi javnosti predstavili stanje u oba penzijska sistema.

    Poređenja penzija u Republici Srpskoj i Federaciji BiH često izazivaju polemike, a za potpuniju sliku potrebno je uzeti u obzir ne samo najniže, već i prosječne penzije, različite kategorije korisnika i dužinu penzijskog staža.

  • Traženi zanati donose dobru zaradu, ali imaju jednu veliku manu

    Traženi zanati donose dobru zaradu, ali imaju jednu veliku manu

    Dobra plata, bonusi i plaćen smještaj nisu uvijek dovoljni da privuku radnike, jer sve više kandidata prilikom izbora zaposlenja vodi računa i o radnom vremenu, fizičkom naporu, odgovornosti i vremenu koje im ostaje za privatni život.

    Kako piše BL Portal, na tržištu rada posebno su traženi zanatlije i radnici sa praktičnim znanjem, a među zanimanjima za koja poslodavci teško pronalaze odgovarajuće kandidate izdvajaju se električari, zavarivači, vodoinstalateri, CNC operateri, mehaničari i građevinski radnici.

    Potražnja postoji i za vozačima, industrijskim radnicima, kuvarima, zaposlenima u ugostiteljstvu, kao i radnicima na poslovima njege i održavanja. Za brojne od ovih zanimanja fakultetska diploma nije neophodna, ali su stručna obuka, praktično iskustvo i odgovarajuće kvalifikacije često presudni.

    Iskusni majstori koji mogu samostalno da obavljaju posao posebno su cijenjeni, a njihova primanja u pojedinim slučajevima mogu biti veća od zarada zaposlenih sa fakultetskom diplomom. Ipak, visina zarade zavisi od stručnosti, obima posla, mjesta rada i uslova angažovanja.

    Zašto radnici odbijaju pojedine poslove?

    Jedan od glavnih razloga je radno vrijeme. Noćne smjene, rad vikendom i promjenljiv raspored otežavaju usklađivanje poslovnih i porodičnih obaveza, dok nepredvidivost radnog vremena zaposlenima ostavlja manje mogućnosti da planiraju slobodne aktivnosti.

    Fizičko opterećenje predstavlja dodatni izazov u zanatskim i industrijskim zanimanjima. Rad na otvorenom, na visini, u buci i prašini ili uz teške mašine zahtijeva izdržljivost, koncentraciju i poštovanje mjera bezbjednosti.

    Veliku ulogu ima i odgovornost. Greške prilikom rada sa električnim instalacijama, zavarivanja, popravke vozila ili upravljanja mašinama mogu izazvati materijalnu štetu i ugroziti bezbjednost ljudi. Zbog toga poslodavci, osim spremnosti na rad, traže znanje, iskustvo i pouzdanost.

    Poslodavci nude dodatne pogodnosti

    Kako bi popunili slobodna radna mjesta, pojedine kompanije uz osnovnu platu nude bonuse, plaćen smještaj, naknadu za prevoz, dodatnu obuku i plaćen prekovremeni rad.

    U nekim slučajevima poslodavcima je isplativije da obuče zainteresovanog kandidata nego da duže traže radnika koji već posjeduje sva potrebna znanja. Ipak, kandidati sa iskustvom imaju prednost kada je potrebno da odmah preuzmu radne zadatke.

    Dobra zarada u zanatskim zanimanjima zahtijeva vrijeme, praksu i kontinuirano usavršavanje. Uz to, odlazak iskusnih majstora u penziju i njihov odlazak na rad u inostranstvo dodatno smanjuju broj dostupnih radnika, dok osposobljavanje novih kadrova traje.

    Prilikom izbora zaposlenja kandidati sve više procjenjuju i broj slobodnih dana, mogućnost napredovanja, sigurnost radnog mjesta i odnos poslodavca prema zaposlenima. Zbog toga veća plata sama po sebi ne garantuje da će radno mjesto biti popunjeno, a za privlačenje i zadržavanje radnika važni su ukupni uslovi rada.

  • Podaci Inspektorata Republike Srpske za devet mjeseci pokazuju osam smrtnih i 78 težih povreda na radu

    Podaci Inspektorata Republike Srpske za devet mjeseci pokazuju osam smrtnih i 78 težih povreda na radu

    Za devet mjeseci u Republici Srpskoj poginulo je osam radnika, dok je 78 teže povrijeđeno, pokazuju podaci Inspektorata Republike Srpske. Kako ističu iz ove institucije, od januara do septembra u oblasti zaštite na radu izvršeno je 1.200 inspekcijskih kontrola, od čega je 460 bilo sa utvrđenim propustima. „Inspektori u ovim slučajevima izriču mjere u zavisnosti od vrste nepravilnosti. Nekada su to manji administrativni propusti u smislu vođenja različitih evidencija, a nekada nepravilnosti kao što je obuka radnika za bezbjedan rad čija osnovna svrha i jeste upravo prevencija. U cilju otklanjanja nepravilnosti, poslodavcima je izrečeno 255 upravnih mjera, dok su zbog počinjenih prekršaja izrečene kazne u iznosu od 263.000 KM“, navode oni.

    Prema podacima Inspektorata Srpske, u 2025. godini dogodilo se 88 težih i 11 smrtnih povreda na radu. „U 2024. godini inspekciji rada prijavljeno je 97 težih i 10 smrtnih povreda na radu“, podsjećaju oni. Kako dodaju, kao najrizičnije djelatnosti izdvajaju se građevinarstvo, elektroprivreda, te šumarstvo i drvna industrija, u kojima, posmatrano po godinama, postoji kontinuitet nastanka povreda na radu. „Povrede se događaju i u ostalim djelatnostima, kao što su trgovina, turizam, kultura, prosvjeta, komunalne djelatnosti i drugo, u kojima povrede u poređenju sa prethodnim godinama nemaju trend kontinuiteta“, navode oni. Jedan od posljednjih slučajeva pogibije radnika jeste kada je 22. septembra u Novom Gradu stradao radnik „Elektrodistribucije“ Novi Grad. On je, kako su tada saznale Nezavisne novine, poginuo usljed strujnog udara prilikom izvođenja radova na električnom stubu.

    Dragana Vrabičić, predsjednica Sindikata građevinarstva i stambeno-komunalne djelatnosti Republike Srpske, istakla je ranije da se treba povesti više računa o bezbjednosti radnika. „To podrazumijeva zaštićen objekat sa dobrim skelama, sa dobrim zaštitnim mrežama, a tek onda lična zaštitna oprema koju radnici moraju da koriste“, kaže Vrabičićeva. Dodala je da inspekcija ne bi trebalo da dozvoli da, ukoliko objekat nije siguran, radnici odu na objekat, odnosno da pusti da se obavljaju poslovi. Kako dodaje, pored pada radnika sa skele ili slično, postoji i rad na visokim i niskim temperaturama, a koji je, kako kaže Vrabičićeva, potrebno dodatno obezbijediti. Dodala je da se na građevinskim objektima može vidjeti veliki broj radnika koji koriste šljemove, međutim, prema njenim riječima, šljemovi su najmanja zaštita. „Potreban je stalni nadzor nad objektom, nad radnicima, nad upotrebom zaštitne opreme i nad tim da li poslodavac ispunjava sve obaveze koje mora u vezi sa zaštitom na radu“, rekla je Vrabičićeva. Prema njenim riječima, praksa je pokazala da je veoma mali broj propusta radnika, dok je najveći problem neobezbijeđen objekat, prenose Nezavisne.

  • Stvarna politička moć u Bosni i Hercegovini koncentrisana u rukama oko tri hiljade uticajnih ljudi

    Stvarna politička moć u Bosni i Hercegovini koncentrisana u rukama oko tri hiljade uticajnih ljudi

    U svakoj zemlji, bilo da se smatra demokratskom ili autoritarnom, postoji grupa ljudi za koje se osnovano može reći da imaju ključni uticaj na događaje i procese u društvu. Iako je nemoguće napraviti precizan spisak koji bi na naučno utemeljen način mogao pokazati koliko uticajnih ljudi postoji u BiH, može se napraviti gruba procjena koja bi dala predstavu o tome koliko ljudi u BiH stvarno utiče na društvene prilike i svakodnevicu miliona građana. Kako bismo pokušali doći do okvirne cifre, izdvojili smo tri osnovne kategorije. Prvu čine političke stranke i njihovi organi, drugu javna preduzeća i organizacije od javnog interesa koje se barem djelimično finansiraju iz budžeta, a treću privatni biznis, nevladine organizacije i novinari koji svojim javnim angažovanjem ili djelovanjem mogu suštinski uticati na donošenje odluka i ključne društvene procese.

    Kada je riječ o političkim strankama, u BiH postoji dvadesetak velikih političkih organizacija koje imaju predstavnike u državnim, entitetskim i kantonalnim organima. Iako stranački organi ne funkcionišu na identičan način, može se reći da u svakoj stranci postoji pedesetak ljudi koji zauzimaju ključne pozicije i imaju značajno prisustvo u javnom i političkom životu. Na primjer, u najužem rukovodstvu obično se nalazi pet do deset ljudi. Kada se tome dodaju premijeri i ministri u vladama, kao i regionalni funkcioneri koji imaju uticaj u većim sredinama u BiH, može se doći do ove okvirne cifre. To bi značilo da u BiH ima oko hiljadu ljudi koji kroz stranačke funkcije imaju direktan pristup javnim institucijama ili preko stranačkih organa mogu na njih uticati.

    Prema studiji Međunarodnog monetarnog fonda iz 2019. godine o javnim preduzećima u BiH, navedeno je da u zemlji postoji između 200 i 300 kompanija, poput elektroprivrednih preduzeća, vodovodnih sistema, putarskih kompanija i sličnih javnih preduzeća na svim nivoima vlasti, od državnog do opštinskog, čije kadrove određuju političke stranke i njihovi saveznici. Ako bismo uzeli okvirnu procjenu da u svakoj od njih postoji između pet i deset ljudi koji donose ključne odluke, dolazimo do dodatnih hiljadu do tri hiljade ljudi koji imaju značajan uticaj na političke i društvene procese. Treća kategorija najteža je za procjenu jer je veoma teško definisati koje organizacije, mediji i privatne kompanije mogu u dovoljnoj mjeri uticati na politiku da bi se moglo smatrati da imaju suštinski uticaj. Prema podacima Agencije za statistiku BiH, u zemlji postoji oko 400 preduzeća s više od 250 zaposlenih i nešto manje od 200 s godišnjim prihodom većim od sto miliona maraka. Međutim, ovdje su uključena i javna i privatna preduzeća, pa iz ove grupe treba izdvojiti preduzeća koja smo već nabrojali, a koja stranke direktno kontrolišu. Važno je takođe naglasiti da se predstavnici privrednih komora u BiH obično žale da nemaju dovoljan uticaj na ono što se dešava u zemlji i često ističu da odluke koje vlasti donose imaju štetan uticaj na njihovo poslovanje, kao, na primjer, kada se povećavaju minimalne plate bez uzimanja u obzir mišljenja ljudi iz privrede. Zato bi se moglo zaključiti da je relativno mali broj ljudi u ovoj grupi koji imaju moć da zaustave određene javne politike ili utiču na usvajanje nekih mjera, za razliku od ekonomski razvijenijih zemalja, u kojima se interesima privrede i privrednika pridaje veći značaj.

    Još je teže doći do broja ljudi iz nevladinog sektora čiji angažman može dovesti do krupnih promjena. Proteklih godina imali smo primjere pokreta poput „Pravde za Davida“ i „Pravde za Dženana“, koji, uprkos podršci stotina hiljada građana, nisu uspjeli značajnije uticati na političke procese. Među organizacijama koje imaju značajan uticaj na društvo vjerovatno su najuticajnije vjerske organizacije, sportska udruženja i organizacije vojnih veterana. Međutim, u BiH se često pokazalo da je uticaj obrnut – da politika kroz odluke o dodjeli novca iz budžeta može barem u nekima od njih postaviti kadrove koji će joj biti lojalni i neće samostalno kreirati javne politike, već će biti apologete aktuelne vlasti koja pomaže njihovo finansiranje. Iz svega se može zaključiti da su u BiH ipak i dalje najvažniji čelni predstavnici političkih stranaka i javnih preduzeća, posebno onih koja zapošljavaju veliki broj ljudi i na taj način mogu uticati i na izbore. Iz toga proizlazi gruba procjena da u zemlji postoji oko tri hiljade ljudi koji imaju presudan uticaj na odluke koje se tiču približno tri miliona građana, od kojih većina uglavnom prihvata ono što politika odluči, čak i kada se radi o odlukama koje joj direktno idu na štetu, prenose Nezavisne.

  • Broj automobila u Srpskoj prešao granicu od 500.000

    Broj automobila u Srpskoj prešao granicu od 500.000

    Broj stanovnika u Republici Srpskoj iz godine u godinu se smanjuje, ali broj automobila i drugih registrovanih vozila ide u potpuno suprotnom smjeru. Dok je procijenjeni broj stanovnika u Republici Srpskoj sa 1.128.309 u 2021. godini pao na 1.105.469 u 2025. godini, broj registrovanih vozila je u istom periodu porastao sa 437.461 na čak 508.663. Drugim riječima, za samo četiri godine broj stanovnika smanjen je za 22.840, dok je broj registrovanih vozila povećan za 71.202. To znači da je broj vozila u ovom periodu porastao za oko 16 odsto, dok je procijenjeni broj stanovnika smanjen za oko 2 odsto.

    Još zanimljivija slika dobija se kada se broj vozila uporedi sa brojem stanovnika. U 2021. godini na 1.000 stanovnika dolazilo je oko 388 registrovanih vozila. Godinu kasnije taj broj je porastao na oko 404, u 2023. na 422, a u 2024. na 442 vozila. Prošle godine taj odnos je dostigao oko 460 registrovanih vozila na 1.000 stanovnika. Najveći dio registrovanih vozila čine, očekivano, putnički automobili. Njih je 2021. godine bilo 374.024, dok je 2025. broj porastao na 432.021. To znači da je za četiri godine broj registrovanih putničkih automobila povećan za gotovo 58.000. U 2025. godini putnički automobili činili su oko 85 odsto svih registrovanih drumskih motornih i priključnih vozila u Republici Srpskoj.

    Pored njih, prošle godine registrovano je i 45.395 teretnih vozila, 23.060 priključnih vozila, 8.177 ostalih vozila i 1.560 autobusa, dok je broj motocikala, tricikala i četvorocikala iznosio 13.098. Trend je, kada se pogledaju podaci Republičkog zavoda za statistiku, jasan. Republika Srpska ima manje ljudi, ali sve više automobila. Pitanje je kolik

  • Crna Gora – BiH: Usaglašen plan djelovanja zajedničkih patrola

    Crna Gora – BiH: Usaglašen plan djelovanja zajedničkih patrola

    Predstavnici graničnih policija Crne Gore i BiH usaglasili su plan djelovanja zajedničkih patrola do kraja 2026. godine, koji, uz prateću bezbjednosnu procjenu, definiše operativne aktivnosti i konkretne zadatke usmjerene na efikasniji nadzor i zaštitu zajedničke granice, saopšteno je iz crnogorske Uprave policije.

    U saopštenju se navodi da su službenici Sektora granične policije Crne Gore održali radne sastanke sa predstavnicima Granične policije BiH tokom kojih je potvrđena posvećenost nastavku zajedničkih aktivnosti s ciljem očuvanja povoljnog stanja granične bezbjednosti, suzbijanja nezakonitih migracija i borbe protiv svih oblika prekograničnog kriminala.

    Učesnici sastanaka su konstatovali da je u prethodnom periodu ostvarena kvalitetna i efikasna saradnja i komunikacija između službenika angažovanih u zajedničkim graničnim patrolama.

    “Sastanci su bili prilika i za razmjenu informacija od značaja za bezbjednost zajedničke granice, kao i za analizu aktuelnih trendova u oblasti nezakonitih migracija i drugih oblika prekograničnog kriminala”, ističe se u saopštenju.

    Posebno je istaknuta uspješna saradnja tokom ljetnje turističke sezone, kada su, usljed povećanog intenziteta saobraćaja i frekvencije putnika, na lokalnom i regionalnom nivou, naročito na graničnim prelazima, preduzimane zajedničke mjere i aktivnosti radi obezbjeđivanja sigurnog, efikasnog i nesmetanog protoka putnika i vozila, prenosi Radio televizija Crne Gore.

    Sastanci rukovodilaca realizovani su u okviru Protokola o sprovođenju zajedničkih patrola uz zajedničku granicu, potpisanog između Ministarstva unutrašnjih poslova Crne Gore i Ministarstva bezbjednosti u Savjetu ministara.

    “Zaključeno je da će dvije granične policije nastaviti da razvijaju saradnju i koordinaciju kroz usklađene operativne aktivnosti i zajedničko djelovanje, sa ciljem jačanja granične bezbjednosti, unapređenja kontrole granice, suzbijanja nezakonitih migracija i efikasnije borbe protiv svih oblika prekograničnog kriminala”, dodaje se u saopštenju.

  • Kakvo nas vrijeme očekuje narednih dana

    Kakvo nas vrijeme očekuje narednih dana

    U Repubici Srpskoj naredna tri dana biće uglavnom sunčano vrijeme dok će u srijedu, 21. oktobra, biti oblačno s kišom, a na istoku uglavnom suvo vrijeme, podaci su Hidrometeorolološkog zavoda Republike Srpske.

    Sutra će jutro biti uglavnom vedro uz prolaznu oblačnost, a na istoku oblačnije. Oko rijeka i po kotlinama biće maglovito. Tokom dana biće pretežno sunčano i toplo uz promjenljivu oblačnost, dok će na istoku veći dio dana biti oblačno i najsvježije.

    Maksimalna temperatura vazduha biće od 17 na istoku do 23 na sjeveru i zapadu, a u višim predjelima od 14 stepeni Celzijusovih.

    U ponedeljak, 19. oktobra, biće pretežno sunčano uz promjenljivu oblačnost i toplije od prosjeka. Uz rijeke i po kotlinama očekuje se jutarnja magla.

    Maksimalna temperatura vazduha u ponedjeljak biće od 18 do 22 stepena, u višim predjelima od 14 stepeni Celzijusovih.

    U utorak će biti uglavnom sunčano uz prolaznu oblačnost i toplo. Uveče će doći do naoblačenja, a na jugu mjestimično s kišom.

    Maksimalna temperatura vazduha biće od 19 do 24, u višim predjelima od 15 stepeni Celzijusovih.

    U srijedu, 21. oktobra biće oblačno s kišom, dok će na istoku zemlje uglavnom biti suvo.

    Maksimalna temperatura vazduha kretaće se od 17 do 23, u višim predjelima od 11 steopeni Celzijusovih.

  • Vakcinacija protiv gripa tokom novembra

    Vakcinacija protiv gripa tokom novembra

    Vakcinacija protiv gripa u Republici Srpskoj ove godine počeće tokom novembra zbog prelaska sa četvorovalentne na trovalentnu vakcinu, rečeno je Srni u Institutu za javno zdravstvo Republike Srpske.

    U Institutu navode da su za ovogodišnju sezonu naručili 18.000 doza vakcina namijenjenih kategorijama stanovništva koje imaju pravo na besplatnu vakcinaciju, te dodatnih 2.500 doza za građane koji žele da se vakcinišu o svom trošku.

    Epidemiolog u Institutu za javno zdravstvo Republike Srpske Branka Subotić Radivojac rekla je Srni da će o detaljima i cijeni građani biti blagovremeno obaviješteni.

    Vakcinacija će se obavljati u ambulanti za imunizaciju Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske, koja se nalazi u zgradi pored Muzičke škole, u Ulici Jovana Dučića u Banjaluci, svakog radnog dana od 8.00 do 14.00 časova, kao i u regionalnim centrima Instituta.

    Pravo na besplatnu vakcinaciju imaju pacijenti na hemodijalizi i oni kojima je izvršena transplantacija bubrega, osobe oboljele od šećerne bolesti koje koriste insulin, kao i pacijenti koji su liječeni kardiohirurškim metodama, odnosno oni sa ugrađenim stentom, kojima je rađena balon-dilatacija, ugrađen bajpas, vještačke valvule ili pejsmejker.

    Ona je dodala da pravo na besplatnu vakcinaciju protiv gripa imaju i HIV pozitivne osobe i oboljeli od AIDS-a, djeca liječena od reumatske groznice sa promjenama na srcu, djeca oboljela od cistične fibroze pluća, kao i zaposleni na infektivnim klinikama i odjeljenjima, te u jedinicama intenzivne medicine.

    “Besplatna vakcinacija predviđena je i za osobe koje boluju od mišićne distrofije i multiple skleroze, osobe koje su završile hemoterapiju i trenutno nemaju kliničkih znakova bolesti, te lica sa posebnim potrebama koja borave u kolektivnom smještaju. Za navedene kategorije stanovništva vakcine će biti dostupne u pripadajućim domovima zdravlja”, pojasnila je Subotić Radivojac.

    Iz Instituta vakcinaciju protiv gripa preporučuju svima, a posebno hroničnim bolesnicima, starijim osobama, zdravstvenim radnicima, zaposlenima u sektorima i službama od javnog značaja, kao i osobama koje su profesionalno ili privatno u kontaktu sa pripadnicima rizičnih grupa i onima koji njeguju malu djecu.

  • QR kod nije dovoljan: Na autobuskoj stanici traže papir i dodatnu naknadu

    QR kod nije dovoljan: Na autobuskoj stanici traže papir i dodatnu naknadu

    U svijetu je dovoljno da nekoliko puta kliknete na ekran, kupite kartu za neku vrstu transporta, dobijete QR kod, oni ga očitaju i to je to. Ovdje digitalizacija često podrazumijeva da prvo završite sve preko interneta, a onda dođete na šalter da biste dokazali da ste to zaista uradili. Jer papir je papir. A telefon, izgleda, još nije dovoljno ozbiljan dokaz da ste kupili kartu.

    Upravo takvo iskustvo imao je putnik koji je kupio kartu za autobus od Banjaluke do Sarajeva. Kartu je platio 22 evra u jednom smjeru preko posredničke platforme. Kada je na autobuskoj stanici u Banjaluci pokazao digitalnu kartu na telefonu, gospođa mu je rekla da to nije karta i da mora na šalter. „Dobro, pomislim, možda nemaju čitač QR kodova pa moram dobiti neku standardnu papirnu kartu. Stanem u red, dođem na šalter i saznam da moram platiti još 5 KM. Pitam zašto. Kažu, naknada za korištenje autobuske stanice i obradu karte. Dobijem neki papir koji će vozaču služiti kao potvrda“, navodi on u svojoj objavi na Fejsbuku. Kada je došao do autobusa, vozaču je pokazao papir koji je dobio na šalteru, a vozač ga je pitao da li je isprintao kartu koju je kupio preko interneta. Jer, nije znao šta sa QR kodom. Pa je tražio da podatke koje ima zapiše na papir.

    „Nakon što sam kupio digitalnu kartu, dobio digitalnu potvrdu i QR kod, platio dodatnu naknadu na šalteru, na kraju rukom prepisujem podatke s telefona na papir da bih mogao ući u autobus“, navodi on u objavi koja je izazvala stotine komentara. Na Autobuskoj stanici u Banjaluci su nam rekli da putnici, čak i kada kartu plate onlajn, na šalteru plaćaju dodatnih pet maraka za „obradu karte“ i staničnu uslugu.

    I nisu iskustva putnika ista. Jedan putnik, koji je iz Banjaluke putovao za Zagreb, kartu je kupio onlajn preko poznate strane prevozničke kompanije. Karta ga je koštala 30 evra, uz dodatnih 0,99 evra. Za razliku od prethodnog slučaja, nije morao da plati dodatnih pet maraka na stanici, jer je vozač imao čitač QR kodova i mogao je da očita kartu sa telefona. Na aplikaciji je dodatnih 0,99 evra objašnjeno riječima „to nam pomaže u pružanju naših digitalnih usluga i ponudi dodatnih usluga za tvoje putovanje.“

    Objava u dodatnim izdacima za već kupljenu kartu izazvala je brojne komentare, a putnici su dijelili svoja iskustva sa autobuskim stanicama širom BiH. „Ljudi kad plate staničnu uslugu valjda očekuju da mogu otići u čist WC, sjesti na čistu klupu čekajući autobus, imati dovoljno kanti za smeće… Gdje idu pare od stanične usluge i šta stanična usluga uopšte znači?“, navodi se u jednom komentaru. Neki putnici ističu da na pojedinim autobuskim stanicama nema ni odgovarajućih ekrana na kojima bi se jasno vidjeli polasci i dolasci autobusa. Jedna putnica opisala je situaciju u kojoj je, uprkos onlajn prijavi i tome što je imala samo ručni prtljag, morala ponovo na šalter. „U prošli četvrtak sam, iako sam imala kartu jer sam uradila online check in i imala samo ručni prtljag, opet morala otići na šalter da mi se isprinta karta i nalijepi etiketa na prtljag. Jedna turistkinja se čudom čudila da ne može proći s kartom na mobilnom“, navodi ona.

    Koliko zaostajemo za savremenim načinom putovanja možda najbolje pokazuje poređenje koje je iznio jedan putnik, opisujući iskustvo na relaciji Bihać–Ljubljana, a potom od Ljubljane do Verone. „Skoro sam putovao od Bihaća do Ljubljane busom domaće kompanije. Vrhunska usluga, ljubaznost i tačnost, ali, na žalost vrhunac ’digitalizacije’ je oglas na FB i rezervacija karata preko Vibera. Od Ljubljane do Verone sam putovao niskobudžetnom kompanijom. Ljudi imaju aplikaciju kojom završite sve – kupovinu karata, prijavu prtljaga, rezervaciju sjedišta, informišete se o presjedanjima, eventualnim kašnjenjima, putovanje pratite u realnom vremenu…. Nigdje karata, samo kondukter telefonom skenira vašu kartu s mobilnog telefona. Prtljag po istom principu“, navodi on. A onda se pojavi i komentar koji bi mogao da posluži kao slogan za dio administrativnih procedura u BiH. „Papir i pečat su još zakon, nikad izaći iz kamenog doba“, navodi se u jednom komentaru, piše SrpskaInfo.