Kategorija: Društvo

Ponekad jedna slika, jedno svjedočenje ili jedan trenutak mogu pokazati da se odnos prema istoriji mijenja.

Kada su se u centru Njujorka pojavili dokumenti, fotografije i lične priče o stradanju srpskog naroda, nije riječ bila samo o realizaciji jedne kampanje ili aktivnosti jedne institucije. Bio je to pokazatelj da činjenice mogu pronaći put do svjetske javnosti ukoliko se predstavljaju odgovorno, sistematično i istrajno.

Kampanja „Learn About Serbian Suffering – Upoznajte srpsko stradanje“ otvorila je pitanje koje prevazilazi samu izložbu: kako jedan narod čuva uspomenu na svoje žrtve i na koji način prenosi istorijsko iskustvo budućim generacijama?

Jer kultura pamćenja nije samo odnos prema prošlosti. Ona predstavlja način na koji društvo razumije sebe, svoje korijene i vrijednosti koje želi da sačuva.

Pitanje koje su prolaznici u Njujorku često postavljali bilo je jednostavno: šta sve obuhvata srpsko stradanje?

Odgovor na njega nije moguće svesti na nekoliko rečenica. Ne zato što nedostaje činjenica, već upravo suprotno – zato što ih je kroz vijekove bilo previše.

Kako objasniti iskustvo naroda koji je prolazio kroz progone, ratove, logore, masovna ubistva civila, egzoduse i gubitak čitavih zajednica? Kako u kratkom razgovoru približiti sudbine ljudi čije porodice decenijama čekaju istinu o nestalima i dostojanstven završetak njihovih životnih priča?

Srpsko stradanje nije jedan događaj niti se može vezati za samo jedno istorijsko razdoblje. Ono predstavlja složeno iskustvo koje je oblikovalo kolektivno sjećanje i identitet srpskog naroda.

Zbog toga nijedan ozbiljan odnos prema istoriji ne može postojati bez svjesnog čuvanja uspomene na žrtve.

Republika Srpska, kao dio savremene istorije srpskog naroda, svoj identitet ne može posmatrati odvojeno od sjećanja na ljude koji su stradali i iskustava kroz koja je taj prostor prošao.

Pamćenje nije usmjereno protiv drugih naroda niti predstavlja pokušaj da se umanje tuđe žrtve. Svaki narod ima pravo i odgovornost da govori o vlastitom istorijskom iskustvu, da istražuje svoje stradanje i čuva svjedočanstva svojih žrtava.

Suština nije u takmičenju u bolu, već u potrebi da nijedna žrtva ne bude izbrisana iz istorije.

Savremeni svijet pokazuje da činjenice same po sebi nisu uvijek dovoljne. One moraju biti istražene, dokumentovane i predstavljene javnosti. Istina koja ostane nezabilježena lako može postati žrtva zaborava, političkih interesa ili jednostranih tumačenja.

Upravo zbog toga institucionalni rad na prikupljanju svjedočanstava ima poseban značaj.

Memorijalni centar Republike Srpske kroz prikupljanje audio-vizuelnih zapisa preživjelih, porodica žrtava, logoraša i učesnika istorijskih događaja stvara bazu koja ne predstavlja samo arhivu prošlosti, već i dokument za buduće generacije.

Posebna vrijednost takvog pristupa jeste u tome što iza velikih istorijskih događaja ponovo dolazi čovjek – njegova sudbina, njegovo ime i njegova životna priča.

Iza svake brojke postoji osoba.

Iza svakog stradanja postoji porodica.

Iza svakog svjedočenja postoji obaveza da se čuje glas onih koji više ne mogu govoriti.

Od priča o stradanju Srba u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, preko žrtava ratova devedesetih godina, do sudbina prognanih, nestalih i ubijenih, riječ je o svjedočanstvima koja pripadaju istoriji jednog naroda, ali istovremeno predstavljaju dio univerzalne borbe protiv zaborava i negiranja zločina.

Zbog toga je važno da se kultura pamćenja ne zasniva samo na povremenim obilježavanjima, već na trajnom radu – istraživanju, obrazovanju, dokumentovanju i međunarodnom predstavljanju.

Njujork nije bio samo lokacija jedne izložbe. Bio je simbol prostora u kojem se istorijska iskustva različitih naroda susreću pred globalnom javnošću.

Činjenica da su građani jedne od najvećih svjetskih metropola imali priliku da se upoznaju sa svjedočanstvima o srpskom stradanju predstavlja važan korak u nastojanju da se o ovoj temi govori izvan granica prostora na kojem su se događaji odvijali.

Jer nijedan narod ne može očekivati da drugi razumiju njegovo iskustvo ukoliko ga sam ne sačuva i ne predstavi.

Zaborav dolazi sam. Za pamćenje je potrebna odluka.

Potrebni su trud, odgovornost i istrajnost da se prikupe svjedočanstva, sačuvaju dokumenti i prenesu priče onih koji su prošli kroz najteža iskustva.

Zato kultura pamćenja nije samo čuvanje prošlosti. Ona je ulaganje u budućnost.

Narodi koji pamte svoje žrtve ne čine to da bi živjeli u prošlosti, već da bi razumjeli svoju sadašnjost i odgovornije gradili budućnost.

Odgovor na pitanje šta podrazumijeva srpsko stradanje nikada neće moći stati u jednu rečenicu.

On počinje imenima žrtava, nastavlja se čuvanjem njihovih svjedočanstava i završava obavezom svake nove generacije da ono što je bilo ne prepusti zaboravu.

Snažno nevrijeme praćeno kišom i pljuskovima zahvatilo je jutros (27.jula) Trebinje. Zbog velike količine padavina u kratkom roku ulice su ostale pod vodom.

Odvodni kanali i oborinska kanalizacija nisu mogli da prime svu vode, pa su se gradske ulice brzo pretvorile u bujice.

Na snimcima i fotografijama s terena vidi se kako se voda u velikim količinama sliva niz stepeništa i objekte u Starom gradu i okolnim ulicama.

Saobraćaj se odvija otežano i usporeno, a automobili “plivaju” po kolovozu.

U posljednjih pola sata palo je 40 litara po metru kvadratnom, a od sinoć ukupno 58, potvrđeno je za ATV iz Meteorološke stanice Trebinje.

Nakon Trebinja, olujni oblak je krenuo prema Crnoj Gori.

Foto: RTRS

Fond za penzijsko i invalidsko osiguranje Republike Srpske u prvih šest mjeseci 2026. godine odobrio je 546 invalidskih penzija, što je za 88 manje nego u istom periodu prošle godine.

Prosječna penzija iznosi 603,49 KM

Prema podacima Fonda PIO Republike Srpske, od 1. januara do 30. juna ove godine pravo na invalidsku penziju ostvarilo je 546 osiguranika, dok je u istom periodu 2025. godine to pravo steklo 634 osiguranika.

“To predstavlja pad od 13,88 odsto, što ukazuje na nastavak trenda smanjenja broja novih korisnika ovog prava”, navode iz Fonda.

Kako dodaju, prosječna samostalna invalidska penzija u Republici Srpskoj za jun 2026. godine iznosi 603,49 KM.

Invalidsku penziju primaju ukupno 34.482 korisnika

“Invalidsku penziju trenutno primaju ukupno 34.482 korisnika u Republici Srpskoj, a riječ je o jednoj od tri osnovne vrste penzija koje se ostvaruju u okviru sistema penzijskog i invalidskog osiguranja”, navode oni.

Iz Fonda PIO Republike Srpske ističu da je u odnosu na isti period prošle godine zabilježeno smanjenje broja novoodobrenih invalidskih penzija za 13,88 odsto, odnosno za 88 korisnika.

Ko ima pravo na invalidsku penziju?

“Pravo na invalidsku penziju ostvaruje osiguranik kod koga je gubitak radne sposobnosti, utvrđen od strane organa vještačenja Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje Republike Srpske, nastao prije ispunjenja uslova za starosnu penziju, pod uslovom da do nastanka invalidnosti ima najmanje pet godina staža osiguranja ili 10 godina penzijskog staža”, navode oni.

Kako dodaju, osiguranik do 35 godina života ostvaruje pravo ukoliko ima najmanje dvije godine staža osiguranja.

“Ukoliko je invalidnost prouzrokovana povredom na radu ili profesionalnom bolešću, pravo na penziju stiče se bez obzira na dužinu staža. Osiguranik nakon 58. godine života, kome je utvrđena smanjena radna sposobnost sa pravom na prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju, takođe može ostvariti pravo uz navedene uslove”, navode iz Fonda.

Kako se određuje iznos invalidske penzije?

Naime, iznos invalidske penzije određuje se na isti način kao i starosna penzija – na osnovu ličnog koeficijenta, penzijskog staža i vrijednosti opšteg boda, u skladu sa članom 61. Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju Republike Srpske.

Ukoliko osiguranik ima manje od 15 godina staža, iznos invalidske penzije se određuje za staž od 15 godina (član 62), u slučaju invalidnosti nastale kao posljedica povrede na radu ili profesionalne bolesti penzija se određuje za staž od 40 godina (član 63).

Formula za obračun invalidske penzije glasi:

Iznos invalidske penzije = Lični koeficijent × Penzijski staž × Vrijednost opšteg boda.

Šta znači gubitak radne sposobnosti?

Gubitak radne sposobnosti postoji kada nadležni organ utvrdi da osiguranik trajno nije sposoban da obavlja posao koji je radio prije nastanka invalidnosti, niti bilo koji drugi posao koji odgovara njegovoj stručnoj spremi ili radnom iskustvu. Takođe, smatra se da je radna sposobnost izgubljena i kada se lice ne može osposobiti za druge poslove prekvalifikacijom ili dokvalifikacijom. U tom slučaju ispunjen je jedan od osnovnih uslova za ostvarivanje prava na invalidsku penziju.

Može li korisnik invalidske penzije raditi?

Pravo na invalidsku penziju zasniva se na utvrđenom potpunom gubitku radne sposobnosti. Ukoliko se naknadno utvrdi da korisnik može da radi ili ostvaruje prihode po osnovu rada, to može predstavljati osnov za prestanak prava na invalidsku penziju. Zbog toga su rad i ostvarivanje prava na invalidsku penziju, po pravilu, međusobno nespojivi.

Mujo Pugonja iz Fojnice dvadeset godina živi životom Robinzona. Obožava planinu Vranicu pa je uz porodičnu kuću u kojoj živi preko zime napravio još dvije drvene kućice na točkovima.

Jednu je smjestio na Vlašku ravan, a drugu na Prokoško jezero. Udaljene su jedna od druge oko pet kilometara.

Dvije kućice djelo Mujinih ruku

Ove dvije kućice su djelo Mujinih ruku i pokretne su. Uz pomoć Golfa premješta ih i vozi kuda poželi.

Spavao pod granama jela i borova

Fojnički Robinzon u početku je spavao pod granama jela i borova bez igdje ičega.

Onda odluči napraviti drvene kućice i postaviti na planinu Vranicu.

Posjetili smo ga u obje kućice u kojima ima sve potrebno za život u prirodi, navodi se na Youtube kanalu Srećka Stipovića.

Vodu donosi sa obiližnjeg izvora

Od šporeta do kreveta. Sprema sebi hranu, pere garderobu, a vodu donosi sa obližnjeg izvora na Vlaškoj ravni.

Na Prokoškom jezeru svjetlo i radio pali strujom iz automobilskog akumulatora. Jako je zadovoljan svojim životom ali jedino žali što nema njegove generacije, odnosno ljudi s kojima bi mogao prošetati planinom, popričati, popiti kafu ili nešto ljuto.

Buka mašina u glavi

Mujo je radni vijek proveo u jednoj firmi vozeći velike radne mašine. Buka mašina još mu “živi u glavi” ali kako vrijeme odmiče stišava se na njegovo zadovoljstvo.

 

U Republici Srpskoj i FBiH sutra će biti toplo sa sunčanim periodima, dok se tokom dana očekuje lokalno kiša i pljuskovi sa grmljavinom.

Јutro će biti uglavnom sunčano uz promjenljivu oblačnost, a na jugu oblačnije i samo ponegdje je moguća slaba kiša, dok se uveče očekuje vedro vrijeme, osim na sjeveru gdje će biti oblačnije, ponegdje sa slabom kišom.

Duvaće slab do umjeren vjetar sjevernih smjerova, tokom dana povremeno i pojačan, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Minimalna temperatura vazduha biće od 14 do 21, a maksimalna dnevna biće od 28 do 34 stepena Celzijusova.

Prema podacima Federalnog hidrometeorološkog zavoda, danas je sunčano vrijeme uz malu do umjerenu oblačnost, tokom dana došlo je do povećanja oblačnosti, a na zapadu je zabilježena kiša.

Na koliko ste svadbi u životu bili? I koliko ste puta čuli grohotan smijeh svatova, kada matičar upita mladoženju, da li će zadržati svoje prezime ili uzeti ženino?

Kao da supružnici, po zakonu, nisu ravnopravni: u svemu, pa i u odluci da li će zadržati svoje prezime, uzeti prezime supružnika, ili imti dva prezimena: svoje “rođeno” i ono koje “preuzima” od ljubavi svog života.

Supružnici su, naravno, ravnopravni, i njihova su prezimena ravnopravna, ali tradicija je čudo. Još uvijek je pravilo da mlada na vjenčanju uzima muževo prezime, rjeđi je slučaj da žena, nakon udaje, ima dva prezimena. I da se nađe na udaru pošalica tipa: ako nešto ne znaš, pitaj ženu sa dva prezimena, one sve znaju.

Ali, možete li vjerovati da u Republici Srpskoj ima i mušakraca sa dva prezimena, pa čak i onih koji su na vjenčanju uzeli prezime svoje supruge, prenosi SrpskaInfo.

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, u Srpskoj je tokom prošle godine, 37 muškaraca promijenilo prezime: uzeli su prezime svoje supruge. Dodamo li tome još tri muškarca koji su, uz svoje, dodali i nevjestino prezime, onda imamo 40 veličanstvenih – mladića koji su se suprotstavili tradiciji i uzeli ženino prezime.

– U Republici Srpskoj 37 mladoženja reklo je čuveno „da”, i svojoj izabranici, i njenom prezimenu. Mladoženja u Republici Srpskoj koji su dodali nevjestino prezime na svoje bilo je 3, a njih 4.881 je zadržalo svoje prezime – navode statističari na zvaničnoj Fejsbuk stranici Republičkog zavoda za statistiku, podatke iz 2025.

Dakle, tradicija je još uvijek presudna, ali optimisti bi rekli, stvari su se “pokrenule sa mrtve tačke”.

– Nekada se skoro i nije postavljalo pitanje čije će prezime porodica nositi. Danas su pravila malo fleksibilnija, pa svako bira ono što mu najviše odgovara. Iako je tradicija da mlada uzme prezime mladoženje i dalje daleko najčešći izbor, ima i onih koji misle da je ljubav važnija od redoslijeda slova u ličnoj karti – navodi se u objavi Republičkog zavoda za statistiku.

Razlozi za “neobičan” izbor prezimena su, kako kažu, različiti.

– Neko želi da sačuva porodično prezime koje bi inače nestalo, neko bira praktičnije rješenje, neko jednostavno više voli kako zvuči, a neko smatra da je to lijep gest prema partneru – poručuju statističari.

(Banjaluka.net)

Kasnije popodne, uveče i tokom naredne noći u Hercegovini i na istoku očekuje se nestabilno vrijeme uz lokalne pljuskove sa grmljavinom, saopštio je Republički hidrometeorološki zavod.

Ponegdje su moguće i lokalne nepogode praćene jačim pljuskovima, grmljavinom, jakim vjetrom i pojavom grada.

Upozorenja možete pratiti na linku za upozorenja kao i pomoću METEOALARM-a.

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH sutra se očekuje toplo vrijeme uz jače naoblačenje koje će lokalno usloviti prolaznu kišu i pljuskove sa grmljavinom.

Јutro će u većini krajeva biti vedro, na zapadu oblačnije, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Na jugu se tokom dana očekuje naoblačenje sa kišom i pljuskovima sa grmljavinom, a ponegdje će biti i jačih pljuskova sa nepogodama, gradom i jakim vjetrom.

Tokom dana biće i vjetrovito, uz jake udare jugozapadnog vjetra, a u Hercegovini, pri jačim pljuskovima jak do olujni južnih smjerova, dok će na sjeveru vjetar biti uglavnom slab do umjeren.

Minimalna temperatura vazduha biće od 11 do 17, a maksimalna od 30 do 35 stepeni Celzijusovih.

U BiH danas preovladava sunčano vrijeme.

Na području Trebinja izbio je novi požar. Sve vatrogasne jedinice su na terenu.

Požar je izbio u trebinjskom naselju Zasad, a vatrogasci su uz pomoć građana odbranili pomoćne objekte od vatre.

Foto: RTRS