VRBAS Media

Kategorija: Društvo

  • Tokom dana očekuje se pojačana frekvencija vozila

    Tokom dana očekuje se pojačana frekvencija vozila

    Saobraćaj se odvija nesmetano, ali s obzirom na to da je posljednji dan radne semdice u toku dana se očekuje pojačana frekvencija vozila na većini putnih pravaca i graničnih prelaza, saopšteno je jutros iz Auto-moto saveza /AMS/ Republike Srpske.

    Vozi se po mjestimično mokrim kolovozima, a u kotlinama i duž riječnih tokova smanjena je vidljivost zbog magle.

    Zadržavanja na graničnim prelazima nisu duža od pola sata, ali budući da je sezona godišnjih odmora, gužve i duža zadržavanja su očekivana. Vozačima se savjetuje da se prije polaska na put informišu putem kamera na stranici AMS-a.

    Na putevima na kojima se izvode radovi, privremeno postavljena signalizacija reguliše saobraćaj.

    Na magistralom putu Ljubogošta-Pale-Podgrab ove sedmice dolaziće do izmjene u odvijanju saobraćaja, zbog izgradnje kružne raskrsnice, na ukrštanju ulica Nikole Tesle i Krađorđeve.

    Preko Romanije je zbog izgradnje dodatne trake za spora vozila na dionici magistralnog puta Podromanija-Sumbulovac, na snazi izmjena u odvijanju saobraćaja.

    Zbog radova na proširenju javne rasvjete na auto-putu Gradiška-Banjaluka, na dionici Mahovljani–Glamočani, dolazi do izmjene u odvijanju saobraćaja radnim danima i subotom od 7.00 do 17.00 časova.

    Izmjene u saobraćaju su na području Bijeljine zbog izgradnje auto-puta Rača-Bijeljina. Postavljena je privremena saobraćajna signalizacija i njeno poštovanje je obavezno. Predviđeno je da ovakav režim saobraćaja traje do kraja godine.

    Na ulazu u Bijeljinu iz pravca Brčkog u toku je rekonstrukcija i dogradnja mosta preko Majevičkog kanala zbog čega je izmijenjen režim u odvijanju saobraćaja.

    Sva vozila ukupne mase do tri i po tone biće usmjerena na privremenu obilaznicu u neposrednoj blizini gradilišta, dok će se vozila ukupne mase iznad tri i po tone usmjeravati preko regionalnog puta kroz naselje Velika Obarska.

    Radovi se izvode i na magistralnom putu Bijeljina-Zvornik u Patkovači gdje je u toku izgradnja trotoara, autobuskog stajališta i pristupnih rampi u zoni osnovne škole.

    Izmjenjen je režim sabraćaja na dionici magistralnog puta Krupac-granica Republike Srpske i FBiH /Bogatići/ zbog sanacije cjevovoda minihidroelektrane Krupac do 5. septembra.

    Na magistralnom putu od Višegrada do Brodara, u mjestu Nezuci, dolaziće do obustave saobraćaja u trajanju od 15 minuta od 7.00 do 15.00 časova

    U toku su radovi na obnovi magistralnog puta, poznatog kao “brza cesta” Klašnice-Banjaluka, gdje dolazi do zastoja zbog dugih kolona vozila, pa iz AMS-a apeluju da vozači budu strpljivi.

    Na magistralnom putu Dobro Polje-Miljevina, saobraćaj se za vozila do tri i po tone odvija naizmjenično jednom kolovoznom trakom, dok je za vozila preko tri i po tone saobraćaj i dalje obustavljen, i preusmjerava se na alternativne pravce.

    Izmjena saobraćaja je na magistralnom putu Crkvina-Modriča zbog izgradnje auto-puta.

    Usljed oštećenja mosta na magistralnom putu Sastavci-Ustiprača saobraćaj se odvija jednom saobraćajnom trakom. Saobraćaj reguliše privremeno postavljena saobraćajna signalizacija, a brzina kretanja vozila ograničena je na 30 kilometara na čas. Na mostu se zabranjuje saobraćaj za vozila čija dozvoljena masa prelazi 30 tona.

    Zbog radova, izmjene u saobraćaju su na putnim pravcima Brod na Drini /Foča/-Hum /Šćepan Polje/ i Rača-Bijeljina u rejonu Balatuna i Trnjaka, gdje se vozi usporeno sa privremenim prekidima u trajanju od 10 minuta.

    Na magistralnom putu Čelinac-Kotor Varoš, na dionici regionalnog puta Čelinac-Ukrina i na regionalnom putu Ukrina-Klupe, zbog radova, izmijenjen je režim u odvijanju saobraćaja sve do kraja godine.

    Na kamenolomu Han Derventa, na magistralnom putu Lapišnica-Ljubogošta, svakodnevno i subotom dolazi do povremene obustave saobraćaja između 12.00 i 16.00, zbog bušačko minerskih radova.

    U FBiH je zbog nastavka izgradnje poddionice auto-puta Nemila-Vranduk zatvorena poddionica Golubinja-Nemila, a saobraćaj je preusmjeren na magistralni put.

    Zbog sanacije kolovoza, zatvorena je dionica auto-puta Kakanj-Lašva u dužini od tri kilometra, a vozila se usmjeravaju dvosmjerno, suprotnom stranom auto-puta.

    Na dionicama Sarajevo zapad-Lepenica i Bijača-Počitelj preko mosta Hercegovina, zbog aktuelnih radova saobraćaj je preusmjeren u preticajnu traku.

    Preko Banj brda, na magistralnom putu Tuzla-Bijeljina, kao i na magistrali Јablanica-Blidinje dozvoljen je saobraćaj za vozila do tri i po tone, dok je za vozila iznad te mase saobraćaj i dalje obustavljen.

    Zbog radova se naizmjenično, jednom trakom vozi na magistralnim putevima Crna Rijeka-Јajce /u Podmilačju/, granični prelaz Izačić-Bihać /most preko potoka Mrižnica/ i Konjic-Јablanica /Ribićki most.

  • Gdje je veća plata, u FBiH ili Republici Srpskoj?

    Gdje je veća plata, u FBiH ili Republici Srpskoj?

    Zavod za statistiku FBiH demantovao je Republički zavod za statistiku Republike Srpske kada je riječ o prosječnoj neto plati, navodeći da ti podaci mogu dovesti javnost u zabludu.

    Iz federalnog Zavoda za statistiku saopštili su da podaci za maj koji se odnose na FBiH govore da je prosječna neto plata iznosila 1.698 KM te da je Republički zavod za statistiku juče saopštio da je prosječna plata u Republici Srpskoj za jun iznosila takođe 1.698 KM, što je za 2,1 posto više u odnosu na maj i 3,9 posto više nego u junu prošle godine.

    “Nije opravdano upoređivati podatke za dva različita mjeseca. Ni u tom slučaju ne može se zaključiti da su prosječne plaće u oba entiteta jednake”, naveli su iz Zavoda za statistiku Federacije BiH.

    Pojasnili su da je ključna razlika u metodologiji obračuna, odnosno da su u prosječnu neto platu u Republici Srpskoj za određene djelatnosti uključeni i topli obrok te regres, dok se u Federaciji BiH ove naknade iskazuju odvojeno od plate.

    “Zbog toga prosječna primanja u Republici Srpskoj prikazana u većem iznosu nego što bi bila kada bi se primjenjivala metodologija koja važi u Federaciji BiH. To stvara pogrešnu sliku i zbog toga direktno poređenje prosječne plate u Republici Srpskoj i Federaciji BiH bez prethodnog usklađivanja iznosa za obračun nije statistički opravdano”, ocijenili su iz Zavoda za statistiku Federacije BiH.

    Dodali su da je prilikom tumačenja podataka o prosječnoj plati neophodno jasno navesti šta je sve uključeno u obračun, jer različit obuhvat primanja direktno utiče na konačan rezultat.

  • Prosječna neto plata u Srpskoj porasla na 1.698 KM

    Prosječna neto plata u Srpskoj porasla na 1.698 KM

    Prosječna mjesečna neto plata u Republici Srpskoj isplaćena u junu 2026. godine iznosila je 1.698 KM, što predstavlja nominalni rast od jedan odsto u odnosu na maj, odnosno realni rast od 2,1 odsto, pokazuju najnoviji podaci, podaci su Zavoda za statistiku Srpske.

    U poređenju s junom prošle godine, prosječna neto plata veća je nominalno za 8,6 posto, dok realni rast, nakon uračunate inflacije, iznosi 3,9 odsto. Prosječna bruto plata u junu iznosila je 2.620 KM.

    Najveće prosječne neto plate zabilježene su u oblasti stručnih, naučnih i tehničkih djelatnosti, gdje su zaposleni u prosjeku primali 2.234 KM. S druge strane, najniže zarade ostvarene su u sektoru ugostiteljstva i hotelijerstva, gdje je prosječna neto plata iznosila 1.278 KM.

    Na godišnjem nivou rast plata evidentiran je u svim djelatnostima, a najveći je zabilježen u stručnim, naučnim i tehničkim djelatnostima (20,4 odsto), poslovanju nekretninama (16,1 odsto) te ostalim uslužnim djelatnostima (14,1 odsto).

    Istovremeno, cijene proizvoda i usluga za ličnu potrošnju u junu su bile niže za 1,1 posto u odnosu na maj, dok je godišnja inflacija iznosila 4,5 odsto.

    Najveći godišnji rast cijena zabilježen je u sektoru prijevoza, gdje su cijene porasle za 18,3 posto, prvenstveno zbog poskupljenja goriva i maziva od 31,3 odsto. Slijede stanovanje s rastom cijena od 11,8 odsto, zdravstvo sa 8,8 odsto te restorani i hoteli sa 6,5 odsto.

    S druge strane, na godišnjem nivou pojeftinili su odjeća i obuća za 4,5 odsto, uglavnom zbog sezonskih sniženja, dok su cijene hrane i bezalkoholnih pića niže za 1,3 posto zahvaljujući padu cijena mlijeka i mliječnih proizvoda te voća.

    Podaci pokazuju i pad industrijske proizvodnje. Desezonirana industrijska proizvodnja u junu bila je manja za 0,7 posto u odnosu na maj, dok je kalendarski prilagođena proizvodnja pala za 6,1 odsto u poređenju s junom prošle godine. U prvih šest mjeseci ove godine industrijska proizvodnja manja je za 7,4 odsto u odnosu na isti period 2025. godine.

    Broj zaposlenih u industriji u junu ostao je nepromijenjen u odnosu na prethodni mjesec, ali je za 3,9 posto manji nego u istom mjesecu prošle godine.

    Vanjskotrgovinska razmjena Republike Srpske u prvih šest mjeseci 2026. godine pokazuje da je izvoz ostao na prošlogodišnjem nivou i iznosio je 2,615 milijardi KM, dok je uvoz povećan za 7,1 odsto i dostigao 3,94 milijarde KM. Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 66,4 odsto.

    Samo u junu izvezena je roba vrijedna 484 miliona KM, što je osam posto više nego godinu ranije, dok je uvoz porastao za 18,5 odsto i iznosio 714 miliona KM.

    Najvažniji vanjskotrgovinski partner Republike Srpske u prvih šest mjeseci bila je Srbija. Izvoz u ovu zemlju dostigao je 488 miliona KM, dok je vrijednost uvoza iznosila 629 miliona KM, pa je ukupna robna razmjena između Republike Srpske i Srbije premašila 1,1 milijardu KM.

    Najveći izvozni proizvod bila je električna energija, vrijedna 258 miliona KM, dok su u uvozu najveće učešće imala naftna ulja i ulja dobijena od bitumenskih minerala, čija je vrijednost iznosila 311 miliona KM.

  • Ogromna većina zaposlenih preko Zavoda dobije ugovor na određeno

    Ogromna većina zaposlenih preko Zavoda dobije ugovor na određeno

    Iako se iz godine u godinu bilježi pad ukupnog broja nezaposlenih na evidenciji Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske, struktura onih koji uspiju da pronađu posao otkriva drugu stranu medalje – ubjedljiva većina radnika u Srpskoj i dalje potpisuje ugovore na određeno vrijeme, dok je stalno zaposlenje postalo prava rijetkost.

    Prema zvaničnim podacima koje je Zavod za zapošljavanje Republike Srpske dostavio BL portalu, u posljednje tri godine više od 80 odsto svih zaposlenih lica sa evidencije radni odnos zasnovalo je na određeno vrijeme.

    Tokom 2023. godine, sa evidencije Zavoda zbog zaposlenja izbrisano je ukupno 22.934 lica, od čega je čak 19.475 radnika zasnovalo radni odnos na određeno vrijeme. S druge strane, ugovor na neodređeno vrijeme u toj istoj godini dobilo je svega 3.179 lica.

    Iako se iz godine u godinu bilježi pad ukupnog broja nezaposlenih na evidenciji Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske, struktura onih koji uspiju da pronađu posao otkriva drugu stranu medalje – ubjedljiva većina radnika u Srpskoj i dalje potpisuje ugovore na određeno vrijeme, dok je stalno zaposlenje postalo prava rijetkost.

    Prema zvaničnim podacima koje je Zavod za zapošljavanje Republike Srpske dostavio BL portalu, u posljednje tri godine više od 80 odsto svih zaposlenih lica sa evidencije radni odnos zasnovalo je na određeno vrijeme.

    Tokom 2023. godine, sa evidencije Zavoda zbog zaposlenja izbrisano je ukupno 22.934 lica, od čega je čak 19.475 radnika zasnovalo radni odnos na određeno vrijeme. S druge strane, ugovor na neodređeno vrijeme u toj istoj godini dobilo je svega 3.179 lica.

  • Hrana u BiH skuplja nego u EU, a primanja višestruko manja

    Hrana u BiH skuplja nego u EU, a primanja višestruko manja

    Dok političke rasprave dominiraju javnim prostorom, svakodnevica građana sve više se svodi na pitanje – kako iz mjeseca u mjesec pokriti osnovne troškove. Računica života postaje sve složenija, a ono što je nekada bilo uobičajena kupovina za mnoge porodice danas zahtijeva pažljivo planiranje.

    Godinama se može čuti poređenje da su pojedini proizvodi u Bosni i Hercegovini skuplji nego u razvijenim evropskim zemljama, iako su primanja domaćeg stanovništva znatno niža. Posljednji podaci o troškovima života ponovo otvaraju isto pitanje – gdje je granica izdržljivosti kućnog budžeta?

    Prema podacima Saveza sindikata Republike Srpske, vrijednost sindikalne potrošačke korpe za maj iznosila je 2.911,52 KM. Samo nekoliko mjeseci ranije, u februaru, ista korpa koštala je 2.857 KM. Za svega četiri mjeseca minimalni mjesečni izdaci četvoročlane porodice povećani su za više od 54 marke.

    U istom periodu prosječna neto plata porasla je sa 1.649 KM na 1.682 KM, odnosno za 33 marke. Međutim, taj rast nije bio dovoljan da značajnije promijeni sliku životnog standarda.

    Prosječna zarada danas pokriva manje od 60 odsto vrijednosti sindikalne potrošačke korpe, što znači da porodice najveći dio prihoda i dalje usmjeravaju na najosnovnije potrebe.

    Najveći dio mjesečnih troškova odlazi na hranu. Za prehranu četvoročlane porodice potrebno je izdvojiti 1.339,75 KM, što čini gotovo polovinu ukupne vrijednosti korpe.

    Najveći pritisak na budžet stvaraju cijene mesa, pojedinih vrsta voća, kafe i drugih proizvoda koji su dio svakodnevne potrošnje.

    Kilogram telećeg buta na tržištu dostiže oko 35 KM, dok juneći but košta približno 29 KM. Pileći file prodaje se po cijeni od oko 13,5 KM, svinjski vrat oko 12 KM, a svinjski but oko 9 KM. Za kilogram juneće plećke potrebno je izdvojiti oko 22 KM, dok teleća košta približno 26 KM.

    Poseban udar za ljubitelje domaćih proizvoda predstavljaju cijene suhomesnatih proizvoda. Kilogram dimljene slanine približio se iznosu od 30 KM, zbog čega mnoge porodice mesne proizvode više ne kupuju kao ranije, već ih pažljivo doziraju i ostavljaju za posebne prilike.

    Ni voće više nije uvijek pristupačna kategorija. Kilogram grožđa košta oko 6 KM, pola kilograma borovnica oko 10 KM, dok cijena kilograma kupina ili ribizle doseže i 20 KM. Dinja se može pronaći za oko 2 KM po kilogramu, kajsije se kreću između 3,50 i 4,60 KM, breskve od 3 do 4 KM, šljive oko 2,5 KM, a banane oko 2,70 KM. Lubenica je među rijetkim povoljnijim proizvodima i može se kupiti po cijeni od oko 0,70 KM za kilogram.

    Posebno se osjeti i poskupljenje proizvoda koji su dio svakodnevnih navika. Za pola kilograma kafe potrebno je izdvojiti između 13 i 17 KM, pa i običan ritual ispijanja kafe za dio građana predstavlja značajan izdatak.

    Ni osnovne namirnice nisu izuzete od rasta cijena. Paradajz se prodaje od 2,50 do 3,50 KM po kilogramu, paprika od 1,50 do 5,40 KM, krompir od 1,50 do 3 KM, dok krastavac košta oko 1,50 KM.

    Pasulj, koji je decenijama važio za jednu od najpristupačnijih domaćih namirnica, danas košta između 7 i 8 KM po kilogramu. Mlijeko se na akcijama može pronaći za oko 1,60 KM, deset jaja na sniženju od 3,50 KM, dok redovna cijena ide i do 4,70 KM. Ulje košta od 2,60 KM, brašno od 1,20 KM, a šećer oko 1,50 KM.

    Posebno zabrinjava poređenje sa zemljama Evropske unije. Kada se cijene iz hrvatskih prodavnica preračunaju u marke, postaje jasno da razlike često nisu onakve kakve bi se očekivale. Pojedini proizvodi u BiH koštaju isto ili čak više nego u Hrvatskoj, iako su tamošnja prosječna primanja znatno veća.

    Tako je, prema poređenjima cijena, u BiH skuplja određena junetina i pasulj, dok su cijene osnovnih proizvoda poput brašna i šećera gotovo izjednačene. U hrvatskim marketima paradajz košta oko 3,8 KM, krompir oko 2 KM, brašno približno 1,6 KM, a ulje oko 3,2 KM.

    Ovakva situacija posebno privlači pažnju ljudi iz dijaspore, koji često porede troškove života u zemljama zapadne Evrope sa onima u BiH. Mnogi navode da u njemačkim marketima pojedine namirnice plaćaju isto ili čak manje nego u domaćim prodavnicama.

    – Razlika je u tome što su tamo prosječna primanja oko 2.600 evra, dok su kod nas višestruko manja. Teško je objasniti kako ljudi uspijevaju da funkcionišu sa ovakvim odnosom cijena i plata – kaže jedan od sagovornika.

    Dok se u razvijenijim društvima često govori o kvalitetu života, odmoru i dugoročnim planovima, veliki broj građana ovdje svakodnevno računa koliko košta osnovna kupovina, koliko će ostati do naredne plate i šta može da se priušti.

  • Kvadrat sve nedostižniji građanima

    Kvadrat sve nedostižniji građanima

    Tržište nekretnina u Bosni i Hercegovini nastavilo je snažan rast tokom posljednje tri godine, a prosječne cijene stanova i kuća povećane su u gotovo svim lokalnim zajednicama. Najveća poskupljenja zabilježena su u najvećim urbanim centrima, ali rast nije zaobišao ni druga tržišta širom zemlje.

    Prema podacima iz izvještaja o stanju tržišta nekretnina u Federaciji BiH za 2025. godinu, najveća potražnja bila je za stanovima površine između 40 i 70 kvadratnih metara, dok su najmanje interesovanje kupaca imali veliki stanovi površine veće od 100 kvadrata.

    Najskuplji kvadratni metar u Federaciji BiH zabilježen je u Neumu, ali se uglavnom odnosi na apartmane za odmor. Kada je riječ o stanovima namijenjenim za život, najviše cijene ostvarene su u sarajevskim opštinama Stari Grad i Novo Sarajevo.

    U Neumu su cijene kvadrata bile između 1.530 i 9.000 KM, dok se u Starom Gradu Sarajevo kretala od 1.110 do 7.970 KM. U opštini Centar Sarajevo cijene su dostizale od 1.460 do 7.480 KM po kvadratnom metru, u Tuzli od 280 do 4.950 KM, Zenici od 500 do 5.120 KM, Travniku od 680 do 4.310 KM, a Lukavcu od 430 do 3.400 KM.

    Rast cijena nastavljen je i tokom 2024. i 2025. godine. U 2024. godini povećanje se kretalo između devet i 20 odsto, dok je godinu kasnije dodatni rast zabilježen u većini sredina. Posebno izraženo povećanje bilo je u Mostaru, Zenici i sarajevskoj opštini Ilidža.

    Najskuplji stan prodat u Federaciji BiH prošle godine nalazio se u Starom Gradu Sarajevo. Nekretnina površine 165 kvadratnih metara, u zgradi izgrađenoj 1900. godine, prodata je za 1.315.000 KM.

    Kada je riječ o kućama, rekord je zabilježen u opštini Hadžići, gdje je kuća sa korisnom površinom od 397 kvadratnih metara i parcelom većom od 1.200 kvadrata prodata za 1.962.000 KM.

    Sličan trend zabilježen je i u Republici Srpskoj. Prema podacima iz godišnjeg izvještaja o tržištu nekretnina za 2025. godinu, ukupna vrijednost prometa povećana je za oko 210 miliona KM u odnosu na prethodnu godinu. Broj kupoprodajnih ugovora veći je za 2,5 odsto, dok je broj prometovanih nekretnina porastao za 1,1 odsto.

    Najveći broj transakcija u Srpskoj ostvaren je u Banjaluci i Bijeljini, dok se najveći dio prometa odnosio na poljoprivredno zemljište.

    Prosječna cijena stana u Republici Srpskoj tokom 2025. godine iznosila je 2.567,1 KM po kvadratnom metru, što je oko 115 KM više nego godinu ranije. Na prosjek značajno utiču atraktivne turističke lokacije, prije svega Jahorina, gdje je kvadrat dostigao prosječnu cijenu od 4.689 KM.

    Najskuplji stan u Srpskoj prošle godine prodat je upravo na Jahorini. Nekretnina površine 66,8 kvadratnih metara, izgrađena 2024. godine, plaćena je 798.000 KM, odnosno gotovo 12.000 KM po kvadratu.

    Najskuplja kuća u Republici Srpskoj prodata je u Trebinju, u naselju Gradina. Vrijednost ugovora iznosila je 600.000 KM, a kuća površine 316 kvadratnih metara izgrađena je na parceli od 457 kvadrata.

    Ekonomista i finansijski stručnjak Dino Osmanbegović smatra da rast cijena nekretnina sve više udaljava stanove od prosječnih građana, dok istovremeno veliki broj nekretnina ostaje prazan ili se kupuje radi dalje prodaje.

    On navodi da na tržištu postoje dvije dominantne grupe kupaca – oni koji kupuju stanove za život i investitori koji u nekretnine ulažu višak kapitala. Prema njegovim riječima, nekretnine su na Balkanu tradicionalno najpopularniji način ulaganja jer su mogućnosti za druge oblike investiranja ograničene.

    – Trenutno prednost imaju investitori koji novac ulažu u nekretnine, koje su nesrazmjerno poskupjele, posebno starije i one koje nisu renovirane – rekao je Osmanbegović.

    Prema njegovoj ocjeni, teško je odrediti granicu nakon koje su cijene previsoke, ali smatra da bi ozbiljniji pad mogao izazvati jedino veća ekonomska kriza.

    Ističe da mjere poput oslobađanja dijela PDV-a ne mogu značajnije promijeniti stanje na tržištu, jer na cijene utiču širi ekonomski faktori, prije svega velika količina novca koja traži način za ulaganje.

    Kako navodi, upravo građani koji kupuju stanove za vlastite potrebe najviše osjećaju posljedice rasta cijena.

    – Mladom bračnom paru danas često treba između 300.000 i 400.000 KM za kupovinu stana. Ako taj novac nemaju kroz ušteđevinu ili pomoć porodice, jedino rješenje ostaje dugoročno zaduživanje – upozorava Osmanbegović.

    On dodaje da bi eventualna svjetska ekonomska kriza mogla uticati i na tržište nekretnina, kao što se desilo tokom krize 2008. godine, kada je došlo do pada vrijednosti imovine i usporavanja ekonomskog rasta.

    Prema njegovim riječima, eventualni problemi na globalnom nivou, uključujući moguće pucanje investicionih balona poput onih vezanih za tehnološki sektor, mogli bi imati posljedice i na lokalna tržišta.

    – Kada dođe do krize, obično se smanjuje vrijednost imovine, nekretnina i novca, a posljedice se prenose i na svakodnevni život građana – zaključio je Osmanbegović.

  • Rastu primanja u zdravstvu Srpske: Nemedicinski radnici u pojedinim bolnicama dobijaju dodatak

    Rastu primanja u zdravstvu Srpske: Nemedicinski radnici u pojedinim bolnicama dobijaju dodatak

    Zaposlene u zdravstvenom sistemu Republike Srpske od avgusta očekuje novo povećanje primanja. Uvećane plate biće isplaćene u septembru, kada će radnici dobiti zaradu za avgust obračunatu sa povećanjem od pet odsto.

    Ovo je drugo povećanje primanja u ovoj godini. Prvo je primijenjeno na aprilsku platu, koja je isplaćena u maju, a odnosilo se na medicinske sestre, tehničare i ljekare specijaliste.

    Istovremeno je uveden i poseban zdravstveni dodatak u iznosu od 250 KM, koji ostvaruju medicinski radnici.

    Međutim, takvo rješenje izazvalo je nezadovoljstvo među zaposlenima koji ne pripadaju medicinskom kadru. Administrativni radnici, tehničko i pomoćno osoblje, kao i njihovi sindikati, ocijenili su da su stavljeni u neravnopravan položaj jer nisu obuhvaćeni istim pravima.

    Nakon razgovora predstavnika Univerzitetskog kliničkog centra Republike Srpske i sindikata postignut je dogovor da od avgusta i nemedicinski radnici ove ustanove ostvaruju mjesečni dodatak od 150 KM.

    Iz Samostalnog sindikata radnika u zdravstvu i socijalnoj zaštiti Republike Srpske navode da se ovoj praksi pridružuje sve više zdravstvenih ustanova.

    Prema njihovim informacijama, dodatak od 150 KM za nemedicinske radnike odobrile su i bolnice u Bijeljini, Doboju i Foči.

    – Nakon održanih razgovora i konsultacija, sve više zdravstvenih ustanova prihvata ovaj model poboljšanja materijalnog položaja nemedicinskih radnika. Naš cilj je da svi zaposleni u zdravstvenom sistemu budu jednako uvaženi i adekvatno vrednovani, bez obzira na radno mjesto ili ustanovu u kojoj su zaposleni. Time se nastavlja proces unapređenja položaja nemedicinskog osoblja – saopšteno je iz Samostalnog sindikata radnika u zdravstvu i socijalnoj zaštiti Republike Srpske.

    Sličan stav zauzima i Savez sindikata Republike Srpske, koji je pozvao rukovodioce svih javnih zdravstvenih ustanova da, u skladu sa svojim mogućnostima i ovlašćenjima, obezbijede odgovarajuće dodatke i za administrativne, tehničke i pomoćne radnike.

    Kako navode iz Saveza, pojedini direktori su već prepoznali značaj ovakvog poteza i odlučili da obezbijede dodatna sredstva za nemedicinske radnike, ali upozoravaju da zbog različite prakse među zdravstvenim ustanovama sada postoje razlike u pravima zaposlenih koji obavljaju iste poslove.

    – Potrebno je da sve javne zdravstvene ustanove preduzmu korake kako bi se otklonile postojeće razlike i obezbijedio jednak tretman nemedicinskih radnika u cijelom zdravstvenom sistemu Republike Srpske – poručili su iz Saveza sindikata Republike Srpske.

  • Nedostatak domaće radne snage u RS puni tržište strancima

    Nedostatak domaće radne snage u RS puni tržište strancima

    Republika Srpska sve više zavisi od strane radne snage, a u prvih pet mjeseci ove godine stranim državljanima izdato je 2.066 radnih dozvola, čime je za nekoliko mjeseci gotovo dostignuta ukupna godišnja kvota za nova zapošljavanja.

    Poslodavci upozoravaju da je nedostatak radnika sve izraženiji, posebno u građevinarstvu i drugim deficitarnim djelatnostima, dok iz ugostiteljstva poručuju da nastoje odgoditi trenutak kada će i oni morati u većoj mjeri angažovati strane radnike.

    Šta pokazuju podaci o izdatim radnim dozvolama?

    “Prema podacima Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske, od januara do maja stranim državljanima izdato je ukupno 2.066 radnih dozvola. Od tog broja, 1.499 dozvola odnosi se na nova zapošljavanja, dok je 567 dozvola produženo”, navodi se u podacima Privredne komore RS.

    Time je premašena godišnja kvota za novo zapošljavanje stranih radnika u Republici Srpskoj, koja za 2026. godinu iznosi 1.500 dozvola. U okviru kvote izdate su i 134 nove radne dozvole koje će važiti nakon 1. juna 2026. godine, kao i 85 produženih radnih dozvola.

    Na nivou Bosne i Hercegovine ukupna godišnja kvota radnih dozvola za strane državljane u 2026. godini iznosi 7.427 dozvola. Od tog broja, Federaciji BiH pripada 4.500 dozvola, Republici Srpskoj 2.000, a Brčko distriktu BiH 927 dozvola.

    Kada je riječ o produženju već izdatih radnih dozvola, predviđena je posebna kvota od 2.350 dozvola, od čega se na Federaciju BiH odnosi 1.500, Republiku Srpsku 500, a Brčko distrikt BiH 350 dozvola.

    Pročitajte i ovo:
    BiH će nedostajati 100.000 radnika
    Zašto ugostitelji i dalje izbjegavaju zapošljavanje stranih radnika?

    Goran Kurtinović, član Upravnog odbora Udruženja poslodavaca ugostiteljstva i turizma Republike Srpske “Horeca”, kazao je za “Nezavisne novine” da se ugostitelji i dalje bore kako bi spriječili da strani radnici počnu raditi u ugostiteljskim objektima, oni smatraju da radnu snagu treba usmjeriti prema drugim privrednim granama, poput građevinarstva.

    “Nadam se da ćemo biti posljednja privredna grana koja će doći u tu situaciju, ali polako gubimo bitku, jer je generalno prisutna nestašica radnika, a posebno kvalitetne radne snage”,  kazao je Kurtinović.

    On je istakao da bi na nivou države trebalo urediti sistem kojim bi se spriječio odlazak domaćih radnika.

    “Mi svake godine pričamo o tome da nam je otišao veliki broj radnika i godinama govorimo o posljedicama, a ne bavimo se uzrocima”,  naveo je Kurtinović.

    U kojim djelatnostima najviše nedostaje radnika?

    Predsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske Zoran Škrebić kazao je ranije za “Nezavisne novine” da povećanje kvota za strane radnike može biti i ohrabrujuće, jer pokazuje da se privreda postepeno oporavlja.

    “To je još daleko od dobrog stanja. Ono što je bitno napomenuti jeste da je u svim djelatnostima primjetan nedostatak radne snage, od nekvalifikovanih do visokokvalifikovanih radnika. Najizraženiji nedostatak je u Banjaluci, jer je tu velika koncentracija ljudi i privrede, naročito građevinarstva. Dosta je velika potražnja za radnicima, majstorima iz oblasti građevinarstva”, istakao je Škrebić.

    Prema njegovim riječima, nije isključeno da u narednom periodu dođe do novih zahtjeva za povećanje kvota za strane radnike, ali će to zavisiti od privredne aktivnosti.

    Kako demografski trendovi utiču na tržište rada?

    Škrebić je objasnio da je jedan od razloga za potrebu angažovanja stranih radnika i nepovoljan demografski trend.

    “Slobodno mogu da kažem, a to pokazuje i zvanična statistika, da mi svake godine imamo oko 15.000 penzionera i 9.000 mladih ljudi koji završavaju srednju školu. To je automatski nedostatak koji se pojavljuje svake godine”, rekao je Škrebić.

  • Ono što zakon ne poznaje, a praksa svakodnevno pokazuje

    Ono što zakon ne poznaje, a praksa svakodnevno pokazuje

    “Racija” u jednoj paljanskoj diskoteci danima je bila jedna od glavnih tema u javnosti. Policija je tek nakon brojnih pitanja i reakcija građana potvrdila da je tokom intervencije korištena sila.

    Prije nekoliko mjeseci Republika Srpska našla se u situaciji da ima vršioca dužnosti predsjednika.

    U aprilu ove godine pravosnažno je osuđen banjalučki advokat zbog malverzacija sa nekretninama.

    Javnost je ranije pratila i slučaj hirurga koji je dva puta pravosnažno osuđivan – jednom zbog primanja mita, a drugi put zbog nesavjesnog liječenja, nakon što je pacijentkinji greškom odstranio zdrav jajnik.

    Povremeno se otvara i pitanje direktora starijih od 65 godina. Rasprave se vode, ali konkretnih promjena i dalje nema.

    Sve ove priče u određenom trenutku bile su u centru pažnje. O njima se govorilo danima, izazivale su brojne reakcije i otvarale pitanja o radu institucija.

    Ali šta ih zapravo povezuje?

    Naizgled, riječ je o potpuno različitim slučajevima. Međutim, zajedničku nit pokušao je da pronađe banjalučki advokat Dario Sandić, koji je u objavi na društvenim mrežama ukazao na niz pojava koje, kako tvrdi, postoje u praksi, iako ih zakoni ne poznaju.

    “Racija ne postoji u propisima Republike Srpske, kao ni v.d. predsjednik Srpske, ni direktor stariji od 65 godina, ni osuđivani advokat, ni osuđivani ljekar…” naveo je Sandić.

    Jedna rečenica otvorila je pitanje – kako je moguće da određene situacije postanu dio svakodnevice iako formalno ne bi trebalo da postoje?

    Šta postoji, a šta nedostaje?

    Sandić za Srpskainfo kaže da je problem u tome što se kod nas često pojavljuju pojave koje nisu predviđene zakonima, dok istovremeno nedostaju stvari koje bi morale biti osnov svakog uređenog društva.

    – Imamo racije, vršioce dužnosti, direktore koji ostaju na funkcijama i nakon zakonskih ograničenja, nekvalifikovane radnike, osuđivane advokate i ljekare, penzionere koji rade poslove od velike odgovornosti, projekte koji počinju prije završetka procedura. Sa druge strane, nemamo dovoljno zdravstvene zaštite, sigurnosti, pravne izvjesnosti, kvalitetnog obrazovanja i infrastrukture – kaže Sandić.

    Prema njegovim riječima, najveći problem nije nedostatak propisa, već njihova primjena.

    – Naši zakoni su u velikoj mjeri usklađeni sa evropskim standardima. Problem nastaje kada se oni ne primjenjuju. Kada bi se dosljedno primjenjivali, odgovornost bi morala postojati na svim nivoima vlasti – tvrdi Sandić.

    On smatra da je tokom posljednjih decenija stvoren sistem u kojem izostaje stvarna odgovornost.

    – Živimo u krugu iz kojeg je teško izaći. Institucije koje bi trebalo da utvrđuju odgovornost često ne rade svoj posao kako treba, pa se stvara osjećaj da posljedice ne postoje – navodi Sandić.

    Novac kao pokretač svega

    Sandić tvrdi da se političke i društvene teme često koriste kao sredstvo za skretanje pažnje sa ekonomskih i socijalnih problema.

    – Priče o velikim nacionalnim pitanjima često postaju zamjena za razgovor o tome kako ljudi žive, kakvo im je zdravstvo, obrazovanje i sigurnost. Ako građanin nema posao, nema adekvatnu zdravstvenu zaštitu i suočava se sa problemima, a ipak povjeruje da je najveća prijetnja neko drugi, onda se problem ne rješava – kaže on.

    Dodaje da se, prema njegovom mišljenju, odluke često donose sa ciljem zaštite interesa pojedinaca, a ne javnog dobra.

    – Ako treba mijenjati zakone da bi se zaštitili određeni interesi, mijenjaće se. Ako treba donositi političke odluke koje slabe institucije, donosiće se. Ako treba koristiti najteže riječi i podjele kako bi se održala podrška, koristiće se – tvrdi Sandić.

    Kako kaže, takav sistem opstaje jer nema dovoljno mehanizama koji bi osigurali odgovornost.

    – Kada nema posljedica, onda se stvara uvjerenje da je sve dozvoljeno. Posljednjih 30 godina taj obrazac se samo učvršćivao – ističe on.

    Kao mogući izlaz vidi jačanje institucija i standarda koji postoje u razvijenim evropskim društvima.

    – Jedna od nada jeste približavanje Evropskoj uniji, gdje ipak postoje mehanizmi koji ne dozvoljavaju da se sve može riješiti novcem i vezama. Druga nada je povratak mladih i obrazovanih ljudi koji bi mogli mijenjati društvo – zaključuje Sandić.

    I upravo se tu vraćamo na početak priče. Nekoliko različitih događaja pokazalo je isto pitanje: koliko je velika razlika između onoga što piše u propisima i onoga što građani svakodnevno vide oko sebe.

  • Podrška mladim poljoprivrednicima ključ opstanka sela i Republike Srpske

    Podrška mladim poljoprivrednicima ključ opstanka sela i Republike Srpske

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske i lider Ujedinjene Srpske dr Nenad Stevandić poručio je da će Republika Srpska opstati i razvijati se ukoliko nastavi da podržava mlade ljude koji ostaju na selu, stvaraju, proizvode i unapređuju svoja porodična imanja, ističući da upravo oni predstavljaju najveći potencijal domaće poljoprivrede i ruralnog razvoja.

    Tokom posjete Poljoprivrednoj zadruzi “Domaćin”, Stevandić je zajedno sa domaćinima obišao savremene plastenike i upoznao se sa proizvodnim kapacitetima zadruge, naglasivši da su znanje, mladost i energija najveća snaga Republike Srpske.

    “Učimo od mlađih. Čekamo da se Luka oženi da to proslavimo, a inače vidite kakvo čudo prave mlađi, pametniji ljudi. Nove generacije znaju da pronađu izvor hrane. Država koja bude imala hranu, energiju i koja upotrijebi pamet i mladost – neće propasti”, rekao je Stevandić.

    Poljoprivrednik Luka Vračar predstavio je rad zadruge, istakavši da se trenutno proizvodi salatar krastavac, paprika i paradajz u plastenicima koji se prostiru na više od 1.200 kvadratnih metara, te da zadruga posjeduje i jedinu akvaponiju u Bosni i Hercegovini, čime predstavlja pionira u primjeni savremenih tehnologija u domaćoj poljoprivredi.

    Vračar je naglasio da je razvoj zadruge značajno ubrzan zahvaljujući podsticajima i dobroj saradnji sa Agencijom za agrarna plaćanja Republike Srpske.

    “Naš razvoj i napredak mnogo su ubrzani zahvaljujući podsticajima i pomoći Agencije. Saradnja je korektna i dobra, a nadamo se da ćemo i u budućnosti imati podršku kako bismo razvijali naše ruralne krajeve, posebno mladim ljudima koji žele da se bave poljoprivredom”, rekao je Vračar.

    On je istakao da je osnivanje poljoprivredne zadruge bilo odgovor na izazove sa kojima se suočavaju mali proizvođači.

    “Kod nas su parcele male i usitnjene. Udruživanjem smo omogućili zajednički izlazak na tržište, postali zanimljiviji velikim trgovačkim lancima i ostvarili veoma dobru saradnju i sa međunarodnim projektima”, rekao je Vračar.

    Direktor Agencije za agrarna plaćanja Republike Srpske Aleksandar Trinić rekao je da Agencija godinama pruža podršku zadruzi “Domaćin” i da će to činiti i u narednom periodu kroz različite mjere podsticaja.

    Posebno je istakao da Luka Vračar predstavlja jedan od rijetkih i vrijednih primjera mladih ljudi koji su odlučili da se vrate na selo, osnuju poljoprivrednu zadrugu i pokažu da se znanjem, radom i zajedništvom može graditi uspješna poljoprivredna proizvodnja i ostati živjeti na svom ognjištu.

    Stevandić je nakon obilaska na društvenoj mreži X poručio da upravo ovakve porodice predstavljaju bogatstvo Republike Srpske.

    “Znanje, mladost i energija. Republika Srpska će opstati ako podržimo mlade domaćine koji stvaraju, proizvode i unapređuju svoja imanja i pokažu da se od toga može živjeti dobro i zdravo. Kod Luke Vračara i njegove porodice, uključujući i dedu, vidjeli smo to bogatstvo i budućnost”, poručio je Stevandić.