Kategorija: Društvo

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH sutra će biti pretežno sunčano i vrlo toplo, a po podne se očekuje prolazno naoblačenje.

Јutro će biti svježe, a u višim predjelima hladno, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Duvaće slab i promjenljiv vjetar, a po podne slab do umjeren, južnih smjerova.

Јutarnja temperatura vazduha biće od 13 do 18, na jugu do 22, u višim predjelima oko devet, a dnevna od 30 do 36, u višim predjelima od 24 stepena Celzijusova.

Prema podacima Federalnog hidrometeorološkog zavoda, od jutros, pa do sredine dana padala je kiša koja se premještala sa zapada prema istoku. U Hercegovini su lokalni pljuskovi registrovani na jugoistoku i istoku u drugoj polovini dana.

Temperatura vazduha u 14.00 časova: Bjelašnica 10, Sokolac, Han Pijesak i Čemerno 20, Gacko i Kneževo 23, Višegrad, Rudo, Srebrenica i Višegrad 24, Zvornik, Foča i Sarajevo 25, Drinić 26, Ribnik, Šipovo, Srbac, Mrkonjić Grad, Tuzla i Bugojno 27, Bijeljina, Zenica i Livno 28, Doboj, Prijedor, Bileća, Novi Grad, Sanski Most i Bihać 29, Banjaluka i Trebinje 30, Neum 31, a Mostar 33 stepena Celzijusova.

Vatrogasci pokušavaju da spriječe širenje vatre na planini Plješivici kod Bihaća, a pridužiće im se i helikopter Oružanih snaga BiH.

U koordinaciji sa Gorskom službom spasavanja podignut je dron da bi se iz vazduha precizno utvrdile tačke aktivnih žarišta i evidentirale njihove koordinate, na osnovu kojih će djelovati helikopter Oružanih snaga BiH.

Vatrogasci su noć proveli na terenu, a nakon što se požar tokom noći pomjerio iz područja minskog polja, otvorene su mogućnosti za intenzivnije djelovanje ekipa na terenu.

Iz gradske uprave apelovali su da građani ne podižu privatne dronove u području požarišta, jer bi time mogli direktno ugroziti bezbjednost posade helikoptera i onemogućiti ili prekinuti akciju gašenja iz vazduha.

Studenti ili srednjoškolci koji uskoro prvi put dolaze u Banjaluku ili se vraćaju u nju kako bi nastavili školovanje i studiranje stan u gradu na Vrbasu teško mogu pronaći za manje od 500 KM. Mjesečni najam, sudeći prema oglasima, dostigao je cifre i do 1.000 KM.

Koliko trenutno košta najam stana u Banjaluci?

Tako se na popularnim sajtovima za oglašavanje prodaje ili iznajmljivanja stanova najjeftiniji smještaji koji su iole pristojno opremljeni iznajmljuju za 500 KM, dok cijena zatim raste, pa se mnogi stanovi iznajmljuju za 650, 700 i 750 KM. Ipak, postoje i oni stanovi koji se iznajmljuju za 850, 900 i 1.000 KM, a koji obično studentima bivaju nedostižan san.

Zašto studenti sve teže pronalaze odgovarajući stan?

Da se studenti već raspituju za stanove, u razgovoru za “Nezavisne novine” potvrdio je Aleksandar Vuković iz Agencije za nekretnine “Condo” iz Banjaluke.

“U zadnjih sedam ili osam dana imamo baš mnogo poziva od strane samih studenata za stanove za najam. Što se tiče ponude, ima je, ali nije baš odgovarajuća za studente. To su obično stanovi koji su ili za bračne parove ili zaposlene osobe. Obično se traže osobe za duži period koje imaju stabilniji posao”, kaže Vuković.

Kako dodaje, cijene se kreću od 550 KM pa naviše za jednosoban stan od 36 kvadrata ili više.

Da su te cijene često studentima velike, potvrđuje i sam Vuković, koji dodaje da na visinu najma utiče i kako je stan opremljen.

Šta utiče na rast cijena najma?

Dragan Milanović, direktor Agencije za nekretnine “Remax” iz Banjaluke, ističe da se još veće interesovanje studenata i srednjoškolaca za iznajmljivanjem očekuje u narednim danima, odnosno krajem avgusta i početkom septembra.

Kako ističe, svake godine cijene najmova pomalo rastu shodno drugim cijenama, a takođe, i on dodaje, da na krajnju cifru iznajmljivanja utiče i opremljenost stana, kao i lokacija.

“Cijene kupovine su veće, tako da je poskupio i najam. Nema više jeftinih stanova. Sada su najjeftiniji 450-500 KM, pa naviše”, kaže Milanović za “Nezavisne novine”.

Prema njegovim riječima, u Banjaluci se mogu naći i luksuzni stanovi čija cijena prelazi i 1.000 KM, međutim, on navodi da takve stanove ne uzimaju studenti, već poslovni ljudi.

Kako se studenti prilagođavaju visokim kirijama?

“Studenti se dogovore, njih dvoje ili troje, uzmu veći stan, pa podijele troškove. Njima je važna lokacija, to je njihov specifičan zahtjev. Bitno im je da imaju blizu javni prevoz ili da je blizu kampusa i Univerziteta, jer obično nemaju automobil”, kaže on.

Milanović za “Nezavisne novine” ističe da se posljednjih godina primjećuje da vlasnicima nisu jedina ciljna grupa studenti, pa bolje opremaju stanove.

“Rijetko ćete naći sada novi stan za izdavanje, a da je namješten starim namještajem. A sve to poskupljuje najam”, navodi on.

Da su cijene najmova visoke, potvrđuju i studenti sa kojima smo razgovarali.

“Krajem jula sam zajedno sa prijateljima počeo tražiti stan, jer je sada izbor veći nego što će biti kasnije, međutim, još ga nismo našli. Cijene su baš visoke i planiram kiriju dijeliti sa još dva prijatelja s kojima ću živjeti”, kaže jedan student koji će od oktobra početi sa studiranjem na banjalučkom Univerzitetu.

Vlada Hrvatske odobrila je korišćenje dva aviona “kanadera” za pomoć u gašenju požara u BiH.

“Vlada je danas na telefonskoj sjednici donijela odluku o prelasku granice Oružanih snaga Hrvatske radi pružanja humanitarne pomoći u gašenjem požara u BiH na području opštine Bosansko Grahovo”, saopštila je Vlada Hrvatske.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković ranije je telefonom razgovarao s predsjedavajućom Savjeta ministara Borjanom Krištom koja je zamolila pomoć Hrvatske u gašenju požara, navedeno je u saopštenju.

Za izvršenje ovog zadatka u BiH odobreno je korištenje dva “kanadera” Hrvatskog ratnog vazduhoplovstva, s dvije posade pripadnika Oružanih snaga Hrvatske, prenosi Srna.

Predsjedavajuća Savjeta ministara Borjana Krišto zahvalila je Vladi Hrvatske za pomoć u gašenju požara na planini Dinari.

“Hvala za brzu i konkretnu pomoći u gašenju požara na Dinari. U stalnoj smo koordinaciji kako bismo zaustavili širenje požara”, istakla je Krištova.

Hvala @VladaRH, @AndrejPlenkovic i ministru @grlicradman na brzoj i konkretnoj pomoći u gašenju požara na Dinari. U stalnoj smo koordinaciji kako bismo zaustavili širenje požara. Hvala Hrvatskoj na solidarnosti i prijateljstvu kada je najpotrebnije. 🇧🇦🇭🇷

— Borjana Krišto (@KristoBorjana) August 17, 2026

Požar na Dinari koji je prešao iz BiH u Hrvatsku još nije ugašen, objavili su jutros hrvatski mediji.

Vatra je buknula na širem području Bosanskog Grahova prije nekoliko dana, a širi se prema dubini Parka prirode Dinara, te prema naseljima u podnožju planine.

Helikopter Oružanih snaga BiH upućen je danas poslijepodne na gašenja požara na planini Plješevici kod Bihaća, saopšteno je iz Ministarstva odbrane u Savjetu ministara.

Gašenje požara na Plješevici, u neposrednoj blizi granice BiH i Hrvatske, otežano je zbog nepristupačnog i minski sumnjivog područja.

Na poziv lokalnih struktura vlasti, Predsjedništvo BiH odobrilo je upotrebu helikoptera Oružanih snaga radi gašenje požara iz vazduha.

U saopštenju se podsjeća da je helikopter Oružanih snaga i danas gasio požar u rejonu Bosanskog Grahova.

Helikopter s posadom i cisterna s gorivom iz Prvog helikopterskog skvadrona Brigade vazdušnih snaga i protuvazdušne odbrane Oružanih snaga upućeni su iz Banjaluke u ovu ugroženu opštinu u ranim jutarnjim časovima.

Tokom dva sata izbačeno je šest tona vode.

Foto: RTRS/Ustupljena fotografija

Danas, nešto prije 14.00 časova, službeno vozilo Civilne zaštite Grada Zvornika, koje je bilo parkirano u blizini obale, završilo je u rijeci Drini.

U trenutku događaja u vozilu nije bilo lica, te, na sreću, nije bilo povrijeđenih.

Na vozilu je pričinjena materijalna šteta, a ono je u međuvremenu izvučeno iz rijeke.

Nadležne službe utvrdiće sve okolnosti koje su dovele do ovog događaja.

Foto: RTRS

 

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH sutra se očekuje osvježenje, uz prolaznu kišu i pad temperature za pet do 10 stepeni, dok će na jugu i dalje biti vrlo toplo sa temperaturom do 33 stepena Celzijusova.

Tokom noći i ujutru oblačnost sa kišom premještaće se od sjevera i zapada ka istoku, a padavine će tokom dana prestati uz postepeno razvedravanje i više sunčanih perioda, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Na jugu će biti sunčanije i vrlo toplo, a poslije podne ponegdje su mogući prolazni pljuskovi. Očekuju se male i neujednačene količine padavina.

Vjetar će ujutru biti umjeren do jak, sjeverni i sjeveroistočni, a tokom dana slab.

Minimalna temperatura vazduha biće od 12 do 19 stepeni, na jugu do 22, a maksimalna od 25 do 30 stepeni, na jugu oko 33, u višim predjelima od 21 stepen Celzijusov.

Većina putnika pojam „gotovina“ na granici povezuje isključivo s novčanicama u novčaniku ili novcem skrivenim u prtljazi. Međutim, pravila koja se primjenjuju pri unosu i iznosu novca mogu obuhvatiti i znatno manje očigledna sredstva plaćanja.

Među njima su i određene kartice s unaprijed uplaćenim sredstvima, zbog čega putnici koji prelaze granicu Bosne i Hercegovine i Hrvatske trebaju znati da obična bankovna kartica i prepaid kartica nisu isto.

Hrvatska Carina izričito navodi prepaid kartice

Hrvatska Carinska uprava u svojim aktuelnim uputama, označenim kao nova pravila od 26. marta 2026. godine, među oblicima gotovine izričito navodi i „kartice s unaprijed uplaćenim sredstvima“.

U istu kategoriju Carina ubraja novčanice i kovanice, određene čekove, putničke čekove, zadužnice i novčane naloge, ali i određene zlatnike te zlatne poluge, zrnca ili grumene odgovarajuće čistoće.

To znači da se pri prelasku spoljne granice Evropske unije ne posmatraju nužno samo novčanice koje putnik ima kod sebe.

Obična bankovna kartica nije isto što i prepaid kartica

Za putnike je posebno važno razumjeti da se ovo ne odnosi na stanje na običnom bankovnom računu.

Ako neko na svojoj standardnoj debitnoj kartici povezanoj s računom ima, na primjer, 15.000 ili 30.000 eura, to samo po sebi ne znači da na granici fizički prenosi taj iznos gotovine. Propisi o prepaid karticama odnose se na drugačiju vrstu instrumenta.

Evropska uredba 2018/1672 prepaid karticu definiše kao nenominalnu karticu koja pohranjuje ili omogućava pristup novčanoj vrijednosti ili sredstvima koja se mogu koristiti za plaćanje, kupovinu robe i usluga ili zamjenu za novac, pri čemu kartica nije povezana s bankovnim računom.

Upravo mogućnost da se određena vrijednost fizički prenese preko granice na malom predmetu jedan je od razloga zbog kojih su takvi instrumenti obuhvaćeni evropskim pravilima o kontroli kretanja gotovine.

Granica od 10.000 eura i dalje je ključna

Prema trenutno objavljenim informacijama hrvatske Carinske uprave, fizička osoba koja ulazi na područje Evropske unije ili ga napušta i sa sobom nosi gotovinu u vrijednosti od 10.000 evra ili više, odnosno protuvrijednost u drugim valutama ili drugim sredstvima plaćanja, obavezna je taj iznos prijaviti carinskom službeniku.

Praktično, putnik ne bi trebalo da gleda samo koliko novčanica ima kod sebe, već i da li sa sobom nosi druga sredstva koja prema propisima ulaze u pojam gotovine.

Šta to znači za putnike iz BiH?

Putnik koji iz Bosne i Hercegovine ulazi u Hrvatsku i sa sobom nosi veću količinu novca, zlato ili odgovarajuću prepaid karticu ne bi trebalo automatski da zaključi da se prag od 10.000 evra odnosi samo na novčanice.

Hrvatska Carinska uprava navodi da se gotovina može prijaviti na propisanom obrascu. Obrazac se može elektronski ispuniti i poslati prije dolaska na granicu, može se odštampati i predati carinskom službeniku, a moguće ga je ispuniti i na samom graničnom carinskom uredu.

Obrazac se može popuniti na hrvatskom ili engleskom jeziku.

Možete prenijeti i 20.000 ili 50.000 eura – ali morate prijaviti

Još jedna česta zabluda jeste da je prenošenje većeg iznosa novca preko granice samo po sebi zabranjeno ili sumnjivo. Nije.

Hrvatska Carinska uprava naglašava da je unos i iznos gotovine slobodan i bez ograničenja u iznosu. Putnik može prenijeti i 20.000, 50.000 ili više eura, ali kod iznosa od 10.000 eura ili više mora ispuniti obavezu prijave.

Prilikom prijave mogu biti tražene informacije o vlasniku novca, njegovom porijeklu, namjeni i krajnjem primaocu.

Carina može reagovati i ispod 10.000 evra

Prag od 10.000 evra ne znači da su iznosi ispod te granice potpuno izvan kontrole.

Evropska pravila omogućavaju nadležnim tijelima da postupaju i kod nižih iznosa ako postoje indicije da je novac povezan s kriminalnim aktivnostima. U takvim okolnostima mogu se preduzeti odgovarajuće mjere kontrole.

Kod neprijavljivanja iznosa za koji postoji obaveza prijave, gotovina može biti privremeno zadržana, a za kršenje propisa predviđene su i novčane kazne.

Neprijavljen novac može skupo koštati

Da prijavljivanje nije formalnost koju treba ignorisati pokazuju i slučajevi sa granice. Hrvatska Carinska uprava je tokom 2026. godine više puta objavljivala slučajeve neprijavljenog unosa velikih iznosa novca iz Bosne i Hercegovine i drugih država.

U jednom slučaju na ulasku u EU kod Stare Gradiške utvrđeno je da državljanin BiH nije prijavio ukupno 32.000 eura, zbog čega mu je izrečena novčana kazna od 9.600 eura.

U drugom slučaju, na graničnom prelazu Stara Gradiška, državljanka BiH nije prijavila 29.200 eura, a izrečena joj je kazna od 8.820 evra.

Šta putnik treba zapamtiti?

Najvažnije je da 10.000 evra nije maksimalan iznos koji smijete prenijeti preko granice. To je prag iznad kojeg nastaje obaveza prijave, odnosno 10.000 evra ili više.

Takođe, pojam gotovine u pravilima nije ograničen samo na novčanice i kovanice. Hrvatska Carinska uprava u aktuelnim pravilima izričito navodi i kartice s unaprijed uplaćenim sredstvima, uz ostale propisane instrumente i određene oblike zlata.

Zato prepaid kartica s većim unaprijed uplaćenim iznosom nije isto što i Visa ili Mastercard kartica povezana s tekućim računom. Upravo ta razlika može biti važna na granici, posebno ako putnik uz prepaid karticu nosi i novčanice, zlato ili druge instrumente koje carinski propisi tretiraju kao gotovinu.

Ako prelazite iz BiH u Hrvatsku, odnosno ulazite u carinsko područje Evropske unije, najbolje je unaprijed provjeriti šta tačno nosite sa sobom i, kada postoji obaveza, novac prijaviti prije nego što dođe do kontrole.

(Banjaluka.net)

Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske pripremio je, u skladu sa izmjenama Zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju RS, novi vodič kroz Pravo na naknadu plate za vrijeme privremene spriječenosti za rad (bolovanje).

Velike gužve na naplatnim stanicama na auto-putevima u Republici Srpskoj uskoro će postati prošlost, jer Javno preduzeće “Autoputevi Republike Srpske” planira proširiti kapacitete naplatnih stanica Jakupovci i Čatrnja, gdje se najčešće i vide duge kolone.

Ova informacija potvrđena je za “Nezavisne novine” iz “Autoputeva Republike Srpske”, a kako ističu, do ove odluke se došlo nakon detaljne analize postojećeg stanja.

Zašto se proširuju naplatne stanice Jakupovci i Čatrnja?

“Naplatne stanice trebalo bi da budu proširene kako bi se obezbijedilo nesmetano odvijanje saobraćaja i skratilo vrijeme čekanja prilikom plaćanja putarine. Naplatna stanica Jakupovci i naplatna stanica Čatrnja ujedno su i najopterećenije naplatne stanice u mreži auto-puteva u Srpskoj, što je posebno vidljivo u dane vikenda i tokom ljetne i zimske turističke sezone, kada se povećava intenzitet tranzitnog saobraćaja”, istakli su oni u odgovoru za “Nezavisne novine”.

Kako vozači već danas mogu izbjeći gužve?

A kako bi se kolone, kojima vozači ovog ljeta često svjedoče, smanjile, iz Javnog preduzeća “Autoputevi Republike Srpske” svim korisnicima preporučuju korištenje elektronske naplate putarine.

Oni ističu da je to najjednostavniji, najbrži i najpovoljniji način plaćanja putarine na auto-putevima u Srpskoj.

“TAG uređaje korisnici mogu da kupe na naplatnim stanicama u Jakupovcima, Čatrnji, Prnjavoru, Kladarima i Kostajnici, kao i na prodajnim mjestima u Poslovnoj jedinici u Bijeljini i u sjedištu preduzeća, u Banjaluci”, dodaju oni navodeći da cijena TAG uređaja iznosi 40 KM.

Iz ovog preduzeća napominju da pri svakoj dopuni korisničkih računa, korisnik ostvaruje popust u iznosu od 15 odsto.

Šta još najavljuju “Autoputevi Republike Srpske”?

Na pitanje da li planiraju u narednom periodu prodaju TAG uređaja po sniženim cijenama, što je ranije bilo slučaj, iz “Autoputeva RS” navode da pripremaju niz noviteta, ali nisu otkrili o čemu je riječ.

Gdje se sve može koristiti TAG uređaj?

Vrijedi podsjetiti da od 4. juna ove godine vozači sa jednim TAG uređajem mogu plaćati putarinu u Srbiji i Republici Srpskoj. Takođe, plaćati se sa TAG uređajem može i u Federaciji BiH.

“Važno je podsjetiti da ‘Autoputevi Republike Srpske’ od juna 2023. godine imaju sporazum sa ‘Autocestama FBiH’, kojim je korisnicima omogućeno da koriste jedan TAG uređaj za plaćanje putarine u Federaciji BiH, a korisnicima iz FBiH je omogućeno da koriste svoje uređaje za plaćanje u Republici Srpskoj. Pogodnosti uvezivanja sistema sa Srbijom moći će da koriste samo vlasnici TAG uređaja kupljenih na prodajnim mjestima ‘Autoputevi Republike Srpske'”, naveli su ranije iz ovog preduzeća.