U Republici Srpskoj danas će biti isplaćena septembarska penzija.
Odlukama Vlade Republike Srpske o redovnim i vanrednim usklađivanjima, penzije su u ovoj godini veće za deset odsto u odnosu na prošlu godinu, a u avgustu je, s ciljem unapređenja materijalnog položaja svih korisnika penzija, isplaćena jednokratna pomoć, prenosi RTRS.
U prvoj polovini 2026. godine Republička tržišna inspekcija razmotrila je 142 reklamacije. Od toga je 102 ocijenjeno kao opravdano, što znači da su kupci bili u pravu u više od sedam od deset slučajeva.
Tokom samog nadzora uvaženo je 90 zahtjeva, a još 12 riješeno je nakon što su inspektori trgovcima naložili mjere. Preostalih 40 prijava ocijenjeno je kao neosnovano, pokazuju podaci Inspektorata Republike Srpske koje je dobio BL portal.
Građani su se najčešće javljali zbog toga što trgovci nisu prihvatali reklamacije tehničkih proizvoda i obuće. Rjeđe su prijavljivali probleme s odjećom i uslugama od opšteg ekonomskog interesa.
Kada proizvod ima nedostatak, potrošač bira način rješavanja. Prema Zakonu o zaštiti potrošača Republike Srpske može da zatraži besplatnu popravku, zamjenu bez dodatnih troškova, povrat novca ili sniženje cijene, ako je to prihvatljivo i trgovcu. Ako trgovac prihvati reklamaciju i kupac odabere povrat novca, dužan je da u roku do sedam dana vrati uplaćeni iznos i nadoknadi trošak vraćanja neispravnog proizvoda.
„Trgovac je dužan da popravku ili zamjenu izvrši u primjerenom roku, ne dužem od 30 dana od podnošenja zahtjeva, te da snosi sve prateće troškove poput rada, materijala, preuzimanja i dostave“, objašnjavaju iz Inspektorata.
Taj rok može biti produžen samo jednom, najviše za 15 dana, ako za to postoje objektivni razlozi i potrošač izričito pristane. Trgovac za nedostatke na proizvodu odgovara do dvije godine, a za polovnu robu može biti ugovoren kraći rok, ali ne kraći od godinu dana. Nedostatak originalne ambalaže nije razlog da trgovac odbije reklamaciju.
Ako je proizvod ispravan, a kupac se nakon kupovine u prodavnici predomisli, trgovac nema zakonsku obavezu da ga zamijeni ili vrati novac.
„Mnogi trgovci izlaze u susret i dozvoljavaju zamjenu ispravne robe, ali to je stvar njihove dobre poslovne prakse, a ne zakonska obaveza“, navode iz Inspektorata.
Kod kupovine na daljinu pravilo je drugačije. Potrošač, uz zakonom propisane izuzetke, može da odustane od ugovora bez obrazloženja u roku od 14 dana od prijema proizvoda. Trgovcu treba da pošalje pisano obavještenje, a sam snosi trošak vraćanja robe. Trgovac je dužan da mu vrati uplaćeni novac najkasnije 14 dana od prijema obavještenja. Izuzeci se, između ostalog, odnose na proizvode izrađene po narudžbi kupca i robu koja se brzo kvari.
Prvi korak je obraćanje trgovcu. Prigovor se može upisati u knjigu reklamacija, ali se može poslati i pisanim ili elektronskim putem. Trgovac mora da potvrdi prijem prigovora i da na reklamaciju odgovori pisano u roku od osam dana. Uz zahtjev treba priložiti kopiju računa ili drugi dokaz o kupovini, poput potvrde o plaćanju karticom ili izvoda sa računa.
Ako trgovac ne odgovori u roku, onemogući podnošenje prigovora ili odbije opravdanu reklamaciju, potrošač može da se obrati Tržišnoj inspekciji. U prijavi treba da navede naziv trgovca, mjesto kupovine, vrstu proizvoda i svoje kontakt podatke, te da priloži dokaz o kupovini, pojašnjavaju iz Inspektorata.
Inspektori, osim postupanja po prijavama, redovno provjeravaju izdavanje računa, isticanje cijena, deklaracije, garancije, uputstva i oglašavanje. Iz Inspektorata poručuju da građani prijavama mogu pomoći da se propusti trgovaca otkriju i otklone.
Iako je teško zamisliti da čovjek s nekoliko promila može normalno hodati, kamoli upravljati automobilom, policijske evidencije bilježe upravo takve slučajeve.
Na putevima Srpske vozači s više od četiri, pa i pet promila sjedaju za volan, učestvuju u nesrećama i ignorišu naređenja.
U avgustu je u Prnjavoru uhapšen vozač s 4,13 promila. U Banjaluci 26. marta vozač folkvagena u nezgodi imao je 4,34. U Mrkonjić Gradu 3. marta izmjereno je 4,36, u Derventi 4,22.
Jedan od najtežih slučajeva bio je u decembru prošle godine: vozač iz Prnjavora 5,05 promila. U Banjaluci u avgustu lani, takođe u folkvagenu i nezgodi, 4,57.
Neslavni rekord pripada ženi iz Gradiške, uhapšenoj u oktobru 2022. na kontroli: 5,19 promila.
Policija bilježi i teško alkoholisane pješake na kolovozu. U Zvorniku 24. septembra pješak je imao 3,76 promila. U Prnjavoru 3. marta pješak iz Banjaluke 4,36. Gradiška policija u decembru 2024. uhapsila je pješaka iz Srpca s 3,60, bratunačka u oktobru lani pješaka s 3,31.
Prema izmjenama Zakona o osnovama bezbjednosti saobraćaja na putevima u BiH iz maja 2026, za više od 1,5 g/kg alkohola predviđena je kazna od 2.000 do 3.000 KM i zabrana upravljanja od najmanje šest mjeseci, prenosi Srpska Info.
Iako 2026. još nije pri kraju, mnogi već gledaju kalendar za sljedeću godinu da vide koji praznici padaju za vikend, a koji na radni dan.
Prvi januar 2027. pada na petak, 2. januar u subotu. Badnji dan je srijeda 6. januar, Božić četvrtak 7. januar. Dan Republike 9. januar pada u subotu. Pravoslavna nova godina, obično neradna za državne službenike u Srpskoj, četvrtak je 14. januar.
Ako Vlada RS i 2027. proglasi 16. februar neradnim povodom Sretenja – Dana državnosti Srbije i Srpske – službenici će odmarati u utorak.
Ramazanski bajram je utorak 9. mart. Katolički Veliki petak 26. mart, Uskrs 28. mart, Uskršnji ponedjeljak 29. mart. Pravoslavni Veliki petak 30. april, Vaskrs 2. maj, Vaskršnji ponedjeljak 3. maj.
Praznik rada 1. maj pada u subotu, 2. maj u nedjelju. Dan pobjede nad fašizmom 9. maj je nedjelja. Kurban-bajram nedjelja 16. maj.
Dan uspostavljanja Dejtonskog sporazuma 21. novembar, prema Zakonu o praznicima RS, pada u nedjelju. Katolički Badnji dan petak 24. decembar, Božić subota 25. decembar, prenose Nezavisne.
Njemačka će od 1. januara naredne godine prepoloviti godišnju kvotu za radnike sa zapadnog Balkana sa 50.000 na 25.000. Građanima BiH to može suziti odlazak na rad, a domaćim poslodavcima ostaviti više radne snage.
Mile Petrović, sekretar Udruženja građevinarstva u Privrednoj komori RS, smatra da smanjenje neće imati veliki uticaj na domaću privredu.
„To je ohrabrujuće iz jednog prostog razloga – ti radnici se povlače direktno iz naših firmi, iz naših privrednih društava, i odlaze da rade u Njemačku i na njemačkom sistemu. Međutim, realno mislim da Njemačka nema ni kapacitet da povuče toliki broj pravih radnika.“
Eventualno manje odlazaka moglo bi pomoći domaćoj privredi, ali prvo treba vidjeti koliko je radnika zaista otišlo prethodnih godina. „Možda su samo oni prilagodili mogućnostima i stvorili jednu bombastičnu izjavu da smanjuju broj ljudi koje će odvoditi, a u suštini ni Njemačka nema toliki broj radnika koji bi mogla da povuče.“
Ekonomista Igor Gavran ističe da bi smanjenje moglo dodatno suziti prilike za zapošljavanje dijela građana BiH.
„Naći će se još manje prilika za zapošljavanje i ostvarivanje prihoda. Neke bi to moglo podstaći, ili natjerati, kako god da na to gledamo, na prihvatanje nepovoljnijih uslova rada i nižih primanja u Bosni i Hercegovini, dok će se drugi samo preorijentisati na traženje posla u nekim trećim zemljama.“
Veliki broj građana već ima dugoročni boravak u Njemačkoj pa se neće vraćati, a dio će i dalje pokušavati da ode, uključujući rad na crno. Sve je, kaže, prije svega odraz loše ekonomske situacije u Njemačkoj. Kompanije otpuštaju radnike i zatvaraju fabrike, pa je logično da prioritet dobiju vlastiti građani.
Jačanje partija koje se protive useljavanju moglo bi dugoročno dodatno smanjiti mjesta za strance. Za građane BiH najbolje bi bilo više radnih mjesta s pristojnim uslovima u vlastitoj zemlji.
Centralno udruženje njemačkog građevinarstva upozorava da bi smanjenje kvote moglo otežati projekte. Oko 30 odsto radnih viza za zapadni Balkan ide u građevinu. Predsjednik Feliks Paklepa kaže da na njemačkim gradilištima svaki sedmi zaposleni ima strani pasoš. Ako kvota bude prepolovljena, građevinarstvo bi do kraja 2026. moglo ostati bez oko 8.000 radnika.
Regulativa obuhvata Albaniju, BiH, Crnu Goru, samoproglašeno Kosovo, Sjevernu Makedoniju i Srbiju. Kvota je 2024. povećana sa 25.000 na 50.000, a sada se vraća na raniji nivo. Njemačko građevinarstvo traži da ostane najmanje 50.000, uz brže izdavanje viza, prenose Nezavisne.
U porodilištima Republike Srpske u protekla 24 časa rođeno je 29 beba.
U Banjaluci je rođeno 11 beba, a u Doboju sedam.
Tri bebe rođene su u Foči, a po dvije u Gradišci, Zvorniku i Istočnom Sarajevu.
Po jedna beba rođena je u Nevesinju i Prijedoru, prenosi RTRS.
BiH će uskoro postati dio globalne Starlink mreže, a satelitski internet kompanije “Spejs iks” trebalo bi da bude dostupan građanima u narednih nekoliko sedmica, najavio je danas ministar komunikacija i transporta u Savjetu ministara Edin Forto.
“Gotovo da nema sedmice da ne dobijem pitanje kada će konačno Starlink doći u BiH. Danas konačno možemo reći da će usluga Starlinka biti dostupna u narednim sedmicama”, rekao je Forto.
Forto je danas u Sarajevu razgovarao sa direktorom Starlinka za globalno licenciranje i aktivaciju tržišta Rebekom Slik Hanter o početku pružanja usluga ove kompanije u BiH i narednim koracima na domaćem tržištu, saopšteno je iz Ministarstva komunikacija i transporta.
On je naveo da će ova tehnologija biti značajna za stanovnike područja u kojima klasična infrastruktura ne može da obezbijedi kvalitetnu internet vezu, ali i za škole, zdravstvene ustanove i druge korisnike.
Starlink obezbjeđuje širokopojasni internet putem mreže satelita u niskoj Zemljinoj orbiti, bez potrebe za klasičnom kablovskom infrastrukturom do korisnika, što može biti posebno značajno za ruralna, planinska i druga teško dostupna područja.
Dolazak Starlinka značiće i novog pružaoca usluga na internet tržištu u BiH, dodatni izbor za građane i privredu, kao i mogućnost primjene satelitske povezanosti u obrazovanju, zdravstvu, poslovanju i komunikacijama u vanrednim situacijama.
Hanterova je izrazila zadovoljstvo što će BiH biti uključena u rastuću Starlink mrežu, navodeći da je cilj kompanije da obezbijedi pouzdanu i brzu povezanost bez obzira na to gdje korisnici žive.
Starlink je u BiH registrovao pravno lice “Starlink BH” i 22. maja podnio Regulatornoj agenciji za komunikacije /RAK/ BiH zahtjev za pružanje usluga pristupa internetu radi dobijanja dozvole za rad. Postupak izdavanja dozvole je u međuvremenu bio u toku.
Današnji sastanak nastavak je razgovora Forte i Hanterove održanih u Vašingtonu prošle godine, kada je pokrenuto pitanje dolaska Starlinka na tržište BiH.
U Čelincu će danas biti ozvaničen početak radova na magistralnom putu Rebrovac-Čelinac-Kotor Varoš.
Radove će izvoditi konzorcijum preduzeća “Kozaraputevi” iz Banjaluke i “Prijedorputevi”.
Izvođače će u 14.00 časova u radove uvesti vršilac dužnosti direktora preduzeća “Putevi Srpske” Miroslav Janković i načelnik Čelinca Vlado Gligorić, najavljeno je iz preduzeća “Putevi Republike Srpske”.
Izjave za novinare predviđene su kod “Bor petrol” pumpe na ulazu u Kotor Varoš, prenosi Srna.
Mrežom seizmoloških stanica Republičkog hidrometeorološkog zavoda Republike Srpske lociran je zemljotres, sa epicentrom oko osam kilometara jugoistočno od Pala.
Zemljotres je registrovan iza osam časova, sa magnitudom od tri Rihtera i procijenjenim intenzitetom u epicentralnoj zoni od četiri stepena Merkalijeve skale.
Zemljotres ovog intenziteta ne može izazvati štete na objektima, a stanovništvo ga može osjetiti u epicentralnoj zoni, prenosi RTRS.
Drugačije stoji objava kojom se otkriva poslovna tajna. I tada poslodavac mora da dokaže opravdan razlog. Ne mora nužno pokazati štetu u novcu, ali nezadovoljstvo komentarom ne zamjenjuje dokaze. U FBiH prije otkaza zbog ponašanja radnik mora da dobije priliku da se izjasni.
Zakon o radu RS ne uređuje posebno mreže. Propisuje razloge za otkaz, među njima težu povredu obaveze i nepoštovanje discipline. Odavanje poslovne ili službene tajne izričito je teža povreda. Političko ili drugo uvjerenje nije opravdan razlog. Ako se poslodavac poziva na objavu, mora pokazati šta je radnik učinio i zašto to vuče otkaz.
U Srpskoj otkaz zbog povrede obaveze ili discipline ne može da se završi usmenom porukom. Poslodavac prvo mora pisano da obavijesti o razlogu, činjenicama i dokazima i da da najmanje osam dana za odgovor. Odluka mora biti pisana i obrazložena. U sporu poslodavac dokazuje da je razlog postojao.
Ni oznaka „privatno“ nije jednostavan odgovor. Poruka nekolicini, komentar u velikoj zatvorenoj grupi i javna objava nemaju isti doseg. Važno je i kako je poslodavac došao do sadržaja.
„Privatna poruka, zatvorena grupa i javna objava mogu imati različit doseg i stepen očekivane privatnosti. Važni su broj i krug primalaca te način na koji je poslodavac pribavio sadržaj. Privatnost komunikacije ne znači automatski da se sadržaj ne može koristiti kao dokaz“, navodi Prnjavorac.
Ombudsmen posebno ističe slučajeve u kojima radnik u dobroj vjeri ukazuje na nezakonitosti ili korupciju. Zakon o radu FBiH izričito kaže da takva prijava ne može biti razlog za otkaz.
Radnik treba da sačuva odluku, spornu objavu i prepisku. U RS može da podnese tužbu bez prethodnog obraćanja poslodavcu, najkasnije šest mjeseci od saznanja za povredu. Inspekcija rada ima kraći rok. Sud može naložiti povratak na rad i isplatu izgubljene plate, u predviđenim slučajevima i privremeni povratak dok spor traje.
U FBiH prvo mora da zatraži zaštitu od poslodavca u roku od 30 dana od prijema odluke. Ako poslodavac u narednih 30 dana ne udovolji, ostaje još 90 dana za tužbu. Može zatražiti i privremeni povratak na posao do kraja spora.
Privatni profil, dakle, nije garancija da objava neće imati posljedice. Ali ni poslodavac ne može dati otkaz samo zato što mu se ne sviđa ono što je radnik napisao.