Kategorija: Društvo

„Imam posao, ali kao da ga nemam. Ugovor mi traje do septembra i ne znam šta poslije toga.“ Tako svoju situaciju opisuje mlada profesorica razredne nastave koja već godinama radi bez sigurnosti stalnog radnog mjesta.

Ova učiteljica, koja nije željela da joj se objavi ime, za BL portal kaže da se, uprkos završenom fakultetu i brojnim prijavama na konkurse, uglavnom zapošljava na određeno vrijeme – kao zamjena za kolege koji su odsutni zbog bolovanja, porodiljskog odsustva ili drugih razloga.

„Prijavljivala sam se u školama u Banjaluci, Laktašima, Gradišci i drugim mjestima. Slala sam veliki broj prijava, ali se uglavnom sve svodi na zamjene. Posebno je teško ljudima koji nisu u mogućnosti da traže posao van svog mjesta“, kaže ona.

Veliki broj konkursa ne znači i veliki broj novih radnih mjesta

Da problem nije izolovan slučaj jedne učiteljice, pokazuju i podaci Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske. Na evidenciji nezaposlenih krajem juna ove godine bilo je registrovano 222 profesora razredne nastave.

Iako se tokom godine raspisuje veliki broj konkursa za učitelje, iz Zavoda objašnjavaju da oni često ne predstavljaju otvaranje novih radnih mjesta. U značajnom broju slučajeva riječ je o privremenim potrebama škola – zamjenama zaposlenih koji su odsutni određeni period.

Zbog toga se isti ili slični konkursi mogu pojavljivati više puta u toku godine, iako se broj sistematizovanih radnih mjesta ne povećava.

Prema podacima Zavoda, u posljednje dvije i po godine putem njihovog posredovanja zaposleno je 535 profesora razredne nastave. Tokom 2024. godine posao je dobilo 257 učitelja, prošle godine 225, dok je u prvih šest mjeseci ove godine zaposleno njih 50.

U istom periodu broj nezaposlenih profesora razredne nastave smanjen je sa 340, koliko ih je bilo sredinom prošle godine, na 222 krajem juna.

Ipak, iz Zavoda upozoravaju da smanjenje broja nezaposlenih ne znači nužno da je ovaj kadar postao deficitaran.

„Manji broj nezaposlenih profesora razredne nastave treba posmatrati u širem kontekstu smanjenja broja radno sposobnog stanovništva, zapošljavanja, migracija i drugih oblika odlaska sa tržišta rada“, navode iz Zavoda.

Sve manje djece, sve manje odjeljenja

Predsjednik Sindikata obrazovanja, nauke i kulture Republike Srpske Dragan Gnjatić smatra da se obrazovni sistem suočava sa ozbiljnim demografskim izazovima.

„Danas imamo značajno manje djece nego ranije. Zbog toga se zatvaraju pojedine područne škole, jer neke više nemaju dovoljan broj učenika, čak ni petnaestak“, rekao je Gnjatić za BL portal.

Manji broj učenika automatski znači i manje odjeljenja, a samim tim i manju potrebu za novim učiteljima. Posebno je to izraženo u manjim sredinama koje već godinama bilježe odlazak stanovništva.

S druge strane, u većim gradovima potrebe za učiteljima su veće, ali ni tamo situacija nije jednaka u svim školama.

Banjaluka prednjači po potražnji

Prema podacima Zavoda za zapošljavanje, najveća potreba za profesorima razredne nastave prošle godine iskazana je u Banjaluci, gdje su škole prijavile potrebu za 251 učiteljem.

Nakon najvećeg grada Srpske slijede Doboj sa 162 tražena učitelja, Istočno Sarajevo sa 66, te Trebinje i Bijeljina sa po 63.

Međutim, iz Zavoda naglašavaju da ni ove brojke ne znače automatski toliko novih radnih mjesta, jer veliki dio prijavljenih potreba otpada na privremene angažmane.

Za mnoge mlade učitelje tako ostaje isti problem – posao pronađu, ali sigurnost zaposlenja i dalje čekaju.

U Republici Srpskoj se u prvoj polovini godine u građevinarstvu dogodilo 15 težih povreda na radu, a dva radnika su poginula, rečeno je Srni u Inspektoratu Srpske.

U Inspektoratu naglašavaju da je u ovom periodu Republička inspekcija rada obavila 770 kontrola u oblasti zaštite na radu, od čega je 314 bilo sa utvrđenim propustima, te su izrečene kazne od 142.000 KM.

Od ukupnog broja, u građevinarstvu je obavljeno 170 kontrola.

“U 2025. godini u oblasti zaštite na radu obavljeno je više od 1.500 kontrola, od čega je 650 bilo sa utvrđenim propustima, te su poslodavcima po tom osnovu izrečene kazne od 304.500 KM. Od ukupnog broja, u građevinarstvu je obavljeno 300 kontrola. U prošloj godini u građevinarstvu se dogodilo 28 težih povreda na radu i tri povrede sa smrtnim ishodom”, naveli su u Inspektoratu,

Inspekcijske kontrole pokazale su da se najčešće utvrđene nepravilnosti odnose na propuste u pogledu organizacije i sprovođenja mjera zaštite na radu, primjenu preventivnih mjera, osposobljavanje radnika za bezbjedan rad, redovno ispitivanje opreme i sredstava rada.

“Inspekcijska kontrola obuhvata kontrolu rada samog poslodavca u smislu donošenja obaveznih internih normativnih akata, kao što je akt o procjeni rizika, kojim poslodavac za svako radno mjesto obavlja procjenu rizika. Ovaj akt treba da sadrži opis procesa rada sa procjenom rizika od povreda ili oštećenja zdravlja na radnom mjestu, u radnoj sredini i mjere za otklanjanje ili smanjenje rizika radi poboljšanja zaštite i zdravlja na radu”, pojasnili su u Inspektoratu.

Inspektor kontroliše da li je poslodavac donio pravilnik o zaštiti na radu, da li je odredio ovlašteno lice ili organizaciju za obavljanje poslova zaštite na radu, te da li poslodavac posjeduje licencu za obavljanje poslova i drugo.

Obavezni dio kontrole je i provjera osposobljenosti radnika za bezbjedan rad jer, svaki radnik mora prije stupanja na rad pohađati obuku iz zaštite na radu, o čemu poslodavac inspektoru treba da predoči dokaze.

Za svakog radnika poslodavac mora predočiti i ljekarsko uvjerenje o obavljenom ljekarskom pregledu, kojim nadležna zdravstvena ustanova potvrđuje da je sposoban za rad na radnom mjestu na koje je raspoređen.

Svaki radnik, u skladu sa radnim mjestom na koje je raspoređen, mora posjedovati lična zaštitna sredstva kao što su šljem, rukavice i radne cipele.

Osim kontrole koja se odnosi na radnike kao izvršioce, jednako je važna i provjera ispravnosti opreme i sredstava rada koja se koriste u radnom procesu, posebno kada je riječ o ispravnosti i bezbjednosti građevinskih skela, različitih radnih mašina, dizalica, kranova.

“Poslodavci su obavezni da putem ovlaštene organizacije za zaštitu na radu vrše stručne preglede i ispitivanje opreme za rad, odnosno za svako pregledano i ispitano sredstvo rada izdaje se upotrebna dozvola, o čemu poslodavac inspektoru mora predočiti dokaz”, napomenuli su u Inspektoratu.

Brojni radnici u Bosni i Hercegovini bili bi spremni da zamijene dio povišice za više odmora, odnosno za slobodne dane.

Pokazalo je to regionalno istraživanje o godišnjim odmorima koje je sprovela grupacija “Alma Career” u okviru koje djeluju portali za zapošljavanje u regiji, među njima i MojPosao.ba, a u prilog tome da je radnicima potrebno više slobodnih dana govori i činjenica da je istraživanje pokazalo da radnici žele 30 dana godišnjeg odmora.

Zašto radnici u BiH žele više dana godišnjeg odmora?

Kada je riječ o zamjeni dijela povišice za slobodne dane, ovo istraživanje pokazuje da bi na to pristalo 25 odsto ispitanika, dok bi 43 odsto takvu odluku razmotrilo u zavisnosti od iznosa povišice. S druge strane, 32 odsto ne bi pristalo na zamjenu.

“Rezultat pokazuje da slobodno vrijeme zaposlenima više nije samo zakonsko pravo, nego benefit koji može značajno uticati na zadovoljstvo, privlačenje i zadržavanje kvalitetnih radnika”, navodi se u istraživanju.

Sem što bi više dana odmora željeli radnici u BiH, istu želju imaju i radnici u Hrvatskoj i Sjevernoj Makedoniji, gdje je istraživanje takođe provedeno.

Koliko godišnjeg odmora trenutno imaju zaposleni u BiH?

“Ispitanici u Bosni i Hercegovini u 2026. godini u prosjeku imaju 21,6 dana godišnjeg odmora, što je blagi rast u odnosu na prošlogodišnjih 21,1 dan. Ipak, njihove potrebe i očekivanja znatno su veći: u prosjeku bi željeli 29,6 dana odmora, odnosno gotovo osam dana više”, dodaju iz MojPosao.ba navodeći da potreba za dužim odmorom raste i s godinama radnika.

Zanimljivo je da zaposleni u državnim kompanijama i institucijama imaju prosječno 24,1 dan odmora, u privatnim kompanijama u stranom vlasništvu 22,4 dana, a u domaćim privatnim kompanijama 20,5 dana.

Da li se zaposleni mogu zaista odmoriti tokom godišnjeg?

Međutim, iako radnici žele više dana godišnjeg, istraživanje je pokazalo da mnogi i tokom odsustva s posla ostaju u komunikaciji s nadređenima.

“Nadređenima je tokom odmora uvijek ili često dostupno 42 odsto ispitanika, kolegama iz vlastitog odjela 33 odsto, a kolegama iz drugih odjela 22 odsto. Rezultati pokazuju da značajan broj zaposlenih ni tokom godišnjeg odmora ne uspijeva u potpunosti napraviti odmak od posla, što može uticati na kvalitet odmora i oporavka”, dodaju oni.

Šta kažu poslodavci o željama radnika?

Rezultati istraživanja i želje radnika nisu iznenadile Sašu Trivića, potpredsjednika Unije poslodavaca Republike Srpske, koji ističe da se to ne dešava od juče, već da je želja za više odmora trend koji se javlja godinama unazad.

“Mi se naravno nastojimo prilagoditi tome. Naravno, imaju i oni drugi koji bi radili više. Neki bi radili manje. Na poslodavcima je da se primaknu što je više moguće željama radnika. To je trend koji je već par godina prisutan na tržištu. Odavno plata nije najvažniji instrument”, kaže on za “Nezavisne novine”.

Šta o rezultatima istraživanja kaže Savez sindikata?

S druge strane, Danko Ružičić, generalni sekretar Saveza sindikata Republike Srpske, u razgovoru za “Nezavisne novine” ističe da mu je teško komentarisati ove podatke navodeći da nije siguran da je pametno da se radnici odriču prihoda koji im pripadaju.

“Plate radnika su skromne imajući u vidu cijene i troškove u BiH i inflaciju, cijene osnovnih životnih namirnica i cijene sindikalne potrošačke korpe”, kaže on, dodajući da nema potrebe da se radnici odriču dijela povišice ili plate.

On dodaje da je Zakonom o radu u Republici Srpskoj predviđeno da svaki radnik koji ima više od šest mjeseci radnog staža u kompaniji ima pravo na puni godišnji odmor u trajanju od 20 radnih dana, odnosno četiri sedmice po pet radnih dana.

“Kolektivnim ugovorom je obaveza ugovoriti i veći godišnji odmor na osnovu godina radnog staža i eventualno složenosti posla na kome radi radnik”, navodi Ružičić.

Na graničnim prelazima Zupci, Rača, Hum i Izačić pojačan je intezitet saobraćaja na izlazu iz BiH, a na prelazima Donja Gradina i Doljani na ulazu u BiH, saopšteno je iz Auto-moto saveza (AMS) Republike Srpske.

Iz AMS navode da na ostalim graničnim prelazima za sada nema dužih zadržavanja.

S obzirom na to da je sezona godišnjih odmora, iz AMS navode da je stanje na graničnim prelazima promjenljivo i da su duža zadržavanja očekivana.

Vozačima se savjetuje da se prije polaska na put o stanju na graničnim prelazima informišu putem kamera na internet stranici AMS-a Republike Srpske.

Nove paklene vrućine očekuju se ove sedmice, a prema najavama meteorologa temperatura će ići i do skoro 40 stepeni pred kraj sedmice.

Ponedjeljak, 13. jul

Kako ističu iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda tokom dana će biti pretežno sunčano i toplo.

“Na istoku promjenljivo oblačno, a samo lokalno može biti kratkotrajne slabe kiše. Vjetar slab do umjeren sjevernih smjerova, na jugu umjerena do jaka bura.  Maksimalna temperatura vazduha od 27 do 33, u višim predjelima od 22 stepena”, stoji u prognozi.

Utorak, 14. jul

I u utorak se očekuje sunčano i veoma toplo vrijeme uz malu do umjerenu oblačnost.

“U drugom dijelu dana razvoj oblačnosti koji uveče na sjeveru donose lokalne pljuskove sa grmljavinom. Vjetar slab do umjeren sjevernih smjerova, uveče na sjeveru pri pljuskovima i jak. U Hercegovini tokom noći i jutra umjerena i jaka bura, a tokom dana južni vjetar”, navode meteorolozi.

Kako dodaju, minimalna temperatura vazduha biće od 14 do 18, na jugu do 22, u višim predjelima od 10.

“Maksimalna temperatura vazduha od 30 do 36, u višim predjelima od 24 stepena”, stoji u prognozi.

Srijeda, 15. jul

U srijedu će biti pretežno sunčano i vrlo toplo vrijeme. Poslijepodne od zapada ka istoku i jugu razvoj oblaka koji donosi lokalne pljuskove sa grmljavinom, a uveče i naredne noći pljuskovi su mogući i ponegdje na sjeveru”, kažu oni dodajući da će maksimalna temperatura vazduha biti od 32 do 36, u višim predjelima od 26 stepeni.

Četvrtak, 16. jul

Vrlo toplo i nestabilno vrijeme uz sunčane periode i povremene pljuskove sa grmljavinom, uglavnom od zapada ka istoku i jugu, očekuje se u četvrtak.

“Minimalna temperatura vazduha od 13 do 21, na jugu do 24 stepena. Maksimalna temperatura vazduha od 32 do 37, u višim predjelima od 27 stepeni”, dodaju oni.

Petak, 17. jul

U petak će biti pretežno sunčano i vruće.

“Minimalna temperatura vazduha od 14 do 20, na jugu do 25. Maksimalna temperatura vazduha od 33 do 38, u višim predjelima od 28 stepeni”, navode iz RHMZ-a.

 

U Republici Srpskoj i FBiH sutra će prije podne biti promjenljivo oblačno, ponegdje sa kratkotrajnom kišom i pljuskovima, a tokom dana očekuje se smanjenje oblačnosti i više sunčanih perioda.

Uveče će u većini predjela biti pretežno vedro, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Duvaće slab do umjeren vjetar sjevernih smjerova, dok će na jugu biti umjerena bura, koja će uveče povremeno jačati.

Јutarnja temperatura vazduha biće od 16 do 22, na jugu do 25, a najviša dnevna od 25 do 31, na jugu do 35 stepeni Celzijusovih.

Nakon nekoliko dana ugodnijeg vremena, građane Republike Srpske od sredine naredne sedmice očekuje novi toplotni talas, a temperature će ponovo dostići i do 40 stepeni Celzijusovih, upozoravaju iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda Republike Srpske.

Meteorolog Milica Đorđević istakla je da je početak ljeta bio nešto svježiji od prosjeka, dok je kraj juna obilježio prvi ozbiljniji toplotni talas, kada su na pojedinim mjernim mjestima oboreni rekordi maksimalne temperature.

– Trenutno imamo period koji je u skladu sa prosječnim vrijednostima za ovo doba godine. Dnevne temperature kreću se uglavnom između 28 i 34 stepena, a noći su svježije, zbog čega su vremenski uslovi znatno prijatniji nego krajem juna – rekla je Đorđevićeva.

Ona je pojasnila da se ekstremne vrućine koje su posljednjih sedmica zahvatile zapadnu Evropu još nisu u potpunosti proširile na naš region, ali da će se vrela vazdušna masa iz sjeverne Afrike narednih dana postepeno premještati ka Balkanu.

– Od sredine sedmice temperature će ponovo rasti. Prvo će dostići 33 do 34 stepena, zatim 35 do 38, a do narednog vikenda ponegdje i oko 40 stepeni. Očekujemo da će drugi ozbiljniji toplotni talas potrajati najmanje sedam do deset dana – navela je Đorđevićeva.

Ona je upozorila da će atmosfera u narednim danima biti nešto nestabilnija, pa su mogući lokalni pljuskovi sa grmljavinom, jakim vjetrom i gradom. Međutim, riječ je o kratkotrajnim i lokalnim pojavama koje neće donijeti značajnije količine padavina niti ublažiti posljedice suše.

– Takvi pljuskovi mogu izazvati lokalne nepogode i štetu, posebno u poljoprivredi, ali ne rješavaju problem dugotrajnog nedostatka padavina. Ozbiljnijih kiša koje bi popravile stanje vodostaja rijeka i smanjile posljedice suše za sada nema na vidiku – naglasila je Đorđevićeva.

Dodala je da se posljedice suše već osjećaju u poljoprivredi, dok bi nastavak visokih temperatura mogao povećati i rizik od šumskih požara, posebno na području Hercegovine.

Govoreći o brojnim senzacionalističkim najavama na društvenim mrežama i internet portalima, Đorđevićeva je pozvala građane da informacije o vremenskim prilikama prate isključivo putem zvaničnih meteoroloških službi.

– Svakodnevno se pojavljuju bombastični naslovi koji najavljuju apokalipsu, potop ili nezapamćene vrućine bez ikakve provjere izvora. Građani bi trebalo da se oslanjaju na zvanične prognoze, a ne na neprovjerene informacije koje se šire društvenim mrežama – poručila je ona.

Govoreći o klimatskim promjenama i uticaju klimatskog fenomena El Ninjo, Đorđevićeva je istakla da se može očekivati nastavak iznadprosječno toplog vremena tokom ostatka ljeta, kao i toplija jesen i zima.

– Klimatske promjene postale su naša nova realnost. Visoke temperature više nisu izuzetak koji se javlja jednom u nekoliko godina, već pojava kojoj se društvo mora prilagoditi – zaključila je Đorđevićeva.

Meteorolozi preporučuju građanima da tokom najtoplijeg dijela dana izbjegavaju boravak na otvorenom, unose dovoljno tečnosti i prilagode svakodnevne aktivnosti visokim temperaturama, posebno u periodu koji slijedi.

Sve više ljudi prvo pita ChatGPT za dijagnozu, a tek onda odlazi kod ljekara. Dok jedni tvrde da im je vještačka inteligencija pomogla da konačno otkriju uzrok zdravstvenih problema, ljekari upozoravaju da AI ne može da zamijeni pregled, iskustvo i kliničku procjenu.

Gdje je granica između korisnog digitalnog savjetnika i opasne samodijagnoze?

Vještačka inteligencija postaje sve češći sagovornik kada je zdravlje u pitanju. Mnogi danas prije odlaska kod ljekara otvore ChatGPT, Gemini ili Grok, opišu simptome, pošalju laboratorijske nalaze ili medicinsku dokumentaciju i pokušaju da saznaju šta bi moglo da stoji iza njihovih tegoba.

Dok jedni ove alate koriste kako bi bolje razumjeli ono što im je ljekar rekao ili da bi se pripremili za pregled, drugi tvrde da su upravo zahvaljujući vještačkoj inteligenciji došli do dijagnoze do koje ljekari prethodno nisu uspjeli da dođu. Istovremeno, stručnjaci upozoravaju da AI može biti koristan izvor informacija, ali nikako zamjena za pregled, dijagnostiku i mišljenje specijaliste.

Fotografija iz zdravstvene ustanove pokrenula raspravu

Koliko je ova pojava uzela maha pokazuje i fotografija koja je posljednjih dana postala viralna na društvenim mrežama. Na njoj je prikazano obavještenje navodno postavljeno u jednoj zdravstvenoj ustanovi.

U poruci piše da preporuke dobijene od ChatGPT-a ili drugih alata vještačke inteligencije ne predstavljaju razlog za pregled, kao i da raspravljanje sa ljekarom o zaključcima koje je donio AI nije primjeren način komunikacije.

Autentičnost fotografije nije potvrđena, a pojedini korisnici su se našalili da je i samo obavještenje možda napisala vještačka inteligencija. Ipak, mnogo više pažnje privukla su iskustva ljudi koja su uslijedila u komentarima.

Pacijenti tvrde da im je AI pomogao da dođu do prave dijagnoze

Brojni korisnici opisali su situacije u kojima su mjesecima obilazili ljekare bez konkretnog odgovora, dok im je razgovor sa nekim od AI alata ukazao na mogući uzrok problema.

Jedna korisnica napisala je da joj je ChatGPT pomogao nakon što je dugo išla “od ljekara do ljekara”, a da niko nije uspijevao da utvrdi zbog čega ima zdravstvene tegobe.

Slično iskustvo podijelio je i jedan korisnik LinkedIna. Naveo je da je skoro osam mjeseci liječio povredu koljena, ali da tri ortopeda nisu postavila tačnu dijagnozu. Kada se ponovo povrijedio, zamolio je Grok da analizira rendgenski snimak, a, kako tvrdi, alat je za manje od jednog minuta ukazao na pravi problem.

U komentarima su se nizala i druga slična iskustva.

Pojedini korisnici tvrde da ih je upravo razgovor sa AI usmjerio ka odgovarajućem specijalisti, koji je kasnije potvrdio dijagnozu i započeo liječenje. Jedan od njih napisao je da trenutno isprobava terapiju koju mu je predložila vještačka inteligencija, uz opasku da je, prema njegovom mišljenju, hirurgija i dalje oblast u kojoj tehnologija ne može da zamijeni ljekare.

Iako ovakve priče postaju sve češće, stručnjaci upozoravaju da pojedinačna iskustva ne znače da vještačka inteligencija može pouzdano da postavlja dijagnoze. Posljednjih godina objavljeno je više istraživanja koja pokazuju da veliki jezički modeli u pojedinim situacijama mogu veoma precizno da povežu simptome sa mogućim oboljenjima. Međutim, ti rezultati uglavnom dolaze iz kontrolisanih uslova i ne mogu da zamijene pregled, razgovor sa pacijentom i kliničku procjenu koju obavlja ljekar.

Gemini ga je odveo do gastroenterologa

Svoje iskustvo za Forbes Srbija ispričao je i sagovornik R. M, koji tvrdi da mu je upravo Gemini pomogao da pronađe uzrok problema sa kojima se dugo borio.

Kako kaže, sve je počelo liječenjem visokog krvnog pritiska. Poslije prvobitne terapije uvedeni su dodatni lijekovi, ali su se ubrzo pojavili napadi aritmije i ubrzan puls u mirovanju. Zbog toga je obilazio različite specijaliste, radio brojne preglede i više puta završio u hitnoj službi.

Tek nakon razgovora sa Geminijem dobio je sugestiju da bi uzrok njegovih tegoba mogla da bude hijatus hernija, odnosno želudačna kila.

Poslije zakazanog pregleda kod gastroenterologa i gastroskopije ispostavilo se da je upravo ta dijagnoza bila tačna. Kako navodi, nijedan od ljekara koje je prethodno obišao nije ga uputio na gastroenterološki pregled.

“To je samo nastavak priče o doktoru Guglu”

Predsjednik Udruženja pacijenata Savo Pilipović smatra da je sve veći broj ljudi koji zdravstvene savjete traže od ChatGPT-a logičan nastavak prakse poznate kao “pitaj doktora Gugla”.

On za Forbes Srbija ocijenjuje da tome doprinosi stanje zdravstvenog sistema.

Dugo čekanje na preglede, otežan pristup ljekarima i složene procedure, prema njegovim riječima, podstiču ljude da odgovore pokušaju da pronađu na internetu. Dodaje da na to utiču i strah od odlaska kod ljekara, ali i nedostatak vremena.

Pilipović podsjeća da u pojedinim dijelovima Srbije nema dovoljno ni ljekara opšte prakse, a kamoli specijalista, zbog čega su stanovnici udaljenih mjesta često prinuđeni da informacije traže na druge načine.

Ipak, smatra da ovakav pristup ima i prednosti i mane.

“Pacijenti nekada zaista dobiju koristan savjet, ali ne mogu biti sigurni da je on uvijek tačan. S druge strane, dešava se i da ljekari postave pogrešnu dijagnozu, što dodatno narušava povjerenje u zdravstveni sistem”, kaže Pilipović.

Kardiolog: Pacijenti sve češće dolaze nakon razgovora sa ChatGPT-om

Specijalista kardiologije iz jedne privatne zdravstvene ustanove kaže za Forbes Srbija da se sa ovakvom praksom susreće gotovo svakodnevno.

Pacijenti sa blažim tegobama, kaže on, često dolaze na pregled tek nakon što su prethodno razgovarali sa ChatGPT-om ili nekim drugim AI alatom.

Prema njegovom mišljenju, to samo po sebi nije nužno loša pojava jer pokazuje da ljudi žele da se informišu i vode računa o svom zdravlju.

Međutim, naglašava da informacije dobijene od vještačke inteligencije moraju biti samo uvod u pregled kod specijaliste, a ne njegova zamijena.

Dodaje i da vještačka inteligencija već pronalazi svoje mjesto u medicini, posebno u dijagnostici, analizi medicinskih snimaka i obradi velike količine podataka.

Šta vještačka inteligencija može, a šta ne može?

Ljekari ističu da AI može biti veoma koristan kada treba objasniti medicinske termine, pomoći pacijentu da razumije laboratorijske nalaze, pripremiti pitanja za pregled ili objasniti već postavljenu dijagnozu. Na taj način može doprinijeti boljoj komunikaciji između pacijenta i ljekara.

Međutim, vještačka inteligencija ne može da obavi fizički pregled, procijeni izgled pacijenta, uoči znakove bolesti koji nisu zapisani u nalazima, niti da preuzme odgovornost za izbor terapije. Upravo zbog toga odgovori koje daje treba da budu polazna tačka za razgovor sa ljekarom, a ne konačna odluka o liječenju.

Dermatolozi upozoravaju da algoritam nema kliničko rasuđivanje

Specijalista dermatovenerologije dr Milica T. Stevanović ističe za Forbes Srbija da je vještačka inteligencija postala dio svakodnevice, ali da je treba posmatrati isključivo kao alat za informisanje.

Kako objašnjava, AI može veoma brzo da obradi ogromnu količinu podataka, ali nema sposobnost kliničkog rasuđivanja, ne sagledava cjelokupno zdravstveno stanje pacijenta i ne može da procijeni sve okolnosti koje ljekar uočava tokom pregleda.

Zbog toga upozorava da oslanjanje na vještačku inteligenciju prilikom postavljanja dijagnoze ili izbora terapije može dovesti do odlaganja pravovremene dijagnostike i liječenja.

Dr Stevanović kaže da se ona i njene kolege sve češće susreću sa pacijentima koji na pregled dolaze sa već formiranim mišljenjem zasnovanim na odgovorima AI alata.

Prema njenim riječima, mnogi nisu svjesni da modeli poput ChatGPT-a nisu medicinske enciklopedije, već sistemi koji odgovore generišu na osnovu obrazaca iz velike količine podataka. Upravo zbog toga mogu dati nepotpune ili netačne informacije.

Najveći rizik, smatra ona, nastaje kada pacijent više povjerenja pokloni algoritmu nego ljekaru koji može da ga pregleda, sasluša i procijeni njegovo stanje.

Ističe i da pretraživanje simptoma na internetu često izaziva dodatni strah jer ljudi teško razlikuju pouzdane informacije od senzacionalističkih sadržaja. Zato pacijentima uvijek savjetuje da, umjesto oslanjanja na samodijagnozu, zakažu pregled kako bi dobili stručno mišljenje i odgovarajući plan liječenja.

Na kraju zaključuje da vještačka inteligencija već ima važnu ulogu u savremenoj medicini, naročito u administraciji, analizi medicinskih snimaka, obradi podataka i procijeni rizika od pojedinih bolesti. Ipak, odgovornost, iskustvo, empatija i neposredan kontakt sa pacijentom ostaju ono što nijedan algoritam za sada ne može da zamijeni.

AI kao pomoćnik, ali ne i zamijena za ordinaciju

Sagovornici se, uprkos različitim iskustvima pacijenata, slažu u jednom. Sve češća upotreba ChatGPT-a, Geminija i drugih AI alata pokazuje da se način na koji ljudi traže zdravstvene informacije ubrzano mijenja i da će vještačka inteligencija vjerovatno postati prvi korak kada se pojave simptomi.

Ipak, konačna dijagnoza, odluka o terapiji i odgovornost za liječenje i dalje pripadaju ljekaru. Vještačka inteligencija može pomoći da pacijent bolje razumije svoje stanje i postavi prava pitanja na pregledu, ali ne može da zamijeni iskustvo, kliničko rasuđivanje i neposredan kontakt sa stručnjakom, prenosi Nova.