Nestabilno vrijeme sa kišom, pljuskovima i grmljavinom očekuje sutra Republiku Srpsku i Federaciju BiH, a meteorolozi upozoravaju i na mogućnost lokalno jačih padavina poslije podne.
Јutro će biti promjenljivo do pretežno oblačno, dok se na jugu i zapadu već od ranih časova očekuju kiša i pljuskovi sa grmljavinom.
Prije podne će na sjeveru i istoku biti i sunčanih intervala, dok će u ostalim krajevima preovladavati oblačno vrijeme, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.
Sredinom dana i poslije podne pljuskovi sa grmljavinom proširiće se i na ostale predjele, a ponegdje su moguće intenzivnije padavine praćene jačim grmljavinskim nevremenom.
Duvaće umjeren vjetar, u višim predjelima i jak južnih smjerova.
Minimalna temperatura vazduha od šest do 12, a maksimalna od 18 do 24 stepena Celzijusova.
Prema podacima Federalnog hidrometeorološkog zavoda, u većini predjela danas je sunčano vrijeme uz malu do umjerenu oblačnost, a tokom noći se sa zapada očekuje jače naoblačenje koje će donijeti kišu, pljuskove i grmljavinu.
Temperatura vazduha u 14.00 časova: Bjelašnica šest, Čemerno 12, Gacko 16, Sokolac 17, Zvornik i Drvar 18, Bileća 19, Mrkonjić Grad, Trebinje i Sarajevo 20, Bijeljina i Tuzla 21, Banjaluka, Doboj, Prijedor, Višegrad i Zenica 22, te Mostar 23 stepena Celzijusova.
Imamo posebno zadovoljstvo da razgovaramo sa ženom čiji su rad, energija i posvećenost ostavili snažan trag u našem gradu. Titula „Banjalučanka godine“ pripala je Jeleni Bjelici koja je svojim djelovanjem pokazala koliko jedna osoba može inspirisati zajednicu i biti primjer drugima.
Na početku našeg razgovora kažite nam šta za Vas znači titula „Banjalučanka godine“?
“Znači mi mnogo. Ja sam jako ponosna što sam ove godine izabrana za “Banjalučanku godine”. To je dokaz da radim pravu stvar, da radim nešto korisno za naše društvo i da su ljudi koji su glasali za mene nagradili moj rad. Znači mi i zbog mog djeteta koje je sve to sa mnom pratilo, koje je bilo zajedno sa mnom na toj manifestaciji, koje je bilo ponosno na svoju mamu i kome će, nadam se, ovo ostati u lijepom sjećanju, isto kao i meni”.
Da li ste očekivali ovo priznanje?
“Pa ne, nisam očekivala. Kada su me nazvale djevojke iz organizacije i rekle da je bilo dosta prijava za mene, zaista sam se jako iznenadila. A onda, kada sam vidjela pet dama koje su ušle u finale, zaista nisam pomislila da baš ja mogu biti izabrana. Kada je krenulo glasanje i kada sam vidjela da dobijam najviše glasova, pa onda do kraja glasanja nije se znalo ko će pobijediti, sve je bilo javno i glasalo se na Facebooku.
Tu moram da naglasim da mi zbog toga ovo priznanje posebno znači, jer su mene izabrali ljudi koji su glasali. Nije bila komisija koja sjedi i bira nekoga na osnovu nečega, nego su me izabrali ljudi koji prepoznaju ono što ja radim i koji misle da je kvalitetno to što radim”.
Koji trenutak iz svog rada biste izdvojili kao presudan za ovaj uspjeh?
“Ne mogu sada konkretno nešto izdvojiti. Mislim da je značajan moj cjelokupan rad. Ja vodim društvene mreže već sedam-osam godina, na Instagramu i Facebooku. Prvenstveno sam novinar po profesiji i tu pišem tekstove gdje informišem roditelje kako da ostvare svoja prava. Pomažem im kako da ostvare svoja prava. Oni mi se jako često javljaju u inbox sa nekim problemom i ja zajedno sa njima pokušavam to da riješim. Mislim da je taj moj kontinuirani rad svemu tome doprinio, jer ja znam koliko njima značim. Kada mi kažu da sam im pomogla da riješe neki problem, to mi zaista mnogo znači. Tako da vjerujem da sve ove godine mog rada i pomaganja njima imaju veliku vrijednost.
Izdvojila bih i to da je, zahvaljujući mojoj inicijativi, lijek Utrogestan za trudnice uvršten na listu besplatnih lijekova. Utrogestan je bio jako skup lijek koji su trudnice plaćale. Kada sam pokrenula društvene mreže, pokrenula sam i inicijativu da se lijek Utrogestan uvrsti na listu besplatnih lijekova, kako trudnice više ne bi morale da ga plaćaju. Ogroman broj žena me je podržao. To je baš odjeknulo u medijima i lijek je registrovan kao besplatan. Zaista sam jako ponosna na to jer je to ogromna olakšica trudnicama.
Bilo je još nekoliko inicijativa. Između ostalog, prošle godine sam ispred svog udruženja podnijela inicijativu da se poveća broj dana bolovanja za njegu bolesnog djeteta, jer je sada propisano 15 dana godišnje, što je premalo. Tu inicijativu je Vlada Republike Srpske usvojila baš u periodu kada sam nominovana za “Banjalučanku godine”. Tako da mogu reći da mi je i ta inicijativa nekako pomogla.
Koliko je bilo izazovno graditi svoj put u Banjaluci?
“Ja ne gledam na to da mi je nešto bilo izazovno. Ja sam iz Bratunca. Došla sam u Banjaluku da upišem fakultet i odmah nakon studija počela sam da radim. Nisam još bila ni završila fakultet kada sam počela da radim u Glasu kao novinar. Skoro četiri godine sam radila u Glasu, a isto toliko i u Blicu.
Novinarstvo je predivna profesija. Ja novinarstvo obožavam, ali ono mora jako da se voli da bi se radilo. To je izuzetno lijepa, ali i veoma stresna i odgovorna profesija. Ja sam se jako trudila i ne mogu reći da mi je nešto bilo teško, jer zaista obožavam novinarstvo.
Godine 2017. rodila sam dijete i više se nisam vraćala da profesionalno radim u medijima, prvenstveno zato što sam željela da se posvetim djetetu. Dvije godine uopšte nisam radila. Nakon toga nisam mogla da se vratim u medije jer je novinarstvo veoma zahtjevno i traži mnogo vremena, truda i rada, što ja tada nisam mogla uskladiti sa malim djetetom. Sada radim na drugom radnom mjestu i dalje u okviru svoje branše, ali mi je jako nedostajalo pisanje i novinarstvo. Zato sam, između ostalog, pokrenula svoj portal i društvene mreže na kojima i dalje pišem.
Sama određujem koliko ću pisati i kada, što je najljepši vid novinarstva. Tako sam shvatila koliko roditelji nisu informisani o svojim pravima i koliko zapravo ne znaju kako da ih ostvare. Često im u institucijama čak i otežavaju ostvarivanje tih prava. Zato mi se prvenstveno javljaju trudnice i porodilje.
Mnogo mi znači kada mi kažu: „Kada pročitamo neku informaciju kod tebe, znamo da je 100% tačna i tebi najviše vjerujemo. I zaista uživam u novinarstvu i sada”.
Šta Vas svakodnevno motiviše?
“Svakodnevno me motivišu žene koje me prate na društvenim mrežama i koje mi pišu o svojim svakodnevnim problemima.
Jedno je propisati zakon, a nešto sasvim drugo je kako se taj zakon primjenjuje u praksi. Zaista imam mnogo povratnih informacija od žena o problemima na koje nailaze i o nedostacima u zakonu.
Trudim se da javno ukazujem na te probleme i pokušavam da ih promijenimo. Tako da me one svakodnevno inspirišu, jer mi se svaki dan neko javi sa nekim problemom koji zajedno pokušavamo riješiti”.
Kako ostati dosljedan sebi uprkos pritiscima okoline?
“Mislim da je za to najzaslužniji karakter. Takav sam tip osobe da neću posustati bez obzira na prepreke i pritiske sa strane. Ja sam jako tvrdoglava i imam čvrst karakter. Kada nešto odlučim, to će biti riješeno.
Dešavalo se da posumnjam u ovo što radim, prvenstveno zbog toga da li mogu sebi napraviti neki problem, jer sam veoma uporna i idem bez obzira na sve. Možda malo posumnjam, ali nikada ne odustajem. Nikakvi pritisci i nikakva okolina ne mogu da utiču na mene da odustanem”.
Šta biste voljeli promijeniti ili unaprijediti u svom gradu?
“Ja Banjaluku jako volim. Meni je Banjaluka prelijepa. Ali ono što mi jako smeta jesu gužve u saobraćaju. Mislim da se na tome mora raditi i da se mora pronaći neko rješenje kako bi se saobraćaj rasteretio. I parking me užasno nervira. To su dvije stvari koje bih promijenila. Ostalo mi je zaista prelijepo”.
Što se tiče tema kojima se bavite, da li postoji nešto što biste promijenili kada je riječ o roditeljstvu?
“Promijenila bih dosta toga. Naši zakoni jesu u redu i posljednjih godina se zaista radi na poboljšanju uslova za porodice, trudnice i porodilje. Mnogo toga je danas bolje nego prije osam ili devet godina kada sam se ja porodila. Srećna sam što se ulaže i što je prepoznato koliko su porodica i rađanje djece važni.
Ali i dalje postoji mnogo problema, jer sam svakodnevno u kontaktu sa ženama i svakodnevno čujem o nekim nedostacima. Mislim da treba slušati glas porodice i žene, da se čuje kako je stvarno u realnom životu i kako se zakoni primjenjuju u praksi, te šta možemo promijeniti da bude još bolje”.
Kako izgleda jedan Vaš običan dan?
“Moj dan nije ništa posebno ni inspirativno. Imam dijete koje ide u treći razred osnovne škole. Kada je prva smjena, ustanemo jako rano jer on već u 7:15 mora biti ispred škole. Ostavim njega u školi, a ja idem na posao. Radim od 8 do 16 časova. Poslije posla idem kući, spremam ručak i obavljam obaveze oko kuće i djeteta. Svaki dan ili njega vodim na trening ili ja idem na svoj trening. To su uglavnom naše svakodnevne obaveze”.
Kako balansirate privatni i poslovni život?
“Dobra organizacija je ključ svega. Stignem sve, pogotovo zato što ne radim vikendom, što mnogo znači. Ako nešto ne stignem tokom radne sedmice, završim vikendom”.
Imate li životnu poruku kojom se vodite?
“Moja životna poruka je da uvijek treba biti istrajan, uporan i pozitivan. Ja sam veoma pozitivna osoba i uvijek se trudim da iz svake situacije izvučem nešto dobro. Nikada nisam gledala da je čaša poluprazna, nego uvijek polupuna. Čak i kada se desi nešto loše ili težak period, trudim se da pronađem nešto pozitivno i da iz toga naučim nešto korisno. Uvijek gledam šta me neka situacija može naučiti i kako me može usmjeriti ka nečemu boljem. Svima savjetujem da iz svega pokušaju izvući pouku, da budu pozitivni i uporni, jer rezultat na kraju dođe”.
U Republici Srpskoj za vikend će biti nestabilno, svježije i kišovito, prognoza je Hidrometeorološkog zavoda Srpske.
U subotu, 16. maja, maksimalna temperatura vazduha iznosiće od 14 do 23, a u nedjelju, 17. maja, od 11 do 18 stepeni Celzijusovih.
U subotu će biti nestabilno i svježije, uz kišu i pljuskove sa grmljavinom, lokalno i obilnije padavine, koje će se premještati od juga i zapada ka ostalim predjelima.
Na jugu su moguće i jače nepogode.
U nedjelju će preovladavati oblačno, povremeno sa slabom kišom, češćom u prvom dijelu dana, dok će u drugom dijelu dana padavine prestati na zapadu i sjeveru uz postepeno smanjenje oblačnosti uveče.
Za ponedjeljak, 18. maj, prognozirano je promjenljivo oblačno, uz sunčane periode i povremenu slabu kišu, te maksimalnu temperaturu od 16 do 22, u višim predjelima od devet stepeni Celzijusovih.
U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ sutra će prije podne biti sunčano i toplije, a u drugom dijelu dana se očekuje povećanje oblačnosti.
Ujutro će biti vedro i hladno, na istoku po visoravnima sa slabim mrazom, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.
Tokom dana preovladavaće sunčano i toplije uz postepeno povećanje oblačnosti, a lokalno su na sjeveru i istoku mogući kratkotrajni pljuskovi.
Uveče se očekuje jače naoblačenje na jugu i krajnjem zapadu uz kišu i pljuskove sa grmljavinom.
Duvaće slab i promjenljiv vjetar ujutro, a tokom dana umjeren, lokalno i jak jugozapadni.
Јutarnja temperatura vazduha biće od dva do sedam, a dnevna od 18 do 24 stepena Celzijusova.
Prema podacima Federalnog hidrometeorološkog zavoda, u većini predjela danas preovladava umjereno do pretežno oblačno vrijeme.
Temperatura vazduha u 14.00 časova: Bjelašnica nula, Čemerno devet, Han Pijesak 10, Sokolac i Ivan Sedlo 11, Gacko, Zvornik, Mrkonjić Grad i Sarajevo 14, Tuzla 15, Bijeljina i Doboj 16, Banjaluka, Prijedor i i Zenica 17, Bileća 19, Mostar 20, te Trebinje 22 stepena Celzijusova.
U Republici Srpskoj i Federaciji BiH sutra se očekuje svježe i pretežno suvo vrijeme, uz sunčane periode tokom dana i postepeno naoblačenje.
Ujutru će biti pretežno vedro i vrlo hladno, a oko rijeka i po kotlinama ponegdje je moguća magla, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.
Tokom dana očekuje se smjena sunčanih i oblačnih perioda, uz postepeno naoblačenje, dok je slaba kiša tokom popodneva moguća samo ponegdje na jugu i jugoistoku.
Duvaće slab do umeren istočni ili promenljiv vjetar.
Minimalna temperatura vazduha biće od nula do šest stepeni, na jugu do 12, a u višim predjelima do minus tri, dok će dnevna temperatura iznositi od 14 do 19, na jugu do 23, a u višim krajevima oko 10 stepeni Celzijusovih.
U Republici Srpskoj i FBiH danas je prije podne preovladavalo umjereno do pretežno oblačno vrijeme sa lokalnim pljuskovima i grmljavinom, dok je u drugom dijelu dana jače naoblačenje sa sjevera donijelo obilniju kišu, pljuskove, grmljavinu i pad temperature vazduha.
Temperatura u 14.00 časova: Bjelašnica pet, Čemerno 12, Kalinovik 13, Drinić 14, Prijedor, Srbac, Livno, Sarajevo i Kneževo, Mrakovica, Novi Grad 15, Gacko i Srebrenica 16, Zvornik, Sokolac i Mostar 17, Mrkonjić Grad, Ribnik, Bugojno i Drvar 18, Bijeljina, Rudo, Foča i Јajce 19, Banjaluka, Bileća, Doboj, Šipovo, Sanski Most i Tuzla 20, Višegrad i Trebinje 21 stepen Celzijusov.
Stanovnici Cazina ostali su iznenađeni kada su vidjeli da u njihovom gradu pada snijeg.
U većem dijelu BiH vrijeme je danas pomjenjivo.
Meteorolozi su za danas najavili olujne vjerove, grad, a u nekim dijelovima BiH i snijeg.
Jako olujno nevrijeme praćeno kišom i snažnim udarima vjetra zahvatilo je danas područje Krajine, uključujući Gradišku, Kostajnicu, Prijedor i Kozarsku Dubicu.
U Prijedoru je olujni vjetar, praćen jakom kišom, srušio zaštitu na oštećenoj zgradi u Ulici kralja Petra Prvog Oslobodioca.
Savez sindikata Republike Srpske uputio je Vladi i Narodnoj skupštini Republike Srpske četiri amandmana na Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju, kojim se predlaže da neizmirene obaveze po osnovu doprinosa ne mogu biti razlog za uskraćivanje zdravstvene zaštite radnicima i njihovim porodicama.
Iz Saveza sindikata predlažu i da se maksimalni iznos participacije utvrđuje u visini do 50 odsto iznosa najniže plate u Republici Srpskoj.
Predloženo je i da oba zaposlena roditelja imaju pravo na odsustvo sa rada radi njege djeteta u ukupnom trajanju od 30 dana za svako dijete pojedinačno, kao i da naknada plate za vrijeme njege i liječenja djeteta, uključujući pratnju tokom liječenja, iznosi 100 odsto, umjesto dosadašnjih 70 odsto.
U saopštenju Saveza sindikata se navodi da su nakon detaljne analize predloženog teksta zakona uočili više spornih rješenja koja mogu dovesti do smanjenja dostignutog nivoa prava osiguranih lica, pravne nesigurnosti i prebacivanja tereta na radnike i njihove porodice.
– Posebno je sporno predloženo rješenje kojim bi pravo na zdravstvenu zaštitu bilo uslovljeno uplatom doprinosa od poslodavca. Radnici ne smiju snositi posljedice neuplaćenih doprinosa, jer je pravo na zdravstvenu zaštitu ustavom zagarantovano pravo koje proizlazi iz statusa osiguranika, a ne iz postupanja poslodavca – poručili su iz Saveza sindikata.
U saopštenju se zaključuje da predloženi amandmani doprinose većoj pravnoj sigurnosti, zaštiti prava radnika i osiguranih lica, te očuvanju principa socijalne pravde i dostupnosti zdravstvene zaštite svim građanima.
Narodna skupština Republike Srpske trebalo bi 19. maja da razmatra Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju.
Ministar zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske Alen Šeranić rekao je da hantavirus ne predstavlja opasnost za građane Srpske i da nema razloga za zabrinutost.
Šeranić je za RTRS rekao da je izuzetno mali rizik od širenja ovog virusa kod nas, ali da je Institut za javno zdravstvo spreman da reaguje, dodajući da je odgovor na ovaj virus stalno na snazi, samo se prilagođava datim okolnostima.
“Virus ne predstavlja opasnost za Republiku Srpsku i njene građane, nizak je intenzitet i mogućnost prenosa. Nije nepoznat virus kao korona, poznat je, duži niz godina obitava u Јužnoj Americi, tako da je poznat i način liječenja i dijagnostike”, rekao je Šeranić.
Podsjećamo, danas se o hantavirus oglasila i epidemiologinja dr Dijana Simić iz Doma zdravlja Banjaluka, koja je istakla da razloga za paniku nema, ali da je važno informisati javnost o načinima prenosa i zaštite.
Prema njenim riječima, hantavirusi nisu nova pojava i na našem području su godinama prisutni određeni sojevi koji izazivaju takozvanu “mišiju groznicu”, odnosno hemoragijsku groznicu sa bubrežnim sindromom.
Kako se prenosi mišija groznica?
“Virus prvenstveno prenose glodari, poput poljskih i šumskih miševa. Ljudi se najčešće zaraze udisanjem prašine kontaminirane izlučevinama glodara, posebno prilikom boravka ili čišćenja zapuštenih prostorija”, objasnila je Simićeva.
Dodala je da se na Balkanu uglavnom registruju blaži oblici bolesti koji mogu izazvati povišenu temperaturu, glavobolju, mučninu, bolove u stomaku i leđima, kao i probleme sa radom bubrega. Ipak, naglasila je da je smrtnost kod ovih sojeva mala ukoliko se pacijenti na vrijeme jave ljekaru.
Nakon vijesti o smrtnim slučajevima povezanim sa hantavirusom na kruzeru u Јužnoj Americi, među građanima je porasla zabrinutost zbog mogućeg širenja ove bolesti. Epidemiolog dr Dijana Simić iz Doma zdravlja Banjaluka istakla je da razloga za paniku nema, ali da je važno informisati javnost o načinima prenosa i zaštite.
Prema njenim riječima, hantavirusi nisu nova pojava i na našem području su godinama prisutni određeni sojevi koji izazivaju takozvanu “mišiju groznicu”, odnosno hemoragijsku groznicu sa bubrežnim sindromom.
– Virus prvenstveno prenose glodari, poput poljskih i šumskih miševa. Ljudi se najčešće zaraze udisanjem prašine kontaminirane izlučevinama glodara, posebno prilikom boravka ili čišćenja zapuštenih prostorija – objasnila je Simićeva.
Dodala je da se na Balkanu uglavnom registruju blaži oblici bolesti koji mogu izazvati povišenu temperaturu, glavobolju, mučninu, bolove u stomaku i leđima, kao i probleme sa radom bubrega. Ipak, naglasila je da je smrtnost kod ovih sojeva mala ukoliko se pacijenti na vrijeme jave ljekaru.
Simićeva je pojasnila da je soj virusa koji je izazvao epidemiju na kruzeru u Јužnoj Americi znatno opasniji jer napada pluća i može izazvati teško disanje, zatajenje pluća i smrtni ishod.
– Taj tip hantavirusa karakterističan je za područja Argentine i Čilea. Tamo je njegovo stanište, tamo su svi uslovi i faktori koji doprinose opstanku o razmnožavanju tog virusa. Trenutno ne postoji opasnost od njegovog širenja na našem području – rekla je ona.
Posebno ugroženim smatraju se planinari, lovci, kamperi, radnici komunalnih službi i svi koji borave u područjima gdje ima glodara. Ipak, stručnjaci poručuju da nema potrebe izbjegavati prirodu, već je potrebno poštovati mjere opreza.
Građanima se savjetuje redovno pranje ruku, pravilno čuvanje hrane i izbjegavanje boravka u zapuštenim prostorijama bez prethodnog provjetravanja. Prilikom čišćenja tavana, podruma i vikendica preporučuje se korištenje maski i rukavica, kao i izbjegavanje metenja i usisavanja kako se ne bi podizala prašina.
– Najvažnije je pravovremeno reagovati i javiti se ljekaru ukoliko se nakon boravka u prirodi pojave simptomi poput temperature, drhtavice i smanjenog mokrenja – naglasila je Simićeva.
Ona je podsjetila da se u Republici Srpskoj redovno sprovodi nadzor nad zoonozama i deratizacija kao jedna od ključnih preventivnih mjera.
– Nema mjesta panici. Potrebno je samo pojačati oprez i ponašati se odgovorno – zaključila je Simićeva.
