Kategorija: Društvo

Nakon uspješne karijere u kompaniji Etihad Airways, Gorana Kočić vratila se u Banjaluku kako bi svoje međunarodno iskustvo u avio-industriji stavila u funkciju razvoja Aerodroma Banjaluka. U razgovoru za VrbasMedia portal govori o razlozima povratka, izazovima i potencijalima domaćeg aerodroma, ali i viziji njegovog daljeg razvoja.

Nakon karijere u jednoj od najvećih svjetskih avio-kompanija, zbog čega ste odlučili da se vratite u Banjaluku?

“Nakon gotovo sedam godina aktivnog rada, stručnog usavršavanja i života u inostranstvu, suprug i ja odlučili smo da se vratimo u Banjaluku i ovdje formiramo porodicu. Povratak nije bio iznenadna odluka, već dio našeg dugoročnog plana. Željeli smo da steknemo znanje i iskustvo, riješimo stambeno pitanje, pokrenemo mali porodični posao i pripremimo uslove za povratak.

U trenutku povratka bila sam trudna, a ubrzo nam se rodila kćerka. Bilo nam je važno da odrasta uz bake, djedove i svoju širu porodicu, da bude okružena ljubavlju, sigurnošću i vrijednostima koje smo i sami ponijeli iz svog doma. Željeli smo da poznaje svoj jezik, tradiciju i sredinu iz koje potiče. Koliko god čovjek može lijepo živjeti i napredovati u inostranstvu, poseban je osjećaj kada je svoj na svome i kada stečeno znanje može da vrati sredini kojoj pripada”.

Šta iz iskustva rada u kompaniji Etihad Airways smatrate najvećom vrijednošću koju danas donosite Aerodromu Banjaluka?

“Najvećom vrijednošću smatram radnu disciplinu i sposobnost prilagođavanja promjenama. U avio-industriji procedure, tehnologije i zahtjevi stalno se unapređuju, zbog čega zaposleni moraju brzo da usvajaju nova znanja i, što je još važnije, pravilno ih primjenjuju u praksi.

Rad u takvom sistemu naučio me je organizaciji, odgovornosti, tačnosti i poštovanju jasno utvrđenih standarda. Posebno značajnim smatram iskustvo u oblasti obuke zaposlenih – kako složene informacije prenijeti na razumljiv način, provjeriti njihovu praktičnu primjenu i razvijati kulturu u kojoj je kontinuirano usavršavanje sastavni dio poslovanja”.

Kakvi su bili Vaši prvi utisci nakon dolaska na Aerodrom Banjaluka?

“Počela sam da radim u decembru 2024. godine, praktično u vrijeme kada je imenovan novi menadžment. Od početka je bilo jasno da Aerodrom ima značajan potencijal, ali i da predstoji mnogo rada.

Postojale su određene ustaljene prakse i stare navike koje je trebalo postepeno mijenjati, posebno u oblastima organizacije, dokumentovanja, obuka i raspodjele odgovornosti. Ipak, istovremeno se osjećala spremnost da se problemi prepoznaju i da se pristupi njihovom rješavanju, što mi je ulilo povjerenje da postoji prostor za ozbiljan napredak”.

Kako danas ocjenjujete organizaciju rada i uslove koje ste zatekli?

“U odnosu na period kada sam počela da radim, napredak je vidljiv. Povećan je broj zaposlenih, poslovi i odgovornosti jasnije se raspoređuju, a više pažnje posvećuje se stručnom osposobljavanju i kvalitetu obuka. Istovremeno se radi na poboljšanju uslova rada, uređenju procesa i jačanju međusobne koordinacije.

Naravno, razvoj aerodroma je kontinuiran proces i uvijek postoji prostor za dodatno unapređenje. Najvažnije je da postoji svijest o tome šta treba mijenjati i spremnost da se poboljšanja sprovode sistematski, a ne samo kao odgovor na trenutne potrebe”.

Da li ste na Aerodromu Banjaluka prepoznali ambiciju i potencijal za dalji razvoj?

“Jesam. Ambicija se najbolje prepoznaje kroz konkretan rad, trud i spremnost da se ulaže u ljude, opremu, infrastrukturu i unapređenje procesa. Aerodrom Banjaluka ima veliki razvojni potencijal, a posebno je važno što postoji želja da se taj potencijal pretvori u konkretne rezultate.

Napredak se ne ostvaruje preko noći, ali kada postoje jasna vizija, odgovorno rukovođenje i ljudi spremni da ulože znanje i energiju, stvara se dobra osnova za dugoročan i održiv razvoj”.

Koliko je važno to što rukovodstvo pokazuje spremnost da ulaže u ljude i unapređenje poslovanja?

“Izuzetno je važno, jer nijedna organizacija ne može biti uspješna bez stručnih, motivisanih i odgovornih ljudi. U avio-industriji, u kojoj bezbjednost i kvalitet zavise od svakog pojedinačnog postupka, ulaganje u zaposlene nije samo poželjno već neophodno.

Trenutni menadžment prepoznaje kvalitetne radnike, podržava njihov razvoj i pokazuje spremnost da sasluša dobre prijedloge. Kada zaposleni vide da se njihov rad, znanje i zalaganje cijene, spremniji su da preuzmu odgovornost, predlažu poboljšanja i daju svoj puni doprinos. Ulaganje u ljude zato je istovremeno ulaganje u bezbjednost, kvalitet usluge i budućnost Aerodroma”.

Može li iskustvo stečeno u globalnoj kompaniji poput Etihada doprinijeti razvoju jednog regionalnog aerodroma?

“Može, i to u velikoj mjeri. Etihad je veliki međunarodni sistem koji povezuje različite segmente avio-industrije – putnički i teretni saobraćaj, vazduhoplovne operacije, posadu, prihvat i otpremu putnika, prtljaga, vazduhoplova, tereta i pošte, ketering, obuke i brojne prateće službe.

Posebna vrijednost tog iskustva bila je mogućnost da upoznamo i oblasti izvan svog neposrednog radnog mjesta. Zaposleni su, uz saglasnost rukovodilaca, mogli da se prijavljuju za dodatne obuke, radionice, posjete drugim sektorima i praktična upoznavanja sa procesima – od simulatora vazduhoplova do rada keteringa i drugih operativnih cjelina. Etihad i danas posebno naglašava profesionalni razvoj, međunarodno iskustvo i kontinuirane obuke zaposlenih.

Kada upoznate način na koji su svi ti segmenti međusobno povezani, dobijate cjelovitu sliku kako jedan složen vazduhoplovni sistem treba da funkcioniše. Naravno, rješenja se ne mogu jednostavno preslikati na regionalni aerodrom, ali se mogu prilagoditi njegovoj veličini, potrebama i raspoloživim resursima”.

Šta biste izdvojili kao najveću prednost Aerodroma Banjaluka u odnosu na druge aerodrome u region?

“Jedna od najvećih prednosti je njegov geografski položaj. Aerodrom se nalazi u blizini Banjaluke, auto-puta i graničnog prelaza sa Hrvatskom, a pristupačan je putnicima i privrednim subjektima iz šireg područja Republike Srpske, Bosne i Hercegovine i susjednih zemalja.

Ravan teren, dobra saobraćajna povezanost i prostor koji pruža mogućnost budućeg širenja predstavljaju značajne razvojne prednosti. Aerodrom ima potencijal da bude ne samo putničko čvorište već i važan logistički i kargo centar, posebno ako se njegov položaj poveže sa potrebama privrede i regionalnog tržišta”.

U kojim segmentima poslovanja, prema Vašem mišljenju, postoji najveći prostor za napredak?

“Veliki prostor vidim u razvoju kargo, odnosno teretnog saobraćaja, daljem unapređenju putničkog saobraćaja i proširenju usluga koje Aerodrom može ponuditi aviokompanijama, putnicima i privrednim subjektima.

Pored povećanja broja destinacija, važno je raditi na modernizaciji infrastrukture i opreme, digitalizaciji procesa, razvoju komercijalnih sadržaja i kontinuiranom usavršavanju zaposlenih. Poseban potencijal postoji u povezivanju Aerodroma sa domaćom privredom, izvoznicima, logističkim kompanijama i turističkim sektorom, jer se na taj način njegov razvoj direktno povezuje sa razvojem cijele regije”.

Kakva su Vaša očekivanja u pogledu razvoja Aerodroma Banjaluka u narednih nekoliko godina?

“Iskreno se nadam obnovi i proširenju aerodromske infrastrukture, kako bi se povećali kapaciteti za putnički i kargo saobraćaj i stvorili bolji uslovi za prihvat različitih, uključujući i veće tipove vazduhoplova.

Očekujem dalje unapređenje opreme, objekata i operativnih procesa, ali i razvoj novih linija i usluga. Takav napredak mogao bi Aerodrom Banjaluka učiniti interesantnijim većim međunarodnim i nacionalnim aviokompanijama i dodatno ga pozicionirati na regionalnoj i evropskoj vazduhoplovnoj mapi”.

Šta bi povećanje broja linija i putnika značilo za grad Banjaluku i Republiku Srpsku?

“Prije svega, značilo bi bolju povezanost Banjaluke i Republike Srpske sa Evropom i ostatkom svijeta. Nije neophodno imati direktan let do svake destinacije – kvalitetne linije prema velikim međunarodnim čvorištima omogućile bi putnicima da iz Banjaluke, uz jednu konekciju, nastave putovanje prema gotovo bilo kojem dijelu svijeta.

Veći broj linija doprinio bi dolasku turista, poslovnih ljudi i investitora, a korist ne bi imao samo Aerodrom. Efekti bi se osjetili u hotelijerstvu, ugostiteljstvu, trgovini, saobraćaju, turizmu i drugim djelatnostima, uz dodatne prihode za lokalne zajednice i Republiku Srpsku.

Za naše građane to bi značilo da mogu da putuju praktično „od kuće“, uz manje vremena i troškova. Putovanja donose nova iskustva, poznavanje drugih kultura, širenje vidika i nova znanja, koja ljudi potom prenose u svoju sredinu. Zato razvoj avio-saobraćaja nije samo saobraćajno, već i privredno, turističko, obrazovno i društveno pitanje”.

Koliko je za Vas lično značajno to što ste svoje međunarodno iskustvo odlučili da stavite u funkciju razvoja sredine iz koje potičete?

“Veoma mi je značajno. Ovdje imam osjećaj da svojim znanjem i iskustvom mogu neposredno doprinijeti nečemu što pripada mojoj sredini i ljudima sa kojima živim. Posebno zadovoljstvo predstavlja činjenica da radim posao koji volim, a istovremeno vidim konkretnu svrhu i rezultate tog rada.

Iskustvo stečeno u inostranstvu za mene ima najveću vrijednost onda kada ga mogu prenijeti drugima, prilagoditi našim uslovima i iskoristiti za stvaranje boljeg i uređenijeg sistema.

Upravo taj osjećaj korisnosti i pripadnosti daje mom radu dodatni smisao”.

Kakvu biste poruku poslali mladim ljudima koji žele da grade karijeru u avio-industriji?

“Avio-industrija je ogromno i dinamično područje koje pruža mnogo više mogućnosti nego što se na prvi pogled čini. Pored pilota i kabinskog osoblja, tu su vazduhoplovni inženjeri i mehaničari, dispečeri, kontrolori letenja, stručnjaci za zemaljske operacije, bezbjednost, kargo i logistiku, meteorologiju, informacione tehnologije, planiranje, obuku, kvalitet i upravljanje bezbjednošću.

Mladima bih poručila da budu radoznali, da pitaju, istražuju, uče i prihvataju prilike da se oprobaju u različitim oblastima. Ne treba da odustanu ako odmah ne pronađu svoj pravac. Možda upravo u avio-industriji otkriju zanimanje koje će zavoljeti, a svojim znanjem jednog dana doprinesu razvoju Aerodroma Banjaluka, neke aviokompanije ili vazduhoplovstva u cjelini”.

Može li se reći da je Vaš povratak potvrda da se kvalitetni kadrovi vraćaju kada prepoznaju ozbiljnu viziju i perspektivu razvoja?

“Ja sam samo jedna od mnogih osoba koje su iskustvo sticale u inostranstvu, a zatim odlučile da ga primijene u svojoj sredini. Moj povratak prvenstveno je bio motivisan porodicom i željom da dijete odrasta ovdje, ali je za profesionalni ostanak svakako važno prepoznati prostor u kojem se može raditi, napredovati i doprinositi.

Vjerujem da se kvalitetni kadrovi lakše odlučuju na povratak kada vide ozbiljnu viziju, stabilnost, poštovanje stručnosti i stvarnu mogućnost da njihovo znanje bude iskorišćeno. Zato moj primjer može biti jedna mala potvrda da ljudi žele da se vrate – ali je zadatak svih nas da gradimo uslove zbog kojih će poželjeti i da ostanu”.

Novinar: Marijana Bogdanović

Zašto neki dugogodišnji pušači nikada ne razviju rak pluća, dok se bolest javlja kod pojedinih nepušača, jedno je od najvećih pitanja moderne medicine. Nova studija objavljena u časopisu Nature sugeriše da odgovor leži u naslijeđenim genima, prenosi Juronjuz.

Istraživači su otkrili da čak i male naslijeđene genetske razlike mogu značajno uticati na razvoj tumora nakon izlaganja štetnim faktorima iz okoline. Prema njihovim navodima, genetska podloga ne određuje samo rizik od obolijevanja, već i način na koji se tumor razvija te kako bi mogao reagovati na liječenje.

“Ova studija pokazuje da naši naslijeđeni geni mogu imati veliki uticaj na razvoj raka nakon oštećenja DNK“, rekao je Sam Godfri iz organizacije Cancer Research UK.

Naučnici su koristili četiri genetski različita soja miševa, koje su izložili istoj dozi poznatog kancerogena dietilnitrozamina, supstance koja se nalazi u duvanskom dimu i pojedinim prerađenim namirnicama. Iako su svi bili izloženi istim uslovima, tumori su se razvijali različitim putevima, zavisno od njihove genetske podloge.

Analiza gotovo 600 tumora pokazala je da različite genetske promjene mogu dovesti do istog ishoda – razvoja raka. To ukazuje da naslijeđena DNK utiče ne samo na vjerovatnoću nastanka bolesti, već i na njen tok.

Istraživači smatraju da bi genetske razlike mogle uticati i na uspješnost liječenja, uključujući hemoterapiju i radioterapiju, zbog čega bi budući pristupi prevenciji, dijagnostici i terapiji mogli biti znatno više prilagođeni svakom pacijentu.

Ako se rezultati potvrde i kod ljudi, mogli bi promijeniti način procjene rizika od raka i otvoriti put preciznijem, personalizovanom liječenju.

Sudeći po zvaničnim brojkama i milionima koji se slivaju u domaće kvadrate, kod nas ekonomska kriza jednostavno ne postoji. Nekretnine su postale sigurna luka u koju svi koji imaju višak novca bježe od inflacije, čineći ovo tržište jednom od najdinamičnijih i najprofitabilnijih grana domaće ekonomije.

Prema podacima Registra cijena nepokretnosti, koji vodi Republička uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove (RUGIPP), otkrivaju frapantnu činjenicu. Od početka 2017. godine pa do sredine ove godine, kroz kupoprodajne ugovore „okrenulo se“ nevjerovatnih 8,5 milijardi maraka.

Da se groznica kupovine ne smiruje, već naprotiv, dobija na ubrzanju, dokazuje i prva polovina ove godine.

U katastarskim evidencijama registrovano je 8.795 kupoprodajnih ugovora kojima je obuhvaćeno 18.517 nekretnina. Kada se te brojke uporede sa istim periodom prošle godine, bilježi se ozbiljan skok od oko deset odsto u obimu trgovine, dok je ukupna ugovorena cijena dostigla fantastičnih 826,43 miliona KM. To je za čak 40,1 odsto više novca uloženog u nekretnine u odnosu na lani, a lavovski dio ovog kolača tradicionalno drže Banjaluka i Bijeljina.

Titulu najskupljeg stana ponijela je nekretnina u banjalučkom naselju Nova Varoš, gdje je stan od 166 kvadrata plaćen čak 738.700 KM. U naselju Starčevica zabilježena je prodaja najskuplje kuće koja je novog vlasnika koštala vrtoglavih milion i po maraka.

Da biznis ne zaostaje za stambenim prostorom pokazuju poslovne imperije u Bijeljini i Doboju, gdje su poslovni objekti i prostori plaćani po 13, odnosno 12 miliona konvertibilnih maraka. Koliko je tržište otišlo daleko svjedoči i podatak da se za cijenu jedne garaže u Doboju od 60.000 maraka ili parking mjesta u Banjaluci koje je plaćeno nevjerovatnih 73.523 KM nekada mogao kupiti solidan jednosoban stan.

Kada sve ovo ljudi čuju i pročitaju, ne treba da čudi pitanje „ko to može da kupi nekretninu“. Odgovor je jasan, kupuje onaj ko ima para. I očigledno ih ima.

Dragan Milanović, agent za nekretnine, ističe kako ljudi sa viškom novca i dalje jveruju da je nekretnina najsigurnija investicija. Umjesto na berzama, u obveznicama ili kriptovalutama, višak novca završava u stanovima, kućama i poslovnim prostorima.

–Nekretnina ispunjava tri najvažnija uslova svake investicije. Sigurna je, lako se može prodati kada zatreba novac i vremenom dobija na vrijednosti. Ko je kupio stan prije nekoliko godina danas praktično ima znatno vrijedniju imovinu – objašnjava Milanović.

Ističe da se cijene formiraju i na osnovu drastičnog skoka ulaznih troškova. Gradsko građevinsko zemljište je značajno poskupilo, a odlazak građevinskih radnika u inostranstvo stvorio je manjak ljudi i podigao cijenu rada. Kada se na to dodaju troškovi rente, komunalija i građevinskog materijala, jasno je da pored tržišne potražnje postoji i organski pritisak na cijene zbog troškova gradnje. Na vječito pitanje ko su kupci, Milanović daje jasnu podjelu.

-Kupuju oni koji imaju novac. To su naši ljudi iz unutrašnjosti, iz manjih mjesta, koji kupuju u većim gradovima kao što su Banjaluka, Sarajevo, Bijeljina, Doboj, Prijedor, Trebinje… Druga kategorija su ljudi iz inostranstva, koji su promijenili svoje navike, ne prave više kuću u mjestu i selu odakle su otišli, nego kupuju u Banjaluci ili tamo gdje mogu biti sigurni da mogu nešto zaraditi, da je mogu prodati kada treba. I obični ljudi koji kupuju za stanovanje. Zato je važno raspodijeliti nekretnine koje se kupuju za stanovanje ili investicijske, znači kad kupujete drugu, treću, petu od viška kapitala – ističe Milanović.

Za sve ove koji se nadaju skorom pucanju ovog balona i padu cijena, prognoze donose hladan tuš. Prema parametrima i proceni trendova, nema nijednog pokazatelja koji ukazuje na to da će u narednom periodu doći do pada cijena. Milanović zaključuje da nema razloga ni za ekstremni rast jer nema ni kupovne moći, ali da nas očekuje blagi rast od nekoliko procenata. To potvrđuje i broj izdatih građevinskih dozvola i planovi investitora koji grade isključivo na osnovu potražnje, piše SrpskaInfo.

Prema najavama meteorologa, slijedi novi toplotni talas sa temperaturama iznad 35 stepeni i tropskim noćima.

Zbog visokih temperatura, suše i vjetra, povećan je rizik od izbijanja i širenja požara.

Iz Ministarstva poljoprivrede apeluju na građane da budu odgovorni i ne pale vatru na otvorenom.

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH sutra će preovladavati sunčano i toplije vrijeme, dok je samo ponegdje na jugozapadu i jugoistoku uz dnevni razvoj oblačnosti moguća kratkotrajna slaba kiša.

Јutro će biti oblačnije na sjeveru, dok će u ostalim krajevima biti pretežno sunčano.

Duvaće slab do umjeren istočni i sjeveroistočni vjetar, u Hercegovini pojačan, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Minimalna temperatura vazduha od 15 do 21, u višim predjelima od 10, dok će maksimalna temperatura vazduha biti od 29 do 35, u višim predjelima od 25 stepeni.

Prema podacima Federalnog hidrometeorološkog zavoda, danas je u Republici Srpkoj i Federaciji BiH uglavnom sunčano, dok su ponegdje zabilježeni lokalni pljuskovi.

Temperatura vazduha izmjerena u 14 časova: Bjelašnica 14, Han Pijesak 21, Sokolac 22, Bileća i Čemerno 23, Višegrad, Srebrenica i Ivan Sedlo 24, Kneževo 25, Sarajevo 26, Gacko, Drinić i Mrakovica 27, Zvornik, Mrkonjić Grad ,Trebinje, Foča i Livno 28, Ribnik, Šipovo, Bugojno i Tuzla 29, Bihać 30, Doboj, Novi Grad i Srbac, Sanski Most i Zenica 31, Banjaluka, Bijeljina i Prijedor 32 i Mostar 36 stepeni Celzijusovih.

Zemljotres jačine 3,1 pogodio je područje nedaleko od Ljubinja, izvještava EMSC.

Prema raspoloživim podacima, epicentar potresa lociran je na području sa geografskim koordinatama širine 43.0154 i dužine 18.034 sjeverno od Ljubinja.

Zemljotres ovog intenziteta ne može izazvati štete na objektima, a stanovništvo ga može osjetiti u epicentralnoj zoni.

Pred nama je vrhunac i najtopliji dio ovogodišnjeg ljeta, objavljeno je na Facebook stranici BHMETEO.

Dodali su da je prva dekada avgusta u znaku dugotrajnog toplotnog talasa sa temperaturama do 40 stepeni Celzijusovih, ali i iznad toga.

Kada kreću vrućine

“Vrućine kreću već u zadnjim danima jula uz dodatno intenziviranje početkom idućeg mjeseca”, naglasili su.

Ujedno, kako dodaju, od sutra, utorka, 28. jula, ulazimo i u duži period stabilnog i sušnog vremena, pa pored žega i obilja sunca na neku novu značajniju kišu ćemo se načekati.

Noćne temperature

Eventualno, dodali su, rjeđa pojava lokalnih ljetnih pljuskova moguća je u pojedinim danima koji neće narušiti utisak vrelog ljeta.

“Iako se dani skraćuju, temperature će da rastu a to se odnosi i na noćne temperature koje će uskoro postati tople, teške i sparne, naročito po gradovima. Brzo ćemo mi zaboraviti na ove svježije dane koji su iza nas”, naglasili su iz BHMETEO.

Podsjetimo, prija dva dana je povratak izrazito visokih temperatura vazduha od 29. jula, uz maksimalne vrijednosti od 34 do 41 stepen Celzijusov, najavio i meteorolog Nedim Sladić.

Novi toplotni talas

“Budući da će naredni period ispuniti kriterij prema kojem će prosječne dnevne temperature zraka najmanje pet dana zaredom odstupati za 5 i više stepeni od prosjeka, možemo konstatovati da slijedi novi toplotni val u našem regionu. Prema trenutnim prognoznim modelima trajao bi najmanje jednu sedmicu, a signali su jednoglasni za natprosječne temperature zraka do 5. avgusta”, naveo je Sladić.

Vazdušna masa iz Afrike

Prema njegovim riječima, vazdušna masa porijeklom sa sjevera Afrike najprije će zahvatiti zapadni i sjeverozapadni dio Evrope, prije nego što se premjesti nad centralnu Evropu i Balkan.

“Važan faktor u cijeloj priči bit će nedostatak površinske vlage, koji može značajno izmijeniti karakteristike same zračne mase pa bi izraženiji osjećaj sparine tokom dana uglavnom trebao izostati. S obzirom na isušeno tlo, u narednom periodu obratiti pažnju na odnos prema prirodi jer će rizik od nastanka šumskih požara sve više rasti”, naveo je Sladić na Facebooku.

Temperature mora

Meteorolog se osvrnuo i na očekivane temperature mora u narednom periodu.

“Temperature mora u daljem porastu pa početkom augusta nemojte se iznenaditi ukoliko vam more bude neugodno toplo za kupanje”, istakao je Sladić.