Kategorija: Društvo

Zoran Adžić, gradonačelnik Gradiške, rekao je da se grad sada nalazi u kolapsu nakon što je došlo do djelimičnog urušavanja betonske konstrukcije i ograde na mostu kod graničnog prelaza, te da svi zavise od jednog čovjeka i da ovo nema nigdje u svijetu.

“Oko jedan čas poslije ponoći došlo je do nezgode i havarije na mostu. Pješačka traka sa ogradom je pala i sreća da niko nije bio tu”, naveo je Adžić.

Pohvalio je operativnost Policijske uprave Gradiška.

Policija zatvorila kafiće

“A imamo sada i proslave matura i maturanti su se okupljali, a policija je na vrijeme zatvorila kafiće u blizini mosta”, naveo je Adžić.

Kaže da je sada kolaps u gradu.

“Imamo 200 kamiona koje sada treba preusmjeriti”, izjavio je Adžić.

Apelovao je i prema međunarodnoj zajednici da se otvori novi most i novi granični prelaz.

“Novi most ima sve dozvole. I sad svi mi, građani i privrednici zavisimo od jednog čovjeka. To nema nigdje u svijetu”, istakao je Adžić.

Slijepo crijevo

Naglasio je da je sad nužno da se otvori novi most.

“Blokirani smo, postali smo slijepo crijevo. Ovo je tipična BiH. I međunarodna zajednic da reaguje, ako joj je stalo do razvoja”, dodao je Adžić za RTRS.

Na mostu preko rijeke Save u Gradišci došlo je djelimičnog urušavanja betonske konstrukcije i ograde. Iz bezbjednosnih razloga, prekogranični saobraćaj je u potpunom prekidu za sve kategorije vozila i pješake.

Foto: Viber grupa Patrola radari

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH danas će biti promjenljivo oblačno uz sunčane periode i prijatno toplo.

Od sredine dana i tokom popodneva na zapadu, jugu i jugoistoku oblačnije uz povremenu slabu kišu i pljuskove sa grmljavinom, saopštio je Republički hidrometeorološki zavod.

Na sjeveru i sjeveroistoku ostaje uglavnom suvo.

Vjetar slab i promjenljiv, u drugom dijelu dana na jugu i istoku umjeren sjeverni

Maksimalna temperatura vazduha od 20 do 25 stepeni Celzijusovih, u višim predjelima od 14.

Iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda navode da je u Srpskoj i FBiH jutros umjereno do pretežno oblačno vrijeme.

Temperatura vazduha izmjerena u 8.00 časova: Bugojno, Han Pijesak i Sokolac šest, Čemerno sedam, Sarajevo, Kneževo, Šipovo, Rudo, Mrkonjić Grad i Srebrenica osam, Ivan sedlo, Ribnik i Foča devet, Bihać, Livno, Gacko i Višegrad 10, Zvornik i Doboj 11, Tuzla, Novi Grad i Mrakovica 12, Bijeljina, Banjaluka i Bileća 13, Trebinje 14 i Mostar 17 stepeni Celzijusovih.

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH sutra se očekuje promjenljivo oblačno vrijeme uz sunčane periode i prijatno toplo.

Od sredine dana i tokom popodneva na zapadu, jugu i jugoistoku oblačnije uz povremenu slabu kišu i pljuskove sa grmljavinom.

Na sjeveru i sjeveroistoku ostaje suvo, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Duvaće slab i promjenljiv vjetar, u drugom dijelu dana na jugu i istoku umjeren sjeverni.

Јutarnja temperatura vazduha iznosiće od sedam do 12, u višim predjelima od četiri, a dnevna od 20 do 25, u višim predjelima od 14 Celzijusovih stepeni.

Danas u Srpskoj i FBiH preovladava sunčano vrijeme uz umjerenu oblačnost, a nešto više oblaka bilo je u centralnim, istočnim i zapadnim područjima, podaci su Federalnog hidrometeorološkog zavoda.

Temperatura vazduha u 14.00 časova: Mrakovica, Sokolac i Han Pijesak 14, Kneževo 15, Zvornik 16, Mrkonjić Grad, Sarajevo i Srebrenica 18, Višegrad 19, Bijeljina, Drinić, Rudo i Srbac 20, Bileća, Doboj, Novi Grad i Ribnik 21, Banjaluka i Trebinje 22, Prijedor 23 i Mostar 25 stepeni.

Republika Srpska često se opisuje kao neotkriveni dragulj Balkana, ali kada pogledate društvene mreže i turističke trendove, stiče se utisak da za veliki broj stranaca ona gotovo da i ne postoji. Dok influenseri i putnici masovno promovišu Hrvatsku, Crnu Goru ili Albaniju, sadržaj o Srpskoj ostaje rijedak i uglavnom van fokusa globalnih algoritama.

Bosna i Hercegovina posljednjih godina dobija reputaciju pristupačne destinacije sa odličnom hranom, prirodom i autentičnim iskustvima, ali se u većini objava neprestano vrte iste lokacije. Kadrovi Baščaršije, Starog mosta u Mostaru, vožnje sarajevskom žičarom ili ispijanja kafe iz džezve postali su gotovo obavezni sadržaj svakog stranog travel profila.

U isto vrijeme, brojni prirodni i istorijski lokaliteti Republike Srpske ostaju van digitalne pažnje. Prašuma Perućica, kanjon Tare, Sutjeska, Višegrad, Kozara ili Foča rijetko dospiju do šire publike, iako posjeduju potencijal za sadržaj koji bi lako mogao privući milione pregleda na internetu.

Dok zemlje regiona agresivno koriste društvene mreže i trendove modernog turizma, promocija Srpske često djeluje sporadično i bez jasnog pravca. Umjesto snažnih kampanja i modernog video sadržaja na engleskom jeziku, utisak je da se i dalje računa na preporuke „od usta do usta“ i slučajne posjete turista koji prolaze kroz region.

Putopisac Robert Dacešin smatra da najveći problem leži upravo u nedostatku zajedničke strategije promocije. Prema njegovim riječima, većina stranaca danas dolazi zahvaljujući iskustvima drugih ljudi i sadržaju koji vide na internetu, ali sistemski pristup promociji još ne postoji u mjeri u kojoj bi mogao donijeti ozbiljnije rezultate.

Kao primjer zemlje koja je uspjela da napravi turistički bum, Dacešin izdvaja Albaniju, koja je posljednjih godina postala jedna od najpopularnijih destinacija na Balkanu. Ističe da turizam može otvoriti veliki prostor za razvoj lokalnih biznisa i omogućiti mnogim ljudima da žive od te privredne grane.

Ipak, naglašava da postoje i pozitivni primjeri u Republici Srpskoj, prije svega Trebinje i Banjaluka, koji su posljednjih godina postali znatno vidljiviji turistima. Posebno ističe Nacionalni park Sutjeska, za koji smatra da predstavlja jednu od najvećih neiskorištenih prilika u regionu.

Iako Trebinje mnogi smatraju jednim od najljepših gradova u ovom dijelu Balkana, veliki broj turista ga i dalje doživljava samo kao kratku usputnu destinaciju tokom boravka u Dubrovniku ili na crnogorskom primorju. Slična situacija je i sa Banjalukom, koja posjeduje rafting, prirodu, noćni život i gostoprimstvo, ali još nema status mjesta u kojem strani turisti ostaju više dana.

Problem dodatno komplikuje činjenica da kvalitetnog promotivnog sadržaja gotovo da nema. Moderni putnici destinacije biraju preko TikToka, Instagrama i Jutjuba, a Srpska na tim platformama nema dovoljno prepoznatljivih i viralnih priča koje bi je približile globalnoj publici.

Ukoliko se pristup promociji uskoro ne promijeni i ne prilagodi digitalnom vremenu, Republika Srpska bi mogla ostati turistički potencijal koji svi hvale, ali koji malo ko zaista vidi.

Vršnjačko nasilje sve više je prisutno među mladima u Republici Srpskoj, a to potvrđuju i podaci Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske, koji pokazuju da je lani evidentirano 90 slučajeva, što je više za čak 21,6 odsto u odnosu na godinu prije.

Prema njihovim podacima, vršnjačko nasilje je počinilo 150 maloljetnika, od čega je 132 muškog i 18 ženskog pola, a nasilje je izvršeno nad 128 vršnjaka, od kojih je 104 muškog i 24 ženskog pola.

“Među maloljetnim počiniocima, 76 su učenici osnovne i 74 su učenici srednje škole. Među maloljetnim žrtvama, 79 su učenici osnovne i 49 srednje škole. U tim događajima sedam maloljetnika je zadobilo teže i 38 lakše povrede. Dva maloljetnika su pretrpjela uznemiravanje putem interneta”, stoji u izvještaju policije.

Kako je navedeno u izvještaju MUP-a Srpske, policijski službenici su nadležnim tužilaštvima podnijeli 33 izvještaja protiv 51 maloljetnika zbog osnova sumnje da su počinili 37 krivičnih djela: sedam krivičnih djela teška tjelesna povreda, 16 krivičnih djela tjelesna povreda, jedno krivično djelo nasilničko ponašanje, jedno krivično djelo polno nasilje i 12 ostalih krivičnih djela.

“Pored toga, u 13 slučajeva vršnjačkog nasilja podneseni su izvještaji nadležnim tužilaštvima o preduzetim mjerama i radnjama, u 14 slučajeva su pokrenuti prekršajni postupci protiv 30 maloljetnika i 30 slučajeva je završeno postupkom u okviru organa škole”, istakli su oni.

Zašto stručnjaci upozoravaju na rast prikrivenog nasilja?

O vršnjačkom nasilju razgovarali smo sa Majom Savanović Zorić, psihologom i sistemskim porodičnim psihoterapeutom, koja u razgovoru za “Nezavisne novine” ističe da kroz svoj rad i 15 godina provedenih u školskom sistemu, svjedoči ozbiljnom padu empatije među djecom i mladima.

“Nasilje danas često više nije samo fizičko. Mnogo češće je prikriveno kroz ismijavanje, omalovažavanje, isključivanje iz grupe, ignorisanje, snimanje, komentarisanje na društvenim mrežama i različite oblike sajberbulinga. Problem je što takvi oblici nasilja dugo ostaju nevidljivi odraslima, a posljedice po dijete mogu biti veoma ozbiljne. Dijete koje je svakodnevno ismijavano ili izopšteno često razvija osjećaj manje vrijednosti, anksioznost, povlačenje, pa čak i depresivne simptome”, objašnjava ona za “Nezavisne novine”.

Kako sajberbuling utiče na djecu i mlade?

Ona dodaje da posebno zabrinjava činjenica da djeca danas sve manje razgovaraju licem u lice, a sve više komuniciraju preko ekrana.

“Društvene mreže dodatno smanjuju osjećaj odgovornosti za izgovorenu riječ. Lakše je povrijediti nekoga kada ne gledate njegovu reakciju i bol. Sajberbuling nema kraj školskog časa. On traje 24 sata dnevno i dijete od nasilja često nema sigurno mjesto”, dodaje Savanović Zorićeva.

Šta najčešće stoji iza nasilnog ponašanja djece?

Prema njenim riječima, važno je razumjeti da nasilje nije samo problem “loše djece”.

“Često iza nasilnog ponašanja stoje nesigurnost, bijes, emocionalna zapuštenost, osjećaj nepripadanja ili modeli ponašanja koje dijete gleda u porodici i društvu. Upravo zato prevencija mora početi mnogo prije prvog incidenta u školi”, kaže ona, dodajući da škola ne može riješiti ovaj problem.

Ona ističe da je potrebna mnogo snažnija saradnja porodice, škole i društva.

“Djecu moramo učiti empatiji, toleranciji, emocionalnoj pismenosti i odgovornosti od najranijeg uzrasta. Potrebno je da roditelji budu autoritet koji postavlja jasne granice, ali i sigurna emocionalna baza u kojoj dijete može govoriti o svojim osjećajima, strahovima i frustracijama”, kaže Savanović Zorićeva za “Nezavisne novine”.

Prema njenim riječima, danas se granice ne postavljaju na vrijeme, pa dio djece odrasta sa uvjerenjem da sve mogu, da ne postoje posljedice i da je svaka frustracija nepravda.

“Kada takvo dijete dođe u kontakt sa vršnjacima, nerijetko agresijom pokušava regulisati emocije koje ne zna drugačije izraziti”, upozorava ona.

U Republici Srpskoj i FBiH sutra će se očekuje sunčano i toplije vrijeme, a od sredine dana uslijediće postepeno naoblačenje koje će do večeri zahvatiti većinu predjela.

Jutro će biti pretežno vedro i hladno, a oko rijeka i po kotlinama se očekuje prolazna magla, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Na zapadu će po podne ponegdje pasti vrlo slaba kiša.

Duvaće slab i promjenljiv vjetar.

Jutarnja temperatura vazduha od tri do osam, na jugu do 11, u višim predjelima od nula, a dnevna od 19 do 25, u višim predjelima od 14 stepeni Celzijusovih.

Prema podacima Federalnog hidrometeorološkog zavoda, danas je u većini krajeva pretežno oblačno vrijeme, dok je više sunčanih perioda bilo na jugu i sjeverozapadu. Padavine su zabilježene u centralnim i istočnim područjima, te na sjeveru i sjeveroistoku.

Temperatura vazduha u 14.00 časova: Han Pijesak šest, Sokolac i Čemerno sedam, Kneževo osam, Gacko, Mrakovica i Tuzla 10, Bijeljina 11, Mrkonjić Grad i Rudo 12, Foča, Višegrad, Šipovo i Livno 13, Ribnik 14, Doboj 15, Srbac 16, Banjaluka, Prijedor, Bileća, Novi Grad i Sanski Most 17, Mostar 18 i Trebinje 19 stepeni Celzijusovih.

Frekvencija vozila pojačana je na više graničnih prelaza prema Hrvatskoj, a čeka se i na granici sa Srbijom na prelazima Šepak i Karakaj, saopšteno je iz Auto-moto saveza Republike Srpske.

Duža čekanja su na prelazima Gradiška, Donja Gradina, Kostajnica, Novi Grad, Izačić, Orašje i Velika Kladuša na izlazu iz BiH ka Hrvatskoj.

Saobraćaj je pojačan i na prelazu Karakaj na izlazu prema Srbiji i na ulazu u BiH na prelazu Šepak.

Na ostalim prelazima zadržavanja nisu duža od 30 minuta.

U prvi razred srednjih škola u Republici Srpskoj u školskoj 2026/27. godini planiran je upis 9.840 učenika, a kandidati će prilikom upisa moći da konkurišu za pet zanimanja u dvije škole, kazao je Borivoje Golubović,ministar prosvjete i kulture Republike Srpske.

Napomenuo je da su to novine u Pravilniku o upisu u prvi razred srednjih škola, jer su do sada učenici mogli da konkurišu na dva zanimanja u jednoj školi.

“Pravilnik je usklađen sa elektronskim sistemom upisa, koji automatski vrši bodovanje, formira rang-liste, te omogućava javni uvid u rezultate. Na taj način, učenicima se daje veća mogućnost izbora prilikom upisa, a sistem sam rangira, shodno njegovim rezultatima u osnovnoj školi, koje od izabranih zanimanja, po prioritetima, može da upiše”, rekao je Golubović,piše Srna.

Na taj način, dodao je, povećana je mogućnost da učenici budu primljeni u jedno od izabranih zanimanja već u prvom upisnom roku.

Naveo  je  i da će đaci moći da biraju između 13 struka i 77 zanimanja, te da je planiran i upis u ogledno zanimanje Operater poljoprivredne mehanizacije, u okviru struke Poljoprivreda i prerada hrane.

“Za ovo zanimanje je planiran upis 16 učenika, a uvodi se s ciljem jačanja praktičnih znanja i školovanja kadra potrebnih savremenom agrarnom sektoru”, rekao je Golubović.

Kada je riječ o deficitarnim zanimanjima, napomenuo je da se ona ne mogu generalizovati, jer zavise od privredne razvijenosti određenog dijela Republike.

Zanimanja koja su deficitarna u Banjaluci, kaže, možda nisu u nekoj drugoj lokalnoj zajednici, tako da je planom predviđen upis 944 učenika u deficitarna zanimanja u 40 škola, na području 29 lokalnih zajednica, u okviru devet struka i 20 zanimanja.

Pojasnio je da su deficitarna zanimanja uglavnom zanimanja trećeg stepena, kao što su kuvar, konobar, zavarivač i slično.

“Kao podršku učenicima koji se odluče za ova zanimanja Vada Srpske obezbijedila je 900.000 KM za njihove stipendije”, rekao je Golubović.

Dodao je da  resorno ministarstvo intenzivno analiziralo, u saradnji sa lokalnim zajednicama, kakva je potreba tržišta rada, te da je upisna politika prilagođena tim potrebama.

“U narednoj godini posebnu pažnju ćemo posvetiti opremanju kabineta za praktičnu nastavu, jer ćemo na taj način omogućiti da učenici iz srednje škole izađu sa potrebnim iskustvom u praksi i spremni dođu kod poslodavca”, istakao je Golubović.

Golubović je napomenuo da će konkurs za upis učenika u prve razrede srednjih škola biti objavljen 28. maja, te da će njime biti definisani upisni rokovi.

Prije 12 godina Vlada Republike Srpske proglasila je vanrednu situaciju zbog katastrofalnih poplava koje su pogodile Srpsku.

Poplave su zahvatile gradove oko rijeka Bosne, Drine i Save.

Najviše su stradali Doboj, Šamac, Bijeljina, Lopare, Čelinac, Banjaluka, Srbac, Pelagićevo, Brčko, Modriča i Šekovići.

U Srpskoj je voda potopila Doboj i Šamac.

Poplavama su bila pogođena i neka područja u Federaciji BiH, Maglaj je bio potopljen.

Svjetska banka je procijenila da je pričinjena šteta od 1,1 milijarde evra.

Trinaest vrsta zmija koje žive u Republici Srpskoj, među njima tri otrovnice, nisu razlog za paniku, napadaju samo ako se osjete ugroženo i zato je važan oprez prilikom kretanja kroz prirodu, rekao je profesor na Katedri za zoologiju, evoluciju i genetiku na PMF u Banjaluci Goran Šukalo.