Kategorija: Društvo

  • Jedan vatrogasac na 1.000 stanovnika: Koliko ih nedostaje u Srpskoj?

    Jedan vatrogasac na 1.000 stanovnika: Koliko ih nedostaje u Srpskoj?

    I dok vatrena stihija sve češće bukti širom Srpske, posebno u Hercegovini, vatrogasaca koji su na prvoj liniji odbrane imovine i kuća nema dovoljno, a jedan od razloga je taj što mladi ne žele raditi ovaj i te kako opasan i odgovoran posao.

    Trenutno je u Republici Srpskoj oko 750 profesionalnih vatrogasaca, ne računajući one koji se nalaze u industrijskim vatrogasnim jedinicama te manji dio njih koji se nalaze u dobrovoljnim vatrogasnim društvima.

    Ovo za “Nezavisne novine” potvrđuje i Goran Stojaković, predsjednik Vatrogasnog saveza Republike Srpske, koji pojašnjava da je lokalna zajednica dužna da formira, u zavisnosti od požarnog opterećenja, profesionalnu vatrogasnu jedinicu ili dobrovoljno vatrogasno društvo.

    “Broj profesionalnih vatrogasaca je oko 750 u Republici Srpskoj, ali kad se zbroje i profesionalni vatrogasci u industrijskim vatrogasnim jedinicama te manji dio njih koji se nalaze u dobrovoljnim vatrogasnim društvima, tada ih je oko 1.500”, kaže Stojaković.

    Potrebno oko 900 profesionalnih vatrogasaca

    Prema njegovim riječima, uvijek treba povećavati brojno stanje.

    “Mi se trudimo da profesionalaca u vatrogasno-spasilačkim jedinicama bude jedan na 1.000 stanovnika. Pa recimo, ako trenutno oko 900.000 ljudi živi u Republici Srpskoj, trebalo bi da bude 900 profesionalnih vatrogasaca. Ta brojka bi popravila trenutno stanje”, dodaje on.

    Kako kaže Stojaković, najveći broj vatrogasaca je u banjalučkoj regiji, pa ih tako u toj brigadi ima oko 100, dok ih je oko 35-40 u Prijedoru, Gradišci, Laktašima, Doboju, Bijeljini, Zvorniku, Istočnom Sarajevu i Trebinju.

    Dodaje da je u ostalim profesionalnim vatrogasnim jedinicama do 20 vatrogasaca.

    Mladi sve manje zainteresovani za vatrogastvo

    Objašnjava i zbog čega mladi ne žele raditi ovaj posao.

    “Ranije je to bilo drugačije, no u zadnje vrijeme nije velika zainteresovanost mladih, pa tako imamo situaciju da se u nekim jedinicama primi pripravnik koji odradi pripravnički staž i položi stručni ispit, ali ne želi raditi ovaj posao. Vjerovatno je razlog to što je ovaj posao odgovoran, opasan ili težak, a možda je u pitanju i visina ličnog dohotka. U svakom slučaju, stanje je takvo da mladi ljudi češće biraju poslove gdje treba da ulože manje znanja i truda”, ističe Stojaković.

    Naglašava da je vatrogastvo takvo da zahtijeva odricanje od mnogih stvari, pa tako, kako kaže, trpi i porodica vatrogasca zbog permanentnog odsustva te javljanja na intervenciju noću i danju.

    Kada su u pitanju dobrovoljna vatrogasna društva, ona se, prema njegovim riječima, najčešće formiraju u manjim lokalnim zajednicama, gdje nemaju profesionalne vatrogasce. Dodaje da njima lokalna zajednica daje manji dio sredstava za rad.

    Vatrogasci koriste i vozila stara do 40 godina

    Stojaković ističe da je opremanje vatrogasaca kontinuirano, te da u svakoj vatrogasnoj jedinici ima novih vatrogasnih vozila, starih godinu ili dvije, ali i onih do 40 godina.

    “Uglavnom, starija vozila koristimo najčešće za požare otvorenog prostora jer morate ući u njivu, u nisko rastinje i nepristupačne terene, dok su novija vozila namijenjena za urbana područja, za zaštitu materijalnih dobara te imovinu naših građana”, navodi Stojaković.

    Civilna zaštita oprema i obučava vatrogasce

    Biljana Pajić, pomoćnica direktora Republičke uprave civilne zaštite, za “Nezavisne” kaže da uprava svake godine vrši opremanje i obučavanje vatrogasno-spasilačkih jedinica lokalne samouprave.

    “Dodjela vatrogasnih vozila i druge spasilačke opreme, kao i upućivanje na obuke vatrogasaca – spasilaca vrši se u skladu sa Planom utroška finansijskih sredstava sa posebnog računa Republičke uprave civilne zaštite koji se sačinjava na osnovu Prijedloga projekata opremanja i obuke vatrogasno-spasilačkih jedinica, a koji je usaglašen između Republičke uprave civilne zaštite i Vatrogasnog saveza RS i usvojen od strane Vlade Republike Srpske”, navodi Pajićeva.

  • Pogledajte kako napreduju radovi na dionici puta Klašnice – Banjaluka (VIDEO)

    Pogledajte kako napreduju radovi na dionici puta Klašnice – Banjaluka (VIDEO)

    Radovi na rehabilitaciji jedne od najfrekventnijih saobraćajnica u Republici Srpskoj, na dionici Klašnice-Banjaluka, izvode se intenzivnom dinamikom, uključujući i radove tokom vikenda, naveli su iz Puteva Republike Srpske.

    – Riječ je o dionici dužoj od 13 kilometara, a završetak kompletnih radova planiran je do kraja septembra ove godine. Zbog izvođenja radova i privremene regulacije saobraćaja, posljednjih dana dolazi do pojačanih gužvi i formiranja kolona, naročito na potezu od Prijedorske petlje prema ulazu u Banjaluku – naveli su iz Puteva Republike Srpske.

    Apeluju na sve učesnike u saobraćaju za strpljenje, dodatni oprez i poštovanje privremene saobraćajne signalizacije.

    – Cilj je da radovi budu završeni u predviđenom roku, kako bi ova izuzetno frekventna dionica što prije bila bezbjednija i kvalitetnija za sve učesnike u saobraćaju – naveli su iz ovog preduzeća.

  • Premijer Srpske obišao požarište u selu Donja Bijenja kod Nevesinja

    Premijer Srpske obišao požarište u selu Donja Bijenja kod Nevesinja

    Predsjednik Vlade Republike Srpske Savo Minić obišao je danas požarište u selu Donja Bijenja kod Nevesinja.

    Požar u ovom selu gori već devet dana.

    Foto: RTRS

  • Aktivan požar na području Nevesinja i manji kod Bileće

    Aktivan požar na području Nevesinja i manji kod Bileće

    Vršilac dužnosti direktora Republičke uprave civilne zaštite Boris Trninić izjavio je da je stanje sa požarima na teritoriji Republike Srpske uredno, te da je trenutno aktivan požar u Nevesinju na nepristupačnom terenu, bez ugroženih objekata.

    Trninić je rekao da na požaru u Nevesinju djeluje helikopter Uprave za vazduhoplovstvo Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske, koji je i jutros bio angažovan.

    – U pitanju je požar na nepristupačnim terenima, gore trava i nisko rastinje, nema ugroženih objekata, kuća ili slično – pojasnio je Trninić.

    On je dodao da su na terenu i pripadnici Republičke uprave civilne zaštite sa mobilnim bazenom koji se redovno dopunjava.

    Trninić je naveo da je od jutros aktivan i manji požar na području opštine Bileća, dok je u ostalim dijelovima Republike Srpske stanje uredno.

    Govoreći o pomoći Federaciji BiH, Trninić je rekao da je Republička uprava civilne zaštite ranije dobila zahtjev Federalne uprave civilne zaštite za angažovanje helikoptera u gašenju požara u Konjicu.

    – Mi smo imali zahtjev za pomoć kad je helikopter Uprave za vazduhoplovstvo pomagao jedan dan u Konjicu, međutim, pošto se i kod nas ukazala potreba, onda smo se prebacili u Nevesinje – rekao je Trninić za Srnu.

  • Požari širom BiH: Kod Grahova vatra ne jenjava, ekipe iscrpljene

    Požari širom BiH: Kod Grahova vatra ne jenjava, ekipe iscrpljene

    Veliki požari i dalje predstavljaju ozbiljan problem na više područja u BiH.

    Najteža situacija je kod Bosanskog Grahova, gdje se vatra već danima širi teško pristupačnim terenom, dok su ekipe na terenu iscrpljene i nadaju se dodatnoj pomoći iz vazduha.

    Istovremeno, požar kod Sanskog Mosta i dalje prijeti šumskom području i okolnoj imovini, dok je požar kod Prisike u opštini Tomislavgrad stavljen pod kontrolu nakon intervencije vatrogasaca i air tractora. Požari na području Konjica su lokalizovani, ali ekipe ostaju u pripravnosti.

    Kod Bosanskog Grahova vatra i dalje prijeti

    Situacija na velikom požarištu na području Bosanskog Grahova i dalje je veoma teška, a nadležne službe pokušavaju obezbijediti dodatnu vazdušnu podršku za gašenje vatre koja se proširila i prema hrvatskoj strani Dinare.

    Marino Vidović iz Uprave civilne zaštite Hercegbosanskog kantona rekao je da se pokušava obezbijediti angažovanje air tractora, ali njegova dostupnost zavisi od situacije na drugim požarištima.

    Raspoložive vazdušne snage prvenstveno se usmjeravaju prema područjima na kojima su neposredno ugroženi ljudi i imovina, dok se na području Bosanskog Grahova gašenje nastavlja raspoloživim snagama na terenu.

    Na požarištu su i u nedjelju ujutro angažovani radnici Šumarije, Dobrovoljnog vatrogasnog društva Korita i opštinske Civilne zaštite.

    Vidović upozorava da su ljudi, koji se već danima bore sa vatrom na velikom i teško pristupačnom terenu, iscrpljeni.

    Požar kod Bosanskog Grahova aktivan je već nekoliko dana. U petak se, zbog njegovog širenja, u gašenje uključio i helikopter Oružanih snaga BiH, a situacija se dodatno pogoršala tokom subote, kada se vatra sa područja Risovca i Dinare proširila preko državne granice prema Hrvatskoj.

    Na hrvatskoj strani su u subotu u pograničnom području djelovali kanaderi.

    Obezbjeđivanje dodatne vazdušne podrške otežava činjenica da se posljednjih dana istovremeno gase brojni požari u BiH i Hrvatskoj, zbog čega se raspoložive letjelice usmjeravaju prema najugroženijim područjima.

    Požar kod Sanskog Mosta i dalje prijeti

    Požar koji je zahvatio područje Sasine kod Sanskog Mosta i dalje predstavlja ozbiljnu prijetnju.

    Najteža situacija trenutno je u blizini Sasinske crkve, gdje se vatra širi kroz šumsko područje i nisko rastinje, ugrožavajući prirodu i okolnu imovinu.

    Prema informacijama Opštinske službe civilne zaštite Sanski Most, zbog požara je na ovom području obustavljeno i napajanje električnom energijom. Nadležne službe su na terenu i ulažu maksimalne napore kako bi požar stavile pod kontrolu.

    Iz Civilne zaštite apelovali su na građane da budu maksimalno oprezni zbog visokih temperatura i povećane opasnosti od požara na otvorenom prostoru.

    Građanima se posebno skreće pažnja da ne pale vatru na otvorenom, ne spaljuju travu, korov, rastinje i biljni otpad te da ne bacaju opuške i druge zapaljive predmete u prirodu i pored puteva.

    „Vatrena stihija u kratkom vremenu može zahvatiti velike površine i prouzrokovati ozbiljne posljedice“, upozoravaju iz Opštinske službe civilne zaštite.

    Dodaju da su pripadnici vatrogasnih jedinica gotovo svakodnevno na terenu, gdje se, uz visoke temperature i težak teren, satima bore sa požarima i ulažu velike napore kako bi zaštitili stanovništvo i imovinu.

    U slučaju požara ili uočene opasnosti građani mogu obavijestiti Vatrogasnu jedinicu na broj 123, odnosno policiju na 122.

    Požar kod Prisike stavljen pod kontrolu

    Požar koji je u subotu izbio na području Prisike kod Tomislavgrada i proširio se prema Kazagincu stavljen je pod kontrolu nakon intervencije vatrogasaca i djelovanja air tractora.

    Prema riječima Marina Vidovića, situacija tokom gašenja bila je ozbiljna jer se požar približio kućama i benzinskoj pumpi.

    „Požar se širio od Prisike prema Kazagincu i u jednom trenutku približio kućama i benzinskoj pumpi. Na terenu su djelovali pripadnici profesionalnih vatrogasnih jedinica Tomislavgrad i Livno te radnici Šumarije, a zbog ozbiljnosti situacije zatražena je i vazdušna podrška“, kazao je Vidović.

    U gašenje je uključen air tractor koji je, prema njegovim riječima, izveo četiri do pet izbacivanja vode.

    „Air tractor odigrao je veoma važnu ulogu u gašenju i nakon njegovog djelovanja uspjeli smo staviti požar pod kontrolu“, rekao je Vidović.

    Iz Vlade Hercegbosanskog kantona ranije je saopšteno da je, prateći razvoj situacije na požarištu, ostvarena komunikacija sa nadležnima u Hrvatskoj, koji su iskazali spremnost za dodatnu vazdušnu podršku.

    U slučaju potrebe za angažovanje je bio spreman i hrvatski protivpožarni avion kanader, ali njegovo djelovanje nije bilo potrebno nakon uspješne intervencije air tractora.

    Zbog požara u blizini saobraćajnice i gustog dima u subotu je bio obustavljen saobraćaj na magistralnom putu Kazaginac–Prisika, od Kazaginca kod Buškog jezera do graničnog prelaza Prisika.

    Požari kod Konjica lokalizovani, ekipe ostaju u pripravnosti

    Požari na području Konjica tokom proteklog dana lokalizovani su zahvaljujući zajedničkom angažovanju vatrogasaca, specijalizovanih jedinica, mještana i podrške iz vazduha.

    Aktivnosti na gašenju šumskih požara bile su usmjerene na lijevi krak požara od Džepske planine prema Brđanima, koji je lokalizovan, kao i na desni krak prema naseljenom mjestu Džepi, koji je takođe stavljen pod kontrolu.

    Iz Civilne zaštite, međutim, upozoravaju da zbog vremenskih uslova postoji mogućnost ponovnog aktiviranja požara.

    U gašenju su, uz pripadnike Profesionalne vatrogasne jedinice Konjic, radnike Vatrogasne jedinice Šumarstva „Prenj“ te mještane i lovce, učestvovale i dodatne snage.

    Pomoć je pružila Federalna specijalizovana jedinica Civilne zaštite za gašenje požara na otvorenom prostoru, sa sedam članova, četiri terenska vozila, tri cisterne i pratećom opremom, kao i Profesionalna vatrogasna jedinica Vogošća sa osam pripadnika i tri vatrogasna vozila.

    Značajna podrška stigla je i iz vazduha. Tokom jutarnjih časova u gašenju je učestvovao helikopter Oružanih snaga BiH, koji je izveo pet preleta iznad opožarenog područja.

    Dežurne ekipe Profesionalne vatrogasne jedinice Konjic, Šumarstva „Prenj“, mještani i lovci ostaju na terenu u stanju pripravnosti kako bi nadzirali požarišta i pravovremeno reagovali u slučaju ponovnog razbuktavanja vatre, prenosi Fena.

    U ostalim dijelovima Hercegovačko-neretvanskog kantona tokom protekla 24 časa zabilježeno je manje intervencija vatrogasaca nego prethodnih dana – ukupno sedam.

  • Zemljotres kod Čelinca

    Zemljotres kod Čelinca

    Zemljotres jačine 2,6 po rihteru pogodio je Čelinac, saopštio je Republički hidrometeorološki zavod.

    – Mrežom seizmoloških stanica Republičkog hidrometeorološkog zavoda zemljotres je lociran u 4.48 časova po lokalnom vremenu – istakli su u saopštenju.

    Zemljotres ovog intenziteta ne može izazvati štete na objektima, a stanovništvo ga može osjetiti u epicentralnoj zoni.

  • Povratak na posao mnogima teško pada: Postoji li depresija nakon godišnjeg odmora?

    Povratak na posao mnogima teško pada: Postoji li depresija nakon godišnjeg odmora?

    Nakon dana provedenih bez alarma, rokova i svakodnevnog pritiska, povratak na posao mnogima teško pada, pa se nerijetko javlja osjećaj tuge, umora i bezvoljnosti.

    Ipak, stručnjaci ističu da ono što često nazivamo “depresijom nakon godišnjeg odmora” uglavnom predstavlja prolaznu teškoću prilagođavanja povratku u rutinu, ali može biti i pokazatelj da nam svakodnevni život ostavlja premalo prostora za odmor i zadovoljstvo.

    Depresija nakon godišnjeg odmora” nije isto što i depresivni poremećaj

    Maja Savanović Zorić, psiholog i sistemski porodični psihoterapeut, ističe za “Nezavisne  novine” da se rečenica “Vratio sam se s odmora i odmah sam u depresiji” čuje mnogo puta u zadnje vrijeme.

    “Najčešće je izgovorena kroz šalu, uz fotografije s mora i uz žaljenje što je alarm ponovo zazvonio. Ali iza tog popularnog izraza ipak može stajati nešto vrlo stvarno”, kazala je ona.

    Prije svega, kako kaže važno je napraviti razliku između onoga što kolokvijalno nazivamo “depresijom nakon godišnjeg odmora” i depresivnog poremećaja.

    “U najvećem broju slučajeva ljudi zapravo govore o postvakacionom padu raspoloženja, odnosno teškoći da se nakon perioda odmora ponovo prilagode svakodnevnom ritmu. Vraćaju se obavezama, rokovima, poslu, kućnim poslovima, ranom ustajanju i odgovornostima od kojih su nakratko napravili pauzu”, kazala je  Savanović Zorićeva.

    Ističe da na odmoru često živimo potpuno drugačije.

    “Imamo više vremena, manje pritiska, više smo napolju, spavamo drugačije, družimo se i, što je možda najvažnije, imamo osjećaj da naše vrijeme ponovo pripada nama. Povratak u svakodnevicu zato može biti prilično snažan kontrast”, pojašnjava ona.

    Da li nam nedostaje godišnji odmor ili život kakav smo imali na odmoru?

    Zato, kako kaže, upravo dolazimo do zanimljivog pitanja: da li nam zapravo nedostaje godišnji odmor ili nam nedostaje život kakav smo na odmoru imali?

    “Jer, ako smo tokom odmora prvi put nakon nekoliko mjeseci dovoljno spavali, provodili vrijeme sa porodicom, šetali, čitali, razgovarali bez gledanja na sat i shvatili koliko nam prija sporiji tempo, nije neobično da nam povratak na posao teško padne. Odmor nam je možda samo pokazao koliko smo iscrpljeni bili prije njega. Zato nekada “depresija nakon odmora” nije toliko tuga za morem koliko nezadovoljstvo svakodnevnim životom kojem se vraćamo”, jasna je ona.

    Pojašnjava da posebno teško povratak može pasti ljudima koji su i prije odmora bili iscrpljeni, pod velikim pritiskom ili nezadovoljni svojim poslom.

    “Dok su na odmoru, problem može privremeno biti van vidokruga, ali se po povratku ponovo pojavljuje. Tada je korisno zastati i pitati se: ‘Šta mi je na odmoru toliko prijalo i zašto toga nema dovoljno u mom svakodnevnom životu?’ To može biti vrlo važna informacija. Možda nam nedostaje više vremena za djecu i partnera, više sna, kretanja, druženja, odmora, kreativnosti ili jednostavno više granica prema poslu i drugim ljudima”, kazala je Savanović Zorćeva.

    Kako olakšati povratak u svakodnevni ritam?

    Ističe da ne treba očekivati da ćemo prvog dana nakon odmora biti jednako produktivni kao posljednjeg dana prije njega.

    “Dobro je sebi ostaviti malo prostora za prilagođavanje, vratiti se postepeno u ritam, regulisati san i ne zatrpavati se odmah svim obavezama. Takođe je važno da ne napravimo od odmora jedini period u godini kada sebi dozvoljavamo zadovoljstvo.

    Ako nam je cijela godina samo čekanje sljedećeg godišnjeg odmora, onda možda problem nije u tome što je odmor prekratak, nego što je svakodnevica postala previše opterećujuća”, ističe ona.

    Kako je rekla, postavlja se pitanje koliko je normalno da traje taj pad raspoloženja, te ističe da ne postoji univerzalan broj dana.

    “Nekoliko dana umora, bezvoljnosti ili nostalgije za odmorom može biti očekivano, posebno ako se raspoloženje postepeno popravlja kako se vraćamo u rutinu. Međutim, ako se simptomi ne povlače, postaju sve izraženiji ili značajno ometaju svakodnevno funkcionisanje, onda više ne treba sve pripisivati završetku godišnjeg odmora. Ako simptomi depresije traju najmanje dvije sedmice, važno je potražiti stručnu procjenu”, kazala je Savanović Zorićeva.

    “Ljetna depresija” nije isto što i sezonski afektivni poremećaj

    Ističe da treba biti oprezan i sa izrazom “ljetna depresija”.

    Činjenica da se neko ljeti osjeća lošije ne znači automatski da ima sezonski afektivni poremećaj.

    “Postoji i ljetni obrazac sezonskog afektivnog poremećaja, ali je on rjeđi od zimskog. Kod njega se simptomi pojavljuju u karakterističnom sezonskom obrascu i mogu uključivati probleme sa spavanjem, nemir, razdražljivost i promjene apetita”, kazala je Savanović Zorićeva.

    Kako je rekla, ljeto, međutim, samo po sebi može biti emocionalno zahtjevno.

    “Visoke temperature, poremećen san, promjena rutine, očekivanje da ‘moramo uživati’, kao i stalno gledanje tuđih fotografija sa putovanja i odmora, mogu stvoriti dodatni pritisak. Posebno ako se iznutra ne osjećamo onako srećno kako mislimo da bi ‘trebalo’ da se osjećamo. Zato ne bih patologizovala svaki ljetni pad raspoloženja niti svaku tugu nakon godišnjeg odmora. Ali ih ne bih ni potpuno ignorisala”, jasna je Savanović Zorićeva.

    Povratak s odmora može biti prilika za promjenu svakodnevice

    Kazala je da nam ponekad upravo tih nekoliko dana nakon odmora postave važno pitanje: Šta je to što mi je tokom odmora toliko nedostajalo u mom životu?

    “I možda je to najkorisniji način da razumijemo postvakacioni blues. Ne kao znak da nam treba još jedna sedmica mora, nego kao priliku da vidimo šta bismo od tog osjećaja slobode, bliskosti, odmora i sporijeg života mogli da prenesemo u svakodnevicu. Jer cilj nije da preživimo do sljedećeg godišnjeg odmora, već da nam život između dva godišnja odmora bude dovoljno dobar da nam odmor bude odmor, a ne bijeg”, zaključila je ona.

  • Oglasili se meteorolozi: Stiže kiša s grmljavinom, mogući led i jak vjetar

    Oglasili se meteorolozi: Stiže kiša s grmljavinom, mogući led i jak vjetar

    Nakon niza ekstremno toplih dana, meteorolozi najavljuju da će uskoro stići kiša s grmljavinom, te da su mogući i led i jak vjetar.

    Prema prognozi Republičkog hidrometeorološkog zavoda, danas, u subotu 15. avgusta, očekuje se pretežno sunčano i vruće, dok se na jugu i istoku očekuju slabi do umjereni razvoji oblačnosti.

    “Maksimalna temperatura vazduha od 32 do 38, u višim predjelima od 27 stepeni”, navode oni.

    Nedjelja, 16. avgust

    Nakon svježeg jutra, u nedjelju se tokom dana očekuje sunčano i vruće vrijeme, dok se u brdsko-planinskim predjelima od jugozapada ka jugoistoku i jugu,  očekuju slabi do umjereni razvoji oblačnosti.

    “Mjestimično u Hercegovini i na jugoistoku moguća je prolazna kiša ili kratkotrajni pljusak. Uveče vedro, a na zapadu uz umjerenu oblačnost. Minimalna temperatura vazduha od 10 do 17, na jugu do 21, u višim predjelima od osam stepeni. Maksimalna temperatura vazduha od 32 do 38, u višim predjelima od 28 stepeni”, dodaju oni.

    Ponedjeljak, 17. avgust

    U ponedjeljak tokom većeg dijela dana biće uglavnom sunčano uz umjerenu oblačnost.

    “Poslijepodne i uveče nestabilno uz jači razvoj oblačnosti koji će usloviti kišu i pljuskove s grmljavinom. Pri jačim pljuskovima moguće su i nepogode, grad i jak vjetar. Minimalna temperatura vazduha od 13 do 21, u višim predjelima od 10. Maksimalna temperatura vazduha od 31 do 38, u višim predjelima od 28 stepeni”, ističu meteorolozi.

    Utorak, 18. avgust

    U utorak osjetno hladnije i pretežno oblačno sa kišom i pljuskovima s grmljavinom, koji prestaju do jutra.

    “Oko sredine dana postepeno smanjenje oblačnosti od zapada i biće uglavnom sunčano uz promjenljivu oblačnost. Minimalna temperatura vazduha od 16 do 24, u višim predjelima od 11. Maksimalna temperatura vazduha od 24 do 30, u višim predjelima od 21 stepen”, stoji u prognozi.

    Srijeda, 19. avgust

    Pretežno sunčano i postepeno toplije vrijeme očekuje se u srijedu.

    “Minimalna temperatura vazduha od 12 do 16, na jugu do 23 u višim predjelima od devet. Maksimalna temperatura vazduha od 28 do 35, u višim predjelima od 23 stepena”, ističu iz RHMZ-a.

  • Duge kolone vozila na izlazu iz BiH

    Duge kolone vozila na izlazu iz BiH

    Duge su kolone putničkih vozila na izlazu iz BiH na graničnim prelazima Velika Kladuša, Izačić, Gradina, Orašje, Deleuša, Hum i Zupci, a na ulazu na prelazu Brod, saopšteno je iz Auto-moto saveza Republike Srpske.

    Na graničnim prelazima Doljani-Metković, Bijača-Nova Sela i Gradiška-Gornji Varoš nema gužve na izlaznim rampama iz BiH, ali su duga zadržavanja na ulazu u Hrvatsku.

    Na ostalim graničnim prelazima vozila za sada ne čekaju duže od 30 minuta.

    Do kraja septembra u funkciji je granični prelaz Krstac na putu Gacko-Nikšić.

  • Požar u Nevesinju aktivan, ali pod kontrolom

    Požar u Nevesinju aktivan, ali pod kontrolom

    Požar na južnim obroncima planine Crvanj, iznad sela Humčani, Donja Bjenja i Zalomka kod Nevesinja i dalje je aktivan, ali trenutno pod kontrolom.

    Brzom reakcijom vatrogasaca, mještana i uz pomoć helikoptera MUP-a Srpske požar je odbijen od kuća.

    Teren je nepristupačan, pa je vatru jedino moguće gasiti iz vazduha i u neposrednoj blizini kuća.

    Prema još nezvaničnim procjenama, u proteklih nekoliko dana opožareno je oko 3.700 hektara pašnjaka, niskog rastinja i šume.