Autor: INFO

  • Tramp odbio Putinov prijedlog da se iranski uranijum prebaci u Rusiju

    Tramp odbio Putinov prijedlog da se iranski uranijum prebaci u Rusiju

    Američki predsednik Donald Tramp odbio je tokom telefonskog razgovora ove nedelje ponudu ruskog predsednika Vladimira Putina da se iranski obogaćeni uranijum prebaci u Rusiju kao deo sporazuma o okončanju rata koji Sjedinjene Američke Države i Izrael vode protiv Teherana, objavio je danas Aksios, pozivajući se na izvore.

    Neimenovani izvorin su naveli da je Putin taj predlog izneo tokom telefonskog razgovora sa Trampom u ponedeljak, ali da ga je američki predsednik odbio.

    Američki portal navodi da obezbeđivanje iranskih 450 kilograma uranijuma obogaćenog do 60 odsto, koji bi u roku od nekoliko nedelja mogao da se pretvori u materijal za nuklearno oružje i dovoljan je za više od 10 nuklearnih bombi, jedan je od ključnih ratnih ciljeva SAD i Izraela.

    Teoretski, navodi Aksios, Putinov predlog mogao bi da omogući uklanjanje iranskih nuklearnih zaliha bez raspoređivanja američkih ili izraelskih kopnenih snaga.

    Rusija je već nuklearna sila, a u okviru sporazuma o iranskom nuklearnom programu iz 2015. godine već je skladištila iranski niskoobogaćeni uranijum, zbog čega spada među retke zemlje koje imaju tehničke kapacitete da prihvate takav materijal, dodaje portal.

    Prema navodima neimenovanih izvora, Putin je tokom razgovora sa Trampom u ponedeljak izneo više ideja za okončanje rata između SAD i Irana, među kojima je bio i predlog o prebacivanju uranijuma.

    “Ovo nije prvi put da je takva ideja izneta. Do sada nije prihvaćena. Stav SAD je da moramo da vidimo da je uranijum obezbeđen”, rekao je američki zvaničnik za Aksios.

    Rusija je slične predloge iznosila i tokom pregovora SAD i Irana o nuklearnom programu u maju, pre nego što su SAD i Izrael u junu napali iranska nuklearna postrojenja, kao i u nedeljama koje su prethodile početku sadašnjeg rata, podseća portal.

    Tokom poslednje runde pregovora pre izbijanja sukoba, Iran je odbacio ideju o prebacivanju uranijuma i predložio da se on razredi u samom Iranu pod nadzorom Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA), ali se ne zna da li bi Teheran sada prihvatio takav predlog, navodi američki portal.

    Američki zvaničnik je naveo da Tramp razgovara sa svim liderima, uključujući kineskog predsednika Si Đinpinga, Putina i evropske lidere i da je spreman na dogovor, ali samo ukoliko je on povoljan za SAD.

    U međuvremenu, SAD i Izrael razmatrali su i mogućnost slanja specijalnih snaga u Iran u kasnijoj fazi rata kako bi obezbedili iranske nuklearne zalihe, navodi Aksios.

    Američki ministar odbrane Pit Hegset izjavio je na konferenciji za novinare da SAD imaju “više opcija” za preuzimanje kontrole nad visokoobogaćenim iranskim uranijumom, uključujući mogućnost da Iran dobrovoljno preda zalihe.

    U intervjuu za Foks radio, Tramp je ipak nagovestio da obezbeđivanje tog materijala trenutno nije prioritet.

    “Nismo fokusirani na to, ali u nekom trenutku mogli bismo da budemo”, rekao je Tramp.

    On je, takođe, prvi put priznao da Rusija pomaže Iranu u ratu, nakon izveštaja da Moskva dostavlja obaveštajne podatke za gađanje američkih snaga.

    “Mislim da im Putin možda malo pomaže. A verovatno misli da mi pomažemo Ukrajini”, rekao je Tramp i dodao da bi isto mogla da tvrdi i Kina.

  • Orban: Energetska kriza se ne može prevazići bez Rusije

    Orban: Energetska kriza se ne može prevazići bez Rusije

    Mađarski premijer Viktor Orban izjavio je da se trenutna evropska energetska kriza neće završiti bez pomoći Moskve, te dodao da je propala strategija EU da izoluje i oslabi Rusiju.

    – Amerika već pregovara sa Rusijom i dozvolila je Indiji da ponovo uvozi rusku naftu. Brisel, naprotiv, ne želi ni da čuje o ublažavanju ili ukidanju sankcija za ruske energente – rekao je Orban.

    On je naglasio da je EU nemoćna da prevaziđe energetsku krizu bez povoljne ruske nafte i gasa.

    – Očigledno je da strategija izolacije Rusije i “bacanja na koljena” njene privrede stalnim uvođenjem novih sankcija nije dovela do prekida sukoba u Ukrajini – naveo je Orban.

    On je napomenuo da je Brisel nastavio da odbacuje ideju pregovora sa Rusijom, čak i kada je administracija američkog predsjednika Donalda Trampa obustavila vojnu i finansijsku podršku Kijevu.

    – Propast ove evropske strategije trebalo bi da dovede mnogo toga u pitanje, posebno sad kada se situacija na Bliskom istoku pogoršala, a privreda opet značajno ispašta – rekao je Orban.

    On je upozorio na prijetnju gubitka miliona radnih mjesta u Evropi, je ocijenio da privreda država EU ispašta usljed te politike već četiri godine.

    – Cijene gasa, benzina i dizela rastu. Svjedočimo razaranju nekada moćne evropske industrije na zgarištu rata koji ne možemo dobiti – zaključio je mađarski premijer.

  • Na događaju Nasera Orića 2.500 Bošnjaka i Vojin Mijatović

    Na događaju Nasera Orića 2.500 Bošnjaka i Vojin Mijatović

    Na događaju koji je, između ostalih, u četvrtak organizovao Naser Orić, ratni komandant takozvane Armiji BiH, koji je bio optužen za monstruozne zločine nad Srbima, bilo je prisutno oko 2.500 Bošnjaka, ali i političar koji se izjašnjava kao Srbin, objavio je ATV.

    Orić je organizovao Podrinjski iftar, a prisustvovao je zamjenik premijera i federalni ministar razvoja, poduzetništva i zanatstva Vojin Mijatović, koji se srdačno pozdravio sa Orićem.

    ATV navodi da neki od prisutnih nisu bili oduševljeni što se tu našao Mijatović, pa je u jednoj od objava na društvenoj mreži Fejsbuk navedeno da bi i, kako kažu, pjevaljke uskoro mogle naći svoje mjesto u `novoj iftar modi`”.

  • Tramp: Iran poražen, SAD u poziciji dominacije

    Tramp: Iran poražen, SAD u poziciji dominacije

    Predsjednik SAD Donald Tramp izjavio je da je američka vojska izvela, kako je naveo, jedno od najmoćnijih bombardovanja na iransko ostrvo Harg. Tramp je rekao da je Iran potpuno poražen i da Teheran želi dogovor koji on ne bi prihvatio, iako iranski zvaničnici poručuju da će nastaviti borbu. U međuvremenu, irački izvori su naveli da je u raketnom napadu pogođena Američka Ambasada u Bagdadu. Iranske oružane snage saopštile su da će svaki napad na iransku naftnu i energetsku infrastrukturu dovesti do napada na energetsku infrastrukturu naftnih kompanija koje sarađuju sa SAD u regionu.
    Donald Tramp (foto: EPA/WILL OLIVER) –
    Donald Tramp (foto: EPA/WILL OLIVER)
    Tramp: Iran poražen i želi sporazum, SAD u poziciji dominacije

    Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da je Iran poražen i da želi sporazum, ali ne sporazum koji bi on lično prihvatio.

    – Iran je imao planove da preuzme čitav Bliski istok i potpuno uništi Izrael. Baš kao i sam Iran, i ti planovi su uništeni – napisao je Tramp na mreži Truth Social.

    On je dodao da mediji koji šalju lažne vijesti “mrze” da izvještavaju o tome koliko je dobro vojska Sjedinjenih Američkih Država djelovala protiv Irana.

    – Iran je potpuno poražen i želi sporazum – ali ne sporazum koji bih ja prihvatio. Hvala vam na pažnji posvećenoj ovom pitanju – naveo je Tramp.

    Govoreći novinarima u petak prije polaska za Floridu, Tramp je rekao da rat “ide veoma dobro” i da su SAD ostvarile “mnogo velikih pogodaka i velikih pobjeda”, ocijenivši da se nalaze u poziciji “dominacije kakvu niko nikada ranije nije vidio”, prenio je Si-Bi-Es.

    On je naveo da su iranska mornarica i vazduhoplovstvo, kao i veći dio vojske, uništeni i dodao je da je “njihova velika prijetnja nestala u svakom pogledu”.

    – Njihova mornarica je nestala, njihovo vazduhoplovstvo je nestalo, većina njihove vojske je nestala, velika prijetnja je u svakom pogledu nestala – rekao je Tramp o Iranu.

    Takođe je rekao i da očekuje da će cijene gasa pasti kada se rat završi, naglašavajući da je bilo neophodno okončati nuklearnu prijetnju na Bliskom istoku i širom svijeta.

    Na pitanje koliko bi sukob mogao da traje, odgovorio je da će trajati “koliko bude potrebno”.

    On je ocijenio da bi američka mornarica uskoro mogla da počne da prati tankere kroz Ormuski moreuz.

    Izrael izdao upozorenje za evakuaciju Irancima u Tabrizu prije planiranih napada

    Izraelska vojska (IDF) izdala je “hitno upozorenje” Irancima u oblasti grada Tabriza, uoči planiranog vazdušnog napada.

    – U narednim satima, IDF će djelovati u tom području, kao što su to činile posljednjih dana širom Teherana, kako bi napale vojnu infrastrukturu iranskog režima – navodi se u objavi vojske na Iksu, prenosi Tajms of Izrael.

    U objavi na persijskom jeziku se dodaje da “stanovništvo zbog bezbjednosti odmah napusti područje označeno na mapi”.

    Iran prijeti napadima na energetsku infrastrukturu poslije udara SAD na ostrvo Harg

    Iranske oružane snage saopštile su da će svaki napad na iransku naftnu i energetsku infrastrukturu dovesti do napada na energetsku infrastrukturu naftnih kompanija koje sarađuju sa Sjedinjenim Američkim Državama u regionu, prenijeli su iranski mediji.

    Upozorenje je uslijedilo nakon što je predsjednik SAD Donald Tramp rekao da su američke snage uništile vojne ciljeve na glavnom iranskom naftnom čvorištu, ostrvu Harg, prenio je Rojters.

    To ostrvo služi kao izvozni terminal za oko 90 odsto iranskih pošiljki nafte.

    Američka Ambasada u Bagdadu pogođena u raketnom napadu

    Američka Ambasada u Bagdadu pogođena je u raketnom napadu, saopštili su irački bezbjednosni izvori za Rojters.

    Napad je izazvao dim koji se dizao iz zgrade Ambasade, rekli su izvori.

    Više detalja o samom napadu, šteti ili žrtvama trenutno nije poznato, navodi agencija.

    Prema informacijama koje je dopisnik televizije Al-Hadat dobio od iračkih bezbjednosnih izvora, Ambasadu je pogodio dron. Zvaničnik je dodao da je u napadu uništen sistem protivvazdušne odbrane Ambasade.

    Drugi irački zvaničnici su rekli, prenosi Al-Hadat, da je raketa pogodila helikoptersku ploču u Ambasadi.

  • Plan za Kastel u rukama odbornika

    Plan za Kastel u rukama odbornika

    Turističko-informativni centar, suvenirnica i kafeterija – ovakav sadržaj mogao bi uskoro da dobije prostor u kulama na tvrđavi Kastel, ukoliko odbornici Skupštine grada Banjaluka usvoje predložene izmjene odluke o upravljanju ovim kulturnim dobrom.

    Kula 1 bi bila namijenjena za turističko-informativni centar kojim bi upravljala Turistička organizacija grada Banjaluka. U tom prostoru planirano je postavljanje interaktivnih sadržaja, izložbi i digitalnih prezentacija koje bi posjetiocima približile istoriju tvrđave Kastel, njenu arhitekturu i kulturni značaj.

    Istovremeno, Kula 2 bi, u okviru realizacije međunarodnog projekta „GIFTSnet“, bila izdata u zakup za potrebe suvenirnice i kafeterije, dok bi prostor između dvije kule, odnosno vrtna terasa, bio uređen kao kreativni prostor za kulturne događaje, umjetničke nastupe i okupljanje posjetilaca.

    Sve ovo trebalo bi da bude realizovano ukoliko odbornici na narednoj sjednici usvoje Prijedlog odluke o izmjenama i dopunama odluke o davanju na upravljanje kulturnog dobra, kojim se pravo upravljanja, čuvanja, održavanja i zaštite Nacionalnog spomenika srednjovjekovne tvrđave „Kastel“ prenosi na Banski dvor – Kulturni centar i Turističku organizaciju grada Banjaluka.

    Kako se navodi u obrazloženju, ove aktivnosti dio su projekta „Turističko-informativni centar – Adaptacija kule 1 i kule 2“, koji Grad Banjaluka realizuje kao partner u okviru prekograničnog programa EU Interreg VI-A Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora.

    Ukupna vrijednost projekta iznosi 582.818 KM, a Grad Banjaluka učestvuje sa 15 odsto, na osnovu sporazuma o partnerstvu zaključenog sa vodećim partnerom JU Tvrđava kulture Šibenik i ostalim projektnim partnerima.

    Cilj projekta je unapređenje održivog i uključivog razvoja kulturnog turizma kroz ulaganja u devet kulturno-turističkih lokacija u Šibeniku, Karlovcu, Banjaluci, Trebinju, Baru i Ulcinju.

    Podsjetimo, proces adaptacije dijela tvrđave Kastel počeo je u septembru prošle godine, a završetak radova bio je najavljen do kraja iste godine. Međutim, ekipi BL portala radnici na terenu su potvrdili da radovi kasne, ali ni sami nisu bili sigurni zašto je to tako.

  • Iranski udari na saudijsku bazu, američki tanker srušen u Iraku

    Iranski udari na saudijsku bazu, američki tanker srušen u Iraku

    Pet američkih aviona za dopunu goriva u vazduhu pogođeno je i oštećeno na tlu u vazdušnoj bazi Princ Sultan u Saudijskoj Arabiji, objavio je Volstrit žurnal, pozivajući se na dva američka zvaničnika.

    Avioni su pogođeni tokom iranskog raketnog napada na saudijsku bazu u proteklim danima. Oštećeni su, ali nisu potpuno uništeni i trenutno se nalaze na popravci.

    Volstrit žurnal navodi i da u napadu na bazu nije bilo poginulih.

    Istovremeno, američka vojska potvrdila je da je svih šest članova posade američkog vojnog aviona za dopunu gorivom u vazduhu KC-135 poginulo nakon pada letjelice u zapadnom Iraku.

    Avion se srušio u četvrtak u zapadnom Iraku, u incidentu u kojem je, prema navodima američke vojske, učestvovao još jedan avion.

    Ovim se broj poginulih američkih vojnika u operacijama protiv Irana, koje su počele 28. februara, povećao na sedam.

    „Okolnosti incidenta su pod istragom. Međutim, gubitak aviona nije bio posljedica neprijateljske vatre niti prijateljske vatre“, navodi se u saopštenju Centralne komande Sjedinjenih Američkih Država.

  • Tramp: Uništeni ciljevi na iranskom ostrvu Kharg, naftni terminali pošteđeni – zasad

    Tramp: Uništeni ciljevi na iranskom ostrvu Kharg, naftni terminali pošteđeni – zasad

    Predsjednik SAD-a Donald Tramp izjavio je da su američke snage u petak „uništile“ ciljeve na iranskom ostrvu Kharg, gdje se nalazi glavni terminal za izvoz iranske nafte. Međutim, on tvrdi da su pogođeni isključivo vojni ciljevi, a ne i naftni terminali.

    Predsjedavajući iranskog parlamenta ranije je upozorio da bi takvi napadi mogli izazvati novi talas odmazde.

    U objavi na društvenoj mreži Truth Social, Tramp je naveo da je odlučio da naftna infrastruktura na ostrvu ne bude meta, ali je upozorio da bi to moglo da se promijeni ukoliko Iran nastavi sa blokadom Hormuškog moreuza.

    „Naše oružje je najmoćnije i najsofisticiranije koje je svijet ikada imao, ali sam, iz razloga pristojnosti, odlučio da ne uništim naftnu infrastrukturu na ostrvu. Međutim, ukoliko Iran ili bilo ko drugi učini bilo šta što bi ometalo slobodan i bezbjedan prolaz brodova kroz Hormuški moreuz, odmah ću preispitati ovu odluku“, rekao je Tramp.

    Dodao je da Iran „nema nikakvu sposobnost da brani“ američke ciljeve u regionu, te ponovio da ta zemlja „neće imati nuklearno oružje“.

    „Iranska vojska i svi ostali uključeni u ovaj teroristički režim trebalo bi da polože oružje i spasu ono što je ostalo od njihove zemlje, a toga nije mnogo“, rekao je američki predsjednik.

    U međuvremenu, jedan američki zvaničnik saopštio je da će dodatnih 2.500 marinaca i jedan amfibijski jurišni brod biti upućeni na Bliski istok, gotovo dvije sedmice nakon početka rata sa Iranom.

    Iran je u međuvremenu nastavio masovne raketne i dron napade na Izrael i susjedne zalivske države, dok je Hormuški moreuz praktično zatvoren za plovidbu. Kroz taj moreuz prolazi oko petine svjetske trgovine naftom, dok američki i izraelski avioni nastavljaju bombardovanje vojnih i drugih ciljeva širom Irana.

    Sve to ukazuje da sukob, koji traje već dvije sedmice, za sada nema naznaka skorog završetka.

  • Iza “civilne obuke” i šupa: Na sjednici Skupštine čak 21 izmjena regulacionih planova

    Iza “civilne obuke” i šupa: Na sjednici Skupštine čak 21 izmjena regulacionih planova

    Gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković i dalje insistira na uvođenju takozvane “civilne obuke”, a istovremeno traži i formiranje posebne komisije koja bi se bavila uklanjanjem improvizovanih objekata, odnosno “šupa i šupica”, iz nulte gradske zone. Upravo te teme dominiraju javnim prostorom pred novu sjednicu Skupštine grada.

    Dok se pažnja javnosti i medija usmjerava na ove inicijative, advokat Dario Sandić upozorava da se, kako kaže, iza takvih rasprava često zanemaruju mnogo značajnije odluke koje se tiču urbanističkog razvoja grada.

    Na dnevnom redu predstojeće, sedme redovne sjednice Skupštine grada Banjaluka nalazi se ukupno 49 tačaka. Među njima posebno se izdvaja čak 21 prijedlog izmjena regulacionih planova koji se odnose na različite dijelove grada.

    Pred odbornicima će se tako naći zahtjevi za izmjene planova koji obuhvataju više gradskih naselja, među kojima su Debeljaci, Paprikovac i Petrićevac, ali i dijelovi bliže centru poput Obilićeva, Starčevice, Borika i Nove Varoši.

    Ipak, najveću pažnju javnosti mogla bi privući tačka koja se odnosi na usvajanje regulacionog plana za prostor poznat kao “Paskolina ciglana”. Riječ je o lokaciji u samom centru grada, između ulica Vuka Karadžića, Vidovdanske i Grčke, u blizini nekadašnjeg kompleksa “Čajavec”. Na tom prostoru se danas nalaze parkirališta i dotrajali objekti.

    U okviru istog regulacionog plana još 2024. godine bila je obuhvaćena i lokacija nekadašnje Stare autobuske stanice, gdje se trenutno nalazi privatni parking. Tada je planirana izgradnja dvije stambene lamele visine po osam spratova, što je izazvalo snažne reakcije i negodovanje dijela građana Banjaluke.

    Krajem decembra 2024. godine Republička urbanističko-građevinska inspekcija obustavila je postupak donošenja regulacionog plana koji se odnosi na prostor Paskoline ciglane.

  • Dizel u Srpskoj 3,1 KM, u Švedskoj 4 marke

    Dizel u Srpskoj 3,1 KM, u Švedskoj 4 marke

    Vozači u Republici Srpskoj ponovo su se suočili sa naglim skokom cijena goriva. Na pojedinim benzinskim pumpama u Banjaluci litar dizela već je 3,10 KM. Iako je gorivo u nekim evropskim zemljama i dalje skuplje nego kod nas, sve manja razlika u cijenama otvara pitanje kako je moguće da je litar dizela kod nas gotovo na nivou država koje imaju višestruko veće plate.

    Prije izbijanja sukoba na Bliskom istoku litar dizela na pumpama u Srpskoj u prosjeku je koštao oko 2,30 KM, što znači da je u kratkom periodu poskupio za oko 70 do 80 feninga.

    Rast cijena goriva zabilježen je i u brojnim evropskim zemljama.

    U Švajcarskoj, jednoj od najbogatijih država Evrope, cijena dizela trenutno se kreće između 1,88 i 1,98 švajcarskih franaka po litru, odnosno oko 3,8 do 4 KM. Na autoputevima gorivo je još skuplje i prelazi dva franka, što je oko 4,5 KM. U toj zemlji dizel je u posljednje dvije sedmice poskupio za gotovo pola franka.

    Slična situacija je i u Švedskoj. Dizel trenutno košta skoro 22 krune, odnosno oko 4 KM po litru, dok je benzin oko 18 kruna ili oko tri marke. Prije najnovijih poskupljenja dizel je bio oko 18 kruna, a benzin oko 16 kruna.

    U Francuskoj je takođe došlo do značajnog rasta cijena. Prije dešavanja na Bliskom istoku litar dizela koštao je između 1,6 i 1,7 evra (oko 3,13 do 3,33 KM), dok je sada dostigao oko dva evra (oko 3,9 KM).

    U zemljama regiona cijene su trenutno nešto niže nego u zapadnoj Evropi, ali su i one porasle u odnosu na raniji period.

    U Hrvatskoj se cijene goriva mijenjaju svakih 14 dana, a Vlada je odlučila da ograniči maksimalne cijene zbog globalnih kretanja na tržištu. Ograničenje se odnosi na benzin, dizel, plavi dizel i UNP, dok premium goriva nisu obuhvaćena tom mjerom. Tako se cijena benzina Eurosuper 95 kreće između 1,50 i 1,66 evra (oko 2,93 do 3,25 KM), dok je dizel između 1,55 i 1,89 evra po litru (oko 3,03 do 3,70 KM).

    U Srbiji je dizel oko 1,73 evra (oko 3,38 KM), a benzin oko 1,57 evra po litru (oko 3,07 KM). U Crnoj Gori dizel trenutno košta oko 1,50 evra (oko 2,93 KM), dok je benzin oko 1,47 evra (oko 2,87 KM). U Sloveniji je dizel oko 1,53 evra po litru (oko 2,98 KM), a benzin oko 1,47 evra (oko 2,8 KM).

    Iako su cijene goriva u razvijenijim evropskim državama i dalje nešto više, razlika je sve manja. Jer, dovoljno je samo pročitati podatak kolika je prosječna plata u ovim zemljama, a kolika kod nas…

  • Zelenski: Kijev spreman za novu rundu pregovora, Amerikanci traže odgodu

    Zelenski: Kijev spreman za novu rundu pregovora, Amerikanci traže odgodu

    Ukrajina je spremna za novu rundu pregovora o okončanju rata, ali mjesto sastanka još nije dogovoreno zbog različitih stavova Sjedinjenih Američkih Država i Rusije, izjavio je danas, 13. marta, ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski nakon posjete Francuskoj.

    Zelenski je rekao novinarima da je pregovori trebalo da budu održani u srijedu i četvrtak sljedeće sedmice, ali da je američka strana zatražila da se odlože, prenio je Ukrinform.

    “Amerikanci su rekli da su spremni da se sastanu, ali samo u Americi, jer im rat (na Bliskom istoku) i bezbjednosna situacija trenutno zabranjuju da napuste teritoriju SAD”, naveo je Zelenski.

    On je istakao da je Ukrajina potvrdila da je njena delegacija spremna da leti u Majami ili Vašington, ali da je ruska strana odbila da leti u Ameriku i ponudila jednu od zemalja – Tursku ili Švajcarsku, ali da su Amerikanci odbili te opcije.

    “Odmah smo rekli da smo spremni za sastanak sljedeće sedmice, spremamo se za sastanak u Americi, Švajcarskoj, Turskoj, pa čak, ako se ne plaše, i u Emiratima”, rekao je Zelenski, navodeći da od Amerikanaca zavisi da li će doći do pregovora.

    Zelenski je istakao da je Ukrajina spremna da nastavi pregovore o okončanju rata čim američki partneri budu spremni, prenosi Tanjug.