VRBAS Media

Autor: INFO

  • Petrović: SDS je ponižen

    Petrović: SDS je ponižen

    Gradonačelnik Bijeljine Ljubiša Petrović poručio je, nakon što je Draško Stanivuković odustao od kandidature za predsjednika Republike Srpske, da je SDS ponižen.

    “I Pilat pilatovski opra ruke! I blefer ostade blefer! U mom autorskom tekstu koji je objavljen 15. juna je sve do detalja objašnjeno šta će se desiti, objašnjeno sve do tančina, ispisana suština!”, napisao je Petrović na Fejsbuku i nastavio:

    “Mogao se ovakav pres, da je bilo dobre volje, održati i na početku, i na sredini, pa i poslije sredine, pa i pred kraj, ali ne, učinjeno je to u minut do dvanaest! Plan je uspio, SDS ponižen, kandidat izblamiran, stranka razjedinjena, zla krv posijana! Gluma za oskara!”.

    Šta je Petrović rekao 15. juna?

    Petrović je u svom statusu od 15. juna naveo da će Stanivuković do samog kraja “mrcvariti SDS”, i da će ipak izaći sa stavom “evo ja se žrtvujem”.

    “Na političku scenu je stupilo čuveno, Pilatovsko pranje ruku, i tako danas imamo: Draška Stanivukovića koji sve vrijeme blefira, ‘plaši” opozicione redove svojom kandidaturom koje se i sam plaši. Njemu nije cilj kandidatura za predsjednika, njemu je cilj krv unutar SDS-a, razbijanje najjače opozicione stranke i njeno minorizovanje, jer upravo taj put vidi kao prečicu do ostvarenja svog hira – lider ‘opozicije’, a mašta i da jednoga dana pridobije predsjedničku fotelju. Svjestan je on svoje ‘snage’ i on odlično zna da sem Banjaluke ne može napraviti ni u jednom drugom gradu rezultat. Mislite li da narcisoidna ličnost poput Draška želi poraz, da pokaže svoju nemoć i slabost?”, upitao je tada Petrović i odmah dao odgovor.

    “Naravno da ne! On će do samog kraja vitlati u opoziciji i na kraju će izaći sa stavom – evo ja se žrtvujem zarad svih, ne želim da ja budem kamen spoticanja opozicije, ja sam nevin i nisam odgovoran za raspad! Ali dok ne izgovori tu rečenicu mora još da mrcvari, srozava i urušava državotvorni SDS, na kraju to mu je osnovni cilj ove bleferske igre”, napisao je ranije gradonačelnik Bijeljine.

  • Prosječan radnik tek nakon 17,8 godina u penziji prelazi prag uplaćenog

    Prosječan radnik tek nakon 17,8 godina u penziji prelazi prag uplaćenog

    Skoro 18 godina. Toliko bi, prema aktuelnim podacima Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje Republike Srpske, prosječan radnik sa punim radnim stažom trebalo da prima penziju kako bi kroz mjesečne isplate dobio približno onoliko novca koliko je tokom radnog vijeka uplatio u sistem kroz doprinose.

    Drugim riječima, granica se nalazi na 213,36 mjeseci života u penziji. Tek nakon toga, posmatrano isključivo kroz zbir uplaćenih doprinosa i isplaćenih penzija, penzioner počinje da prima više nego što je kroz svoj rad izdvojio za penzijsko osiguranje.

    To je računica koju su za BL portal iznijeli iz Fonda PIO Republike Srpske, objašnjavajući kako danas izgleda finansijska slika prosječnog penzionera i osiguranika.Do ovog broja dolazi se jednostavnom, ali vrlo ilustrativnom matematikom.

    Polazna osnova je prosječna bruto plata za maj ove godine, koja je iznosila 2.530 KM. Na taj iznos obračunava se doprinos za penzijsko i invalidsko osiguranje od 18,5 odsto, što znači da se svakog mjeseca u penzijski sistem po jednom zaposlenom uplati 468,05 KM.

    Kada se isti iznos projektuje na puni radni vijek od 40 godina, dobija se cifra koja mnogima djeluje iznenađujuće.

    „Iznos doprinosa za 40 godina staža osiguranja iznosi ukupno 224.664,00 KM, uzimajući u obzir iznos uplaćenih doprinosa za maj ove godine“, navode iz Fonda PIO RS za BL portal.

    Međutim, taj novac ne čeka radnika na posebnom računu.

    Penzijski sistem Republike Srpske funkcioniše po principu međugeneracijske solidarnosti. To znači da doprinosi koje današnji radnici uplaćuju ne ostaju sačuvani za njihove penzionerske dane, već se odmah koriste za isplatu penzija sadašnjim korisnicima. Kada današnji zaposleni odu u penziju, njihove penzije finansiraće nove generacije radnika.

    Upravo zato se često postavlja pitanje koliko dugo penzioner mora da prima penziju da bi kroz isplate dobio iznos približno jednak onome što je tokom radnog vijeka uplatio kroz doprinose.

    Odgovor zavisi od visine penzije.

    Prema podacima Fonda PIO RS, prosječna samostalna starosna penzija za korisnike sa 40 godina staža osiguranja, bez srazmjernih penzija, u maju je iznosila 1.052,94 KM.

    Na osnovu tog iznosa napravljena je procjena vremena potrebnog da zbir isplaćenih penzija dostigne ukupno uplaćene doprinose.

    „Procjena prosječnog vremenskog perioda korišćenja prava na bazi uplaćenog doprinosa od 224.664,00 KM i prosječne penzije od 1.052,94 KM je 213,36 mjeseci, odnosno 17,78 godina“, pojašnjavaju iz Fonda PIO RS za BL portal.

    Statistika pokazuje i kakvi su današnji penzioneri u Republici Srpskoj.

    „Prosječna starosna samostalna penzija u Republici Srpskoj trenutno iznosi 776,17 KM. Kada se pogleda istorija rada naših osiguranika koji su ostvarili pravo na ove isplate, prosječan penzijski staž korisnika starosne penzije iznosi 32,36 godine“, navode iz Fonda PIO RS.

    Na kraju, ova računica ne predstavlja iznos koji je pojedinac “uštedio”, niti stanje njegovog ličnog računa, već ilustraciju načina na koji funkcioniše sistem međugeneracijske solidarnosti.

    Ipak, broj od 213 mjeseci ostaje najplastičniji pokazatelj odnosa između onoga što prosječan radnik tokom radnog vijeka izdvoji za penzijsko osiguranje i onoga što kasnije kroz penziju može da očekuje da će primiti. Za nekoga će taj prag biti dostignut i premašen, dok će drugi penziju koristiti znatno kraće. Upravo zato, u penzijskom sistemu vrijeme često postaje jednako važan faktor kao i novac.

  • Globalni konzorcijum pokreće Open USD, prihod od rezervi dijeliće članicama

    Globalni konzorcijum pokreće Open USD, prihod od rezervi dijeliće članicama

    Konzorcijum u kojem se nalaze Visa, Mastercard, Coinbase i više od 140 kompanija predstavio je zajednički projekat pod nazivom Open Standard, čiji je cilj da ubrza globalnu primjenu stabilnih digitalnih valuta (stablecoina).

    U okviru inicijative biće lansiran novi stablecoin Open USD, vezan za vrijednost američkog dolara, a njegovo puštanje u rad planirano je do kraja godine.

    Osnivači navode da projekat treba da ukloni prepreke koje kompanije danas imaju pri široj primjeni stablecoina. Preduzećima će biti omogućeno da bez naknade i ograničenja izdaju i otkupljuju Open USD, dok će prihod ostvaren od rezervi koje pokrivaju vrijednost ovog digitalnog tokena biti raspodijeljen među članicama konzorcijuma, uz odbitak troškova upravljanja, prenosi portal Biznis.

    Stablecoini su digitalni tokeni čija je vrijednost vezana za tradicionalne valute, poput američkog dolara ili evra, kako bi se izbjegle velike oscilacije karakteristične za druge kriptovalute.

    Iako se smatraju pogodnim za svakodnevna plaćanja, danas se najvećim dijelom koriste za trgovinu drugom kriptoimovinom.

    Dodatni podsticaj razvoju ovog tržišta dala je administracija američkog predsjednika Donalda Trampa, koja je prošle godine usvojila zakon GENIUS Act, prvi savezni propis u SAD koji uspostavlja pravila za izdavanje i korišćenje stablecoina. Stručnjaci ocjenjuju da je time otvoren put za širu upotrebu digitalnih valuta u platnom prometu.

  • Europol razotkrio ključnu ulogu kriminalnih mreža sa Zapadnog Balkana

    Europol razotkrio ključnu ulogu kriminalnih mreža sa Zapadnog Balkana

    Kriminalne mreže sa Zapadnog Balkana i dalje imaju jednu od ključnih uloga u organizovanom kriminalu koji ugrožava Evropsku uniju, upozorava Europol u najnovijoj procjeni najopasnijih kriminalnih mreža (MTCN).

    Iako je broj identifikovanih mreža smanjen sa 821 na 731 zahvaljujući međunarodnim policijskim akcijama, Europol naglašava da organizovani kriminal nije oslabljen, već je postao još prilagodljiviji, povezaniji i tehnološki sofisticiraniji.

    Najnovija analiza Europola pokazuje da 731 najopasnija kriminalna mreža okuplja više od 400.000 članova, 118 različitih nacionalnosti i djeluje u gotovo svim oblastima organizovanog kriminala – od trgovine drogom, krijumčarenja migranata i trgovine ljudima, do sajber kriminala, finansijskih prevara i pranja novca.

    Zapadni Balkan važan partner latinoameričkih kartela
    U izvještaju se navodi da su kriminalne organizacije sa Zapadnog Balkana među najvažnijim partnerima latinoameričkih kartela u međunarodnoj trgovini kokainom.

    Prema navodima Europola, zapadnobalkanske kriminalne mreže posljednjih godina ojačale su svoje prisustvo u Latinskoj Americi kako bi direktno pregovarale s proizvođačima kokaina i kontrolisale krijumčarske rute prema Evropi.

    „Neke mreže sa sjedištem u Evropskoj uniji ili njenom susjedstvu uspostavile su prisustvo u Latinskoj Americi kako bi direktno nabavljale kokain od lokalnih partnera. To se posebno odnosi na italijanske i zapadnobalkanske mreže, koje su proširile svoje učešće u trgovini kokainom i uspostavile dugoročne poslovne odnose sa latinoameričkim kartelima“, navodi Europol.

    Kao primjer navodi se slučaj kriminalne mreže čiji su koordinatori bili porijeklom sa Zapadnog Balkana, a koja je organizovala krijumčarenje velikih količina kokaina iz Kolumbije, Brazila i Ekvadora preko zapadne Afrike i Kanarskih ostrva do Belgije, Hrvatske, Njemačke, Italije i Španije.

    „Upravo međunarodna policijska saradnja bila je ključna za razbijanje te mreže“, ističe Europol, a prenosi CdM.

    Organizovani kriminal postaje sve otporniji
    U izvještaju se navodi da kriminalne organizacije više ne funkcionišu kao zatvoreni klanovi, već kao dio širokog međunarodnog kriminalnog sistema.

    „Kriminalne mreže ne djeluju kao izolovani subjekti. One funkcionišu kao dio fluidnog i međusobno povezanog kriminalnog ekosistema. Kada nadležni razbiju jednu mrežu, druge se veoma brzo reorganizuju, popunjavaju nastalu prazninu i nastavljaju kriminalne aktivnosti“, upozorava Europol.

    Dodaje se da smanjenje broja identifikovanih najopasnijih mreža ne znači da je organizovani kriminal u opadanju.

    Naprotiv, čak 76 odsto kriminalnih mreža koje su 2024. godine bile označene kao najopasnije danas više nisu u toj grupi, ali ih je zamijenilo više od 500 novih ili novoidentifikovanih organizacija koje su preuzele njihov prostor.

    Europol upozorava da organizovani kriminal sve više koristi slabosti savremenog društva. U izvještaju se naglašava da 85 odsto najopasnijih mreža koristi legalne kompanije za prikrivanje kriminalnih aktivnosti i pranje novca, dok gotovo 80 odsto tih organizacija djeluje najmanje tri godine, a trećina više od jedne decenije.

    Sve veća upotreba novih tehnologija
    Posebno zabrinjava ubrzana upotreba novih tehnologija. Kriminalne organizacije danas koriste internet platforme, šifrovane komunikacije, digitalne finansijske servise i vještačku inteligenciju kako bi povećale obim poslovanja, automatizovale prevare i otežale rad policije.

    „Digitalizacija, tehnološke inovacije, globalna trgovina i geopolitička nestabilnost stvaraju kriminalnim mrežama mogućnosti kakve do sada nisu postojale. One koriste internet platforme, šifrovane komunikacije i vještačku inteligenciju kako bi proširile svoje operacije uz istovremeno smanjenje rizika od otkrivanja“, navodi Europol.

    Zloupotreba maloljetnika i potreba za novim pristupom
    U izvještaju se upozorava i na zloupotrebu mladih.

    „Oko šest odsto najopasnijih kriminalnih mreža koristi maloljetnike za distribuciju droge, pranje novca, zastrašivanje, pa čak i izvršenje ubistava. Mladi se najčešće regrutuju putem društvenih mreža i aplikacija za komunikaciju, uz obećanja lake zarade ili kroz različite oblike manipulacije“, piše u izvještaju.

    Analiza Europola pokazuje i da organizovani kriminal danas opstaje zahvaljujući sposobnosti brzog prilagođavanja. Kada policija razbije jednu organizaciju ili uhapsi njene vođe, druge mreže gotovo trenutno preuzimaju njihove poslove, logistiku i krijumčarske rute.

    Europol ocjenjuje da buduća borba protiv organizovanog kriminala ne može biti zasnovana isključivo na hapšenju vođa kriminalnih grupa.

    „Kriminalne mreže opstaju zahvaljujući iskorišćavanju slabosti logističkih lanaca, finansijskih sistema, digitalne infrastrukture i međunarodne trgovine. Efikasan odgovor mora objediniti ciljane policijske aktivnosti sa sistemskim mjerama koje će ukloniti ranjivosti koje organizovani kriminal koristi“, zaključuje se u izvještaju.

    Najnovija procjena pokazuje da organizovani kriminal u Evropi ulazi u novu fazu. Sve manje zavisi od pojedinačnih kriminalnih grupa, a sve više funkcioniše kao međunarodni kriminalni ekosistem u kojem mreže sarađuju, razmjenjuju logistiku, koriste legalnu ekonomiju i nove tehnologije kako bi nastavile da ostvaruju milijarde evra nezakonite dobiti.

  • Zbog manjka domaće radne snage BiH sve više zapošljava strance

    Zbog manjka domaće radne snage BiH sve više zapošljava strance

    Bosna i Hercegovina već nekoliko godina bilježi izražen nedostatak radne snage, a najveći problemi prisutni su u građevinskom sektoru, ugostiteljstvu i prerađivačkoj industriji. Odlazak domaćih radnika u države Evropske unije primorao je poslodavce da sve češće angažuju radnike iz drugih zemalja.

    Prema podacima Agencije za rad i zapošljavanje BiH, tokom 2025. godine stranim državljanima izdato je ukupno 6.702 važeće radne dozvole.

    Najveći broj zaposlenih stranaca radi u građevinarstvu, prerađivačkoj industriji, trgovini, hotelijerstvu, ugostiteljstvu i uslužnim djelatnostima. Statistika pokazuje da među njima prednjače radnici iz Indije i Nepala, ali i drugih azijskih zemalja, među kojima je i Kina.

    Jedan od njih je Žan Đi Un, koji je posao pronašao na Majevici. Na gradilištu obavlja različite građevinske poslove – od armiranja i zidanja do postavljanja konstrukcija i nadzora radova. Ističe da mu ovo nije prvi boravak u Bosni i Hercegovini.

    – Dopada mi se život ovdje. Prije nekoliko godina radio sam na izgradnji mini hidroelektrane Ulog i tada sam stekao lijepo iskustvo. Upravo zbog toga odlučio sam da se ponovo vratim u BiH – rekao je Žan.

    Njegov sunarodnik, dvadesetdvogodišnji Žan Dminc Huel iz kineske provincije Henan, kaže da je u BiH stigao na preporuku prijatelja koji je ovdje već radio.

    – Želio sam da steknem iskustvo života i rada van Kine. Prijatelj mi je rekao da su uslovi dobri, pa sam odlučio da dođem. Ipak, očekivao sam veću zaradu i u tom smislu sam pomalo razočaran – kaže on.

    Prije gotovo četvrt vijeka u Bosnu i Hercegovinu doselili su se i supružnici Šemi i Alju. Nakon dolaska osnovali su porodicu, a njihov sin Vanc danas zajedno s njima radi u porodičnoj prodavnici kineske robe.

    – Moji roditelji su prvo živjeli u Sarajevu, zatim u Brčkom, gdje sam rođen. Poslije smo se preselili ovdje kako bismo pokrenuli novi posao i nastavili život – ispričao je Vanc.

    Većina stranih radnika u BiH uredno izvršava svoje obaveze, poštuje ugovore i bez većih poteškoća prilagođava se novoj sredini. Ipak, pojedini slučajevi pokrenuli su pitanje da li svi dolaze isključivo zbog zaposlenja ili pojedini radnu dozvolu koriste kao priliku za nastavak puta prema zemljama Evropske unije.

  • Forto i Badnjević rade bez adekvatnog zakonskog uporišta, ali ne odustaju

    Forto i Badnjević rade bez adekvatnog zakonskog uporišta, ali ne odustaju

    Kulminiraju pritisci na Agenciju za zaštitu ličnih podataka i njeno rukovodstvo, nakon što je IDDEI i Upravi za indirektno oporezivanje trajno zabranila da obrađuju lične podatke građana u svrhu izdavanja kvalifikovanih elektronskih potvrda za digitalizaciju potpisa. Posredstvom društvenih mreža stižu prijetnje i uvrede, direktoru Agencije hakovan je mejl. Za to vrijeme, direktor IDEEE Almir Badnjević i ministar Edin Forto, iako to nije njegov resor, obilaze sarajevske redakcije i sa malih ekrana nerijetko šire dezinformacije.

    Nakon što su, istina nehotice, priznali da rade bez adekvatnog zakonskog uporišta i zavapili kako je potrebno donijeti novi zakon o elektronskoj identifikaciji i uslugama usklađen sa evropskim direktivama, a jedan pokušaj je već propao, ministar Edin Forto i njegov štićenik Almir Badnjević, kojeg je upravo Forto na poziciju direktora IDEEE progurao, a kasnije mu, suprotno zakonskim odredbama, ovlašćenja “proširio”, ne prestaju javno da agituju. Da apsurd bude veći, IDEEA kojom rukovodi Badnjević, uopšte nije u nadležnosti Ministarstva kojim rukovodi Forto, već je upravna organizacija u sklopu Ministarstva civilnih poslova u kojem i dalje mudro ćute.

    Zato Forto i Badnjević ne posustaju. Umjesto da slijede pravnu proceduru i kroz upravni spor pred nadležnim pravosuđem rješavaju eventualne nedoumice, dvojac izranja sa sarajevskih ekrana i brani neodbranjivo, a uslužni im portaloidi ispisuju naručene traktate. U posljednjem medijskom istupu prevršili su mjeru. “Državni udar”, “politizacija”, “blokada budžeta” “uvertira za opstrukciju oktobarskih izbora”, pljuštale su sintagme oratorima svojstvene kad god im ponestane pravne argumentacije, a sarajevskim ušima privlačne kad god je na “repertoaru” srpski direktor, ministar ili Republika Srpska.

    – BiH i njene institucije su mnogo jače od neke luđačke politike iz jedne stranke iz jedne kancelarije – istakao je Edin Forto.

    Ne zaostaje ni Badnjević. Uz rigidne kvalifikacije prijeti slomom zajedničkog budžeta i novcem na koji su građani uobičajeno najosjetljiviji. I gle čuda, više nego za IDEEU, kao pokvarena ploča, zabrinut je za funkcionisanje Uprave za indirektno oporezivanje i naplatu poreza.

    – Kako će sada predati porezne prijave, kako će uplatiti PDV i ostalo jer elektronski to više ne mogu da rade. Svi privrednici su oštećeni, ja mogu zamisliti koliko će tužbi da dođe prema državnoj instituciji prema Upravi – rekao je direktor IDDEEA Almir Badnjević.

    Pravna neukost, neiščitana rješenja koje je izdala Agencija za zaštitu ličnih podataka, a javno su dostupna svim informatički pismenim građanima, ili eventualno svjesna namjera dezinformisanja!? Šta god da je po srijedi, iz Agencije ponovo objašnjavaju već jasno objašnjeno!

    – Šteta zaista neće nastati. Ima nešto u pravu Zakonu o upravnom postupku kad se rješenja donose ona mogu biti eks tut eks nunk, mi smo donijeli to eks nunk za ubuduće što znači da ovi postojeći elektronski potpisi koji se koriste oni će se moći koristiti dok ne isteknu to je pod broj jedan, pod broj dva u ovoj zemlji postoji drugi ovlašteni potvrđivači. Neka čitaju dispozitiv, neka čitaju obrazloženje i sve je jasno – poručio je Reljić.

    Јasno bi valjda bilo i ministru Forti, samo da je bar jednom pročitao Zakon o upravnom postupku, da nema ni trunke logike koju zlonamjerno javno podmeće o “luđačkoj politici iz jedne stranke”.

    – Kada zaprimimo neki predmet, postupajući inspektor utvrđuje činjenice i okolnosti i na kraju sačinjava to rješenje. Inspektor znači pregleda to rješenje njegov šef, šef odsjeka za inspekciju i nadzor. Šef odsjeka za inspekcijski nadzor, njega pregleda pomoćnik za inspekcijski nadzor, glavni registar i prigovore. Tu znači na kraju pregleda šef službe direktora i onda zamjenik direktora i onda dolazi do direktora. To rješenje i taj akt su donijeli znači pripadnici svih konstitutivnih naroda u BiH, državni službenici profesionalci, znači to se sve pripremi da bi došlo na kraju na potpis – dodao je Reljić.

    I svi konstitutivni u tom nizu izrade rješenja o trajnoj zabrani bili su jednoglasni! Bez unce rezerve. Zašto je onda ministarsko-direktorski sarajevski medijski duet postao kao serijska sapunica!?

    – Oni namjerno ili nenamjerno uopšte ne razumiju materiju. I drugo vidimo da kada je direktor na bh nivou Srbin iz Republike Srpske sve što uradi ne valja jer oni očekuju da se radi po njihovim instrukcijama kada taj čovjek ili agencija primjeni zakon on se onda etiketira najgrubljim terminima i tada naravno ne važe principi nezavisnosti institucija i vladavine prava – istakla je Snježana Novaković Bursać.

    Nenamjerno ili zlonamjerno, medijski nastupi dueta Forto – Badnjević zasigurno su doprinijeli nikada žešćim i bezobzirnijim pritiscima na rukovodstvo i zaposlene u Agenciji za zaštitu ličnih podataka. A sačinila je mnoštvo sličnih upravnih akata koje je redom potvrđivao Sud BiH. Sporove protiv Agencije gubili su od Centralne izborne komisije, ministarstva na bh. nivou poput Ministarstva pravde, do institucija na nižim nivoima vlasti.

    – Pritisci su zaista nevjerovatni u medijima u pisanju članaka, u komentarisanju, u vrijeđanju, ja sam morao ček i neke društvene mreže da odjavim, nažalost juče mi je hakovan i mejl adresa. Ovo je nešto što niko u ovoj Agenciji još od osnivanja nije doživio – poručio je Reljić.

    Dok bolesni umovi, skriveni iza tastatura, najmonstruoznije prijete čak i članovima porodica rukovodilaca Agencije, a policija pokušava da im otkrije identitet, niko ne reaguje na nezakonito, bar za sada, formiranje registracionih kancelarija po Federaciji koje i dalje obrađuju lične podatke građana i izdaju elektronske potvrde za digitalne potpise. Tamo ih je Badnjević, pod Fortinim okriljem, bez bilo kakvog zakonskog uporišta uspostavio već 50. I u tome ne namjerava da stane.

  • Sportska gimnazija i dalje bez realizacije

    Sportska gimnazija i dalje bez realizacije

    Na prijedlog gradonačelnika Draška Stanivukovića u martu 2024. godine Skupština grada jednoglasno je donijela odluku da Banjaluka dobije prvu Sportsku gimnaziju na lokaciji Sokolskog doma.

    Nakon više od dvije godine, rekonstrukcija i adaptacija tog objekta nije ni započeta, iako su izabrani izvođači radova i obezbijeđena sredstva.

    Sokolski dom kao i u doba Vrbaske banovine 89 godina stoji netaknut, iako je Stanivuković još prije dvije godine najavio da će graditi prvu sportsku gimnaziju, kako bi nastava bila prilagođena svima koji žele da se bave sportom. Najvaljeno je i to da će svoje prve đake Sokolski dom dočekati već u septembru 2024. godine. Do dan danas Grad je vlasnik Sokolskog doma, ali u posjed ne mogu ući.“Godinama je trajala bitka da Banjaluka postane vlasnik Sokolskog doma i to jeste postala”, rekla je Mirna Savić Banjac, gradski menadžer i dodala:

    “To je dakle pitanje formalnosti kada grad može da uđe u svoj posjed i da ima zaista veliki javni opšti interes, a to je da se prvo sportsko odjeljenje gimnazije, odnosno sportska gimnazija održava i odvija upravo u prostoru Sokolskog doma”, navodi ATV.

    Podsjećamo za rekonstrukciju Sokolskog doma obezbijeđeno je 1,5 miliona KM kredita namjenjenih za adaptaciju i izgradnju sportske gimnazije. Iz resornog ministarstva poručuju da je u banjalučkoj Gimnaziji uveden sportski smjer, koji će pokazati da li je opravdano uvođenje sportskog odjeljenja u gimnazije u Srpskoj.“Do danas nije upućena zvanična inicijativa ministarstvu prosvjete i kulture, a sama inicijativa podrazumijeva, jedan od osnovnih i ključnih dokumenata je elaborat o osnivanju nove srednjoškolske ustanove, odnosno škole u ovoj situaciji, a uz taj elaborat dostavljaju se i svi oni ostali, papirologija, u smislu obezbjeđivanje tehničkih, prostornih, svakih drugih uslova, pa čak i finansiranja”, kaže Borivoje Golubović, ministar prosvjete i kulture Republike Srpske.

    Ministarstvo porodice, omladine i sporta navodi da nisu uključeni u realizaciju projekta Sportske gimnazije na prostoru Sokolskog doma, niti da su dobili bilo kakve dopise iz Grada.

    “Pozdravljamo sve institucionalne napore da se pronađe najbolji model školovanja za mlade uspješne sportiste jer obrazovanje smatramo jednako važnim kao i sportske rezultate koje mladi sportisti ostvaruju”, kažu u Ministarstvu.

    Sportisti će i dalje da ostvaruju odlične rezultate, postojala sportska gimnazija ili ne. Bilo kako bilo, pompezno najavljena sportska gimnazija ostaje projekat na papiru, a Sokolski dom i dalje čeka svoju rekonstrukciju. –

  • Begić i Jukić u trci za hrvatskog potpredsjednika Republike Srpske

    Begić i Jukić u trci za hrvatskog potpredsjednika Republike Srpske

    Bez obzira na ishod predstojećih opštih izbora u Republici Srpskoj, izvjesno je da će funkciju potpredsjednika iz reda hrvatskog naroda obavljati novo lice.

    Hrvatska demokratska zajednica BiH odlučila je da za tu poziciju kandiduje Franju Jukića, uz podršku više političkih stranaka s hrvatskim predznakom.

    Iz Panevropske unije BiH saopšteno je da su uz kandidaturu Jukića stali HSP BiH, HKDU BiH, HSP AS, HDU BiH, HSP Herceg Bosne i HRAST, čime je potvrđena zajednička podrška ovih političkih subjekata.

    Kako navode, odluka da upravo Jukić bude kandidat zasnovana je na njegovom dugogodišnjem radu i poznavanju prilika u kojima žive Hrvati u Republici Srpskoj.

    U njegovoj biografiji ističe se da već deset godina živi u Banjaluci, gdje je kroz profesionalni i društveni angažman bio u neposrednom kontaktu sa hrvatskim povratnicima, porodicama, privrednicima, predstavnicima Katoličke crkve, udruženjima i lokalnim zajednicama. Takođe, član je Savjeta Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Hrvatske kao predstavnik Hrvata iz BiH.

    Jukić je prethodno dobio podršku regionalnih odbora HDZ BiH za Posavinu i Sjeverozapadnu Bosnu, kao i 11 gradskih i opštinskih organizacija te stranke. Ipak, odluka HDZ-a iznenadila je dio javnosti, budući da se mjesecima spekulisalo kako će aktuelni potpredsjednik Republike Srpske iz reda hrvatskog naroda Davor Pranjić dobiti priliku da se ponovo kandiduje.

    Pored kandidata HDZ-a, u izbornoj trci biće i Ivan Begić, kojeg je za istu funkciju predložio SDP BiH. Njegova kandidatura zvanično je prijavljena sredinom juna.

    Begić se nakon opštih izbora 2022. godine povukao iz aktivnog političkog života. Tada je kao nezavisni kandidat za potpredsjednika Republike Srpske iz reda hrvatskog naroda izgubio od Davora Pranjića za nešto više od stotinu glasova, iako je ranije bio jedan od najbližih saradnika gradonačelnika Banjaluke Draška Stanivukovića.

    Politička analitičarka Ivana Marić smatra da je u ovom trenutku nezahvalno prognozirati ko je bliži pobjedi.

    – HDZ BiH često pravi kadrovske promjene, a Pranjić se nije posebno istakao svojim angažmanom, zbog čega odluka da ga zamijene nije veliko iznenađenje – ocijenila je Marićeva.

    Govoreći o kandidaturi Ivana Begića, ona navodi da ostaje nejasno na koje biračko tijelo SDP računa.

    – Moguće je da bi dio srpskih birača mogao podržati Begića, po modelu izbora Željka Komšića u Federaciji BiH. Međutim, takav scenario bi ponovo otvorio brojna politička pitanja. Smatram da je riječ o potezu koji nije opravdan, jer predstavlja novo poigravanje sa izbornim zakonom i duhom Dejtonskog sporazuma. Nažalost, političke provokacije i dalje imaju više prostora od tema koje su zaista važne građanima – zaključila je Marićeva.

  • Cvijanović: Srpska dobija ponude za saradnju sa velikih adresa

    Cvijanović: Srpska dobija ponude za saradnju sa velikih adresa

    Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović istakla je da Republika Srpska dobija ponude za saradnju sa velikih adresa, kakva je Amerika, što su za Srpsku giga projekti.

    “Ovom saradnjom Republika Srpska nije zatvorila vrata za saradnju sa drugima sa kojima je tradicionalno vezana”, rekla je Cvijanovićeva.

    Ona je naglasila da je Srpska ohrabrena činjenicom da nova američka administracija neće da gradi tuđe države, što joj je, kako je navela, rečeno na svakom nivou u Americi.

    “Rečeno je `mi nećemo da vama kreiramo rješenja, hoćemo da vi to radite, mislimo da je ovdje bilo svega, mi smo drugačija vlast i administracija i treba da se rehabilituju neke stvari koje su očito gurnute u ćošak u ovih 30 godina silom`”, rekla je Cvijanovićeva.

    Ona je istakla da se prema svim izjavama predstavnika američke administracije ponovo rehabilituje priča o konstitutivnim narodima u BiH.

    “Ušli smo u fazu da se pokušava naći neka nova formula kako izaći iz stanja gdje je bilo svega i svačega i treba da se dođe u jedno stanje normalnosti”, rekla je Cvijanovićeva na tribini “Geostrateški pravac Srpske” koja je večeras emitovana na RTRS-u.

    Ona je ukazala da se o svemu ovome možda ne bi ni pričalo da srpski narod osjeća sigurnost u BiH i da mu niko nitša neće oduzeti.

    “Nama se samo oduzimalo u proteklih 30 godina. Ovdje su primjenjivane neviđene stvari”, napomenula je Cvijanovićeva i podsjetila da se pitanje ratnih zločina tretira putem dva krivična zakona.

  • Stanivuković odustao od kandidature

    Stanivuković odustao od kandidature

    Draško Stanivuković, lider Pokreta Sigurna Srpska (PSS), saopštio je večeras, 5. jula, da je odustao od kandidature za predsjednika Republike Srpske.

    On je u obraćanju javnosti rekao da ovaj pokret odustaje i od kandidata za Predsjedništvo BiH na Opštim izborima koji se održavaju 4. oktobra.

    Uoči sjednice Glavnog odbora Pokreta u Banjaluci Stanivuković je rekao da će podržati kandidate SDS-a za predsjednika Republike Srpske i Predsjedništvo BiH i pozvao druge da to isto učine.

    Stanivuković je rekao da je to konačna odluka i da je donesena zbog jedinstva i da teži višem cilju, a to su promjene u Republici Srpskoj. Dodao je da PSS ne traži nikakvu funkciju nakon izbora.

    “Želimo sa SDS-om da gradimo najbolje odnose”, kazao je Stanivuković, ističući kako staje iza dva kandidata te stranke.

    Još je rekao da on uživa najveći podršku građana Republike Srpske u pojedinačnim kandidaturama, ali da se Pokret odlučio za ovaj korak radi jedinstva opozicije.

    Podsjetimo, Branko Blanuša kandidat je SDS-a za predsjednika Republike Srpske, a Marinko Božović za srpskog člana Predsjedništva BiH. To je odlučeno na sjednici Glavnog odbora SDS-a održanoj u Bijeljini 1. jula.

    Prehodno je i SNSD predstavio svoje kandidate za dvije inokosne funkcije.

    Savo Minić, aktuelni premijer Republike Srpske, će se boriti za mjesto predsjednika Republike Srpske, dok će Željka Cvijanović, aktuelni član Predsjedništva BiH iz Republike Srpske, ponovo u trku za tu funkciju.