Autor: INFO

  • Tužilaštvo hitno traži dokumentaciju o Vučićevom pomilovanju 49 osoba

    Tužilaštvo hitno traži dokumentaciju o Vučićevom pomilovanju 49 osoba

    Javno tužilaštvo za organizovani kriminal Srbije zatražilo je od Ministarstva pravde hitno dostavljanje kompletne dokumentacije o pomilovanju 49 osoba, koje je ranije najavio tadašnji predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.

    Tužilaštvo želi da utvrdi na koga se pomilovanja odnose, u kojim postupcima su donesene odluke i da li se među pomilovanima nalaze osobe optužene za organizovani kriminal.

    Kako prenosi RTS, od Ministarstva pravde zatraženo je da bez odlaganja dostavi podatke o tome da li su postupci pomilovanja pokretani po službenoj dužnosti, odnosno bez prethodno podnesene molbe, u skladu sa Zakonom o pomilovanju.

    Posebno se traže informacije o konkretnim osobama i krivičnim postupcima, uključujući i one koji se vode pred Javnim tužilaštvom za organizovani kriminal i Posebnim odjeljenjem Višeg suda u Beogradu.

    Zahtjev obuhvata i kompletnu dokumentaciju o pripremi odluka, uključujući prepisku sa kabinetom tadašnjeg predsjednika Srbije, akte ministra pravde o pokretanju postupaka po službenoj dužnosti, kao i njegova obrazložena mišljenja.

    Tužilaštvo traži i dokumentaciju i obrazloženja nadležnih sudova i javnih tužilaštava o opravdanosti dodjeljivanja pomilovanja.

    Ukoliko Ministarstvo pravde ne posjeduje tražene dokumente, moraće da objasni zbog čega ih nema, kao i na koji način su postupci pomilovanja pokrenuti i sprovedeni.

    Od Ministarstva je zatraženo i da dostavi same odluke o pomilovanju, ukoliko ih posjeduje, pišu Nezavisne.

  • Tramp o ratu sa Iranom: Ovo je trebalo uraditi mnogo ranije

    Tramp o ratu sa Iranom: Ovo je trebalo uraditi mnogo ranije

    Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da sukob sa Iranom traje mnogo duže nego što se može zaključiti na osnovu aktuelnih vojnih operacija, tvrdeći da su iranske vlasti godinama pokretale neprijateljstva i da su prethodni američki predsjednici ranije trebalo da reaguju.

    Govoreći o ratu, Tramp je poručio da odgovornost za njegovo izbijanje ne treba posmatrati samo kroz posljednje vojne sukobe, već i kroz dugogodišnje odnose Vašingtona i Teherana.

    „Ovaj rat su započeli Iranci prije mnogo godina“, rekao je Tramp.

    Američki predsjednik je i ranije isticao da smatra kako je obračun sa Iranom trebalo da se dogodi mnogo ranije, uz ocjenu da su prethodne administracije propustile priliku da se odlučnije suprotstave Teheranu.

    Tramp je ponovio da je cilj američke politike spriječiti Iran da dođe do nuklearnog oružja, a nije isključio ni mogućnost nastavka vojnih udara.

    Sjedinjene Američke Države i Izrael pokrenuli su napade na Iran 28. februara ove godine, nakon čega je Teheran odgovorio raketnim i napadima dronovima na ciljeve u regionu. Sukob je dodatno eskalirao zatvaranjem Hormuškog moreuza, jednog od najvažnijih pomorskih pravaca za svjetsku trgovinu energentima.

  • BDP Republike Srpske mogao bi dostići 20 milijardi KM do kraja godine

    BDP Republike Srpske mogao bi dostići 20 milijardi KM do kraja godine

    Bruto domaći proizvod Republike Srpske mogao bi do kraja ove godine dostići 20 milijardi KM, što bi predstavljalo rast od oko 50 odsto u odnosu na period od prije pet godina, izjavio je direktor Republičkog zavoda za statistiku Darko Milunović.

    On je pojasnio da je BDP Republike Srpske na kraju 2025. godine iznosio 18,7 milijardi KM, te da dosadašnji ekonomski pokazatelji ukazuju na mogućnost dostizanja nove granice do kraja godine.

    „Uzimajući kretanja posljednjih pet godina i sam početak ove, vrlo realna pretpostavka je da BDP do kraja godine dostigne 20 milijardi KM“, rekao je Milunović u podkastu Srne.

    Prema njegovim riječima, Republika Srpska je u proteklih pet godina bilježila pozitivne stope rasta, uprkos brojnim izazovima, među kojima su pandemija virusa korona, transportna kriza, geopolitička zaoštravanja i inflatorni šokovi. Ovi faktori, kako je istakao, nisu zaustavili rast ekonomske aktivnosti.

    Govoreći o spoljnotrgovinskoj razmjeni, Milunović je naveo da je pokrivenost uvoza izvozom u prvih devet mjeseci ove godine iznosila oko 65 odsto. Iako je izvoz blago smanjen, a uvoz zabilježio određeni rast, riječ je o znatno povoljnijem odnosu nego prije dvije decenije, kada je pokrivenost bila svega 33 odsto.

    Najznačajniji spoljnotrgovinski partneri Republike Srpske su Srbija i Hrvatska, dok među pojedinačnim izvoznim proizvodima prednjači električna energija, koja čini oko 10 odsto ukupnog izvoza. Kada je riječ o uvozu, najviše se nabavlja gorivo, a na povećanje njegove vrijednosti uticao je i globalni rast cijena nafte, prenosi RTRS.

    Milunović je ocijenio i da bi prosječna neto plata u Republici Srpskoj u narednih nekoliko mjeseci mogla dostići 1.000 evra. Trenutna prosječna neto plata iznosi 1.727 KM, što je nominalno povećanje od oko 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, dok realni rast iznosi 4,6 odsto.

    U poređenju sa avgustom i septembrom 2021. godine, plate su veće za oko 65 odsto, dok je njihov realni rast u petogodišnjem periodu premašio 20 odsto. Milunović je naglasio da je važno što je rast zarada bio veći od povećanja cijena.

    Prema podacima Zavoda za statistiku, broj zaposlenih u Republici Srpskoj kreće se oko 290.000 i veći je nego prethodne godine. Najviše radnika zaposleno je u prerađivačkoj industriji i trgovini, sektorima koji zajedno obuhvataju više od trećine ukupno zaposlenih.

    Milunović je naveo i da Zavod godišnje objavi oko 500 različitih publikacija, uz približno 240 statističkih istraživanja, ističući da statistički podaci predstavljaju važan alat za donošenje odluka.

  • Gasprom upozorava: Cijena gasa u Evropi mogla bi dostići 2.500 dolara

    Gasprom upozorava: Cijena gasa u Evropi mogla bi dostići 2.500 dolara

    Evropa bi tokom predstojeće zime mogla da se suoči sa novim snažnim rastom cijena prirodnog gasa, koje bi u slučaju izrazito hladnog vremena mogle dostići čak 2.500 dolara za 1.000 kubnih metara, upozorio je izvršni direktor ruskog Gasproma Aleksej Miler.

    On je ukazao na veoma nizak nivo popunjenosti evropskih skladišta gasa, koji je među najnižima u istoriji, zbog čega bi povećana potrošnja tokom zime mogla dodatno podstaći rast cijena.

    „S obzirom na nizak nivo popunjenosti podzemnih skladišta gasa u evropskim zemljama, koji je istorijski među najnižima, razumno je očekivati da bi cijena gasa u Evropi tokom hladne zime mogla da dostigne vrhunac od 2.500 dolara za 1.000 kubnih metara“, rekao je Miler.

    Prema njegovim riječima, cijene gasa u Evropi već su tokom oktobra premašile 1.200 dolara za 1.000 kubnih metara, iako su zapadni stručnjaci takav nivo očekivali tek u periodu najveće potrošnje tokom jesenje i zimske sezone.

    Posebno je ukazao na stanje u Njemačkoj, najvećem evropskom potrošaču gasa, gdje su skladišta popunjena svega 61,6 odsto.

    Kako prenosi B92, pozivajući se na podatke ruske agencije TASS, spot cijena gasa na evropskom čvorištu TTF prvi put od decembra 2022. godine premašila je 1.180 dolara za 1.000 kubnih metara. Istovremeno, cijena je prvi put u četiri godine prešla granicu od 100 evra po megavat-času.

    Rast cijena povezuje se sa istorijski niskim zalihama pred početak zime, ali i sukobom na Bliskom istoku, koji dodatno opterećuje energetsko tržište.

    Ruski predsjednik Vladimir Putin ranije je takođe upozorio na mogućnost daljeg poskupljenja, ne isključujući da bi cijena gasa u Evropi mogla dostići 1.500 dolara za 1.000 kubnih metara.

  • SAD se spremaju za novu vojnu akciju protiv Irana, strahuje se od odmazde Teherana

    SAD se spremaju za novu vojnu akciju protiv Irana, strahuje se od odmazde Teherana

    Sjedinjene Američke Države upozorile su saveznike na Bliskom istoku da bi novi napad na Iran mogao biti pokrenut već 4. novembra, nakon američkih međuizbora, dok se u regionu pojačavaju pripreme za mogućnost nastavka sukoba.

    Prema informacijama do kojih su došli američki mediji, Vašington je pojedinim državama Persijskog zaliva prenio upozorenje da se pripreme za novu vojnu operaciju, ali i za mogući odgovor Teherana.

    Kako prenosi B92, pozivajući se na izvještaje američkih medija, eventualni napadi mogli bi biti kratkotrajni, ali intenzivni. Zvaničnici u regionu strahuju da bi iranska odmazda mogla zahvatiti američke interese, energetska postrojenja i drugu ključnu infrastrukturu.

    Prema navodima diplomata upoznatih sa upozorenjima, američki predsjednik Donald Tramp još nije donio konačnu odluku o pokretanju nove vojne akcije. Ipak, ranije je nagovještavao mogućnost nastavka udara nakon glasanja na američkim međuizborima 3. novembra.

  • Novac gubi vrijednost dok stoji u banci, razlika se vidi već nakon godinu dana

    Novac gubi vrijednost dok stoji u banci, razlika se vidi već nakon godinu dana

    Inflacija postepeno umanjuje vrijednost novca koji građani čuvaju u bankama, a primjer sa 10.000 evra pokazuje koliko kupovna moć ušteđevine može da opadne za samo godinu dana ukoliko novac stoji na računu bez kamate.

    Prema obračunu platforme za poređenje kamatnih stopa Raisin, koji je objavljen povodom Svjetskog dana štednje, razlika zavisi od toga da li se novac čuva na tekućem računu, štedi po viđenju ili oročava.

    Ukoliko bi inflacija u Njemačkoj ostala na nivou od 3,3 odsto, koliko je iznosila u septembru, 10.000 evra na računu bez kamate nakon godinu dana imalo bi kupovnu moć od svega 9.680 evra.

    S druge strane, štednja po viđenju uz kamatu od 2,9 odsto donijela bi 290 evra kamate, ali bi realna vrijednost novca nakon uračunavanja inflacije iznosila oko 9.960 evra. Kod oročene štednje sa godišnjom kamatom od 3,5 odsto, kupovna moć dostigla bi približno 10.020 evra.

    Ovi podaci zasnovani su na prosjeku pet najpovoljnijih ponuda na njemačkom tržištu, a ne na kamatama koje nude sve banke. Kako prenosi B92, riječ je o modelskom obračunu koji pokazuje uticaj inflacije, a ne o prognozi budućeg kretanja cijena.

    Na dugoročnom nivou gubitak može biti još izraženiji. Čak i kada bi se inflacija vratila na cilj Evropske centralne banke od dva odsto, 10.000 evra ostavljenih na računu bez kamate tokom pet godina izgubilo bi više od 940 evra kupovne moći.

    Na važnost pažljivijeg upravljanja ušteđevinom upozorila je i Katarina Lit, članica uprave platforme Raisin, ističući da građani često više vremena posvećuju pronalaženju načina da uštede na svakodnevnim troškovima nego upravljanju vlastitim finansijama.

    Prilikom izbora štednje važna je i dostupnost novca. Štednja po viđenju omogućava podizanje sredstava u svakom trenutku, ali banka može mijenjati kamatnu stopu. Kod oročene štednje kamata je garantovana tokom ugovorenog perioda, ali novac uglavnom nije moguće podići prije njegovog isteka.

    U Njemačkoj kamate na štednju podliježu oporezivanju, uz neoporezivi iznos od 1.000 evra godišnje za pojedince, odnosno 2.000 evra za bračne parove koji zajednički podnose poresku prijavu.

    Istovremeno, depoziti u bankama Evropske unije zakonski su osigurani do 100.000 evra po osobi i banci, što predstavlja dodatnu zaštitu za štediše u slučaju propasti banke.

  • NBS donijela odluku o gašenju ALTA banke, poznato šta slijedi

    NBS donijela odluku o gašenju ALTA banke, poznato šta slijedi

    ALTA banka Beograd ostala je bez dozvole za rad, nakon što je Izvršni odbor Narodne banke Srbije donio odluku o njenom gašenju, a naredni korak je pokretanje stečajnog postupka.

    Agencija za osiguranje depozita biće imenovana za stečajnog upravnika, a njen zadatak biće da sprovede postupak isplate osiguranih depozita i omogući građanima raspolaganje sredstvima.

    Odluka o oduzimanju dozvole donesena je radi zaštite interesa deponenata i očuvanja stabilnosti finansijskog sistema, u skladu sa Zakonom o bankama, saopšteno je iz Narodne banke Srbije.

    Prema najavi, Agencija za osiguranje depozita omogućiće isplatu osiguranih iznosa i raspolaganje sredstvima deponentima u roku od sedam radnih dana, u skladu sa Zakonom o osiguranju depozita.

    Kako prenosi BL Portal, odluka se odnosi na ALTA banku u Beogradu, a dalji postupak biće sproveden kroz zakonom predviđenu stečajnu proceduru.

  • Novi sukob u SDS-u: Blanuši prijeti krivična prijava zbog izborne liste

    Novi sukob u SDS-u: Blanuši prijeti krivična prijava zbog izborne liste

    Unutar Srpske demokratske stranke (SDS) ponovo su se produbili sukobi, a nezadovoljstvo dijela stranačkih funkcionera potezima predsjednika Branka Blanuše moglo bi da dobije i pravni epilog. U bijeljinskom odboru stranke pripremljena je krivična prijava protiv Blanuše, koju namjeravaju podnijeti narednih dana.

    Prema saznanjima portala Srpskainfo, Blanušu terete za navodno falsifikovanje izborne liste za Izbornu jedinicu šest, odnosno za samostalno mijenjanje redoslijeda kandidata nakon što je listu prethodno usvojio Koordinacioni odbor.

    Kako tvrdi izvor iz vrha SDS-a, Blanuša je nakon usvajanja liste trebalo samo da je potpiše, ali je umjesto toga navodno samostalno intervenisao i promijenio raspored kandidata.

    Zbog toga ga, prema navodima izvora, namjeravaju prijaviti po članovima 347. i 349. Krivičnog zakonika Republike Srpske, za koja je predviđena kazna zatvora do pet godina.

    Istovremeno, dio nezadovoljnih funkcionera razmatra sazivanje Glavnog odbora i Skupštine SDS-a, na kojima bi se otvorilo pitanje Blanušine odgovornosti i zatražila njegova ostavka na mjesto predsjednika stranke.

    U fokusu nezadovoljstva je i odluka o prestanku članstva gradonačelnika Bijeljine Ljubiše Petrovića. Blanuša je prethodno poništio raniju odluku o Petrovićevom isključenju, ali je istovremeno donio novu kojom se konstatuje prestanak njegovog članstva u SDS-u.

    Ovaj potez izazvao je dodatne reakcije unutar stranke, a član Predsjedništva SDS-a Aleksandra Pandurević najavila je mobilizaciju stranačkog članstva.

    Kako navodi Srpskainfo, krivična prijava protiv Blanuše trebalo bi da bude podnesena u narednim danima, čime bi unutarstranački sukob mogao dobiti i sudski epilog.

  • SAD odobrile prodaju 500 raketa Ukrajini, posao vrijedan 2,1 milijardu dolara

    SAD odobrile prodaju 500 raketa Ukrajini, posao vrijedan 2,1 milijardu dolara

    Sjedinjene Američke Države odobrile su moguću prodaju 500 naprednih raketa za protivvazdušne sisteme „patriot“ Ukrajini, u poslu vrijednom 2,1 milijardu dolara, a nabavku će finansirati evropski i drugi saveznici Kijeva, bez korišćenja američkog novca.

    Odluku je saopštio američki Stejt department, navodeći da se odobrenje odnosi na rakete PAC-3 MSE, rezervne dijelove, prateću opremu, kao i logističke i softverske usluge.

    Ukrajina je zatražila nabavku ukupno 500 raketa, koje bi trebalo da ojačaju njene kapacitete za odbranu od vazdušnih i raketnih napada i omoguće efikasnije korišćenje postojećih sistema „patriot“.

    Kao glavni izvođač posla navedena je američka kompanija „Lokid Martin“, sa sjedištem u Betesdi u saveznoj državi Merilend.

    Finansiranje će biti obezbijeđeno doprinosima Kanade, Njemačke i Norveške kroz program JUMPSTART, kao i sredstvima iz kredita Evropske unije namijenjenog podršci Ukrajini. Kako je navedeno u saopštenju, SAD neće koristiti vlastita sredstva za ovu nabavku.

    Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski nedavno je izjavio da Kijev već gotovo mjesec dana čeka potpis američkog ministra rata Pita Hegseta koji bi omogućio isporuku raketa za sisteme „patriot“ i NASAMS.

    O odobrenju američkog Stejt departmenta izvijestio je portal „Inside Defense“, a detalje prenose i Nezavisne.

  • Lavrov otkrio gdje Putin želi da se sastane sa Zelenskim

    Lavrov otkrio gdje Putin želi da se sastane sa Zelenskim

    Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski moraće da dođe u Moskvu ukoliko želi da razgovara sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, ponovio je ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov.

    Lavrov je istakao da je Putin više puta potvrdio spremnost da se sastane sa ukrajinskim liderom, uprkos dosadašnjem toku sukoba i političkim neslaganjima između Moskve i Kijeva.

    „Predsjednik Putin je odgovorio da, ako Zelenski želi da se sastane, treba da dođe u Moskvu. Mi ćemo osigurati njegovu bezbjednost“, rekao je Lavrov na konferenciji za novinare nakon prvog dana sastanka ministara spoljnih poslova Grupe 20 u Atlanti.

    Njegova izjava uslijedila je nakon što je ukrajinski ministar spoljnih poslova Andrij Sibiha poručio da je Zelenski spreman da se sastane sa Putinom i direktno razgovara o teritorijalnim pitanjima u okviru napora za okončanje rata.

    Međutim, Kijev odbacuje mogućnost da se sastanak održi u ruskoj prijestonici. Sibiha je u intervjuu za finski list „Helsingin Sanomat“ naveo da mjesto susreta nije presudno, ali da Moskva i Bjelorusija ne dolaze u obzir. Uz šaljivu opasku, dodao je da bi sa spiska potencijalnih lokacija mogla biti isključena i Sjeverna Koreja.

    Poziv da Zelenski dođe u Moskvu ukrajinski šef diplomatije ocijenio je kao neozbiljan, prenose Nezavisne.