VRBAS Media

Autor: INFO

  • Vulić: Ukidanje akciza proizvešće finansijsku nestabilnost

    Vulić: Ukidanje akciza proizvešće finansijsku nestabilnost

    Šef Kluba poslanika SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Sanja Vulić rekla je da SNSD neće podržati prijedlog o ukidanju ili smanjenju akciza na gorivo jer instant rješenja složenih problema mogu dovesti do ozbiljnih posljedica na finansijsku stabilnost institucija i funkcionisanje BiH.

    Vulićeva je rekla da je prijedlog poslanika SDP-a Saše Magazinovića o ukidanju ili smanjenju akciza na gorivo, koji je uputio u parlamentarnu proceduru, klasičan primjer populističke politike koja nema za cilj dugoročno rješavanje problema, već trasiranje puta za predizbornu kampanju.

    – Umjesto ozbiljnog i odgovornog pristupa ekonomskim izazovima, ponovo svjedočimo pokušajima da se kroz atraktivne, ali nepromišljene mjere prikupe jeftini politički poeni – rekla je Vulićeva za Srnu.

    Ona je istakla da je Magazinović već poznat po tome da nudi instant rješenja za složene probleme, bez ozbiljne analize kakve posljedice takve odluke mogu ostaviti na finansijsku stabilnost institucija i funkcionisanje BiH.

    – Nažalost, čini se da ga dugoročni efekti takvih prijedloga ne zanimaju – navela je Vulićeva.

    Vulićeva je rekla da SNSD neće podržati takvu vrstu avanturizma, jer bi ukidanje ili značajno smanjenje akciza na gorivo direktno ugrozilo stabilnost budžeta na nivou BiH i potencijalno dovelo u pitanje redovno servisiranje obaveza institucija, uključujući isplatu plata zaposlenima i druge finansijske obaveze.

    Vulićeva je poručila da odgovorna politika podrazumijeva donošenje odluka koje su održive i koje ne dovode u rizik finansijsku stabilnost sistema, a ne kratkoročne poteze koji dobro zvuče u predizbornoj atmosferi, ali mogu proizvesti ozbiljne, negativne posljedice.

  • Predložene mjere pomoći Banjalučanima

    Predložene mjere pomoći Banjalučanima

    Udruženje za zaštitu potrošača „Reakcija“ iz Banjaluke saopštilo je da je gradskim vlastima uputilo inicijativu za donošenje hitnih mjera podrške građanima kako bi se ublažile ekonomske posljedice globalne krize izazvane sukobima na Bliskom istoku, a koja se već odražava na rast cijena energenata i troškova života.

    Iz ovog udruženja su danas na društvenim mrežama objavili da su inicijativu predali na protokolu Gradske uprave, te je uputili gradonačelniku Banjaluke Drašku Stanivukoviću i predsjedniku Skupštine grada Ljubi Ninkoviću.

    U objavi navode da je cilj inicijative da se pravovremeno reaguje i građanima pomogne da što lakše prebrode udar na kućne budžete, posebno u situaciji kada rast cijena nafte i naftnih derivata gotovo uvijek dovodi i do lančanog poskupljenja brojnih roba i usluga.

    „Gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković i sam je proteklih dana upozoravao na moguće negativne ekonomske posljedice koje bi aktuelna globalna kriza mogla donijeti u narednom periodu, zbog čega smatramo da je važno da se već sada razmotre konkretne mjere podrške građanima“, navodi se u objavi Udruženja „Reakcija“.

    Ovim prijedlogom Gradskoj upravi i Skupštini grada predložen je set mjera koje bi bile na snazi najmanje tri mjeseca, a koje se odnose na segmente koji su u nadležnosti lokalne zajednice.

    Među ključnim prijedlozima nalazi se uvođenje besplatnog javnog gradskog prevoza za sve kategorije stanovnika Banjaluke u naredna tri mjeseca, uz obezbjeđivanje sredstava iz Budžeta grada za pokrivanje troškova prevoznika, čime bi se građanima direktno pomoglo u smanjenju troškova nastalih zbog rasta cijena goriva.

    Udruženje predlaže i smanjenje stope poreza na nepokretnosti za 50 odsto do kraja tekuće godine, kako bi se domaćinstvima olakšao finansijski pritisak u uslovima rasta cijena i opšte ekonomske neizvjesnosti.

    Jedna od predloženih mjera je i povećanje izdvajanja za sufinansiranje boravka djece u javnim i privatnim vrtićima za dodatnih 20 odsto do kraja godine, kako bi roditelji dobili konkretnu finansijsku podršku.

    Udruženje „Reakcija“ predlaže i da Grad Banjaluka subvencioniše cijenu vode za dodatnih 20 odsto u naredna tri mjeseca i da odustane od već usvojenog povećanja cijene vode, kao i da se ne prihvate zahtjevi za poskupljenje koje su uputila preduzeća „Čistoća“ i „Eko toplane“, a koji se odnose na odvoz otpada i centralno grijanje.

    Umjesto novih poskupljenja, iz ovog udruženja predlažu da Grad pronađe alternativne modele podrške komunalnim preduzećima kako bi se izbjeglo dodatno finansijsko opterećenje građana u ovom osjetljivom periodu.

    Posebno je predloženo i obezbjeđivanje dodatnih budžetskih sredstava za javne kuhinje u Banjaluci kako bi se osigurala adekvatnija pomoć najugroženijim kategorijama stanovništva.

    Iz Udruženja „Reakcija“ poručuju da je u vrijeme globalnih ekonomskih potresa posebno važno pokazati solidarnost i odgovornost prema građanima, naročito prema onima koji i u redovnim okolnostima teško obezbjeđuju osnovne životne potrebe.

    Ističu da očekuju da će inicijativa biti razmotrena u što kraćem roku, te da će gradonačelnik uputiti prijedlog konkretnih mjera prema Skupštini grada kako bi one bile razmatrane i eventualno usvojene.

  • Grom udario u drvo u parku, intervenisali vatrogasci

    Grom udario u drvo u parku, intervenisali vatrogasci

    Banjalučki vatrogasci intervenisali su juče u Parku “Mladen Stojanović”, gdje je grom udario u stablo i zapalio ga iznutra.

    Udar groma izazvao je tinjajući požar u unutrašnjosti stabla, dok spolja gotovo da nije bilo vidljivog plamena.

  • Mljekari upozorili ministarku Kuzmić: Hitno isplatite dugovanja i izdvojite 2 miliona KM za mljekaru u Prnjavoru

    Mljekari upozorili ministarku Kuzmić: Hitno isplatite dugovanja i izdvojite 2 miliona KM za mljekaru u Prnjavoru

    Mljekari od Vlade Republike Srpske traže da se hitno odobre dodatna sredstva u iznosu od 2 miliona KM za izgradnju mljekare u Prnjavoru, kako bi je što prije pustili u rad i minimalizovali potencijalne krize u budućnosti slične trenutnoj krizi u ovoj oblasti.

    To je jedan od zaključaka koje je Udruženje poljoprivrednih proizvođača mljekara Republike Srpske uputilo Anđelki Kuzmić, ministarki poljoprivrede Srpske, nakon redovne godišnje skupštine Udruženja, održane 4. marta.

    Osim toga, mljekari traže i hitnu isplatu svih zaostalih dugovanja. Upoznali su Kuzmićevu da su zaključili da sačekaju 10 dana da se uplate dugovanja za prošlu godinu i podsjetili je da je pred brojnim gostima i članovima Udruženja rekla da će isplate krenuti od ponedjeljka.

    – Do dana današnjeg nije bilo nikakve uplate za mljekare. Treba naglasiti da je na sastanku sa predsjednikom Vlade Republike Srpske Savom Minićem, 27. januara, dogovoreno da se novembarska premija uplati 15. februara, a decembarska do 25. februara. Nijedna još nije izmirena. Ističemo da je zaista teška situacija. Rastu cijene goriva, đubriva i svih inputa, a već je došlo i do rasta cijena usluga. Nama su, s druge strane, značajno smanjeni prihodi, odnosno otkupne količine i cijene mlijeka, i do 25 odsto na nekim gazdinstvima – naveli su mljekari.

    Oni su ministarki iznijeli i prijedlog mjera za očuvanje života na selu, navodeći da Austrija svakom registrovanom gazdinstvu isplaćuje 1.700 evra mjesečno, uz obavezu da proizvodi i prodaje na tržištu.

    – Naš prijedlog je da u Republici Srpskoj to bude pola od iznosa u Austriji, odnosno 1.700 KM mjesečno, uz očuvanje ostalih mjera podsticaja koje sada postoje i njihov rast u skladu sa trendovima na tržištu i u okruženju. Očekujemo da bi nekih 8.000 do 10.000 gazdinstava moglo biti korisnik ove mjere, od ukupno 18.500 aktivnih gazdinstava u 2025. godini. Prijedlog je da korisnici mogu biti samo ona gazdinstva čiji članovi uže porodice nisu zaposleni u državnim ili opštinskim organima i preduzećima, a koji mogu dokazati da prodaju svoje poljoprivredno-prehrambene proizvode na tržištu ili na gazdinstvu. Dodajmo i da je do prije samo desetak godina bilo 13.000 proizvođača mlijeka u Srpskoj, dok danas ukupno aktivnih poljoprivrednih gazdinstava ima 18.500 – naveli su iz Udruženja.

    Opravdanost ove mjere potkrijepili su podacima Saveza sindikata da u sindikalnoj potrošačkoj korpi hrana učestvuje sa 45 odsto u mjesečnim troškovima domaćinstva, odnosno sa 1.298,95 KM, što ukupno iznosi 519.580.000 KM.

    – Na godišnjem nivou to iznosi 6.234.960.000 KM na oko 400.000 domaćinstava (popis iz 2013. godine). Samo iznos PDV-a u okviru ovog iznosa je 935.244.000 KM. To je bez stvaranja dodatne vrijednosti, ulaganja poljoprivrednika, njihovih troškova i poreza, što ukupno iznosi blizu dvije milijarde KM. Kada bi svih 18.500 aktivnih gazdinstava dobilo ova sredstva, to bi iznosilo 377.400.000 KM, što je nešto manje od jedne trećine samo naplaćenog PDV-a – navodi se u objašnjenju.

    Dodaje se da je za očekivati da bi taj iznos bio mnogo niži.

    – Mjera bi stimulisala veliki broj stanovnika naših sela da ostanu tu i dugoročno smanjila odliv ljudi sa sela, te pomogla u njegovom očuvanju. Vjerovatno bi se otvorila i nova radna mjesta na selu, a povećali bi se i prihodi u posebno izrazito nerazvijenim opštinama u Srpskoj – istakli su iz Udruženja.

    Dodali su da bi ova mjera zasigurno motivisala i veliki broj zaposlenih u državnom sektoru da daju otkaz i pokrenu vlastiti biznis na selu, rasteretila bi državni aparat, smanjila pritisak na budžet, pomogla u stvaranju nove vrijednosti i povećala investicije i inovativnost kod stanovništva, kao i prihode Republike.

    – Mjera bi pomogla povećanju investicija u selo, povećala vrijednost imovine na selu i pomogla da se u veliki broj naših sela koja su zarasla vrati život. Porast broja investicija znači i povećanje prihoda Republike, što otvara prostor za podršku novim investicijama i razvoju realnog sektora – naveli su iz Udruženja mljekara Srpske.

  • Glasanje u lokalnim skupštinama omogućava sukob interesa

    Glasanje u lokalnim skupštinama omogućava sukob interesa

    Odbornici u Republici Srpskoj mogu bez straha da glasaju za skupštinske odluke koje ih direktno dovode u sukob interesa s obzirom da se evidencije o pojedinačnom glasanju ne vode, a što nadležna komisija smatra kao jedino relevantno u svojim postupcima.

    Zbog toga je Komisija za utvrđivanje sukoba interesa u organima vlasti Republike Srpske nedavno obustavila postupke protiv trojice odbornika SNSD-a u Skupštini grada Banjaluka i to Bogoljuba Zeljkovića, Nenada Talića i Marinka Umičevića.

    Naime, odluke u ovom parlamentu, ali i u ostalim, se izglasavaju podizanjem ruke gdje se bilježi samo ukupan broj glasova onih koji su bili “za”, “protiv” ili “suzdržani”, bez da se evidentiraju imena odbornika po opcijama za koje su glasali.

    Tako uspostavljen sistem omogućava odborniku da učestvuje u donošenju odluka kojima se, primjera radi, dodjeljuju budžetska sredstva udruženjima ili preduzećima u kojima su oni odgovorna lica, a da za to nikada ne snose pravne posljedice.

    Komisija ovaj problem prepoznaje, ali krivicu prebacuje na resorno ministarstvo, koje opet izbjegava svaki vid odgovornosti upirući prst u lokalne zajednice.

    Ističu da je postojanje sistema evidencije nužno jer bez njega ne mogu da sprovode zakon i dođu do odlučujućeg dokaza kojim bi mogla da procjenjuje da li je u svakoj pojedinačnoj situaciji došlo do sukoba interesa ili ne.

    – Ako te evidencije nema, Komisija nema drugi način na koji može doći do neophodnih i odlučnih činjenica u ovakvom tipu situacija – kažu u komisiji.

    Po njihovoj ocjeni riječ je o internoj proceduri koju uređuje svaka lokalna zajednica pojedinačno statutom i poslovnikom.

    – Oni su dužni da urede to pitanje i ispune uslov transparentnosti rada iz Zakona o lokalnoj samoupravi. Nadzor nad zakonitim radom bi trebalo da sprovodi Ministarstvo uprave i lokalne samouprave Republike Srpske koje je nadležno za skupštinski sistem, administrativni nadzor nad radom organa jedinice lokalne samouprave i zakonitošću njihovih akta – smatraju u Komisiji za utvrđivanje sukoba interesa u organima vlasti RS.

    Međutim, u ministarstvu su drugačijeg mišljenja. Navode da je članom 52. Zakona o lokalnoj samoupravi propisano da se način rada, sazivanje sjednica, utvrđivanje dnevnog reda, odlučivanje i druga pitanja značajna za rad skupštine jedinice lokalne samouprave i njenih radnih tijela uređuju Poslovnikom o radu skupštine.

    – S tim u vezi, pitanje načina glasanja odbornika, uključujući i vođenje evidencije pojedinačnog glasanja, u nadležnosti je skupština jedinica lokalne samouprave koje to pitanje uređuju svojim poslovnicima – tvrde oni.

    Iz organizacije Transparency internatonal BiH smatraju da je ovo prateći problem, nastao iz onog primarnog koji je nastao kada je odbornicima dozvoljeno da se nalaze na rukovodećim pozicijama u javnim preduzećima čiji su osnivači jedinice lokalne samouprave, a čemu komisija ima velike zasluge.

    Ipak, imaju prijedlog. Smatraju da se odbornici u takvim slučajevima trebaju izuzeti od glasanja.

    – Tako ne bi bilo potrebe utvrđivati da li su glasali za ili protiv odluka koje im idu ili ne idu u prilog – kaže Damjan Ožegović iz TIBiH.

    Banjaluka bi mogla biti prva lokalna zajednica koja bi riješila ovaj problem najavljuje potpredsjednik Skupštine grada Saša Čudić.

    – U planu kapitalnih investicija predviđena je adaptacija i proširenje skupštinske sale kao i osavremenjavanje sistema koji će omogućiti pojedinačnu evidenciju – rekao je on, prenosi CAPITAL.

  • Stanivuković najavio niz projekata

    Stanivuković najavio niz projekata

    Draško Stanivuković, gradonačelnik Banjaluka, najavio je niz projekata koji će u narednom periodu biti realizovani u gradu na Vrbasu, navodeći da Banjaluka postaje veliko gradilište.

    “Započinjemo radove na rekonstrukciji i izgradnji vodovodnog sistema Tunjice 1 i 2. Puštamo u upotrebu most u Česmi. Ulazimo u završetak radova na dionici šetališta uz Vrbas, do Srpskih Toplica. Započećemo radove na projektu Banjalučka riva”, kazao je između ostalog Stanivuković.

    Kako je dodao, uskoro se očekuje i početak radova na obnovi fasade u Kninskoj ulici.

    “Pored toga, radićemo na rekonstrukciji i modernizaciji Ulice Skednera Kulenovića i Ulice Prvog Krajiškog Korpusa. Biće okončani i pravni poslovi koji prethode izgradnji mosta u Docu. Nastavljamo radove na izgradnji vodovoda Ducipolju, te završetak radova na vodovodu u Milakovićima”, dodao je on.

    Poručio je kako će uskoro biti završene i serpentinske staze koje vode prema najpoznatijem izletištu Banj brdu.

    “Započinjemo radove na izgradnji kružne raskrsnice kod ‘Škorpiona’, te rekonstrukciju toplovodne mreže na istom lokalitetu. Pored toga, u periodu koji je pred nama planiramo otvaranje vrtića na Paprikovcu i Novoseliji. Pred našim gradom je još jedna uspješna godina ispunjena brojnim razvojnim projektima”, naveo je Stanivuković.

  • Velika novina u energetici Republike Srpske

    Velika novina u energetici Republike Srpske

    Narodna skupština Republike Srpske na narednoj sjednici trebalo bi po hitnom postupku da razmotri Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o energetici, kojim se uvodi nova djelatnost – skladištenje električne energije. Ova izmjena dolazi kao odgovor na sve veće potrebe energetskog sektora, ali i ubrzan razvoj novih tehnologija u oblasti proizvodnje i čuvanja električne energije.

    U obrazloženju prijedloga navodi se da važeći Zakon o energetici iz 2009. godine, kao ni njegove izmjene iz 2023. godine, nisu obuhvatile ovu djelatnost. Takođe, skladištenje električne energije nije bilo tretirano ni Zakonom o električnoj energiji, zbog čega je ocijenjeno da je neophodno preciznije urediti ovu oblast. Predloženim izmjenama biće definisana i izuzeća od obaveze pribavljanja dozvole za skladištenje električne energije.

    “Izmjene ovog akta potrebno je usvojiti i da se urede izuzeća od pribavljanja dozvole za skladištenje, jer važećim zakonom iz 2009. godine, kao i njegovim izmjenama i dopunama iz 2023. godine, nije obrađena ova djelatnost, koju nije tretirao ni Zakon o električnoj energiji”, navodi se u obrazloženju prijedloga izmjena ovog zakona.

    Iz Ministarstva energetike i rudarstva Srpske, koje je predlagač navedenog akta, naveli su u obrazloženju da su izmjene potrebne i zbog ekspanzije proizvodnje električne energije korištenjem solarnih panela, te skladištenja struje pomoću baterijskih sistema.

    “Pored navedenih izmjena vezanih za djelatnost skladištenja električne energije, izmjenama je propisana mogućnost da Narodna skupština odredi projekat od posebnog značaja za Srpsku”, navodi se u obrazloženju ovog akta kojim se, između ostalog, definišu djelatnosti u energetskom sektoru.

    Osamnaesta redovna sjednica Narodne skupštine Republike Srpske, na kojoj će se razmatrati ovaj prijedlog zakona, zakazana je za utorak, 17. marta u Banjaluci. Na dnevnom redu sjednice nalazi se ukupno 18 tačaka, navodi Srna.

  • Uništeni komandni centri Hezbolaha

    Uništeni komandni centri Hezbolaha

    Izraelsko ratno vazduhoplovstvo uništilo je nekoliko komandnih centara Hezbolaha tokom talasa napada na jugu Libana i u Bejrutu, saopštile su Izraelske odbrambene snage (IDF).

    Vojska navodi da su operativci Hezbolaha djelovali u komandnim centrima radi jačanja napada na Izrael.

    Od eskalacije neprijateljstava početkom ovog mjeseca, IDF je pogodio više od 110 komandnih centara Hezbolaha, navodi portal “Times of Israel”, a prenosi Srna.

  • Švajcarska vlada predlaže zakon za jačanje ekonomskih veza sa EU

    Švajcarska vlada predlaže zakon za jačanje ekonomskih veza sa EU

    Švajcarska vlada usvojila je u petak nacrt zakona koji sadrži niz mjera usmjerenih na produbljivanje ekonomskih veza alpske države sa Evropskom unijom. Dokument sada ide na razmatranje u parlament.

    Ukoliko poslanici usvoje zakon, gotovo je sigurno da će se o njemu odlučivati na nacionalnom referendumu, gdje bi mogao naići na snažan otpor nacionalističkih partija koje upozoravaju da bi dalje integracije sa EU mogle ugroziti švajcarski suverenitet i usporiti razvoj zemlje.

    Vladajuće Savezno vijeće saopštilo je da je paket mjera u interesu Švajcarske i da bi osigurao kontinuitet odnosa sa Evropskom unijom, najvažnijim trgovinskim partnerom te zemlje bez izlaza na more.

    „S obzirom na napetu geopolitičku situaciju, stabilni i pouzdani odnosi sa susjednim evropskim zemljama od strateške su važnosti“, navodi se u saopštenju Saveznog vijeća.

    Iz vijeća su dodali da bi sporazum, koji je prvobitno dogovoren između Švajcarske i Evropske unije u decembru 2024. godine, donio veću pravnu i ekonomsku sigurnost za švajcarsku izvozno orijentisanu privredu i doprinio očuvanju prosperiteta zemlje.

    (Rojters)

  • Iran pronašao “Ahilovu petu” globalne ekonomije

    Iran pronašao “Ahilovu petu” globalne ekonomije

    Komandant iranske Revolucionarne garde Husein Salami izjavio je prije tri dana da kroz Ormoski moreuz neće proći “ni litra nafte” dok Teheran, i niko drugi, drugačije ne odluči. Bila je to potvrda da je Iran, kažu analitičari, pronašao Ahilovu petu globalne ekonomije – i odlučio na nju udariti.

    Sukob Irana sa Sjedinjenim Državama i Izraelom s druge strane, od prvog je dana imao vojnu i energetsku dimenziju. U prvih nekoliko sati od početka američko-izraelskih udara, Revolucionarna garda je radiom emitovala upozorenja svim brodovima u moreuzu da prolaz nije dopušten. Nije bila to formalna blokada jer Iran nije zatvorio moreuz fizički, ali učinak je bio identičan.

    Iran to nije uspio pomoću mornarice, mina ni protivbrodskih projektila, nego pomoću jeftine tehnologije – dronova.

    Mehanizam je bio jednostavan. “Sve što je Iran trebao učiniti bilo je nekoliko dronova u blizini moreuza”, objasnila je Helima Kroft, globalna šefica strategije za sirovine u globalnoj investicionoj banci RBC Capital Markets.

    “I odjednom su osiguranici i brodske kompanije odlučile da je nesigurno proći kroz tu usku krivinu plovnog puta.”

    Bilo je to, kako je Kroft nazvala, “zatvaranje koje su pokrenuli osiguranici” – ne artiljerijska, nego činovnička odluka. Čim su osiguranici povukli police za brodove u tranzitu u Ormuski moreuz, ekonomski se račun za brodare sam od sebe zatvorio.

    Najveća energetska kriza u 50 godina
    Brodski podaci pokazali su pad prometa od 70 odsto u prvih nekoliko dana, da bi sredinom prve dekade marta promet praktično pao na nulu. Samo su se iranski tankeri koji su nastavili izvoziti naftu prema Kini kretali su se moreuzom.

    Prema podacima Zajedničkog pomorskog informacionog centra (JMIC), između 1. i devetog marta kroz moreuz je prošlo svega 39 teretnih plovila. U normalnim okolnostima moreuz dnevno prođe oko 138 brodova.

    Posljedice su bile trenutne i globalne. Cijena nafte dostigla je gotovo 120 dolara po barelu, da bi se potom stabilizovala oko 90 dolara. “Suočeni smo s onim što izgleda kao najveća energetska kriza od naftnog embarga 1970-ih”, rekla je Kroft.

    “Najgora moguća situacija”
    “Kada su analitičari razmišljali o tome što u globalnim naftnim tržištima može poći po zlu, ovo je otprilike najgora moguća situacija.”

    Uz naftu, globalna snabdijevanja ukapanim prirodnim plinom (LNG) pala su za 20 odsto, prisiljavajući bogatije azijske ekonomije na takmičenje s Evropom za dostupne kapacitete.

    Kolateralne žrtve bile su i države koje nisu učestvovale u sukobu. Irak, koji velik dio svoje nafte izvozi kroz moreuz, morao je zatvoriti neke od najvećih naftnih polja jer bez mogućnosti izvoza jednostavno nije imao gdje spremiti naftu.

    Prekinute su snabdjevne rute i za 18 odsto globalnog izvoza peleta željezne rude i gotovo 10 odsto globalne primarne proizvodnje aluminijuma, što je dovelo do oštrog skoka cijena na tržištima metala.

    Nafta iz strateških rezervi
    Međunarodni odgovor bio je bez presedana. Međunarodna energetska agencija (IEA) 11. marta objavila je koordinirano oslobađanje 400 miliona barela iz strateških rezervi svojih 32 članica, više nego duplo u poređenju s 182.7 miliona barela oslobođenih 2022. nakon početka sukoba u Ukrajini.

    “Izazovi s kojima se suočavaju naftna tržišta neviđenih su razmjera pa sam jako zadovoljan što su članice IEA-e odgovorile kolektivnom akcijom neviđenih razmjera”, izjavio je izvršni direktor IEA-e Fatih Birol.

    Ali u istom je nastupu dodao konstataciju koja je bila mnogo važnija: “Ali, da budem jasan, najvažnija stvar za povratak stabilnog toka nafte i plina je obnavljanje tranzita kroz Ormuski moreuz.”

    Četiristo miliona barela, prema Macquarievim analitičarima, ekvivalentno je svega dvadesetodnevnom volumenu koji je u normalnim okolnostima prolazio moreuzom. “Ako to kao da je malo, to je zato što jeste”, kazao je Birlo.

    Iranska strategija
    “Islamski režim vodi rat iscrpljivanja”, rekao je Greg Roman, izvršni direktor Middle East Foruma. Iran lansira jeftine dronove, a SAD i saveznici presreću ih skupim raketam, “što kreira rat iscrpljivanja koji američko izraelsku stranu jako puno košta.”

    S druge strane, uprkos prijetnji potpunom blokadom, Iran je od 28. februara do 11. marta izvezao najmanje 11.7 miliona barela nafte kineskim kupcima kroz isti moreuz koji navodno zatvara.

    Peking je, čini se, dobio amnestiju od pravila koja vrijede za ostale. Ta selektivna propusnost moreuza – otvoren za kineske i iranske brodove, zatvoren za sve ostale – nije nedosljednost iranske strategije, nego njeno srce. Iran ne želi trajno uništiti Ormuski moreuz; želi upravljati njime kao polugom.

    Kineski ministarstvo vanjskih poslova odmah je pozvalo sve strane na prekid neprijateljstava i garantovanje slobodnog plovidbe kroz moreuz jer Kina je, prema analizi u “Foreign Policy”, kratkoročno izložena: otprilike polovina kineskog uvoza nafte i trećina uvoza LNG-a prolaze Ormuskim moreuzom.

    Ali dugoročno bi Kina, koja je godinama gradila strateške rezerve, elektrifikovala ekonomiju i diversifikovala energetsku infrastrukturu upravo anticipirajući takav scenario, mogla bi iz ove krize izaći kao neočekivani pobjednik.

    Američki odgovor
    Vašingtonu je pitanje Ormuskog moreuza postalo prvim prioritetom. Načelnik združenog stožera SAD-a general Dan Kejn 10. marta rekao je na konferenciji u Pentagonu konferenciji da vojska razmatra opcije za obnavljanje komercijalnog prometa.

    “Razmotrićemo čitav spektar opcija za uspostavljanje vojnih uslova koji bi to omogućili”, rekao je. Predsjednik Donald Tramp isti je dan na Truth Socialu poručio Iranu da će biti udaren “dvadeset puta jače” ako nastavi ugrožavati plovidbene rute.

    Hoće li te prijetnje biti dovoljne, ili će Ormuski moreuz ostati zatvoren duže nego što iko želi, zavisi o pitanju koje ni Goldman Sachs, ni IEA, ni Bijela kuća ne mogu predvidjeti – koliko dugo Iran može podnijeti ekonomsku i vojnu cijenu vlastitog rata iscrpljivanja.

    Istorija geopolitike uči da je odgovor rijetko onaj koji je polazna strana zamislila, navodi “Index”.