VRBAS Media

Autor: INFO

  • Grad traži osam miliona KM nakon što je zaduženje već odbijeno

    Grad traži osam miliona KM nakon što je zaduženje već odbijeno

    Prijedlog odluke gradonačelnika Draška Stanivukovića o kratkoročnom zaduženju Grada Banjaluka u iznosu do osam miliona maraka ponovo će se naći pred odbornicima na narednoj sjednici Skupštine grada, nakon što isti prijedlog na prethodnoj sjednici nije dobio potrebnu podršku.

    Odluka o kreditnom zaduženju bila je jedna od tema i na prošloj sjednici gradskog parlamenta, ali tada je izostala podrška skupštinske većine.

     

     

    Grad ovom odlukom traži saglasnost da se zaduži kod komercijalnih banaka kako bi obezbijedio sredstva za privremeno finansiranje deficita nastalog iz gotovinskog toka, odnosno situacija kada dolazi do privremene neusaglašenosti između priliva i odliva budžetskih sredstava.

    rema prijedlogu odluke, maksimalni iznos kredita iznosio bi osam miliona maraka, uz kamatnu stopu koja ne bi bila veća od pet odsto, dok bi rok otplate bio do 12 mjeseci.

    U obrazloženju odluke navodi se da su redovni prihodi grada u 2024. godini iznosili više od 172 miliona maraka, dok bi potencijalna obaveza po ovom zaduženju, zajedno sa kamatom, iznosila oko 8,4 miliona KM, odnosno 4,88 odsto tih prihoda.

    Kao argument gradske vlasti navode i da Banjaluka trenutno nema aktivan kratkoročni kredit, te da je posljednje takvo zaduženje realizovano 2021. godine, a obaveze su izmirene u martu 2022. godine.

     

     

    Odbornici će o prijedlogu odluke ponovo raspravljati na sjednici Skupštine grada zakazanoj za 24. mart.

  • Nova sistematizacija u Gradskoj upravi u Banjaluci izazvala buru u javnosti

    Nova sistematizacija u Gradskoj upravi u Banjaluci izazvala buru u javnosti

    Nova sistematizacija u Gradskoj upravi Banjaluka predviđa lično obezbjeđenje za gradonačelnika Draška Stanivukovića i četiri vozača, što je izazvalo reakcije sindikata, upozorenja političkih analitičara i zabrinutost za zakonitost i transparentnost u Gradskoj upravi.

    Božo Marić, predsjednik Sindikata uprave Republike Srpske, objasnio je da je Uredba o kategorijama i zvanjima „Sveto pismo“ za sve lokalne zajednice, jer jasno propisuje koje vrste službenika postoje u jedinicama lokalne samouprave i na osnovu toga se izrađuju pravilnici o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u svakoj lokalnoj zajednici.

    – Mi trenutno imamo u Gradskoj upravi Banjaluka izmišljena radna mjesta koja Uredba apsolutno ne prepoznaje. Svaki gradonačelnik organizuje sistematizaciju prema poslovima koji su mu potrebni. Zakon mu to omogućava, ali isto tako ga obavezuje da poštuje Uredbu, što u Gradskoj upravi Banjaluka nije slučaj. Imamo koordinatore i savjetnike savjetnika, te niz drugih radnih mjesta koja nisu prepoznata u pravnim propisima Republike Srpske – naveo je Marić.

    On dodaje da zaposleni u Gradskoj upravi strahuju od otpuštanja i premještanja, jer oni koji se zamjere gradonačelniku bivaju degradirani ili raspoređeni na druge lokacije. Prethodnih godina zabilježeni su i slučajevi mobinga „praznog stola“, a prema saznanjima Marića, u nekim kancelarijama više nema dovoljno radnog prostora za zaposlene.

    Na pitanje ko bi trebao natjerati gradonačelnike i načelnike da poštuju uredbu, odgovorio je da je u pitanju Upravna inspekcija Ministarstva uprave i lokalne samouprave.

    – Ono što je svima već poznato je da postoji simbioza Stanivukovića sa republičkim vlastima. Prividno se stvara slika opozicionog djelovanja, ali sve prolazi i ponaša se kao da za njega zakon ne postoji – rekao je Marić i dodao da je Sindikat u nekoliko navrata slao zahtjeve Upravnoj inspekciji da izvrši nadzor u Gradskoj upravi, ali nisu dobili nikakve povratne informacije.

    Komentarišući novu sistematizaciju i angažman šest pripadnika obezbjeđenja i četiri vozača, Marić je naglasio da to nije normalno. Služba obezbjeđenja, prema njegovim riječima, radi 24 sata u smjenama.

    – Moramo znati da je u okviru organa i jedinica lokalne samouprave jasno propisano radno vrijeme i da ne mogu raditi vikendom. Gradonačelnik se bavi politikom, zloupotrebljava resurse poreskih obezbjeđenja i obilazi cijelu Republiku Srpsku kao predsjednik pokreta, trošeći resurse građana Banjaluke, što je za posebnu analizu – istakao je Marić.

    Napomenuo je da u novoj sistematizaciji postoji član obezbjeđenja koji dolazi prije gradonačelnika, pregledava prostorije i prati s kim će se sastati, kao što su mediji pisali „kušač hrane“.

    – Pa to jedino imaju Vladimir Putin i Tramp i to za njih rade pripadnici državnih i tajnih službi. Imate situaciju da se on ponaša kao da je štićena ličnost. Ovo što on radi to nema ni jedan gradonačelnik, ni jedan načelnik u Republici Srpskoj, ni u regionu – naglasio je Marić.

    Iz Ministarstva uprave i lokalne samouprave za Srpskainfo su odgovorili da, prema Zakonu o lokalnoj samoupravi, nadzor nad aktima koje donose organi jedinice lokalne samouprave vrši nadležno ministarstvo, koje provjerava da li su ti akti doneseni u skladu sa zakonom, statutom i drugim opštim aktima.

    – Nadzor nad radom organa jedinica lokalne samouprave ne može ograničiti njihovo pravo da nezavisno i u skladu sa zakonom upravljaju javnim poslovima iz svoje nadležnosti – navode iz Ministarstva.

    Dodali su da opštine i gradovi imaju pravo da zapošljavaju službenike različitih nivoa obrazovanja i profila, ali da to pravo nije potpuno neograničeno.

    – Zapošljavanje mora biti u skladu sa zakonom, kao i sa pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta gradske, odnosno opštinske uprave. Gradonačelnik ili načelnik donosi pravilnik kojim se utvrđuje unutrašnja organizacija, broj radnih mjesta, opis poslova i posebni uslovi za njihovo obavljanje – navodi Ministarstvo.

    Dodali su da se organizacija gradske ili opštinske uprave može mijenjati u skladu sa potrebama rada, ali sve promjene moraju biti izvršene u skladu sa zakonom i relevantnim podzakonskim aktima, prenosi SrpskaInfo.

  • Makron: Sloboda plovidbe u Hormuškom moreuzu mora biti obezbeđena

    Makron: Sloboda plovidbe u Hormuškom moreuzu mora biti obezbeđena

    Francuski predsednik Emanuel Makron obavio je telefonski razgovor sa predsednikom Irana Masudom Pezeškijanom. Kako je rekao, pozvao ga je da prekine napade na zemlje u regionu, koje je nazvao neprihvatljivim, ukljucujući Liban i Irak.

    Istakao je da ga je podsetio da Francuska deluje u strogo odbrambenom okviru, usmerenim na zaštitu svojih interesa, svojih regionalnih partnera i slobode plovidbe, i da je neprihvatljivo da njegova zemlja bude meta.

    – „Nekontrolisana eskalacija kojoj svedočimo uranja celu regiju u haos, sa velikim posledicama danas i u godinama koje dolaze. Narod Irana, kao i oni širom regiona, plaćaju cenu. Samo novi politički i bezbednosni okvir može osigurati mir i sigurnost za sve. Takav okvir mora garantovati da Iran nikada neće steći nuklearno oružje, a istovremeno se mora pozabaviti pretnjama koje predstavljaju njegov program balističkih raketa i njegove destabilizujuće aktivnosti na regionalnom i međunarodnom nivou“, kazao je Makron.

    Dodao je da se sloboda plovidbe u Hormuškom moreuzu mora što pre obnoviti.

    – „Takođe sam pozvao iranskog predsednika da omogući Sesil Kohler i Žaku Pariju da se što pre sigurno vrate u Francusku. Njihova patnja traje predugo i oni pripadaju svojim voljenima“, zaključio je Makron.

  • Poljoprivrednici i potrošači traže hitnu reakciju vlasti zbog rasta cijena goriva

    Poljoprivrednici i potrošači traže hitnu reakciju vlasti zbog rasta cijena goriva

    U kriznim periodima, kada cijene goriva rapidno rastu, stručnjaci smatraju da bi država trebalo privremeno da smanji ili ukine akcize. Takva mjera, prema ekonomistima, bila bi kratkoročna, ali bi ublažila posljedice povećanja troškova energenata.

    Ipak, iz SNSD je jasno poručeno da ovakav prijedlog neće biti podržan. Sanja Vulić, šef Kluba poslanika SNSD u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, upozorila je da bi smanjenje akciza moglo ozbiljno ugroziti finansijsku stabilnost institucija i funkcionisanje BiH.

    Stručnjaci smatraju da bi ovo bila jedna od mogućnosti da se privremeni spoljni šok, izazvan ratom na Bliskom istoku, amortizuje. Profesor ekonomije Predrag Mlinarević objašnjava da bi se izmjenom zakona omogućilo smanjenje akciza u ograničenom vremenskom periodu, na primjer 2-3 mjeseca.

    – „A to se može uraditi kroz koncept izmjena zakona, u kojem bi se dao prostor da se u određenom ograničenom vremenskom periodu akcize mogu smanjiti. I to bi bio svojevrsni absorber tog šoka na rast cijena nafte i, posljedično, potencijalno prelijevanje tog rasta na poskupljenje ostalih roba“, kaže Mlinarević.

    Profesor navodi da bi plan trebao jasno definisati vremensko ograničenje smanjenja akciza i obavezu Savjeta ministara BiH da objasni učinke takve mjere na javne finansije. – „Sa stanovišta javnih finansija problematično je to što bi, ako bi kriza potrajala duže, došlo do svojevrsne rupe u budžetu, zbog čega bi izostao taj unaprijed uračunati prihod“, dodaje.

    Mlinarević ističe i potencijalnu kompenzaciju: smanjenje akciza može izazvati inflaciju drugih proizvoda, što povećava prihod od PDV i djelimično ublažava gubitak. On naglašava da bi ovakva mjera omogućila brzo reagovanje u skladu sa praksama susjednih država.

    Prema računici stručnjaka, ukidanjem akciza litar goriva mogao bi biti jeftiniji za 30-40 feninga.

    Poljoprivrednici su ogorčeni porukom iz SNSD da vlast ne planira nikakvu olakšicu. Predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača Semberije i Majevice, Savo Bakajlić, ističe da litar dizela trenutno košta 3,1 KM, ali da bi uskoro mogao premašiti 4,5 KM.

    – „Ovo je katastrofa! Još jedna potvrda da obični čovjek nikoga ne interesuje“, navodi Bakajlić. Dodaje da bi privremeno ukidanje akciza omogućilo bar malo olakšanje: – „Pa, mi mlijeko dajemo i za 70 feninga. I kako da preživimo i opstanemo?! Umjesto da vlast pokuša da nam pomogne, oni nam šalju poruke sve gore za gorim.“

    I potrošači očekuju hitnu reakciju. Nedeljka Ilijić, direktorka trebinjskog Udruženja za zaštitu potrošača „Oaza“, ističe: – „Jasno je da se od akciza puni budžet, ali, s obzirom na poskupljenja svega i svačega, sigurno neće manjkati para. Međutim, očigledno je da aktuelna vlast nije spremna da bilo šta uradi i pomogne narodu.“

  • BiH zaostaje na evropskom putu, vozači plaćaju cijenu

    BiH zaostaje na evropskom putu, vozači plaćaju cijenu

    Put ka Evropskoj uniji i ispunjavanje evropskih standarda predstavljali su jedan od glavnih ciljeva nove vlasti na nivou BiH, koju čine SNSD, HDZ i „Trojka“, još od početka 2023. godine.

    Međutim, u međuvremenu, BiH su u svom „evropskom putu“ prestigle čak i zemlje koje su pretrpjele ratna razaranja, poput Ukrajine i Moldavije. Političari iz vladajuće koalicije, koji su građanima nakon opštih izbora 2022. obećavali „svijetlu evropsku perspektivu“, sada djeluju razjedinjeno, nesposobni da koordinisano predstave zahtjeve Briselu i ubrzaju proces članstva BiH u EU.

    U posljednje vrijeme problem postaje posebno vidljiv kroz pritiske na domaće profesionalne vozače. Kako je nedavno izvijestio portal Srpskainfo, bh. vozači počeli su biti privođeni u policijske stanice u Hrvatskoj, uz izricanje šestomjesečnih zabrana ulaska u Šengen zonu.

    – „Nakon višesedmičnih problema na granici sa Hrvatskom i masovnog vraćanja profesionalnih vozača iz BiH, sada smo suočeni s novom fazom pritisaka. Iako formalno nije riječ o lišavanju slobode, sama činjenica da se vozači privode i da im se izriču zabrane ulaska, predstavlja alarmantan signal za cijeli transportni sektor BiH“, ističu domaći prevoznici.

    Prevoznici upozoravaju da, ukoliko se pitanje boravka bh. vozača u Šengenu ne riješi, BiH može izgubiti vlastiti transportni sektor i postati tržište za strane kompanije. Procjene sugerišu da bi u prvoj fazi problem mogao rezultirati zatvaranjem mnogih domaćih transportnih firmi, gubitkom do 20.000 radnih mjesta i ozbiljnim ugrožavanjem izvoza i logističkog sistema.

    – „Ako se hitno ne pokrene ozbiljan politički dijalog s institucijama EU i susjednim državama, posljedice će osjetiti cijela privreda BiH. Naša borba traje već 14 mjeseci i nastaviće se sve dok se ne ispune legitimni zahtjevi transportnog sektora“, navode prevoznici, najavljujući novu blokadu graničnih prelaza 23. marta zbog neriješenih problema s boravkom vozača.

    Reakcija domaćih vlasti, međutim, nije ohrabrujuća. Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, Staša Košarac, predložio je da prevoznici protestuju ispred Delegacije EU u Sarajevu, pokušavajući tako prebiti odgovornost. Prevoznici su mu ekspresno odgovorili pitanjem šta je vlast u BiH učinila u prethodnih 14 mjeseci da ne dođe do trenutnog scenarija.

    Isto pitanje može se postaviti i predsjedavajućoj Savjeta ministara BiH, Borjani Krišto, kao i njenom stranačkom lideru Draganu Čoviću, koji se godinama hvale kako je HDZ „lokomotiva na evropskom putu BiH“. Među onima koji, navodno, zagovaraju evropski put, a u praksi djeluju suprotno, je i ministar spoljnih poslova BiH, Elmedin Konaković. Umjesto da ubrza evropski put BiH, njegov mandat u Savjetu ministara obilježen je političkim sukobima s Miloradom Dodikom i vlastima Republike Srpske, te vođenjem spoljne politike bez konsultacija s legitimnim srpskim predstavnicima.

    Političke svađe dovele su do toga da BiH ostaje uskraćena za desetine miliona evra iz prve tranše evropskog fonda za reformu i rast Zapadnog Balkana, ukupne vrijednosti oko milijardu evra.

    Ekonomski stručnjak i bivši ambasador BiH u Briselu, Draško Aćimović, upozorava da su problemi bh. prevoznika tek početak, te da situacija za obične građane može postati sve gora.

    – „Što se tiče mjera prema našim prevoznicima, sve je to povezano s tim da je BiH, posebno u posljednje tri godine, prema međunarodnoj statistici na ljestvici kriminala i korupcije u samom vrhu i taj problem se konstantno povećava“, ističe Aćimović.

    Prema njegovim riječima, Brisel sumnja u ispunjavanje dogovora na nivou BiH. „Ljudi koji se bave transportom su jedan problem. Drugi problem je to što vidimo da se već na granicama iz BiH prema zemljama EU ljudi izvode iz automobila, da trpe razna poniženja, ulaze u sistem specijalne kontrole i da im se time pokazuje da su građani drugog reda. Treće, vidimo da već imamo i ogroman problem zbog toga što je BiH u tzv. petom evalucionom krugu, a to je krug posmatranja koji je trebalo već davno da bude završen. Taj peti krug se zasniva na usvajanju zakona i podzakonskih akata, a šesti krug, koji je i najvažniji, jeste krug ispunjenja tih zakona.“

    Vlasti u BiH, napominje Aćimović, nisu ni blizu šeste faze i još uvijek raspravljaju o usvajanju jednog ili dva evropska zakona. – „Ta situacija dovela je do toga da se BiH nalazi na listi zemalja najvećeg rizika, gdje je peta zona ona najgora, i to su zemlje koje se nalaze u ratu. BiH se nalazi u četvrtoj zoni. Sljedeća stepenica je najgora. To su problemi zbog kojih EU više ne vjeruje BiH“, zaključuje Aćimović.

  • Šta znači prodor američkog kapitala na tržište BiH?

    Šta znači prodor američkog kapitala na tržište BiH?

    Buk Bijela, Trebinje 1, 2, 3, Zupci, izgradnja brze ceste na istoku Republike Srpske, Južna gasna interkonekcija između Bosne i Hercegovine i Hrvatske, tri gasne elektrane sa pratećom infrastrukturom, modernizacija aerodroma u Mostaru i Sarajevu, Jadransko-jonski koridor, koridor 5c – izgradnja tunela Prenj.

    Sve navedeno su jedni od najznačajnijih infrastrukturnih projekata u BiH na čiji završetak se čeka duži niz godina ili su jednostavno najavljeni, a nikada nisu pokrenuti, a čiju bi realizaciju, sudeći prema informacijama koje kruže u posljednjih nekoliko mjeseci, sada mogle da preuzmu kompanije iz Sjedinjenih Američkih Država (SAD).

    “AAFS Infrastructure and Energy LLC” te “Bechtel”

    Riječ je prije svega o firmama “AAFS Infrastructure and Energy LLC” te “Bechtel”, za koje vlast na nivou BiH te Republike Srpske uvjerava da su spremne preduzeti jasne korake.

    A sudeći po izjavama nadležnih, i oni su, čini se, spremni da spuste loptu i međusobne netrpeljivosti i blokade po pitanju brojnih projekata, a iz razloga jer, kako stoje stvari, svima odgovara zajednički sadržilac – SAD.

    Prodor američkog kapitala na tržište BiH, prema mišljenju stručnjaka, nije ništa drugo nego ostvarivanje namjera i tokova koje zastupa aktuelna američka administracija predvođena Donaldom Trampom, a koja, ističu, ne krije da su im poslovni interesi američkih kompanija jedan od najvažnijih prioriteta.

    “U tom smislu treba gledati najavu investicija u BiH i u svakom slučaju da se radi o ozbiljnim kompanijama, ozbiljnim državama i takve investicije i namjere treba pozdraviti. Nadamo se da će sve to, konkretno iz područja saobraćaja i energetike, biti što prije započeto i što efikasnije i što prije završeno”, smatra Saša Grabovac, izvršni direktor Udruženja ekonomista RS SWOT.

    Prema njegovim riječima, ubrzan završetak navedenih projekata za BiH bi značilo prije svega energetsku bezbjednost te snabdjevenost tržišta energentima iz različitih izvora.

    Energenti

    “BiH je dosad bila ograničena npr. samo na jedan izvor prirodnog gasa, preko Srbije. Realizacija novih projekata omogućila bi snabdijevanje BiH bilo kojim energentima, pa, naravno, i gasom i to je svakako dobra stvar i treba za privredu BiH da donese nešto dobro”, kaže Grabovac za “Nezavisne novine”.

    Njegov kolega, ekonomista Ermin Cero smatra da prodor američkog kapitala u Bosni i Hercegovini ne znači samo povećanje investicija u infrastrukturu i energetiku, već može imati i šire ekonomske, političke i geopolitičke implikacije.

    “Takva ulaganja doprinose modernizaciji infrastrukture, jačanju energetskog sistema i otvaranju novih radnih mjesta, ali istovremeno indirektno mogu povećati i institucionalnu stabilnost jer veliki međunarodni investitori zahtijevaju transparentnije i predvidljivije poslovno okruženje”, pojašnjava Cero.

    U geopolitičkom smislu, veće prisustvo američkog kapitala za Ceru može značiti snažnije povezivanje BiH sa zapadnim ekonomskim i bezbjednosnim strukturama, kao i balansiranje uticaja drugih globalnih aktera u regionu.

    “Dugoročno, to može doprinijeti većem interesu zapadnih partnera za stabilnost regiona i potencijalno bržem približavanju evropskim i euroatlantskim integracijama”, rekao je Cero za “Nezavisne novine”.

    Da li su prestale blokade projekata?

    Činjenica da se o američkoj ulozi u BiH po ovom pitanju priča sve više i otvorenije, poteže pitanje da li ovo znači da Amerikanci odgovaraju i srpskoj, i hrvatskoj i bošnjačkoj strani?

    Legitimno je to pitanje ako se u obzir uzme da su dosad konstantno postojale neke kočnice kada je neka od strana predlagala bitne projekte.

    Za Sašu Grabovca ovo je samo jedan od dokaza kako politika direktno utiče na ekonomiju i ekonomske tokove.

    “U proteklom periodu imali smo dosta suprotstavljene stavove vezano za spoljnu politiku, što je onda ostavljalo posljedice i na odobravanje pojedinih projekata. Međutim, svjedoci smo da je u posljednje vrijeme došlo do otopljavanja, poboljšavanja odnosa iz Republike Srpske sa SAD, da je došlo do velikih geopolitičkih promjena, a pošto se radi o jednoj od najmoćnijih država, imamo neki konsenzus svih strana o spremnosti za saradnju sa SAD. Treba očekivati da neće biti, bar nekih političkih prepreka za razvoj projekata”, navodi Grabovac.

    Imaju li SAD skrivene namjere?

    Ma koliko pozitivno sve ovo zvučalo, ne možemo izostaviti pitanje da li možda u svemu ipak postoje skrivene namjere SAD?

    “U svakom slučaju SAD žele da iskoriste politički uticaj na kreiranje dobrih poslovnih šansi za američke kompanije. Mislim da se to od ove administracije i ne krije, već da se promoviše. Mislim da je to stvar usklađivanja nove geopolitičke podjele sa poslovnim interesima velikih država”, istakao je Grabovac za “Nezavisne”.

  • Regionalna trka u naoružanju zaoštrila odnose zvaničnog Beograda i Zagreba

    Regionalna trka u naoružanju zaoštrila odnose zvaničnog Beograda i Zagreba

    Regionalna trka u naoružanju ponovo je, čini se, zaoštrila odnose zvaničnog Beograda i Zagreba. U Hrvatskoj je danima jedna od glavnih vijesti bio srpski MIG-29 na kojem su postavljene savremene kineske rakete dugog dometa. Hrvatski zvaničnici o tome su čak obavjestili i čelnike NATO-a. Iz Beograda upozoravaju da se i Hrvatska naoružava do neslućenih granica.

    Zagrepčanka – nekada naziv za najviši neboder u bivšoj Јugoslaviji. Danas ovaj termin pojedini mediji u Hrvatskoj u šaljivom tonu koriste za moderne kineske rakete koje je Vojska Srbije nedavno nabavila. Zvaničnom Zagrebu, čini se, ništa nije smješno. Zabrinuti zbog novog oružja, koje je Srbija nabavila, o tome su obavjestili i NATO.

    – Stvar je, možemo reći jedne normalne komunikacije, ako imate susjednu zemlju koja nije članica Saveza, koja ima sa Savezom određena partnerstva, a pritom ima ruske avione na kojima su kineske rakete, to je ipak jedna novost. To je jedna novost u bezbjednosnom smislu. To nije PVO, to su rakete koje imaju ofanzivni karakter – kaže predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković.

    Na tvrdnje i poteze iz Zagreba reagovao je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić. Kineske rakete na srpski avionima, kaže, nisu opasnost za Hrvatsku. Vojska Srbije, ističe, nema namjeru nikoga da napada.

    – Mi njih da napadamo nećemo. Oni za strah nemaju razloga, mi za strah imamo razloga. Strahovito su se naoružavali. A druga je stvar što su se oni iznenadili tome koliko mi imamo novca i kojom brzinom smo se mi naoružavali – ističe predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.

    Play Video

    Da su mnogi u Hrvatskoj bili iznenađeni time da je Srbija nabavila novo naoružanje, možda najbolje svjedoči današnja izjava hrvatskog predsjednika. Zoran Milanović kaže – postoji mogućnost da je ministar odbrane Ivan Anušić mjesecima od premijera Plenkovića skrivao informaciju da Srbija posjeduje kineske rakete.

    – Јer onda bismo i mi valjda s tim saznanjem u svojim nabavkama prilagodili svoju orijentaciju pa nabavili recimo protivraketne sisteme. Mi smo umjesto toga prvo išli kupovati tenkove ko pravi krkani. Mi kupujemo ko pravi čobani. Up, daj, drmaj, trpaj što više – navodi Plenković.

    Dok hrvatski mediji pišu o naoružanju Srbije, malo se spominje šta sve u arsenalu posjeduje Hrvatska. Od aviona “Rafal”, preko vozila “Patria”, do haubica “Pancer” i tenkova “Leopard” .

    – S druge strane, podsjetiću da su Hrvati uzeli samohodne haubice od Francuske. Kad kažem samohodne, znači nisu fiksne, nisu stacionarne a te samohodne takođe spadaju u ofanzivni karakter – kaže profesor bezbjednosnih nauka iz Beograda Miroslav Bjegović.

    I ne samo to. Kako je rekao Vučić, zvanični Beograd i dalje čeka odgovor na pitanje zašto je formiran vojni savez između Hrvatske, Albanije, i samoproglašenog Kosova. Nedavno su zvaničnici iz Zagreba, Tirane i Prištine najavili da će se saradnja produbiti kroz prvu trilateralnu vojnu vježnu koja je planirana u ovoj godini.

  • Vučić: Prije godinu dana pokušali su da sruše Srbiju

    Vučić: Prije godinu dana pokušali su da sruše Srbiju

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas da su prije tačno godinu dana, 15. marta prošle godine, pokušali da sruše Srbiju, ali da je Srbija pobijedila i pozvao sve građane na ujedinjenje, kao i da se mržnja i sukobi nikada više ne dogode.

    – Prije tačno godinu dana pokušali su da sruše Srbiju, unište naše tradicionalne vrijednosti i vrate nas u prošlost političkog i ekonomskog propadanja. Hrabri ljudi Srbije su ćutali i gledali ih. I nisu uzmicali. I na kraju su pobijedili. Mi, zajedno s njima. Pobijedila je Srbija – napisao je Vučić na Instagram nalogu.

    On je uz objavu podijelio i video snimak na kome su prikazani neki od događaja u prethodnih godinu dana poput protesta studenata u blokadi i građana koji ih podržavaju 15. marta i drugih protesta praćenih nasiljem na ulicama, a sa druge strane snimke infrastrukturnih projekata, novih saobraćajnica, vojne parade u septembru, narodnog skupa “Ne damo Srbiju”.

  • Napadnuta američka vojna baza u Bagdadu

    Napadnuta američka vojna baza u Bagdadu

    Vojna baza u kompleksu aerodroma u Bagdadu, u kojem se nalazi i američki diplomatski objekat, napadnuta je sa nekoliko raketa i dronova, rekla su tri izvora nadležna za bezbjednost.

    – Devet napada dronovima i raketama izvršeno je na vojnu bazu “Viktori” na aerodromu – rekao je izvor agenciji AFP, čiji je novinar javio da je čuo eksplozije u glavnom gradu Iraka.

    Drugi izvor je rekao da su oborena najmanje tri drona.

    U ovom trenutku je nejasno da li je vojna baza direktno pogođena.

  • Stevandić prokomentarisao prijetnje i medijsku hajku u FBiH

    Stevandić prokomentarisao prijetnje i medijsku hajku u FBiH

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske i lider Ujedinjene Srpske, Nenad Stevandić, upozorio je na porast prijetnji koje prima preko društvenih mreža.
    Kako je naveo, prijetnje dolaze od radikalnih fanatika, a, prema njegovim riječima, Federacija BiH pruža „alibi“ stalnoj medijskoj hajci i, kako tvrdi, satanizaciji njegove osobe.

     

    „Domaće huјle, ambiciozne neznalice svjesno me potkazuju i obilježavaju kao metu u realnom vremenu, ali Srpska ima nadležne službe koje o tome (i o njima) brinu. Nema straha!“, poručio je Stevandić, koji je objavio i neke od primjera prijetnji koje dobija.

    On je naglasio da Republika Srpska raspolaže nadležnim organima koji prate i reaguju na prijetnje, čime se, kako kaže, obezbjeđuje sigurnost i pravna zaštita.