VRBAS Media

Autor: INFO

  • Oglasilo se Ministarstvo: Banjaluka nema saglasnost za školske uniforme

    Oglasilo se Ministarstvo: Banjaluka nema saglasnost za školske uniforme

    Ministarstvo prosvjete i kulture Republike Srpske nije dalo saglasnost gradu Banjaluka, niti banjalučkim osnovnim školama, za uvođenje školskih uniformi, te poziva grad da obustavi aktivnosti kojima se zaobilaze nadležnosti institucija.

    Iz resornog ministarstva podsjećaju da se grad Banjaluka ranije obratio Ministarstvu inicijativom za realizaciju pilot-projekta uvođenja školskih uniformi, te da su ukazali na potrebu da se inicijativa dodatno obrazloži sa aspekta pedagoške opravdanosti, načina realizacije, finansiranja i evaluacije projekta.

    “Do danas nije dostavljena dopunjena dokumentacija kojom bi bili otklonjeni uočeni nedostaci. S obzirom na to, Ministarstvo nije dalo saglasnost za uvođenje školskih uniformi”, navodi se u saopštenju Ministarstva.

    Pozivaju grad Banjaluka da pitanja u vezi sa nepotpunom dokumentacijom za pilot-projekat rješava u skladu sa zakonskim i podzakonskim propisima iz oblasti osnovnog vaspitanja i obrazovanja.

    Iz Ministarstva poručuju da pozivanje savjeta roditelja i odjeljenja na izjašnjavanje o uniformama koje je obezbijedio grad Banjaluka ne može predstavljati način za donošenje odluke o njihovom uvođenju u škole.

    Posebno ukazuju da savjet roditelja nema nadležnost da samostalno odlučuje o uvođenju školskih uniformi, niti se posredstvom izjašnjavanja roditelja mogu zaobići zakonom propisane nadležnosti Ministarstva.

    “Savjet roditelja može da svoje prijedloge, pitanja i stavove upućuje školskom odboru, direktoru, odnosno stručnim organima škole. Pravila primjerenog oblačenja učenika i nastavnika već su definisana etičkim kodeksima koje škole donose u skladu sa propisima”, zaključili su iz resornog ministarstva.

    Podsjećamo, Draško Stanivuković, gradonačelnik Banjaluke, je ranije danas objavio da je jedno odjeljenje OŠ “Borisav Stanković” prihvatilo ideju o uvođenju školskih uniformi, te da je interesovanje iskazalo još pet savjeta roditelja iz drugih škola.

  • UKC RS uređuje parking i saobraćajne površine kod južnog krila

    UKC RS uređuje parking i saobraćajne površine kod južnog krila

    Parking ispred južnog krila Univerzitetskog kliničkog centra Republike Srpske (UKC RS) u Banjaluci se rekonstruiše zbog njegovog lošeg stanja.

    “Parking-prostor ispred južnog krila se ne proširuje u smislu povećanja kapaciteta, već se postojeća površina uređuje i rekonstruiše”, naveli su za “Nezavisne novine” iz UKC RS i dodali:

    “Radovi su bili neophodni imajući u vidu veoma loše stanje postojeće parking i saobraćajne površine, koja je u prethodnom periodu bila u značajnoj mjeri neuslovna za korišćenje. U okviru radova predviđeno je uređenje površine i njeno asfaltiranje”.Lakši pristup za pacijente i vozila Hitne pomoći

    Ističu da će rekonstrukcija olakšati kretanje pacijentima i zaposlenicima ove zdravstvene ustanove.

    “Uređenjem parking i saobraćajnih površina unaprijediće se uslovi za pristup južnom krilu, kako za pacijente i posjetioce, tako i za vozila Hitne medicinske pomoći”, objašnjavaju iz UKC RS i naglašavaju da je posebna pažnja posvećena obezbjeđivanju odgovarajućih mjesta i prostora za osobe sa invaliditetom i pacijente kojima je potreban olakšan pristup objektu.

    Predviđen je i odgovarajući prostor za zaustavljanje i parkiranje taksi vozila, čime će se dodatno unaprijediti dostupnost zdravstvenih usluga pacijentima.

    Parking ostaje besplatan do daljeg

    Do daljeg parking ostaje dostupan bez naknade svim pacijentima i posjetiocima UKC Republike Srpske.

    Kako dodaju, tokom izvođenja radova pristup južnom krilu je organizovan tako da se pacijentima i posjetiocima omogući nesmetano kretanje i pristup objektu, uz korišćenje predviđenih pješačkih komunikacija.

    “UKC Republike Srpske ima više ulaza i pristupnih pravaca, što omogućava alternativne načine pristupa objektima i u periodu izvođenja radova“, naveli su za “Nezavisne novine” iz najveće zdravstvene ustanove u Republici Srpskoj.

    Radovi planirani tokom perioda manjeg intenziteta dolazaka

    Objašnjavaju da su svjesni saobraćajne opterećenosti kompleksa UKC Republike Srpske, te velikog broja pacijenata, zaposlenih i posjetilaca.

    “Upravo zbog toga je period sa nešto manjim intenzitetom dolazaka pacijenata i posjetilaca, tokom ljetnih mjeseci, iskorišten za realizaciju ovih radova, kako bi se njihov uticaj na redovno funkcionisanje centra sveo na najmanju moguću mjeru”, naveli su za “Nezavisne novine“.

    Kraj radova započetih u avgustu planira se do kraja septembra ove godine.

  • Vašington planira 25 miliona dolara za promociju konzervativnih ciljeva u Evropi

    Vašington planira 25 miliona dolara za promociju konzervativnih ciljeva u Evropi

    **Administracija američkog predsjednika Donalda Trampa planira da izdvoji četiri miliona dolara za jačanje desničarskih medija u Evropi, što je dio šireg paketa od najmanje 25 miliona dolara namijenjenih organizacijama civilnog društva koje promovišu konzervativne ciljeve u regionu, izvijestio je Rojters pozivajući se na četiri neimenovana izvora.**

    Ovi grantovi prijete dodatnim produbljivanjem tenzija između Trampove administracije i evropskih vlada, od kojih su neke već optužile Vašington za miješanje u njihove unutrašnje političke prilike.

    Prema izvorima, Biro za demokratiju, ljudska prava i rad pri Stejt departmentu obavijestio je američki Kongres o namjeri alokacije ovih sredstava 21. avgusta. Sredstva se dodjeljuju u trenutku dok se evropske zemlje pripremaju za izbore u narednih nekoliko godina i dok Trampova administracija otvoreno podržava evropske populističke i desničarske stranke.

    Raspodjela sredstava planirana je na sljedeći način:

    * Tri miliona dolara namijenjeno je za program koji treba da „dokumentuje i analizira nazadovanje demokratije u Evropi u vezi sa masovnim i ilegalnim migracijama, nezavisnom medijskom scenom i zakonodavnim agendama nadnacionalnih entiteta“.

    * Milion dolara planiran je za stvaranje konzorcijuma nezavisnih novinara koji bi pokrivali teme poput nacionalnog suvereniteta, prirodnih prava i vjerskih sloboda.

    Rojters navodi da trenutno nije moguće utvrditi koje će organizacije ili novinari dobiti ove grantove.

    Portparol Stejt departmenta izjavio je da Biro za demokratiju, ljudska prava i rad ne finansira političke stranke te da Trampova administracija ostaje posvećena odbrani demokratije i ljudskih prava širom svijeta. Evropska komisija nije odmah odgovorila na zahtjev za komentar.

    Sredstva namijenjena Evropi dio su šireg prijedloga finansiranja Stejt departmenta vrijednog blizu 180 miliona dolara, koji uključuje programe poput dokumentovanja kršenja prava manjinskih zajednica u Južnoj Africi, podrške civilnom društvu protiv „pravosudnog prekoračenja i cenzure“ u Brazilu, te tradicionalne programe promocije demokratije u zemljama poput Kine i Sjeverne Koreje.

    Najave ovih grantova već su izazvale oštre reakcije pojedinih evropskih zvaničnika. Francuski ministar spoljnih poslova Žan-Noel Baro ranije je poručio da „Francuska i Evropljani neće tolerisati nijedan pokušaj stranog uplitanja u njihove izborne procese, bez obzira odakle dolazio“.

    Očekuje se da će proces odobravanja i alokacije novca biti finalizovan do kraja septembra.

  • Vozač automobila poginuo u direktnom sudaru sa autobusom

    Vozač automobila poginuo u direktnom sudaru sa autobusom

    Vozač automobila poginuo je u teškom sudaru sa autobusom na putu Banovići-Živinice, potvrđeno je u policiji.

    “Policijskoj stanici Banovići, otprilike u 11.45 sati, prijavljeno je od Službe hitne medicinske pomoći Doma zdravlja Banovići, da se na regionalnom putu Banovići – Živinice u mjestu Oskova, dogodila saobraćajna nesreća, u kojoj su učestvovali automobil i autobus, a poginuo je vozač automobila”, potvrđeno je iz Uprave policije MUP-a Tuzlanskog kantona.

    Dok traje uviđaj, saobraćaj je na pomenutoj dionici u potpunosti obustavljen i odvija se alternativno preko naselja Mačkovac i Hrvati.

    “Uviđajem na mjestu događaja rukovodiće dežurni kantonalni tužilac, a prema uputstvima tužioca izvršiće ga istražioci Odjeljenja kriminalističke poliije Policijske uprave Banovići”, naveli su iz policije.

  • Pronađena tri tijela na strelištu u Danilovgradu

    Pronađena tri tijela na strelištu u Danilovgradu

    Tijela tri muškarca pronađena su danas na strelištu “Češka zbrojevka” u Danilovgradu, saopšteno je iz Uprave policije Crne Gore.

    Dežurnu službu Odjeljenja bezbjednosti Danilovgrad oko 17.00 časova vlasnik strelišta čiji su inicijali M.Ј. obavijestio je da je na toj lokaciji zatekao tijela.

    – Policijski službenici, u saradnji i po nalogu državnog tužioca u Višem tužilaštvu u Podgorici, preduzimaju uviđajne i izviđajne mjere i radnje, s ciljem utvrđivanja okolnosti pod kojima je došlo do upotrebe vatrenog oružja i smrtnog stradanja ova tri lica – saopštili su iz policije.

    Nakon kriminalističke obrade lica mjesta, utvrđivanja identiteta stradalih i sprovođenja mjera prvog zahvata, javnost će, kako je navedeno, biti blagovremeno obaviještena, prenijela je Radio-televizija Crne Gore.

  • Sin zapalio oca nakon svađe

    Sin zapalio oca nakon svađe

    U mjestu Višnjićevo kod Šida dogodila se tragedija, kada je, kako se sumnja, nakon svađe, sin J.Đ. navodno zapalio benzinom svoga oca S.Đ.

    Prije tri dana su se posvađali. Sin je uzeo benzin i ispolivao krevet na kom je otac ležao i zapalio ga je – navodi “Republika”.

    Nesrećni čovjek je preminuo na putu do bolnice.

    Tijelo S.Đ. je prevezeno na obdukciju u Beograd.

    Kako se prenosi, oni su navodno godinama u lošim odnosima.

  • Nafta iznad 90 dolara

    Nafta iznad 90 dolara

    Cijena sirove nafte porasla je iznad 90 dolara po barelu nakon što su Sjedinjene Američke Države i Iran obnovili vojne udare u području Ormuskog moreuza, ponovo podstičući strah od poremećaja globalnog snabdijevanja energentima.

    Fjučersi na Brent porasli su za 2.21 dolar, odnosno 2.51 odsto, na 90.31 dolar po barelu, dok je američka WTI nafta poskupjela za 1.83 dolara, odnosno 2.19 odsto, na 85.23 dolara.

    Novi sukobi podigli cijene nafte

    Najnovija eskalacija uslijedila je nakon što su američke snage u nedjelju napale dva iranska lansera na ostrvu Larak navodi nairametrics, za koje je američka vojska tvrdila da su korišteni u pripremama za postavljanje mina u Ormuskom moreuzu, dok je Iran potom raketama i dronovima napao američke baze u Jordanu.

    Portparol američke Centralne komande Tim Hokins rekao je da su pripadnici iranske Revolucionarne garde primijećeni kako pripremaju rakete koje nose morske mine, poručivši da američke snage “pažljivo prate područje i ostaju spremne da zaštite slobodan protok trgovine kroz ovaj ključni plovni put”.

    Prekinut optimizam oko Ormuskog moreuza

    Nova eskalacija dogodila se samo nekoliko dana nakon što su Iran i Oman postigli napredak u pregovorima o ponovnom uspostavljanju plovidbe kroz Ormuski moreuz, uključujući prijedlog privremenog zajedničkog navigacionog koridora i projekat uklanjanja mina, što je prethodno doprinijelo padu cijena nafte.

    Rast cijena mogao bi pogodovati velikim izvoznicima poput Nigerije kroz veće prihode od nafte i deviza, ali istovremeno prijeti dodatnim rastom troškova goriva i transporta, dok je cijena Brenta sada znatno iznad 64.85 dolara po barelu, koliko iznosi referentna cijena nafte na kojoj je zasnovan nigerijski budžet za 2026. godinu.

  • Crna Gora najbliža EU

    Crna Gora najbliža EU

    Nakon što su građani Islanda na referendumu odbacili nastavak pregovora o pristupanju Evropskoj uniji, Crna Gora ostaje jedina zemlja koja bi u vrlo kratkom roku mogla biti spremna za članstvo u Uniji.

    Ulazak Islanda u Evropsku uniju, možda zajedno sa Crnom Gorom i Moldavijom, u naredne dvije godine mogao je pomoći EU da ublaži posljedice izlaska Velike Britanije 2020. godine, piše AP.

    Izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru Marjan Šarec, komentarišući ishod islandskog referenduma, kazao je da je sada Crna Gora jedina zemlja koja će vrlo brzo biti spremna za Evropsku uniju.

    “Sada je Crna Gora jedina zemlja koja će za Evropsku uniju biti spremna vrlo brzo. Naravno, nije još sve završeno, nije sve idealno, ali će biti jedina”, rekao je Šarec.

    Nastavljaju svoj put

    Ističe da je sada Crna Gora jedina zemlja koja će za Evropsku uniju biti spremna vrlo brzo.

    “Naravno, nije sve još završeno, nije sve idealno, ali će biti jedina. Vrlo je važno da politika Crne Gore sada nešto ne koči i da se nešto ne poremeti”, kaže Šarec.

    Smatra da odluka građana Islanda ne bi trebalo da utiče na evropski put Crne Gore.

    “Rejkjavik je odlučio kako jeste. Islanđani su vjerovatno zabrinuti zbog ribarstva, jer je to njima od velike važnosti, ali nisam toliko upućen u unutrašnju politiku Islanda da bih mogao sada reći šta je tačno bilo toliko važno pa su oni odlučili da ne nastave pregovore”, kazao je Šarec.

    Smatra da to za Crnu Goru ne znači toliko, jer Crna Gora treba da nastavi da ide svojim putem kojim je krenula, prenosi RTCG.

    “Island je ipak u nekoj drugačijoj poziciji od Crne Gore, tako da mislim da to ne bi trebalo da utiče na Crnu Goru”, poručio je Šarec.

    Milović: Najbolja stvar

    Islandsko “ne” EU je najbolja stvar koja je mogla da se desi za Crnu Goru, ocijenio je bivši ministar pravde Andrej Milović.

    On je na mreži X naveo da je glasanjem građana Islanda na referendumu protiv ponovnog pokretanja pregovora sa EU, Crna Gora ostala kao jedina zemlja koja će u naredne dvije godine biti spremna da pristupi EU.

    “EU očajnički želi da pošalje poruku svijetu da je živa i da se širi poslije 13 godina stagnacije, a naš glavni konkurent Island je sam sebe isključio, čime je Crna Gora sada jedini ozbiljni kandidat”, kazao je Milović.

    Prema njegovim riječima, EU više nema opcija.

    “Albanija kasni za Crnom Gorom, zatvorila je svega tri od 33 poglavlja, a druge kandidate da i ne spominjemo”, naveo je Milović, prenose “Vijesti”.

    Smatra da je sada potrebna državnička mudrost, odgovornost prema Crnoj Gori i građanima, kao i političko jedinstvo vlasti i opozicije, da se sprovede i posljednji korak ka članstvu u EU.

    Ribarstvo presudilo?

    Građani Islanda glasali su protiv prijedloga Vlade da zemlja nastavi pregovore o pristupanju Evropskoj uniji, objavio je njihov javni servis.

    Oko 270.000 građana sa pravom glasa trebalo je da odgovori sa “da” ili “ne” na pitanje: “Da li Island treba da nastavi pregovore o pristupanju EU?”

    Javnost na Islandu bila je podijeljena oko pitanja koja uključuju bezbjednost i ribarsku industriju zemlje.

    Vlada je saopštila da je njen plan za članstvo trenutak “sada ili nikada”, a premijerka je u avgustu poručila biračima da bi glas “ne” okončao sva nagađanja o članstvu u EU.

    Da su građani glasali za i da je Island na kraju pristupio EU, zemlja bi morala da prihvati zajedničku ribarsku politiku Unije, koja bi omogućila španskim, holandskim i drugim ribarskim brodovima da love u islandskim vodama.

    Island je već dio jedinstvenog tržišta EU i šengenskog prostora slobodnog kretanja.

    Ta zemlja je prvi put podnijela zahtjev za članstvo u EU 2009. godine, nakon što je globalna finansijska kriza pogodila njenu malu i ranjivu ekonomiju.

    Međutim, evroskeptična vlada prekinula je proces 2013. godine, čime su pregovori okončani.

  • “Inflacija je previsoka”

    “Inflacija je previsoka”

    Novi predsjednik američkih Federalnih rezervi Kevin Vorš upozorio je da inflacija u SAD ostaje previsoka, ali je izbjegao da najavi konkretan potez sa kamatnim stopama, tokom svog prvog velikog govora na skupu vodećih centralnih bankara u Džekson Houlu u Vajomingu.

    Američka inflacija već 65 mjeseci premašuje cilj od dva odsto navodi Observer, a Vorš je poručio da cijene moraju biti “glavni fokus” Feda i ponovo potvrdio opredijeljenost za postojeći inflacioni cilj.

    Porasla očekivanja o povećanju kamata

    Vorš je rekao da bi bilo “teško” tvrditi da su trenutni finansijski uslovi dovoljno restriktivni za ekonomiju, uz ocjenu da se osnovni inflacioni trendovi ne popravljaju dovoljno brzo, nakon čega su na tržištu odmah porasla očekivanja da bi Fed u septembru mogao povećati kamatne stope.

    Ipak, odbio je da se unaprijed obaveže na bilo kakvu odluku, ponavljajući da nije pristalica takozvanih “smjernica unaprijed” i naglašavajući važnost mogućnosti promjene monetarne politike u skladu sa novim ekonomskim podacima.

    Poruka i američkom ministru finansija

    Njegov govor protumačen je i kao suptilna kritika ministra finansija Skota Besenta, pošto je Vorš poručio da su Fedu potrebni “jasni tržišni signali, što je moguće manje filtrirani”, dok Besent posljednjih dana pokušava da utiče na rast prinosa na dugoročne američke obveznice.

    Vorš smatra da rast prinosa može pomoći u obuzdavanju inflacije jer pooštrava finansijske uslove bez intervencije Feda, dok je Besent tvrdio da njihovo povećanje “ne odražava osnovne ekonomske pokazatelje” i preduzeo niz poteza kako bi ih spustio.

    Uprkos razlikama između dvojice ključnih kreatora američke ekonomske politike, tržišni analitičari pozitivno su ocijenili Voršov nastup, a Majkl Pirs iz Oxford Economicsa rekao je da je predsjednik Feda pružio “više jasnoće, ali bez čvrstog obavezivanja”, čime je, prema njegovoj ocjeni, ojačao svoj kredibilitet uoči septembarskog sastanka centralne banke.

  • Vučić: Istorija se vraća u Beograd gdje je sve počelo

    Vučić: Istorija se vraća u Beograd gdje je sve počelo

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da će Beograd sutra, kada se obilježava 65 godina od održavanja prve konferencije Pokreta nesvrstanih zemalja, biti ponosni domaćin tradicionalnim prijateljima, te da se istorija vraća tamo gdje je sve počelo i odakle je prije mnogo godina poslata snažna poruka mira, jednakosti, uzajamnog poštovanja i razumijevanja među narodima.

    – Dok gradi modernu budućnost i sprema se za `Ekspo 2027`, Srbija ne zaboravlja mostove prijateljstva koje je decenijama čuvala –  poručio je Vučić na “Instagramu”

    On se danas sastao sa šefovima delegacija zemalja koje će sutra učestvovati na sastanku posvećenom obilježavanju 65 godina prve konferencije Pokreta nesvrstanih.

    On će se sutra u 9.30 obratiti na početku plenarnog zasjedanja.

    Skupu će se, kako je najavljeno iz Predsedništva Srbije, obratiti i potpredsjednik Ugande DŽesika Alupo.

    Prva konferencija Pokreta nesvrstanih počela je 1. septembra 1961. godine u Beogradu u zgradi Saveznog izvršnog veća – današnjoj Palati Srbija.