VRBAS Media

Autor: INFO

  • Goganović: Helez da kaže – Iran ili SAD

    Goganović: Helez da kaže – Iran ili SAD

    Zamjenik ministra odbrane u Savjetu ministara Aleksandar Goganović pozvao je ministra odbrane Zukana Heleza da jasno kaže kakav je danas njegov stav prema Iranu.

    – Helez je svojevremeno govorio o vojno-industrijskoj saradnji sa Iranom, nakon čega se izvinjavao američkim partnerima, dok sam ja od početka upozoravao da je takva politika neodgovorna – istakao je Goganović.

    Danas ga pitam, dodao je Goganović, gdje mu je Iran na sajmu naoružanja?

    – Nakon svega što se dogodilo između Irana, Izraela i SAD, neka konačno javno kaže koga podržava – Iran ili našeg strateškog partnera SAD? Vrijeme je da se Helez jasno oglasi – poručio je Goganović.

    Goganović je danas na sajmu vojne opreme posjetio štandove namjenske industrije iz Republike Srpske, SAD i Kine.

  • Novac stiže prije kampanje: Jednokratna pomoć građanima, višekratni politički poeni

    Novac stiže prije kampanje: Jednokratna pomoć građanima, višekratni politički poeni

    Izborna kampanja zvanično još nije ni počela, ali je sezona dijeljenja jednokratnih novčanih pomoći već u punom jeku.

    Penzioneri, osnovci, srednjoškolci i studenti posljednjih dana dobili su razlog za zadovoljstvo, jer je najavljeno nekoliko različitih oblika novčane podrške. Ipak, tajming nije prošao nezapaženo – novac stiže neposredno pred početak kampanje za predstojeće izbore.

    Penzioneri sa nižim primanjima dobiće jednokratnu pomoć od 120 KM, dok je za one sa iznadprosječnim penzijama predviđeno po 80 KM.

    Na spisku onih koji će dobiti pomoć našli su se i učenici i studenti.

    Vlada Republike Srpske odlučila je da osnovcima isplati po 100 KM, dok će srednjoškolci i studenti dobiti jednokratnu pomoć u iznosu od 150 KM.

    Za mnoge porodice ova sredstva svakako dolaze u pravom trenutku. Početak školske godine tradicionalno donosi dodatne troškove, a cijene školskog pribora, hrane, prevoza i drugih potrepština već duže vrijeme predstavljaju ozbiljan udar na kućne budžete.

    Ipak, uz svaku lijepu vijest ovog tipa pojavljuje se i pitanje – zašto baš sada?

    Posebno je zanimljivo što je odluka o pomoći učenicima i studentima saopštena u prostorijama političke stranke, neposredno pred početak izborne kampanje.

    Teško je, zato, izbjeći utisak da je poruka mnogo šira od same pomoći – da građani dobro zapamte ko je odlučio da novac stigne baš u ovom trenutku.

    I Banjaluka dijeli pomoć prvačićima

    Vlast na republičkom nivou, međutim, nije jedina koja je odlučila da pred početak školske godine obraduje učenike.

    Predsjednik PSS i gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković najavio je da će banjalučki prvačići dobiti po 100 KM.

    Tako su jednokratne pomoći ponovo postale nezaobilazan dio predizborne atmosfere.

    Pojave se u pravom trenutku, određene kategorije građana dobiju novac, političari se nadmeću u tome ko je pokazao više brige i velikodušnosti, a u cijeloj priči lako se zaboravi jedna činjenica – novac koji se dijeli nije privatni novac političara.

    Riječ je o novcu koji građani pune kroz poreze, doprinose i druge javne prihode.

    Jednokratna pomoć tako građanima donosi nekoliko desetina ili stotina maraka, dok političkim strukturama može donijeti mnogo vrijednije – izborne poene.

    Antić: Jasno je zašto se pomoć dijeli upravo sada

    Politikolog Velizar Antić smatra da nema mnogo dileme o vezi između najavljenih isplata i izbora koji slijede u oktobru.

    Prema njegovoj ocjeni, vlast na ovaj način pokušava da utiče na dio biračkog tijela i poveća svoju podršku pred izlazak na birališta.

    – Sva pomoć koja se dijeli u ovom trenutku direktno je povezana sa predstojećim izborima. Vlast pokušava da kroz takve mjere pridobije dio birača i vjerujem da će kod jednog broja građana to imati efekta. Ipak, mislim da je većini jasno zbog čega se pomoć ne dijeli, na primjer, početkom godine, nego upravo sada – kaže Antić.

    On podsjeća da veliki broj građana živi u teškoj ekonomskoj situaciji i smatra da jednokratne isplate ne mogu biti zamjena za dugoročna rješenja.

    – Vlast je svojim potezima, ali i izostankom određenih poteza, veliki broj ljudi dovela u stanje siromaštva. Sada se pomoć od stotinu maraka predstavlja kao veliko ekonomsko dostignuće. Da su prethodnih dvadeset godina stvari rađene kako treba, plate i penzije bile bi znatno veće i ovakva pomoć mnogim ljudima ne bi ni bila potrebna – smatra Antić.

    Topić: Građani ne treba da to vide kao milostinju

    Politička analitičarka Tanja Topić ukazuje na još jedan aspekt cijele priče – činjenicu da se različiti politički subjekti utrkuju u dijeljenju novca poreskih obveznika, istovremeno jedni druge optužujući za predizborni populizam.

    – Zanimljivo je gledati kako se političke opcije nadmeću u tome ko će biti velikodušniji prema djeci, pri čemu ne dijele svoj novac već novac poreskih obveznika. Istovremeno se međusobno optužuju ko je od koga preuzeo tu ideju – kaže Topićeva.

    Prema njenim riječima, jednokratne pomoći u praksi su postale uobičajeno sredstvo političke borbe uoči izbora.

    Kada novac dijeli jedna politička opcija, to se predstavlja kao izraz posebne brige za građane. Kada isto uradi politički protivnik, onda slijede optužbe za populizam, kupovinu naklonosti birača i ponižavanje građana.

    Topićeva ističe da mnogim ljudima ovakva pomoć nesumnjivo dobro dođe, ali smatra da bi pravedniji sistem podrazumijevao jasne kriterijume i pomoć usmjerenu prema onima kojima je ona najpotrebnija.

    – Takva podrška bi bila mnogo pravednija kada bi se zasnivala na socijalnoj karti, koja bi pokazala ko zaista živi u najtežim uslovima. Problem je što takav sistem nemamo – naglašava ona.

    Posebno je važno, dodaje, da građani jednokratne isplate ne doživljavaju kao poklon ili milostinju političkih lidera.

    Novac koji se isplaćuje dolazi iz javnih sredstava, odnosno od cijele zajednice.

    – Građani ne bi trebalo da smatraju da su uzimanjem takve pomoći bilo kome dužni svoj glas. To nije novac političara koji ga dijele iz vlastitog džepa – poručuje Topićeva.

    Ona ukazuje i na paradoks političkih sukoba u kojima jedna vlast optužuje drugu da se građana sjeti samo pred izbore, iako obje strane istovremeno učestvuju u vlasti, samo na različitim nivoima.

    Jednokratne pomoći zato su, čini se, ponovo postale jedan od zaštitnih znakova predizborne sezone.

    Građanima novac svakako dobro dođe, posebno u vrijeme rastućih troškova života. Pitanje je, međutim, da li će se nakon izbora nastaviti briga za njihov standard – ili će, kao i jednokratne pomoći, nestati do neke naredne predizborne prilike.

  • Od „Rafala“ do Ratka Mladića: Zagreb i Beograd ponovo u oštrom političkom sukobu

    Od „Rafala“ do Ratka Mladića: Zagreb i Beograd ponovo u oštrom političkom sukobu

    Hrvatski zvaničnici posljednjih dana sve otvorenije govore o mogućnosti blokiranja Srbije na njenom putu ka Evropskoj uniji, a povod su najave o državnim i vojnim počastima na sahrani Ratka Mladića. Istovremeno, Zagreb već duže vrijeme kritikuje i ubrzano naoružavanje Vojske Srbije, zbog čega iz Beograda stižu oštri odgovori.

    Hrvatski premijer Andrej Plenković poručio je da bi Srbija, ukoliko se ostvare najave o državnim počastima na Mladićevoj sahrani, praktično sama sebi mogla zatvoriti vrata Evropske unije.

    Sličan stav prethodno je iznijela i bivša hrvatska premijerka Jadranka Kosor, koja je pozvala Zagreb da iskoristi svoju poziciju države članice EU i blokira pregovore Srbije, ali i Crne Gore.

    Ovakve poruke izazvale su burne reakcije u Beogradu, dok dio analitičara ocjenjuje da hrvatska politika prema Srbiji ima širu pozadinu i da Zagreb nastoji da ograniči uticaj Beograda u regionu.

    Karijerni diplomata Zoran Milivojević smatra da aktuelna reakcija hrvatskih vlasti predstavlja samo nastavak dugoročne politike prema Srbiji, zasnovane na stavu da Beograd nosi glavnu odgovornost za ratove na prostoru bivše Jugoslavije.

    Prema njegovim riječima, takva pozicija Zagreba ostavlja veoma malo prostora za istinski napredak u odnosima dvije države.

    – Ne radi se samo o pojedinačnim otvorenim pitanjima između Srbije i Hrvatske. Polazi se od političke osnove prema kojoj Srbija treba da snosi pravne i materijalne posljedice zbog svoje navodne krivice, a tek nakon toga bi se moglo razgovarati o drugim pitanjima – smatra Milivojević.

    On ističe i da Hrvatska Srbiju vidi kao ozbiljnog konkurenta u regionu.

    – Zagreb teško prihvata činjenicu da Srbija ima značajnu regionalnu poziciju i nastojaće da taj uticaj oslabi. To se, između ostalog, vidi kroz saradnju i političke aranžmane koje Hrvatska razvija sa Albanijom i Prištinom, ali i kroz stalno insistiranje na određenim bilateralnim pitanjima – rekao je Milivojević.

    Brnabić: Srbiju prijetnje ne plaše

    Na poruke iz Zagreba reagovala je i predsjednica Narodne skupštine Srbije Ana Brnabić, koja je Plenkoviću uputila oštre kritike.

    Ona je ocijenila da hrvatski premijer nema moralno pravo da Srbiji drži lekcije o civilizacijskim vrijednostima, podsjećajući na njegovu podršku Marku Perkoviću Tompsonu.

    Brnabić je, između ostalog, poručila da Srbija neće pristati na poniženja zarad napretka na evropskom putu.

    – Evropski put Srbije jeste važan, ali nam je istina važnija. Srbija se neće ponašati kao neke druge države koje će ispuniti svaki zahtjev Zagreba, bez obzira na to koliko bi takvi zahtjevi predstavljali poniženje – poručila je Brnabić.

    Dodala je da prijetnje blokadom evropskog puta Srbije ne predstavljaju razlog za zabrinutost u Beogradu.

    Plenković: Takav potez značio bi zatvaranje vrata

    Plenković je, komentarišući mogućnost da Ratko Mladić bude sahranjen uz državne počasti, rekao da bi takva odluka imala ozbiljne posljedice po evropske ambicije Srbije.

    Hrvatski premijer naveo je da takav potez vidi kao poruku kojom bi Srbija sama ugrozila svoj put prema EU.

    – Nisam razumio da je riječ o konačnoj odluci, već više kao o najavi. Međutim, ukazivanje državnih počasti čovjeku koji je osuđen za ratne zločine bilo bi ravno tome da Srbija sama sebi zatvara vrata – rekao je Plenković.

    Kosor traži blokadu Srbije i Crne Gore

    Bivša premijerka Hrvatske Jadranka Kosor otišla je korak dalje, pozivajući zvanični Zagreb da blokira pristupne pregovore Srbije sa Evropskom unijom.

    Svoj stav povezala je sa reakcijama srpskih zvaničnika na smrt Ratka Mladića, a u objavi na društvenoj mreži „Iks“ navela je da bi Hrvatska, kao članica EU, trebalo da iskoristi mogućnost blokiranja pregovora Srbije.

    Kosor je u istom kontekstu pomenula i Crnu Goru.

    Hrvatsku zabrinjava i naoružavanje Srbije

    Pitanje odnosa prema Ratku Mladiću nije jedina tema zbog koje posljednjih mjeseci hrvatski zvaničnici kritikuju Srbiju.

    Zagreb već izvjesno vrijeme sa negodovanjem prati modernizaciju i opremanje Vojske Srbije. O tome je više puta govorio hrvatski predsjednik Zoran Milanović, posebno komentarišući nabavku francuskih borbenih aviona „Rafal“.

    Milanović je ranije kritikovao činjenicu da je Srbija kupila nove avione, dok je Hrvatska nabavila korištene primjerke istog tipa.

    Međutim, kritike nisu ostale samo na pitanju borbenih aviona.

    Hrvatski ministar odbrane Ivan Anušić nedavno je predložio da Zagreb o procesu naoružavanja Srbije informiše svoje međunarodne partnere, kako bi oni izvršili politički pritisak na Beograd.

    Slične ocjene iznio je i predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković, koji je upozorio da Srbija, prema njegovom mišljenju, nabavlja ne samo sredstva namijenjena odbrani već i ofanzivno naoružanje.

    Vučić: Srbija se ne sprema za rat

    Na kritike iz Hrvatske odgovorio je i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, koji je odbacio tvrdnje da se Beograd priprema za sukobe.

    Kako je naveo, Srbija jača svoje vojne kapacitete prije svega radi odvraćanja od eventualne agresije.

    – Srbija se ne priprema za rat i ne želi ratove niti sukobe. Naša politika je da budemo dovoljno snažni da možemo da odvratimo svakoga ko bi eventualno razmišljao o napadu – poručio je Vučić.

    On je hrvatskim zvaničnicima postavio i pitanje zbog čega se problematizuje nabavka naoružanja Srbije, dok se istovremeno ne postavlja pitanje hrvatske vojne nabavke.

    Vučić je podsjetio na nabavku 16 njemačkih samohodnih haubica Panzer 2000 i upitao da li je Hrvatska tada Srbiju konsultovala o tome da li se radi o defanzivnom ili ofanzivnom naoružanju.

    Prema njegovim riječima, Srbija odgovorno radi na modernizaciji svoje vojske, a poruke koje dolaze iz Zagreba prvenstveno su namijenjene hrvatskoj javnosti.

    Posljednja dešavanja tako su ponovo otvorila nekoliko spornih tema u odnosima Beograda i Zagreba – od evropskog puta Srbije i odnosa prema ratnoj prošlosti, do pitanja regionalnog uticaja i ubrzanog naoružavanja država u regionu.

  • Iranski parlament pozvao građane da štede gorivo zbog američke blokade

    Iranski parlament pozvao građane da štede gorivo zbog američke blokade

    Predsjednik iranskog parlamenta Mohamed Bager Kalibaf pozvao je građane Irana da štede gorivo zbog američke pomorske blokade, prenijela je Al Džazira.

    “Naravno, dio odgovornosti za ovu visoku potrošnju ne leži na našem narodu, već na našoj industriji. Ali ono što je jasno jeste da moramo da štedimo benzin u potrošnji”, rekao je Kalibaf.

    On je naveo da Iran može iskoristiti količine benzina proizvedene u zemlji ukoliko se njima pravilno upravlja.

    “Štednja goriva zahtijeva kolektivnu mudrost i svakako zahtijeva saradnju naroda”, dodao je Kalibaf.

    Iranski predsjednik Masud Pezeškijan prošle sedmice izjavio je da se Iran “nije pretvorio u Venecuelu”, uprkos, kako je naveo, sveopštem oružanom i ekonomskom ratu koji protiv zemlje vode Sjedinjene Američke Države.

    Pezeškijan je istakao da je iranski narod, uprkos američkim predviđanjima, pokazao postojanost i jedinstvo koji su, prema njegovim riječima, zadivili svijet.

  • Sud BiH priznao da od 2023. nije radio ništa na lociranju Mahmuljina

    Sud BiH priznao da od 2023. nije radio ništa na lociranju Mahmuljina

    U Sudu BiH su, u izjavi za “Nezavisne novine”, nedvosmisleno i direktno priznali da od 2023. nisu uradili ništa na lociranju Sakiba Mahmuljina, nekadašnjeg komandanta Trećeg korpusa Armije RBiH, koji je pravosnažno osuđen na osam godina zatvora zbog ratnih zločina nad Srbima na području Ozrena i Vozuće te je pobjegao prije nego što je počeo izdržavanje zatvorske kazne.

    Već četiri godine nema ni traga ni glasa Mahmuljinu, iako je za njim krajem 2022. raspisana crvena potjernica.

    Šta kažu u Sudu BiH

    “Posljednje radnje koje je Sud BiH preduzeo u cilju izvršenja pravosnažne presude i upućivanja osuđenog Sakiba Mahmuljina na izdržavanje kazne zatvora odnosile su se na njegovo lociranje i izručenje iz Republike Turske”, rekli su za “Nezavisne novine” iz Suda BiH.

    Kako su dodali, nakon što je Sud raspolagao informacijama da je Mahmuljin otputovao u Tursku, Sud je 17. januara 2023. godine, putem Ministarstva pravde BiH, nadležnim organima Turske dostavio zamolnicu sa ekstradicionom dokumentacijom, radi izručenja osuđenog BiH.

    Odgovor iz Turske

    “Nakon toga, 14. septembra 2023. godine, Sudu je dostavljena nota Ministarstva inostranih poslova Republike Turske, u kojoj je navedeno da osuđeni Sakib Mahmuljin nije lociran na teritoriji Republike Turske”, rečeno je iz Suda BiH.

    Kako dodaju, prethodno, budući da osuđenom nije bilo moguće uručiti uputni akt za izdržavanje kazne zatvora, Sud je 28. novembra 2022. godine izdao naredbu za raspisivanje međunarodne potjernice za Mahmuljinom, u cilju njegovog pronalaska i sprovođenja na izdržavanje kazne zatvora od osam godina.

    “Dakle, posljednja radnja koju je Sud preduzeo bila je dostavljanje zamolnice sa ekstradicionom dokumentacijom nadležnim organima Republike Turske, putem Ministarstva pravde Bosne i Hercegovine, dok je posljednja informacija koju je Sud zaprimio bila nota Ministarstva inostranih poslova Republike Turske od 14. septembra 2023. godine da osuđeni nije lociran na teritoriji Republike Turske”, rečeno je za “Nezavisne novine” iz Suda BiH.

    Porazno i razočaravajuće

    Milovan Gagić, predsjednik Predsjedništva Boračke organizacije Republike Srpske (BORS), ocjenjuje da je porazno i razočaravajuće da ratni zločinac, koji je za to presuđen, godinama slobodno živi u Turskoj ili nekoj drugoj zemlji.

    “Istovremeno, nadležni organi BiH ne potežu to pitanje, niti pokušavaju doći do njega da odsluži svoju kaznu, koja je puno manja nego što je zaslužio. I kada ih presude, onda ih puste da slobodno žive”, rekao je Gagić za “Nezavisne novine”.

    Crvena potjernica za Mahmuljinom, podsjetimo, raspisana je nakon što se on nije javio na izdržavanje zatvorske kazne od osam godina, i to zbog navodnog liječenja u Turskoj.

    Sudska naredba

    Potjernica u ovom slučaju raspisana je nakon što je Direkcija za koordinaciju policijskih tijela BiH dobila naredbu Suda BiH da za Mahmuljinom bude raspisana međunarodna potjernica, koja je unesena u sistem i postala dostupna svim zemljama članicama Interpola.

    On je Sudu BiH trebalo da pristupi u novembru 2022. kako bi preuzeo uputni akt za stupanje na izdržavanje kazne.

    Apelaciono vijeće Suda BiH osudilo je u aprilu 2022. godine Mahmuljina na jedinstvenu kaznu zatvora od osam godina za zločine počinjene 1995. u Vozući i Zavidovićima.

    Mahmuljin je osuđen za ratni zločin protiv civilnog stanovništva na jednu godinu, za ratni zločin protiv ranjenika i bolesnika na godinu i šest mjeseci, i za ratni zločin protiv ratnih zarobljenika na šest godina i šest mjeseci zatvora, te mu je izrečena jedinstvena kazna od osam godina. Ovo je konačna presuda na koju ne postoji mogućnost žalbe.

    Uvažena žalba

    Suđenje Mahmuljinu je počelo u martu 2016. Sud BiH ga je u prvostepenom postupku proglasio krivim i osudio na 10 godina zatvora, jer nije spriječio i kaznio zločine koje su počinili pripadnici Odreda “El Mudžahedin”, jedinice iz sastava Trećeg korpusa kojima je bio direktno nadređen.

    Apelaciono vijeće Suda BiH je, međutim, u septembru 2021. godine uvažilo Mahmuljinovu žalbu i ukinulo prvostepenu presudu kojom je osuđen na 10 godina zatvora, a krajem novembra 2021. počeo je obnovljeni postupak, koji je, dakle, završen u aprilu 2022.

  • Kampanja počinje 4. septembra: Koliko stranke smiju potrošiti i šta ne smiju raditi

    Kampanja počinje 4. septembra: Koliko stranke smiju potrošiti i šta ne smiju raditi

    Izborna kampanja za opšte izbore, koji se održavaju 4. oktobra, počinje u petak (4. septembra), a u tom periodu političke partije, koalicije i kandidati mogu zvanično predstavljati programe i koristiti plaćeno političko oglašavanje.

    Međutim, i u samoj kampanji postoje ograničenja. Zabranjeni su govor mržnje i sadržaji koji podstiču mržnju, diskriminaciju i nasilje. Ta zabrana obuhvata fotografije, simbole, audio i video snimke, poruke i druge sadržaje objavljene putem interneta, društvenih mreža i mobilnih aplikacija. Takođe, zabranjena je i zloupotreba djece u političke svrhe.

    Političarima nije dozvoljeno ni ometanje skupova političkih protivnika, zatim lažno predstavljanje u ime drugog političkog subjekta, a izborni materijal ne smije se postavljati na institucije vlasti, javne ustanove, vjerske objekte i javna preduzeća.

    Izborni zakon Bosne i Hercegovine propisuje i da je zabranjena zloupotreba javnih resursa, ali da funkcioneri mogu nastaviti obavljati svoje redovne poslove, s tim da svoju službenu funkciju ne smiju pretvarati u sredstvo izborne promocije.

    Zakonom ograničeno koliko stranke mogu potrošiti

    Zakonom je ograničeno i koliko političari, stranke i koalicije mogu potrošiti tokom kampanje, a to zavisi od broja birača u izbornim jedinicama u kojima stranka učestvuje. Propisano je da za izbor članova Predsjedništva BiH, Parlamentarne skupštine BiH, Predstavničkog doma Parlamenta FBiH i Narodne skupštine Republike Srpske limit iznosi 30 feninga po biraču. Ovaj limit važi i za izbor predsjednika, odnosno potpredsjednika Republike Srpske, dok za izbore za kantonalne skupštine limit je 20 feninga po biraču.

    Partije obavezne da imaju poseban račun

    Političke stranke moraju imati i poseban račun za finansiranje kampanje i sredstva namijenjena kampanji moraju biti uplaćena na njega i ne mogu se koristiti u druge svrhe, i obaveza svih političkih partija, koalicija ili nezavisnih kandidata je da dostave izvještaj o izvorima finansiranja troškova kampanje.

    Kampanja traje 30 dana i završava se s početkom izborne šutnje koja počinje 24 sata prije otvaranja biračkih mjesta.

    “U periodu od 48 sati prije otvaranja biračkih mjesta pa do zatvaranja biračkih mjesta neće se objavljivati rezultati istraživanja javnog mnjenja u vezi sa glasanjem na izborima”, piše u Izbornom zakonu Bosne i Hercegovine.

    Šta se bira na izborima u oktobru?

    Inače, birači u Bosni i Hercegovini na opštim izborima biraće članove Predsjedništva BiH, zatim predsjednika i dva potpredsjednika Republike Srpske, te poslanike u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, Narodnoj skupštini Republike Srpske, Predstavničkom domu Parlamenta FBiH i kantonalnim skupštinama.

    Pravo glasa na izborima u oktobru, a zaključno sa 20. avgustom, ima 3.408.517 birača, koji će svoje pravo moći ostvariti na više od 5.200 redovnih biračkih mjesta.

    Prvi put se koriste nove tehnologije

    Prvi put u Bosni i Hercegovini na predstojećim opštim izborima glasaće se uz pomoć novih tehnologija. To znači da će se birači identifikovati putem uređaja za biometrijsku identifikaciju, a sam glasački listić umjesto u kutiju stavljaće se u skener. Upravo zbog novih tehnologija ovi izbori biće i veliki logistički izazov i u njima će učestvovati direktno skoro 14.000 ljudi, odnosno više od 4.000 operatera koji će voditi računa o elektronskim uređajima, kao i više od 10.000 predsjednika i zamjenika predsjednika biračkih odbora.

  • Tramp: Sporazum sa Iranom ne vrijedi ni papira na kojem je napisan

    Tramp: Sporazum sa Iranom ne vrijedi ni papira na kojem je napisan

    Predsjednik SAD Donald Tramp izjavio je da je, nakon mnogo propuštenih prilika da se postigne dogovor, sporazum sa Iranom bezvrijedan.

    – Mislim da sporazum sa njima ne vrijedi ni papira na kojem je napisan. Pružili smo im mnogo prilika – rekao je Tramp za “Foks njuz”.

    On je upozorio da, ukoliko Teheran nastavi sa pokušajima napada na američke i savezničke položaje na Bliskom istoku, Irana više neće biti.

  • Plenković: Dodik sada ima bolji status u međunarodnoj zajednici

    Plenković: Dodik sada ima bolji status u međunarodnoj zajednici

    Hrvatski premijer Andrej Plenković izjavio je danas u Mostaru da lider SNSD-a Milorad Dodik ima „bolju poziciju“ u međunarodnoj zajednici otkako je napustio poziciju predsjednika Republike Srpske.

    „Naš je utisak, prateći međunarodna zbivanja, da otkad nije na dužnosti Dodik ima bolji status u međunarodnoj zajednici nego prije“, rekao je Plenković na konferenciji za novinare u Mostaru, odgovarajući na novinarsko pitanje o mogućim sankcijama Dodiku zbog veličanja generala Ratka Mladića.

    Govoreći o predstojećim opštinskim izborima u BiH, zakazanim za 4. oktobar, Plenković je izrazio želju da se na tim izborima „neće ponoviti praksa prema kojoj će bošnjački birači presudno uticati na izbor hrvatskog člana Predsjedništva BiH“.

    „Smatramo da takva praksa nije dobra ni za izgradnju povjerenja niti za funkcionisanje institucija i vjerujemo da to poslije ovih izbora neće biti slučaj“, naglasio je on.

    Istakao je da „ne vjeruje“ da će BiH dobiti novi izborni zakon mjesec dana prije izbora, navodeći da je za bilo koji dogovor potreban konsenzus.

    Plenković je danas u službenoj posjeti Mostaru, gdje se, između ostalih, sastao i sa liderom HDZ BiH Draganom Čovićem.

  • Novi američki udari na Iran, Teheran prijeti oštrom odmazdom: „Amerikanci će zažaliti“

    Novi američki udari na Iran, Teheran prijeti oštrom odmazdom: „Amerikanci će zažaliti“

    Američka vojska saopštila je u utorak da izvodi nove udare na ciljeve u Iranu, a predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp potvrdio je napade i poručio da će Vašington odgovoriti još snažnije ukoliko Teheran uzvrati.

    Američka Centralna komanda navela je da su meta napada ciljevi Korpusa islamske revolucionarne garde (IRGC) u Iranu. Kako je navedeno, operacija je pokrenuta nakon nedavnih pokušaja Iranske revolucionarne garde da izvede napade na komercijalne brodove u Hormuškom moreuzu, kao i na američke pripadnike raspoređene u regionu.

    Tramp je u objavi na svojoj društvenoj mreži Truth Social obrazložio odluku o novim napadima, navodeći da su oni izvedeni kao odmazda zbog, kako je rekao, neuspjelog pokušaja Irana da postavi morske mine u Hormuškom moreuzu.

    „Napadi su veliki i snažni, a izvedeni su kao odmazda zbog neuspjelog pokušaja Iranaca da postave morske mine u moreuzu, koji trenutno nema mina. One su u potpunosti uklonjene ili detonirane“, napisao je Tramp.

    Američki predsjednik je kao jedan od razloga za napade naveo i lansiranje osam projektila prema američkoj vojnoj bazi u Jordanu, tvrdeći da su svi projektili presretnuti.

    Istovremeno, američka vojska je u nedjelju saopštila da je gađala raketne lansere na ostrvu Larak u Hormuškom moreuzu. Nakon toga uslijedio je odgovor Irana, a prema tvrdnjama američke strane, Teheran je lansirao projektile prema američkim položajima u Jordanu.

    Ujedinjeni Arapski Emirati saopštili su, takođe, da su iznad svojih teritorijalnih voda presreli iranski dron.

    Nakon novih američkih udara, iz Teherana je stigla prijetnja odmazdom.

    Glasnogovornik iranskog Korpusa čuvara Islamske revolucije, brigadni general Hosein Mohebi, poručio je da će Sjedinjene Američke Države zažaliti zbog novih napada.

    „Agresore čeka oštra kazna. Amerikanci će zažaliti zbog svojih novih napada“, naveo je Mohebi u kratkoj poruci.

    Tramp je, međutim, dodatno pojačao retoriku, zaprijetivši Iranu još snažnijim napadima ukoliko Teheran odgovori.

    „Ako propala država Iran uzvrati na ovaj potpuno opravdani napad, biće ponovo napadnuta, mnogo snažnije i na mnogo višem nivou“, poručio je Tramp.

    Dodao je da „najveći napad“ tek čeka u pripravnosti i upozorio da bi, kada bude izveden, „od Islamske Republike Iran ostalo veoma malo“.

    Tramp je i ranije upozoravao da bi mogli biti izvedeni novi napadi na Iran, a u ponedjeljak je za Foks njuz rekao: „Udarit ćemo ih snažno. Biće odgovora.“

    Novi napadi i prijetnje sa obje strane dodatno povećavaju rizik od šire eskalacije sukoba između Vašingtona i Teherana, posebno zbog situacije u Hormuškom moreuzu, jednom od najvažnijih pomorskih pravaca za globalnu trgovinu energentima.

  • Krvavi napad na Tajms skveru: Ubijena potpredsjednica Bank of America

    Krvavi napad na Tajms skveru: Ubijena potpredsjednica Bank of America

    Žena koja je ubijena u napadu nožem na Tajms skveru u Njujorku bila je potpredsjednik američkog bankarskog giganta “Bank of Amerika” Erin Pjačenti, objavio je “Njujork post” pozivajući se na izvore iz policije.

    Prema navodima istražitelja, Pjačentijeva (32) je tokom napada, koji nije bio ničim izazvan, ubodena nožem u stomak. Preminula je na licu mjesta.

    Žena naoružana kuhinjskim noževima napala je juče prolaznike na Tajms skveru.

    Gradonačelnik Njujorka Zohran Mamdani kasnije je saopštio da je žena koja je izvršila napad poginula, kao i jedna od njenih žrtava.

    Oglasila se američka banka

    “Šokirani smo i duboko ožalošćeni tragičnim gubitkom naše koleginice. Bila je cijenjena članica našeg tima i jako će nam nedostajati. Naše su misli s njenom porodicom i svim njenim bližnjima”, objavila je američka banka u saopštenju koje je poslala Reutersu, prenosi Index.

    Pjačentijeva, koja je u banci bila potpredsjednica zadužena za odabir poslovnih partnera i sukobe interesa, preminula je u bolnici od posljedica ubodnih rana, objavio je Bloomberg, koji je prvi izvijestio o njenoj smrti.

    Policajci su naređivali napadačici da odloži oružje

    Prema navodima policije, 32-godišnja Pjačentijeva ubodena je u stomak nakon što je 49-godišnja Pamela Sisneros izvadila dva noža i nasumično napala nju i 68-godišnjeg muškarca.

    Njujorška policija saopštila je da su policajci koji su stigli na mjesto događaja bili prisiljeni pucati i usmrtiti Sisneros nakon što je krenula prema njima s noževima.

    Policajci su s Sisneros razgovarali oko četiri minute i naređivali joj da odloži oružje, ali ona je to odbila te im je prijetila.

    “Rekla je policajcima: ‘Neću ništa spustiti, radije bih vas ubila.’ Ponovila je: ‘Ubiću vas'”, ispričala je zvaničnica policije Džesika Tiš.

    Više policajaca upotrijebilo je elektrošokere, ali policija navodi da nisu bili efikasni. Tada su dvojica policajaca otvorila vatru i usmrtila Sisneros.

    Biće objavljeni snimci s kamera na tijelima policajaca

    Napadnuti muškarac u stabilnom je stanju u bolnici. Izvori iz policije naveli su da je bio sa suprugom te da su posjetili sina koji živi u Bruklinu. Njih su se dvoje vraćali kući kada se dogodio napad.

    Prema izvorima, muškarac nije bio ni na koji način povezan s Sisneros te prije napada nije bilo nikakvog sukoba između njih.

    Policija je saopštila da je Sisneros imala zabilježene probleme s mentalnim zdravljem, vezane za incidente iz 2018. i 2019. godine, ali tada nije bila uhapšena.

    Gradonačelnik Zohran Mamdani potvrdio je da su kamere na tijelima policajaca snimile pucnjavu te da će snimci biti objavljeni naknadno.