Autor: INFO

  • Banjalučki profesor osuđen na godinu zatvora zbog uzimanja mita od studenata

    Banjalučki profesor osuđen na godinu zatvora zbog uzimanja mita od studenata

    Bivši profesor privatnog Univerziteta u Banjaluci Veljko Đukić osuđen je na godinu dana zatvora i novčanu kaznu od 6.000 KM zbog primanja mita od studenata kojima je, prema optužnici, tražio novac i poklone kako bi im omogućio prolazne ocjene na ispitima.

    Presudu je izrekao Okružni sud u Banjaluci, a Đukić je proglašen krivim nakon trećeg suđenja. U prethodna dva postupka bio je oslobođen optužbi, ali je Vrhovni sud Republike Srpske ukidao oslobađajuće presude i predmet vraćao na ponovno odlučivanje.

    Riječ je o prvostepenoj presudi na koju odbrana ima pravo žalbe Vrhovnom sudu Republike Srpske. Novčanu kaznu Đukić je dužan platiti u roku od 30 dana od pravosnažnosti presude, a ukoliko to ne učini, biće zamijenjena zatvorskom kaznom po obračunu od 100 KM za jedan dan zatvora.

    Postupak protiv bivšeg profesora traje gotovo šest godina. Prvi put je oslobođen 2021. godine, kada je sud ocijenio da nije dokazano da je uzimao mito od studenata. Nakon žalbe tužilaštva, Vrhovni sud Republike Srpske sredinom 2024. godine ukinuo je tu presudu.

    U decembru iste godine Okružni sud ponovo je donio oslobađajuću presudu, ali je Vrhovni sud u martu ove godine još jednom intervenisao i naložio novo suđenje pred drugim sudskim vijećem.

    Prema optužnici Republičkog javnog tužilaštva, Đukić je od 2016. do 2018. godine od više studenata tražio i uzimao novac i poklone u zamjenu za prolazne ocjene.

    Od studenta Stefana T. navodno je tražio i uzeo 200 KM, dok je od studentkinja Ane G. i Dajane Š. zahtijevao da mu kupe mobilni telefon vrijedan 300 KM kako bi položile ispit.

    Optužnicom je obuhvaćen i slučaj studentkinje Edine S., od koje je, prema navodima tužilaštva, tražio po 400 KM za dva ispita, piše Srpskainfo.

    Suđenje je u više navrata ponavljano i zbog izmjena Zakona o krivičnom postupku Republike Srpske. Nakon zakonskih izmjena, za krivično djelo koje se Đukiću stavlja na teret više nije bilo predviđeno da sudi sudija pojedinac, već sudsko vijeće sastavljeno od sudije i još dva člana.

  • Najavljena nova povećanja penzija: Evo koliko bi penzioneri mogli dobijati

    Najavljena nova povećanja penzija: Evo koliko bi penzioneri mogli dobijati

    Penzije u Republici Srpskoj mogle bi od januara 2027. godine biti povećane između 7,5 i osam odsto, a ukoliko se ostvari niža najavljena stopa redovnog usklađivanja, najniža penzija za korisnike sa stažom do 15 godina iznosiće 388 KM, odnosno 27 maraka više nego sada.

    O mogućem povećanju govorilo se na današnjoj sjednici Ekonomsko-socijalnog savjeta Republike Srpske, nakon koje je predsjednik Saveza sindikata Republike Srpske Goran Stanković izjavio da je iznesen podatak o planiranom redovnom usklađivanju penzija u rasponu od 7,5 do osam odsto.

    Prema računici koju je objavio ATV, povećanje od 7,5 odsto značilo bi da bi najniža penzija za staž od 40 i više godina, koja je u septembru iznosila 724 KM, bila uvećana za oko 54 marke i dostigla približno 778 KM.

    Povećanje bi se odrazilo i na penzionere sa punim stažom osiguranja od 40 godina. Njihova prosječna penzija, koja je u septembru iznosila 1.096 KM, bila bi veća za oko 82 marke, odnosno iznosila bi približno 1.178 KM.

    Tokom 2026. godine penzije u Republici Srpskoj povećavane su dva puta. Redovnim januarskim usklađivanjem uvećane su za 6,45 odsto, dok je Vlada Republike Srpske donijela odluku o dodatnom povećanju od 3,55 odsto, koje je primijenjeno od avgusta.

    Kroz ova dva povećanja penzije su u ovoj godini ukupno uvećane za 10 odsto u odnosu na prethodnu godinu.

    Osim redovnih povećanja, penzionerima je u avgustu isplaćena i jednokratna novčana pomoć. Korisnici čija je penzija iznosila 698,48 KM ili manje dobili su po 120 KM, dok je ostalim penzionerima isplaćeno po 80 KM, piše ATV.

  • Petrović optužio Blanušu za pokušaj uništenja stranke

    Petrović optužio Blanušu za pokušaj uništenja stranke

    Gradonačelnik Bijeljine Ljubiša Petrović ponovo je javno kritikovao predsjednika SDS-a Branka Blanušu, optužujući ga da svojim postupcima nanosi štetu stranci i da je postao dio unutrašnjih sukoba koji, prema njegovim tvrdnjama, ugrožavaju njen opstanak.

    Petrović je u objavi na društvenim mrežama naveo da Blanuša ne uspijeva da izađe iz problema koje je sam stvorio.

    „Svakoga dana ovaj čovjek tone sve dublje i dublje, svakoga dana postaje sve više i više omražen, svakoga dana se sve više i više blamira, ali je jedno dokazao – obraz mu je kao đon i mnogo ne mari za sve poraze, bruke i pokušaj uništenja SDS-a“, poručio je Petrović.

    On je Blanušu nazvao „trostrukim gubitnikom“, tvrdeći da nastavlja da djeluje pod uticajem jednog dijela stranke koji je, kako je naveo, zabrinut za sopstvenu političku budućnost nakon promjene vlasti u Srbiji.

    Petrović se u objavi direktno obratio i Blanuši, postavljajući pitanje koliko koštaju političko poniženje i blamiranje.

    „Rano ste počeli da se radujete, jer još nije zvonilo i dalje traje nastava!“, napisao je gradonačelnik Bijeljine.

    Sukob između Petrovića i rukovodstva SDS-a dodatno je produbljen nakon što je Blanuša 5. oktobra donio odluku o prestanku Petrovićevog članstva u stranci, dan nakon održavanja izbora.

    Petrović je na tu odluku uputio žalbu Glavnom odboru SDS-a, osporavajući njenu statutarnu osnovanost i ukazujući na, kako tvrdi, proceduralne i pravne nepravilnosti.

    Do isključenja je došlo nakon što je Petrović tokom izborne kampanje podržao kandidaturu Nebojše Vukanovića za člana Predsjedništva BiH, iako je SDS za tu poziciju zvanično kandidovao Marinka Božovića, pišu Nezavisne.

  • Alta banka ostala bez dozvole za rad, istraga otkrila manjak od 388 miliona evra

    Alta banka ostala bez dozvole za rad, istraga otkrila manjak od 388 miliona evra

    Vlasnik Alta banke Davor Macura i još dvojica zaposlenih uhapšeni su zbog sumnje da je iz trezora ove banke neovlašteno izneseno više od 45,5 milijardi dinara, odnosno oko 388 miliona evra. Prema navodima istražnih organa, novac je iznošen uz pomoć zaposlenih koji su omogućavali pristup prostorijama trezora.

    Pored Macure (45), uhapšeni su G. M. (39), direktor Odjeljenja trezora i upravljanja gotovinom, te I. P. (44), saradnik za trezorsko poslovanje. Macura se sumnjiči za zloupotrebu položaja odgovornog lica, dok se druga dvojica terete za pomaganje u izvršenju tog krivičnog djela.

    Prema informacijama Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije i Javnog tužilaštva za organizovani kriminal, Macura je do 31. oktobra prekoračivao ovlašćenja i neovlašteno ulazio u trezor banke, odakle je iznosio novac.

    U tome su mu, kako se sumnja, pomagali zaposleni zaduženi za rukovanje novcem i drugim vrijednostima. Oni su mu predavali pristupne kartice ili su korištenjem vlastitih kartica i svojim prisustvom omogućavali ulazak u trezor pod nazivom „Depo“.

    Istražni organi navode da je na taj način Macura pribavio protivpravnu imovinsku korist od 45.556.596.250 dinara, za koliko je, prema navodima policije, oštećena Alta banka.

    Macurin advokat Ahmed Delimeđac izjavio je da je pretres banke počeo 31. oktobra u četiri časa ujutru i da se njegov branjenik sam odazvao pozivu nadležnih organa.

    „Pretres banke je trajao još od subote, od 04.00 časa ujutru. Ja sam bio sa njim od trenutka kada je pozvan da dođe u banku, nakon čega mu nije bilo dozvoljeno da napusti prostorije. Sve vrijeme je prisustvovao tom pretresu na koji se sam odazvao“, rekao je Delimeđac.

    On je naglasio da Macura nije pokušavao da izbjegne postupanje nadležnih organa.

    „Niko ga nije jurio, niti je on htio da bježi, niti bilo šta slično“, poručio je advokat.

    Drugi Macurin branilac Sead Spahović potvrdio je da je njegovom klijentu određeno policijsko zadržavanje do 48 časova, te da će u utorak, 3. novembra, poslije 12 časova biti saslušan u Javnom tužilaštvu za organizovani kriminal.

    Istraga o poslovanju banke pokrenuta je i prije hapšenja. Tužilaštvo je 27. oktobra od Narodne banke Srbije zatražilo podatke o transakcijama prema inostranstvu, a dva dana kasnije i informacije o konverziji i odlivima novca sa računa Alta banke.

    Dan nakon toga policiji je naloženo da provjeri poslovanje banke, kao i postupanje odgovornih lica u Narodnoj banci Srbije.

    Četvorica viceguvernera Narodne banke Srbije u međuvremenu su zatražila ispitivanje eventualne krivične odgovornosti unutar te institucije. Naveli su da su tek na vanrednoj sjednici Izvršnog odbora upoznati sa stvarnim finansijskim stanjem Alta banke, koje je, prema njihovim tvrdnjama, značajno odstupalo od ranije dostavljanih izvještaja.

    Prostorije banke i stambeni objekat Davora Macure pretreseni su 31. oktobra i 1. novembra, a izvršen je i popis gotovog novca u trezoru. Za sada nije potvrđeno da li su ranije provjeravani transferi u inostranstvo povezani sa novcem za koji se sumnja da je iznesen iz trezora.

    Slučaj je posebno privukao pažnju u Republici Srpskoj zbog planova Alta grupe da preuzme Addiko banke u Banjaluci i Sarajevu. Narodna banka Srbije oduzela je Alta banci dozvolu za rad 31. oktobra, nakon pogoršanja njenog finansijskog stanja.

    Direktor Agencije za bankarstvo Republike Srpske Srđan Šuput izjavio je da dešavanja u Srbiji neće uticati na klijente Addiko banke u Republici Srpskoj. Objasnio je da je Alta grupa planirala preuzimanje banaka u BiH, Srbiji i Crnoj Gori, ali da se nakon oduzimanja dozvole za rad Alta banci taj plan ne može realizovati na ranije predviđeni način.

    Osumnjičenima je određeno zadržavanje do 48 časova, a nakon njihovog saslušanja tužilaštvo će odlučiti da li će predložiti pritvor. Istražni organi još nisu objavili da li je dio novca pronađen ili vraćen, niti koliko je neovlaštenih ulazaka u trezor evidentirano, pišu Nezavisne.

  • Potvrđivanje rezultata izbora otvara put ka konstituisanju novih institucija u BiH

    Potvrđivanje rezultata izbora otvara put ka konstituisanju novih institucija u BiH

    Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine sutra će zvanično potvrditi rezultate opštih izbora održanih 4. oktobra, čime će početi da teku zakonski rokovi za formiranje vlasti na svim nivoima za koje su izbori održani.

    Iz CIK-a je najavljeno da će tim povodom sutra u 11.00 časova, u sjedištu Komisije, biti održana konferencija za novinare.

    Potvrđivanjem izbornih rezultata biće stvoreni formalni uslovi za početak postupaka konstituisanja novoizabranih institucija i formiranja izvršne vlasti.

    Na opštim izborima održanim 4. oktobra građani su birali predsjednika i potpredsjednike Republike Srpske, članove Predsjedništva BiH, poslanike u Narodnoj skupštini Republike Srpske, Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH, kao i skupštinama kantona.

    Kako piše BL Portal, nakon potvrđivanja rezultata počeće da teku zakonski rokovi za formiranje vlasti na svim izbornim nivoima.

  • Viši sud u Novom Sadu objavio imena 18 pomilovanih osoba

    Viši sud u Novom Sadu objavio imena 18 pomilovanih osoba

    Viši sud u Novom Sadu objavio je imena 18 osoba koje su obuhvaćene odlukama o pomilovanju predsjednika Srbije, a kojima se obustavlja krivično gonjenje u postupcima koji su vođeni pred tim sudom.

    Iz suda je saopšteno da su im odluke o pomilovanju, koje je Ministarstvo pravde Srbije dostavilo 2. novembra, upućene na osnovu postupaka pokrenutih po službenoj dužnosti 25. septembra.

    Među pomilovanima su Gorski Matović, Igor Elez, Stevica Kiš i Aleksandar Kocić. Matović, Kiš i Kocić bili su obuhvaćeni postupcima zbog nasilničkog ponašanja na sportskoj priredbi ili javnom skupu, dok je Elez bio procesuiran zbog primanja mita.

    Pomilovanje je obuhvatilo i Ognjena Stankovića, protiv kojeg su vođeni postupci zbog nasilničkog ponašanja i teške tjelesne povrede, kao i Nemanju Naračija, koji se teretio za nasilničko ponašanje, tešku tjelesnu povredu i izazivanje opšte opasnosti.

    Na spisku su još Anja Pitulić, Jovan Dražić, Dejan Bagarić, Doroteja Antić, Branislav Đorđević, Mila Pajić, Davor Stefanović, Srđan Đurić, Mladen Cvijetić, Lado Jovović, Marija Vasić i Lazar Dinić.

    Ovih 12 osoba obuhvaćeno je pomilovanjem u predmetima koji se odnose na pripremanje djela protiv ustavnog uređenja i bezbjednosti Srbije u saizvršilaštvu, u vezi sa napadom na ustavno uređenje i pozivanjem na nasilnu promjenu ustavnog uređenja, pišu Nezavisne.

    Tadašnji predsjednik Srbije Aleksandar Vučić ranije je, 27. septembra, najavio da je donio odluku o aboliciji i pomilovanju ukupno 49 osoba, od kojih su 23 bile povezane sa događajima u prethodnih godinu i po dana.

    „Smatrao sam da će to biti dodatno pružena ruka svima koji su se ponašali neodgovorno i neozbiljno“, izjavio je tada Vučić.

    Istog dana, 2. novembra, Viši sud u Beogradu saopštio je da je primio odluke o pomilovanju još pet osoba protiv kojih se vodi ili se vodio krivični postupak pred tim sudom. Među njima su bivša državna sekretarka Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije Dijana Hrkalović i Nebojša Đokić.

  • Putin odobrio nova pravila vojnotehničke saradnje Rusije i Bjelorusije

    Putin odobrio nova pravila vojnotehničke saradnje Rusije i Bjelorusije

    Predsjednik Rusije Vladimir Putin odobrio je nova pravila vojnotehničke saradnje sa Bjelorusijom, kojima se preciznije uređuju izvoz i uvoz vojne opreme između dvije države, kao i procedure izdavanja dozvola i kontrole isporuka.

    Nova uredba odnosi se na sprovođenje sporazuma o razvoju vojnotehničke saradnje između Ruske Federacije i Bjelorusije, potpisanog 10. decembra 2009. godine. Dokument je objavljen na zvaničnom internet portalu pravnih informacija Rusije.

    „Nalažem da se odobri priložena uredba o postupku sprovođenja sporazuma između Ruske Federacije i Republike Bjelorusije o razvoju vojnotehničke saradnje od 10. decembra 2009. godine“, navedeno je u ukazu ruskog predsjednika.

    Novim pravilima utvrđuje se način sastavljanja spiskova vojne opreme koja se izvozi iz Rusije u Bjelorusiju, ali i u suprotnom smjeru. Uređene su i procedure za izdavanje odgovarajućih dozvola, kao i nadzor nad realizacijom ovih poslova.

    Stupanjem na snagu nove uredbe prestaje da važi prethodni dokument kojim je bila regulisana primjena sporazuma o vojnotehničkoj saradnji dvije zemlje, prenosi RTRS.

  • Petrović se žalio Glavnom odboru SDS-a na odluku o prestanku članstva

    Petrović se žalio Glavnom odboru SDS-a na odluku o prestanku članstva

    Gradonačelnik Bijeljine Ljubiša Petrović uputio je žalbu Glavnom odboru Srpske demokratske stranke (SDS) na odluku predsjednika stranke Branka Blanuše o prestanku njegovog članstva, tvrdeći da je donesena mimo Statuta i bez poštovanja propisanih procedura.

    Petrović u žalbi osporava pravni osnov za donošenje takve odluke, navodeći da nije učestvovao na izborima, zbog čega smatra da se na njegov slučaj ne može primijeniti član 13. stav 1. tačka 3. Statuta SDS-a, na koji se poziva stranačko rukovodstvo.

    Kao jedan od ključnih argumenata navodi i da Statutarna komisija SDS-a nikada nije bila konstituisana, te da zbog toga nije mogla obavljati poslove iz svoje nadležnosti niti davati mišljenja i tumačenja predviđena stranačkim aktima.

    Petrović ističe i da Statut ne daje predsjedniku stranke ovlašćenje da samostalno donosi odluke o prestanku članstva.

    U žalbi je kritikovao postupanje Blanuše, ocjenjujući da predsjednik stranke, koji bi trebalo da garantuje poštovanje Statuta i stranačkih procedura, svojim odlukama krši najviši stranački akt.

    Gradonačelnik Bijeljine smatra da njegov slučaj nije izolovan, već da predstavlja nastavak, kako navodi, samovoljnog ponašanja stranačkog rukovodstva, koje je doprinijelo urušavanju ugleda i političke snage SDS-a.

    Kao jedan od pokazatelja problema u stranci naveo je i rezultate na prethodnim opštim izborima, na kojima je SDS ostvario istorijski loš izborni rezultat.

    Petrović upozorava da se SDS suočava sa ozbiljnim političkim izazovima i da bi nastavak unutrašnjih sukoba mogao dovesti do podjela, pa čak i nestanka stranke ili njenog utapanja u druge političke organizacije.

    „Takav scenario značio bi brisanje političkog i istorijskog nasljeđa Srpske demokratske stranke, kao i potiskivanje uloge koju je SDS imao u stvaranju i odbrani Republike Srpske“, poručio je Petrović.

    On je pozvao rukovodstvo i članove SDS-a da poštuju Statut i demokratske principe unutarstranačkog odlučivanja, te da interese stranke i Republike Srpske stave ispred ličnih interesa i političkih ambicija.

    Žalbom upućenom Glavnom odboru SDS-a Petrović traži preispitivanje odluke o prestanku članstva i utvrđivanje da li je postupak sproveden u skladu sa Statutom i drugim stranačkim aktima.

    Podsjećamo, Blanuša je 5. oktobra, dan nakon održavanja izbora, donio odluku o isključenju Petrovića iz SDS-a. Nakon toga je stavio van snage prvobitnu odluku, ali je donio novu kojom je ponovo utvrđen prestanak Petrovićevog članstva u stranci.

    Petrović, koji je član Predsjedništva SDS-a i gradonačelnik Bijeljine, tokom izborne kampanje podržao je kandidaturu Nebojše Vukanovića za člana Predsjedništva BiH, iako je SDS za tu poziciju zvanično kandidovao Marinka Božovića, pišu Nezavisne.

  • Epilog akcije „Golub“: Sedam osoba osuđeno zbog međunarodnog šverca narkotika

    Epilog akcije „Golub“: Sedam osoba osuđeno zbog međunarodnog šverca narkotika

    Sud Bosne i Hercegovine osudio je sedmoricu pripadnika kriminalne grupe iz akcije „Golub“ na ukupno 59 godina i dva mjeseca zatvora zbog međunarodnog šverca narkotika, a izrečene su im i novčane kazne od ukupno 210.000 KM.

    Najveću zatvorsku kaznu dobio je prvooptuženi Dragan Gajić, koji je osuđen na 15 godina zatvora i novčanu kaznu od 100.000 KM. Vlatko Blažević osuđen je na 10 godina zatvora i 40.000 KM, dok je Nikola Jovančić dobio sedam godina zatvora i novčanu kaznu od 30.000 KM.

    Blaženko Rašević osuđen je na šest godina i šest mjeseci zatvora, uz novčanu kaznu od 10.000 KM, a Žarko Joknić na sedam godina zatvora i istu novčanu kaznu. Šaban Kudi dobio je šest godina i osam mjeseci zatvora, dok je Selvedin Selimović osuđen na šest godina zatvora. Obojica su kažnjena i sa po 10.000 KM.

    Riječ je o predmetu koji je proistekao iz akcije „Golub“, koju je 2022. godine sprovela Uprava za organizovani i teški kriminalitet Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske u saradnji sa Tužilaštvom BiH.

    Optuženima je stavljeno na teret da su djelovali kao organizovana kriminalna grupa koja je od 2019. do januara 2021. godine prokrijumčarila najmanje 3,7 tona marihuane iz Crne Gore u Bosnu i Hercegovinu, a potom drogu distribuirala i u druge zemlje.

    Prema optužnici, kriminalna grupa djelovala je na području BiH, Crne Gore, Hrvatske i drugih država Evropske unije, a dogovore o transportu i prodaji narkotika članovi su obavljali putem kriptovane aplikacije Sky.

    Organizator grupe bio je Dragan Gajić, koji je, prema navodima optužnice, dogovarao cijenu transporta, vrijeme, način i lokacije preuzimanja droge u Crnoj Gori, kao i njen dalji transport prema BiH i Hrvatskoj.

    Droga je preuzimana na različitim lokacijama u Crnoj Gori, nakon čega je prebacivana preko zvaničnih i ilegalnih graničnih prelaza. U tome je, prema optužnici, učestvovao i Šaban Kudi, tadašnji službenik Granične policije BiH.

    Ostali pripadnici grupe čekali su pošiljke u blizini ilegalnih graničnih prelaza na teritoriji BiH, preuzimali narkotike i prevozili ih do skladišta ili daljih odredišta. Među njima su, prema optužnici, bili Blaženko Rašević, Vlatko Blažević i Selvedin Selimović.

    Žarko Joknić je, kako se navodi u optužnici, zajedno sa drugim osobama preuzimao drogu u Crnoj Gori i prevozio je zaobilazeći granični prelaz Hum na području Foče. Narkotici su potom skladišteni radi daljeg transporta i prodaje u BiH, Hrvatskoj, Mađarskoj i drugim zemljama Evropske unije.

    Presuda sedmorici optuženih predstavlja epilog postupka pokrenutog nakon policijske akcije „Golub“, usmjerene na razbijanje međunarodne mreže za krijumčarenje narkotika, pišu Nezavisne.

  • Šest osoba uhapšeno u Srbiji zbog prijavljivanja građana BiH radi glasanja

    Šest osoba uhapšeno u Srbiji zbog prijavljivanja građana BiH radi glasanja

    Šest osoba uhapšeno je u Srbiji zbog sumnje da su građanima iz Bosne i Hercegovine uz novčanu naknadu omogućavali prijavu prebivališta u Malom Zvorniku kako bi mogli glasati na izborima, dok se dio istrage odnosi i na korišćenje službenih vozila za odlaske u beogradski Pionirski park, poznat kao „Ćacilend“.

    Hapšenja su izvršena po nalogu Posebnog odjeljenja za suzbijanje korupcije Višeg javnog tužilaštva u Novom Sadu, koje je saopštilo da se osumnjičenima na teret stavljaju trgovina uticajem i zloupotreba službenog položaja.

    Prema navodima tužilaštva, sumnjive aktivnosti odvijale su se od aprila do jula 2025. godine, a u njih su bili uključeni zaposleni u Opštinskoj upravi Mali Zvornik i Policijskoj stanici u toj opštini.

    Istražitelji sumnjaju da su građanima sa teritorije BiH omogućavali prijavu prebivališta na adresama na kojima zapravo nisu živjeli. Za tu uslugu navodno su dobijali novac, a zauzvrat se od prijavljenih osoba očekivalo da glasaju na izborima.

    U službene zabilješke o terenskim provjerama, kako se sumnja, unošeni su netačni podaci o mjestu stanovanja, čime je omogućavano fiktivno prijavljivanje prebivališta i sticanje prava glasa na određenom području.

    Tužilaštvo za sada nije saopštilo koliko je građana iz BiH na ovaj način prijavilo prebivalište niti na koje konkretne izbore se odnose istražne radnje.

    Drugi dio istrage odnosi se na korišćenje opštinskih automobila za odlaske iz Malog Zvornika u Beograd, odnosno u Pionirski park, gdje je tokom 2025. godine bio postavljen kamp poznat kao „Ćacilend“.

    Prema sumnjama istražitelja, M. O. je tokom aprila i maja prošle godine koristio službena vozila za putovanja koja nisu bila povezana sa obavljanjem opštinskih poslova. Istovremeno, B. I. se sumnjiči da je odobravao putne naloge iako u njima nisu bili navedeni svrha putovanja, vrijeme polaska i povratka.

    „Ćacilend“ je naziv za šatorski kamp formiran u martu 2025. godine u Pionirskom parku, u blizini zgrade Predsjedništva Srbije. Kamp su prvobitno organizovali pripadnici grupe „Studenti koji žele da uče“, koji su se protivili blokadama fakulteta i zahtijevali nastavak nastave, a kasnije je postao jedno od mjesta okupljanja pristalica vlasti tokom studentskih i građanskih protesta.

    Kada je riječ o krivičnim djelima, G. R., M. O. i F. Dž. sumnjiče se za trgovinu uticajem, dok se T. J., N. T., B. I. i M. O. dovode u vezu sa zloupotrebom službenog položaja.

    Iako je uhapšeno šest osoba, tužilaštvo je u saopštenju navelo sedam osumnjičenih po inicijalima, pri čemu se M. O. pojavljuje u obje grupe krivičnih djela.

    Osumnjičenima je određeno zadržavanje do 48 časova, nakon čega bi trebalo da budu saslušani u Posebnom odjeljenju za suzbijanje korupcije Višeg javnog tužilaštva u Novom Sadu. Nakon saslušanja biće odlučeno da li će tužilaštvo zatražiti određivanje pritvora.

    Za sada nije poznato da li su istragom obuhvaćeni i građani BiH kojima je, prema sumnjama tužilaštva, omogućeno fiktivno prijavljivanje prebivališta u Srbiji, pišu Nezavisne.