VRBAS Media

Autor: INFO

  • Vogošća: Brutalno napadnuti srpski povratnici

    Vogošća: Brutalno napadnuti srpski povratnici

    Zamjenik predsjedavajuće Savjeta ministara Staša Košarac, predsjednik Odbora za zaštitu prava Srba u Federaciji BiH Đorđe Radanović i poslanik SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Miroslav Vujičić osudili su napad na dvojicu srpskih povratnika u sarajevskom naselju Vogošća i zatražili od nadležnih institucija da hitno utvrde okolnosti i motive ovog događaja.

    U noći između 25. i 26. avgusta, u porodičnoj kući u Vogošći napadnut je A.Š. /92/, koji je, prema navodima porodice, krvnički pretučen, nakon čega je doživio moždani udar. U kući je u tom trenutku bio i njegov sin B.Š. /68/, koji je, nakon što se probudio i vidio šta se dešava, krenuo za provalnicima. Oni su tada pucali na njega, ali nije pogođen.

    Član porodice napadnutih rekao je za „Glas Srpske“ da je A.Š. trenutno van životne opasnosti i da se oporavlja, kao i da su nadzorne kamere sa susjednih objekata zabilježile događaj, a snimci su predati policiji.

    Košarac je napad ocijenio kao posebno težak, ističući da je riječ o čovjeku od 92 godine, jednom od posljednjih srpskih povratnika u tom kraju.

    • Strašno je i poražavajuće da čovjek od 92 godine, jedan od posljednjih srpskih povratnika u tom kraju, bude krvnički pretučen u sopstvenoj kući, dok se na njegovog sina puca prilikom pokušaja da zaštiti oca – rekao je Košarac za Srnu.

    On je poručio da ovaj slučaj mora dobiti jasan i nedvosmislen odgovor nadležnih institucija, posebno zbog pitanja bezbjednosti srpskih povratnika u Federaciji BiH.

    • Srbi imaju pravo da žive slobodno, dostojanstveno i bez straha na svojim ognjištima, a svaki napad koji nosi obilježja nacionalne mržnje mora biti temeljno istražen i kao takav procesuiran – istakao je Košarac.

    Košarac je zatražio od nadležnih policijskih i pravosudnih organa da hitno rasvijetle slučaj, otkriju počinioce i njihove motive i najstrože ih kazne.

    • Ćutanje i relativizacija ovakvih napada samo ohrabruju novo nasilje – zaključio je Košarac.

    Radanović je zatražio da se Ministarstvo unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo jasno izjasni o tome da li je napad motivisan etničkom i vjerskom mržnjom ili je riječ o običnom razbojništvu.

    • Tražimo da se MUP izjasni da li je to učinjeno iz etničke i vjerske mržnje ili je obično razbojništvo. Tražimo od MUP-a da ima u vidu nacionalnost oštećenih lica – rekao je Radanović.

    On je ukazao da su napadnuti muškarci stari 92 i 68 godina i da fizički nisu mogli predstavljati prijetnju napadačima.

    • Čovjek od 92 godine je završio u bolnici. Nakon što su pretučeni, pucano je iz vatrenog oružja da bi ih još više zaplašili – naveo je Radanović.

    Prema njegovim riječima, slučaj je prijavila porodica napadnutih koja živi u Srbiji, a od MUP-a Kantona Sarajevo zatraženo je da zaštiti dvojicu povratnika i njihov objekat.

    Vujičić je ocijenio da je napad etnički motivisan, izrazivši sumnju da će nadležni slučaj okarakterisati kao pokušaj pljačke ili razbojništvo.

    • Ovo je, ne znam koji put, da u Sarajevu napadaju Srbe. I moju porodičnu kuću napadali su 30 puta i pljačkali na Ilidži, uredno je svaki put prijavljivano policiji, a počinilac nikada nije pronađen – rekao je Vujičić za Srnu.

    On je naveo da mu je jednom prilikom iz porodične kuće ukraden alat vrijedan oko 15.000 KM, ali da počinilac nikada nije pronađen.

    • Ovakav bezobrazan napad na dva starija čovjeka je nedopustiv – istakao je Vujičić.

    On je rekao da, na osnovu ranijih iskustava, sumnja da će ovaj slučaj biti adekvatno rasvijetljen.

    • To malo Srba što je ostalo u Sarajevu, što se može nabrojati na prste jedne ruke, apsolutno nema nikakvu zaštitu. Više puta sam se do sada uvjerio da sam, nažalost, u pravu. Da Srbi nemaju apsolutno nikakva prava, niti su zaštićeni u Sarajevu po bilo kom osnovu – rekao je Vujičić.

    Istakao je da se pitanje zaštite srpskih povratnika ne odnosi samo na njihovu imovinu, već i na bezbjednost i živote ljudi.

    Košarac, Radanović i Vujičić saglasni su da nadležni organi moraju što prije utvrditi ko je odgovoran za napad, kao i da li je on imao etničku ili vjersku pozadinu.

  • Neplanska gradnja i otpad ugrožavaju zdravlje građana

    Neplanska gradnja i otpad ugrožavaju zdravlje građana

    Agresivna i neplanska urbanizacija uzima danak i pogoršava stanje životne sredine Banjaluke, a njeno očuvanje mora biti sastavni dio budućeg urbanog razvoja grada, uz veće oslanjanje na struku, naučne podatke i potrebe građana, rečeno je na ekološkoj tribini “Životna sredina grada Banjaluka – stanje i izazovi”, koja je održana na incijativu građana i na kojoj su govorili stručnjaci iz raznih oblasti.

    Profesor Šumarskog fakuteta Univerziteta u Banjaluci Marijana Kapović Solomun istakla je da Banjaluka već posjeduje izuzetan prirodni kapital i prepoznatljiv identitet zelenog grada, ali da je jedan od ključnih izazova kako taj kapital sačuvati u uslovima intenzivnog urbanog razvoja.

    Ona je ukazala da podaci iz planskih dokumenata pokazuju trend smanjenja zelenih površina po glavi stanovnika, te da agresivna i neplanska urbanizacija uzima svoj danak i pogoršava stanje životne sredine Banjaluke.

    Solomunova je naglasila da poseban značaj za Banjaluku ima priobalna vegetacija, koja prema analiziranim podacima čini čak 38,52 odsto ukupne zelene strukture, što potvrđuje koliko su Vrbas i njegovi zeleni koridori važni za funkcionisanje zelenog sistema grada.

    “Kao jedan od mogućih pravaca budućeg planiranja predstavljen je međunarodno prepoznat koncept `3–30–300` – mogućnost da stanovnik iz svog doma vidi najmanje tri stabla, približno 30 odsto pokrivenosti naselja krošnjama i dostupnost kvalitetne zelene površine na oko 300 metara od mjesta stanovanja”, pojasnila je ona.

    Među prioritetima za Banjaluku izdvojeni su očuvanje postojećih velikih i zdravih stabala, izrada savremenog i javno dostupnog katastra zelenila i krošnji, povezivanje parkova, drvoreda, Vrbasa, Vrbanje, Banj brda, Kampusa i naseljskog zelenila u funkcionalnu mrežu, te intenzivnije ozelenjavanje škola, vrtića, zdravstvenih ustanova i gusto izgrađenih dijelova grada.

    “Banjaluka ne treba da postane zeleni grad – ona već ima identitet zelenog grada. Naš zadatak je da taj identitet ne izgubimo tokom urbanog razvoja”, poručila je Solomunova.

    Profesor Mirjana Delić Jović govorila je o kvalitetu voda i zemljišta, ukazujući na potrebu njihovog kontinuiranog praćenja, identifikovanja izvora zagađenja i pravovremenog preduzimanja mjera zaštite.

    Posebnu pažnju posvetila je pitanju upravljanja otpadnim vodama i značaju izgradnje odgovarajućeg kolektorskog sistema, naglašavajući da adekvatno prikupljanje i prečišćavanje otpadnih voda predstavlja jedno od ključnih infrastrukturnih i ekoloških pitanja za grad.

    “Zaštita vodnih resursa ne može biti odvojena od zaštite zemljišta, jer se zagađujuće materije prenose između različitih dijelova životne sredine, zbog čega su kvalitetna komunalna infrastruktura, monitoring i prevencija zagađenja od posebnog značaja za dugoročnu zaštitu prirodnih resursa i zdravlja stanovništva”, navela je Jovićeva.

    Ranka Radić iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda je, goreći o kvalitetu vazduha u Banjaluci, upozorila da njegovo pogoršanje može ozbiljno uticati na zdravlje stanovništva.

    Posebno je ukazala na zimski period, kada koncentracije pojedinih zagađujućih materija mogu dostići veoma visoke vrijednosti, zbog čega pitanje kvaliteta vazduha mora imati znatno važnije mjesto u planiranju mjera zaštite životne sredine i javnog zdravlja.

    Marko Galić iz Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Srpske je upozorio na upravljanje otpadom i problem divljih deponija, naglasivši da je čistoća grada jedno od osnovnih pitanja kvaliteta života građana i funkcionisanja komunalnog sistema.

    “Neophodno je obezbijediti redovno, pravovremeno i pouzdano sakupljanje i odvoz komunalnog otpada na cijelom području grada, što trenutno nije slučaj, zbog čega dolazi do prepunjenih kontejnera, zadržavanja otpada i narušavanja higijene javnih prostora”, naveo je Galić.

    Na tribini je istaknuto da Banjaluka, kao grad koji želi da očuva imidž uređene i zelene sredine, mora imati funkcionalan sistem u kojem se otpad odvozi redovno, kontejnerska mjesta održavaju urednim, a divlje deponije sistematski evidentiraju, uklanjaju i sprečava njihovo ponovno nastajanje.

    Nakon stručnih izlaganja održana je diskusija tokom koje su građani ukazali na konkretne probleme i iznijeli prijedloge za unapređenje stanja životne sredine u Banjaluci.

  • Novčić sa likom Trampa u prodaji: Živa osoba prvi put na američkoj valuti poslije 1866.

    Novčić sa likom Trampa u prodaji: Živa osoba prvi put na američkoj valuti poslije 1866.

    Američka kovnica novca (The U.S. Mint) počela je danas prodaju novog novčića od jednog dolara sa likom predsjednika Donalda Trampa.

    Time je, prema navodima Politika, prvi put od 1866. godine lik žive osobe postao dio američkog novca.

    Kovanica je izdata povodom 250. godišnjice nezavisnosti Sjedinjenih Američkih Država, a prodaje se u pakovanjima od 25 komada i vrećama sa po 100 novčića.

    Cijena pakovanja kreće se od 61 do 154,50 dolara, odnosno približno od 52 do 132 evra, što je znatno više od nominalne vrijednosti samog novčića.

    Na licu kovanice nalaze se natpisi „LIBERTY“ (Sloboda) i „IN GOD WE TRUST“ (U Boga vjerujemo), dok je na naličju prikazan predsjednički grb sa brojem „250“ upisanim na štitu.

    Novčići su iskovani u Filadelfiji i imaju karakteristike kovanica namijenjenih opticaju. Predstavljaju zakonsko sredstvo plaćanja, iako, prema podacima Američke kovnice novca, za sada nisu pušteni u opšti opticaj.

    Izrađeni su od legure bakra, cinka, mangana i nikla.

    Izdavanje kovanice sa Trampovim likom izazvalo je brojne polemike zbog dugogodišnje američke tradicije prema kojoj se likovi živih osoba ne pojavljuju na državnom novcu.

    Kritičari smatraju da je odluka suprotna pravilima koja ograničavaju prikazivanje živih pojedinaca na američkim kovanicama, dok pristalice ukazuju na poseban zakon kojim je predviđeno izdavanje kovanica povodom 250. godišnjice SAD.

    Američki ministar finansija Skot Besent ranije je saopštio da će novčić biti izdat kao dio obilježavanja velikog jubileja, dok iz Američke kovnice novca navode da dizajn predstavlja obilježavanje 250 godina američke istorije.

    Posebnu pažnju kolekcionara privlači 250.000 novčića iskovanih 4. jula, koji nose posebnu oznaku „July 4th“.

    Ti primjerci nasumično su uključeni u pakovanja koja se prodaju putem Američke kovnice novca.

    Novi novčić dio je programa obilježavanja 250 godina američke nezavisnosti i biće dostupan putem prodajnih kanala Američke kovnice novca.

    Pojava Trampovog lika na američkom novcu predstavlja neuobičajen presedan u numizmatičkoj istoriji SAD i već je otvorila raspravu o granicama predstavljanja aktuelnih predsjednika na državnoj valuti.

    Politiko podsjeća da je Kongres još 1866. godine zabranio pojavljivanje lika bilo koje žive osobe na američkim novčanicama ili obveznicama, nakon što se lik jednog zvaničnika Ministarstva finansija našao na novčanici od pet centi.

    Tramp je 2020. godine potpisao zakon kojim je omogućeno izdavanje novčića od jednog dolara sa dizajnom koji simbolizuje 250. godišnjicu Sjedinjenih Američkih Država, koja se obilježava 2026. godine.

  • Trampov „najveći posao u istoriji“: Kontroverzni naftni magnat u centru sporazuma

    Trampov „najveći posao u istoriji“: Kontroverzni naftni magnat u centru sporazuma

    Predsjednik SAD Donald Tramp nedavno je sporazum prema kojem Amerika preuzima kontrolu nad strateškim naftnim poljima Venecuele nazvao „najvećim u istoriji“.

    U centru ovog velikog posla nalazi se Alehandro Betankur Lopes, venecuelanski naftni magnat čija je poslovna biografija jednako impresivna koliko je godinama bila predmet brojnih kontroverzi.

    Malo poznata kompanija „North American Blu Enerdži Partners“, koja do sada nije bila naročito prepoznatljiva van Južne Amerike, nadgledaće proizvodnju i prodaju nafte sa 17 polja koja, prema navodima, kriju oko 65 milijardi barela sirove nafte.

    Na čelu cijele operacije nalazi se 46-godišnji Betankur, biznismen čije se bogatstvo procjenjuje na oko 2,6 milijardi dolara.

    Uspon uz Čavesovu vlast

    Betankurov poslovni uspon počeo je za vrijeme pokojnog predsjednika Venecuele Uga Čavesa.

    Iako je vlastiti uspjeh godinama predstavljao kao rezultat preduzetničkog duha i poslovnih sposobnosti, pojedini venecuelanski novinari tvrdili su da su mu važnu ulogu u poslovnom usponu imale veze stečene kroz elitne obrazovne krugove.

    Njegova kompanija „Derwik Asosijets“ dobila je 2009. godine, tokom energetske krize u Venecueli, državne ugovore vrijedne oko pet milijardi dolara, i to bez javnog tendera.

    Kontroverze je dodatno izazvala činjenica da kompanija, prema tadašnjim navodima, nije imala prethodno iskustvo u elektroenergetskom sektoru.

    Zbog unosnih poslova sa tadašnjom vlašću, Betankur i njegovi mladi poslovni partneri dobili su nadimak „boličikosi“, odnosno „mladići Bolivarske revolucije“.

    Njegovo poslovno carstvo kasnije se proširilo na 16 zemalja i obuhvatilo oko 50 kompanija. Između ostalog, preuzeo je španski brend naočala „Hokers“, dok je poslovne interese proširio i na bankarski sektor u Švajcarskoj i Africi.

    Istrage i optužbe

    Organizacije poput „Transparensi Venecuela“ tvrdile su da su pojedini Betankurovi projekti bili nepravilno izvedeni ili višestruko preplaćeni, a prema pojedinim procjenama, cijene su u nekim slučajevima bile veće i do 138 odsto.

    Zbog sumnji u povezanost sa korupcionaškim poslovima koji su se odnosili na državnu naftnu kompaniju PDVSA, Betankur se našao pod istragama u više država.

    Istrage su, između ostalog, vođene u Španiji i Andori zbog sumnjivih finansijskih transakcija, a španske vlasti izvršile su i pretres njegovog luksuznog imanja u Toledu.

    Tokom 2025. godine dva puta je privođen u Londonu u okviru švajcarske istrage koja se odnosila na sumnje u pranje novca.

    U Sjedinjenim Američkim Državama ranije se suočavao i sa optužbama za podmićivanje javnih službenika, ali su ti postupci odbačeni.

    Betankurov pravni tim odbacio je sve navode o nezakonitostima, tvrdeći da su optužbe protiv njega politički motivisane.

    Biznismen nikada nije osuđen ni za jedno krivično djelo i negira bilo kakvu odgovornost za navode koji su se pojavljivali u javnosti.

    Kako je postao partner Vašingtona?

    Pitanje koje se posljednjih dana postavlja jeste kako je biznismen sa ovakvom poslovnom prošlošću postao jedan od ključnih partnera Vašingtona u novom aranžmanu vezanom za venecuelansku naftu.

    Američki državni sekretar Marko Rubio naveo je nekoliko razloga zbog kojih američka administracija sarađuje sa Betankurom.

    Prvi je činjenica da njegova kompanija već proizvodi oko 180.000 barela nafte dnevno.

    Drugi razlog je to što Betankur trenutno nije predmet istrage američkih vlasti.

    Kada su se političke prilike u Venecueli promijenile, Betankur je, prema navodima, uspostavio dobre odnose sa opozicionim liderom Huanom Gvaidoom, kao i sa američkim zvaničnicima.

    Zbog toga ga je vlast Nikolasa Madura, kako se navodi, kasnije udaljila iz poslova povezanih sa naftnim sektorom.

    Posrednik između Vašingtona i Karakasa

    U dramatičnim događajima 3. januara, kada su američke snage uhapsile Nikolasa Madura, Betankur je, prema navodima, imao značajnu ulogu iza zatvorenih vrata.

    Navodno je bio jedan od glavnih posrednika između američkih vlasti i Delsi Rodrigez, koja obavlja funkciju privremene predsjednice Venecuele.

    Dodatnu pažnju izazvale su informacije da su američke vlasti nedavno intervenisale kod Švajcarske kako bi odustala od zahtjeva za njegovo izručenje.

    Nakon toga, Betankuru je u Londonu ukinuta zabrana putovanja.

    Pojedini posmatrači taj razvoj događaja povezuju sa njegovom navodnom ulogom posrednika između Vašingtona i novih vlasti u Karakasu, dok zvanične potvrde da su ti događaji međusobno povezani za sada nema.

  • Đokić: Srpska u ovom trenutku ne razmatra povećanje cijene električne energije

    Đokić: Srpska u ovom trenutku ne razmatra povećanje cijene električne energije

    Republika Srpska u ovom trenutku ne razmatra povećanje cijene električne energije. Potvrdio je ovo ministar energetike i rudarstva Petar Đokić, gostujući u emisiji Telering.

    Iako je iza nas dugotrajan sušni period, a proizvodnja u hidroelektranama na veoma niskom nivou, ministar kaže da će se energetski sistem Republike Srpske u narednom periodu stabilizovati.

    – Energije će bti sigurno. Niko ne razmatra promjenu cijene ni u ovom trenutku. Do kraja godine vidjećemo kakva će biti proizvodnja u naredna tri mjeseca koji su jako važni. Kakav će biti septembar, oktobar, tad će se analizirati stanje i vidjećemo šta će nam Elektroprivreda Srpske prezentovati kao činjenicu – naveo je Đokić.

  • Prijave, objave i član 145a: Gdje je granica između javnog stava i krivičnog djela?

    Prijave, objave i član 145a: Gdje je granica između javnog stava i krivičnog djela?

    Među osobama čija su imena, objave ili izjave prijavljene putem veb stranice registar145a.com nalaze se političari, novinari, javne ličnosti, autori, ali i osobe koje na društvenim mrežama nastupaju pod pseudonimima. Prijave se, prema navodima sa ove stranice, odnose na različite javne istupe i objave u kojima je pomenut Ratko Mladić, a koje podnosioci prijava smatraju mogućim kršenjem odredbi Krivičnog zakona BiH.

    Nekoliko prijava, kao i više hiljada elektronskih poruka, stiglo je i na adresu Tužilaštva BiH. Za sada, međutim, Tužilaštvo nije saopštilo da je na osnovu tih prijava zaprimilo izvještaj nadležnih policijskih agencija o počinjenom krivičnom djelu.

    – Sve zaprimljene prijave biće analizirane od strane postupajućih tužilaca i policijskih agencija, te će o rezultatima javnost biti obaviještena naknadno. Tužilaštvo BiH u proteklom periodu nije zaprimilo nijedan izvještaj o počinjenom krivičnom djelu izazivanja nacionalne, rasne ili vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti iz člana 145a od nadležnih policijskih agencija na svim nivoima u BiH – saopšteno je iz Tužilaštva BiH.

    Na dodatna pitanja o mogućem broju predmeta i načinu njihovog procesuiranja Tužilaštvo nije odgovorilo.

    Pravnici: Svaka prijava mora se posmatrati pojedinačno

    Povodom velikog broja prijava, pravnici upozoravaju da sama činjenica da je neko prijavljen ne znači automatski da je počinio krivično djelo.

    Pravnik Milan Petković smatra da nije realno očekivati da desetine hiljada prijava automatski prerastu u isto toliko krivičnih postupaka, jer je za svaki pojedinačni slučaj potrebno utvrditi da li postoje elementi krivičnog djela.

    – Međutim, poučeni iskustvom Tužilaštva BiH, ali i Suda BiH iz ranijih predmeta u kojima su optuživani i osuđivani ljudi poput gospodina Pavlovića, gospodina Miodraga Malića i drugih, možemo očekivati da će određeni postupci biti vođeni, ali sigurno ne u ovom broju – rekao je Petković.

    On smatra da je važno razlikovati različite vrste javnih istupa i pojedinačno utvrditi da li određena izjava, objava ili postupak zaista predstavlja kršenje zakona.

    Jedna od objava koja se našla u javnosti odnosila se na poziv građanima da prisustvuju pomenu Ratku Mladiću u Hramu Hrista Spasitelja u Banjaluci.

    „U hramu Hrista Spasitelja u Banjaluci, nakon bdenja povodom Uspenja Presvete Bogorodice, u 19 i 45 sati, biće održan pomen preminulom slugi Božjem Ratku Mladiću. Pozivamo sve patriote da se dostojanstveno i kolektivno pomole za pokoj duše našeg generala“, navedeno je, između ostalog, u objavi.

    Reakcije i van BiH

    Reakcije na javne istupe povodom smrti Ratka Mladića zabilježene su i u drugim zemljama regiona.

    U Crnoj Gori se, između ostalog, traži smjena predsjednika Skupštine Andrije Mandića nakon što je uputio saučešće porodici Ratka Mladića. Krivične prijave podnesene su i protiv poslanika Milana Kneževića, kao i mitropolita budimljansko-nikšićkog Metodija.

    Reditelj Dragoslav Bokan ocijenio je da dio reakcija na javna okupljanja i iskazivanje pijeteta prema Ratku Mladiću ima širi politički kontekst.

    – Ja predviđam da će na sahrani, ako uopšte bude bilo sahrane Ratka Mladića, doći milion ljudi i da će to biti kao veliki prasak, kao neki „big beng“ – rekao je Bokan.

    Dodao je da, prema njegovom mišljenju, protivljenje okupljanjima Srba proizlazi iz odnosa prema srpskom nacionalnom jedinstvu.

    – Tamo gdje srpski narod može da se objedini, istog trenutka oni će uraditi sve što mogu da to kazne, izbjegnu, ospore ili sruše, zato što je jedinstvo njihov problem – rekao je Bokan.

    Stevandić: Kampanja se vodi kroz veliki broj prijava

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić ocijenio je da veliki broj prijava i javne reakcije predstavljaju dio šire kampanje usmjerene prema Republici Srpskoj i njenim predstavnicima.

    – Nije bitno da li je umro Ratko Mladić ili je neki političar iz Republike Srpske rekao da je ovakva BiH neodrživa. Samo pravljenje aplikacija za stotine hiljada krivičnih prijava govori o, prema mom mišljenju, srbofobiji i mržnji koja ne odustaje od namjere da se Republika Srpska ukine – poručio je Stevandić.

    Pojedini mediji u Sarajevu objavili su i informacije i uputstva o načinima na koje građani mogu prijaviti slučajeve za koje smatraju da predstavljaju veličanje osuđenih ratnih zločinaca ili druga kršenja Krivičnog zakona BiH.

    Izmjene Krivičnog zakona BiH, kojima je propisano kažnjavanje negiranja genocida i veličanja pravosnažno osuđenih ratnih zločinaca, nametnuo je tadašnji visoki predstavnik Valentin Incko u julu 2021. godine.

    Od tada je Tužilaštvo BiH podiglo osam optužnica na osnovu ovih zakonskih odredbi.

    Veliki broj prijava koje su posljednjih dana stigle institucijama ponovo je otvorio pitanje načina na koji će se član 145a Krivičnog zakona BiH primjenjivati u praksi, kao i gdje se nalazi granica između slobode izražavanja, iskazivanja privatnog ili vjerskog stava i ponašanja koje može predstavljati krivično djelo.

    Odgovor na ta pitanja, u svakom konkretnom slučaju, zavisiće od procjene nadležnih tužilaca i policijskih agencija, te eventualno sudskih odluka u postupcima koji budu pokrenuti.

  • Polovina birača ne glasa, a od njih može zavisiti pobjednik izbora

    Polovina birača ne glasa, a od njih može zavisiti pobjednik izbora

    Jedno od ključnih pitanja pred predstojeće opšte izbore biće koliko će građana Republike Srpske zaista izaći pred biračke kutije. Od ukupne izlaznosti, prema ocjenama političkih analitičara, u velikoj mjeri može zavisiti i konačan odnos snaga između vlasti i opozicije.

    Već duže vrijeme poznavaoci političkih prilika upozoravaju da bi veći odziv birača mogao promijeniti izbornu računicu, prije svega zato što bi povećana izlaznost otvorila više prostora opozicionim strankama da ugroze aktuelnu vlast.

    Međutim, dosadašnji izborni ciklusi pokazuju da u Republici Srpskoj nije jednostavno pokrenuti veliki broj građana koji redovno ostaju kod kuće na dan izbora.

    Na opštim izborima održanim 2022. godine glasalo je svega 53,76 odsto registrovanih birača u Republici Srpskoj. Četiri godine ranije izlaznost je bila nešto veća i iznosila je 57,68 odsto. Na izborima 2014. godine na biračka mjesta izašlo je 56,85 odsto birača, dok je 2010. godine glasalo 56,15 odsto registrovanog biračkog tijela.

    Brojke pokazuju da više od četiri decenije? (pogrešno) značajan dio biračkog tijela ostaje van političkog procesa, a upravo se među tim građanima, prema mišljenju analitičara, nalazi potencijal koji bi mogao promijeniti izbornu sliku.

    Nešković: Bez veće izlaznosti opozicija teško može očekivati pobjedu

    Politički analitičar Radomir Nešković smatra da opozicija u Republici Srpskoj nema mnogo prostora za optimizam ukoliko ne uspije privući značajan broj birača koji su do sada uglavnom apstinirali.

    Prema njegovim riječima, jedan od najvećih problema je činjenica da veliki dio glasačkog tijela godinama ne učestvuje na izborima, a među njima se posebno izdvajaju mlađi birači.

    – Kod nas već duže vrijeme veliki dio biračkog tijela ne izlazi na izbore. To se naročito odnosi na mlade. Ukoliko bi oni bili motivisani da izađu i glasaju, ukupna izlaznost bi se značajno povećala. Međutim, upravo mladi najčešće sumnjaju da se njihovim glasom bilo šta može promijeniti – kaže Nešković.

    Da bi se taj stav promijenio, smatra on, političke stranke morale bi ponuditi sadržaj koji bi mlađim generacijama bio bliži i uvjerljiviji.

    Za to bi, kako navodi, bile potrebne nove političke ideje, drugačiji pristup i ljudi koji do sada nisu bili prepoznatljivi na političkoj sceni.

    – Problem je što i vlast i opozicija trenutno uglavnom šalju slične poruke. Takva priča ne može motivisati mlade da izađu na izbore – smatra Nešković.

    Zbog toga njegova procjena nije optimistična kada je riječ o odzivu birača 4. oktobra. Nešković očekuje da bi izlaznost mogla biti čak i niža nego tokom pojedinih prethodnih izbornih ciklusa.

    Mladi i obrazovani među najtežima za animiranje

    Sociolog Ivan Šijaković ocjenjuje da političke stranke imaju veoma zahtjevan zadatak ukoliko žele povećati broj građana koji će učestvovati na izborima.

    On podsjeća da među biračima koji tradicionalno apstiniraju nisu samo mladi.

    – Među onima koji ne glasaju nalazi se veliki broj obrazovanih ljudi. Mnogi od njih su odavno zaključili da je politika prljav posao i zbog toga svjesno odlučuju da ne učestvuju u izbornom procesu. Takav stav je veoma teško promijeniti – kaže Šijaković.

    Prema njegovom mišljenju, dosadašnji tok predizborne kampanje i obećanja koja političke partije upućuju biračima vjerovatno neće pomoći da se poveća izlaznost.

    Naprotiv, smatra da bi stalno ponavljanje opštih političkih poruka moglo dodatno udaljiti građane od biračkih mjesta.

    – Ljudi žele jasne i konkretne odgovore. Zanima ih šta će se tačno promijeniti ako glasaju za jednu, a ne za drugu političku opciju. Osim opštih ocjena i načelnih obećanja, takvih odgovora gotovo da nema. Političke fraze same po sebi ne znače ništa – ističe Šijaković.

    On zato očekuje da bi odziv birača na predstojećim opštim izborima mogao nastaviti trend pada.

    Prema njegovoj procjeni, nije isključeno ni da izlaznost u oktobru bude manja od 50 odsto, što bi predstavljalo najniži odziv birača u Republici Srpskoj u posljednjim izbornim ciklusima.

    – Ne bi me iznenadilo da izlaznost padne ispod 50 odsto i obori negativne rekorde. To bi pokazalo koliko je ovakva politička situacija obesmislila demokratski proces i koliko ljudi više ne vjeruju da svojim glasom mogu nešto promijeniti – zaključuje Šijaković.

    Apstinenti kao najvažnija izborna nepoznanica

    Dok političke partije pokušavaju zadržati postojeće biračko tijelo i pridobiti neodlučne građane, najveća nepoznanica pred oktobarske izbore ostaju upravo oni koji godinama ne izlaze na glasanje.

    Ako ostanu kod kuće, odnos snaga mogao bi ostati sličan onome iz prethodnih izbornih ciklusa. Ukoliko, međutim, značajan broj apstinenata odluči da izađe na biračka mjesta, posebno mlađih birača i onih koji su do sada izbjegavali politiku, izborna računica mogla bi biti znatno drugačija.

    Zato će jedno od najvažnijih pitanja pred predstojeće izbore biti ne samo kome će građani dati svoj glas, već koliko će ih uopšte odlučiti da ga daju.

  • Koverta umjesto plate: Kada i računovođa može odgovarati za utaju poreza

    Koverta umjesto plate: Kada i računovođa može odgovarati za utaju poreza

    U brojnim firmama godinama funkcioniše isti model: jedan dio zarade radniku se uredno uplati na račun, dok se ostatak isplaćuje u gotovini, mimo zvaničnih evidencija. Razlog je prije svega finansijska računica.

    Dok se dobit kompanije oporezuje stopom od 10 odsto, a dividenda u Republici Srpskoj još nije predmet oporezivanja, trošak legalne isplate zarade je znatno veći. Na poreze i doprinose odlazi oko 63 odsto, zbog čega je razlika između isplate dobiti i regularne plate postala snažan podsticaj za širenje sive ekonomije.

    U takvom sistemu svi računaju koliko mogu uštedjeti, ali se često zaboravlja na one koji na kraju sastavljaju poslovne knjige, poreske prijave i finansijske izvještaje. Mnogi računovođe smatraju da odgovornost pripada isključivo vlasniku ili direktoru firme, dok oni samo evidentiraju dokumentaciju koju dobiju.

    Međutim, zakon i sudska praksa jasno pokazuju da izvršavanje naloga nadređenog nije uvijek dovoljan izgovor za oslobađanje od odgovornosti.

    Granica između vođenja knjiga i učešća u krivičnom djelu

    Banjalučki advokat Slavko Jandrić pojašnjava da računovođa ne odgovara automatski za svaku nezakonitost koju eventualno počini njegov klijent ili poslodavac. Ključno pitanje je da li je znao šta se zaista događa i da li je svjesno učestvovao u prikrivanju stvarnog poslovanja.

    – Ukoliko računovođa uredno evidentira dokumentaciju koju dobije, a nije znao da su podaci ili dokumenti lažni, tada nema umišljaja. Međutim, situacija je potpuno drugačija ako je bio svjestan stvarnog stanja, a ipak učestvovao u prikrivanju podataka, lažnom prikazivanju rashoda ili osmišljavanju načina za izbjegavanje plaćanja poreza. U tom slučaju može odgovarati kao izvršilac, pomagač ili podstrekač – upozorava Jandrić.

    Posebno osjetljivo pitanje predstavljaju zarade koje se djelimično isplaćuju mimo zvaničnih obračuna.

    Prema njegovim riječima, nije dovoljno samo utvrditi da je računovođa vodio poslovne knjige firme. Presudno je šta je konkretno znao i kakve je radnje preduzimao.

    – Ako računovođa nije znao da vlasnik ili odgovorno lice zaposlenima mimo zvanične plate daje dodatni novac, sama činjenica da je vodio knjige ne znači da je odgovoran. Ali ukoliko mu je bilo poznato koliki je stvarni iznos zarade, a svjesno je obračunavao i prijavljivao manju platu, sastavljao neistinite poreske prijave ili pomagao da se razlika sakrije kroz pozajmice, akontacije, putne troškove ili fiktivne rashode, tada može odgovarati kao saizvršilac ili pomagač u utaji poreza i doprinosa – pojasnio je Jandrić.

    Problem mogu predstavljati i dvostruke evidencije, kao i svaka druga radnja čiji je cilj prikrivanje stvarnih gotovinskih isplata.

    Jandrić podsjeća da se računovođama, osim eventualne utaje poreza, pred sudom može staviti na teret i Povreda obaveze vođenja trgovačkih i poslovnih knjiga iz člana 262. Krivičnog zakonika Republike Srpske.

    Kako ističe, upravo zbog stručnosti, iskustva i licence, računovođa se teško može pozivati na potpuno neznanje ukoliko je imao uvid u očigledne nepravilnosti u poslovanju. Odgovornost ne prestaje kod poslodavca

    Advokat Mile Antonić smatra da se pitanje odgovornosti ne može posmatrati samo kroz postupke poslodavca. Prema njegovom mišljenju, u lancu nezakonite isplate postoje i oni koji novac daju i oni koji ga svjesno primaju.

    – To su dvije strane iste medalje. Kao što imate primanje mita, imate i njegovo davanje. Ne može neko primiti mito ako mu ga drugi ne da. Isto je i sa nezakonitom isplatom. Ne možete izvršiti takvu isplatu ako druga strana ne želi da primi novac. Radnik koji uzima gotovinu mimo zvanične plate mora biti svjestan da se radi o nedozvoljenoj radnji – kaže Antonić.

    Ipak, dodaje da su u praksi stroge zatvorske kazne rijetke. Češće se dešava da poreska ili druga inspekcija utvrdi nepravilnosti, izrekne novčanu sankciju i naloži poslodavcu da ispravi poslovne evidencije.

    Prema njegovim riječima, i inspektori su svjesni da visoki porezi i doprinosi predstavljaju ozbiljan teret za poslovanje, zbog čega mnoge firme izlaz iz finansijskih problema traže upravo u sivoj zoni.

    – Rigorozne kazne nisu česte. Inspektor uglavnom utvrdi nepravilnost, izrekne novčanu kaznu i naloži da se stanje ispravi. I oni razumiju da su nameti visoki i da pojedine firme smatraju da drugačije ne mogu opstati. Međutim, kada se slučaj razvije do kraja, moguće je i podnošenje krivične prijave. Za utaju poreza i doprinosa propisane su novčane kazne, ali i obavezna kazna zatvora od jedne do 10 godina. To je ozbiljna posljedica – upozorio je Antonić.

    ## Visoki nameti hrane sivu zonu

    Dok je oporezivanje rada višestruko skuplje od izvlačenja novca kroz dobit, teško je očekivati da će praksa isplate dijela zarade „na ruke“ nestati sama od sebe.

    Sadašnji sistem ostavlja veliki prostor između troška regularne plate i troška izvlačenja dobiti, što mnoge poslodavce podstiče da traže načine kako da smanje poreska davanja.

    Jedno od mogućih sistemskih rješenja bilo bi smanjivanje opterećenja na rad, ali i promjena načina na koji se oporezuju dobit i dividende. Veći balans između tih oblika prihoda mogao bi smanjiti ekonomsku motivaciju za prikrivanje stvarnih zarada.

    Do eventualnih promjena poreskog sistema, međutim, računovođe moraju biti svjesne da ih ugovor o radu, instrukcija direktora ili nalog vlasnika ne štite automatski od krivične odgovornosti.

    Onog trenutka kada svjesno učestvuju u lažnom prikazivanju poslovanja, više nisu samo osobe koje evidentiraju podatke. Njihova stručnost i potpis na dokumentima mogu postati važan dokaz da su znali šta rade.

    Licenca, dakle, ne donosi samo pravo na obavljanje posla, već i odgovornost za ono što se svjesno unosi u poslovne knjige i finansijske izvještaje.

  • Šta je ispunjeno od uslova za zatvaranje OHR-a?

    Šta je ispunjeno od uslova za zatvaranje OHR-a?

    Još 2008. godine Savjet za provođenje mira objavio je čuvenih 5+2 uslova za zatvaranje OHR-a, a posljedice te odluke osjećaju se još i danas.

    Iako se često navodi da je državna imovina jedino preostalo neriješeno pitanje iz ove agende, ipak to nije slučaj. Naprimjer, četvrti cilj odnosi se na potrebu fiskalne održivosti zemlje, a Kristijan Šmit je u maju prošle godine, u funkciji visokog predstavnika, tokom predstavljanja izvještaja Savjetu bezbjednosti UN-a naveo da ni taj cilj i dalje nije ispunjen.

    “U pogledu fiskalne održivosti, usvojen je Globalni okvir fiskalnog bilansa i politika za period 2025–2027. godine, ali još uvijek nije u potpunosti osigurana izvjesnost i adekvatnost finansiranja institucija BiH”, naveo je on, što sugeriše da OHR i dalje ne smatra da je taj uslov ispunjen.

    Vladavina zakona

    Ni peti cilj, koji se odnosi na vladavinu zakona, takođe se ne smatra ispunjenim, što svake godine u svojim izvještajima navodi i EU, koja, inače, smatra da je OHR nekompatibilan sa suverenošću BiH kao zemlje i često navodi da je potrebno da BiH iz dejtonske pređe u briselsku fazu, što je često tihi signal da bi kancelariju trebalo zatvoriti što je prije moguće.

    I kada je u pitanju vojna imovina, često se navodi da je to pitanje riješeno 2018. godine, kada je NATO, referišući se na uslove iz Talina o vojnoj imovini kao uslovu za Akcioni plan za članstvo, naglasio da je ostvaren značajan napredak, nakon čega je BiH dozvoljeno da godinu kasnije podnese prvi plan u okviru MAP-a. Međutim, nisu sve od 57 traženih lokacija registrovane na BiH, zbog toga što između RS i FBiH i dalje ne postoji saglasnost o tome kome ta imovina zapravo pripada.

    Iz ovoga se može zaključiti da je samo pitanje distrikta Brčko riješeno u potpunosti, jer je Republika Srpska pristala na amandman na Ustav BiH, kojim je riješen status ovog distrikta, i izbrisala entitetsku granicu kroz Brčko.

    Podsjećanja radi, pet ciljeva odnosi se na državnu imovinu, vojnu imovinu, fiskalnu održivost, Brčko distrikt i vladavinu zakona.

    Dva uslova

    Osim ovih ciljeva, deklarisana su i dva uslova, koja se odnose na potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i pozitivnu ocjenu Upravnog odbora Savjeta za provođenje mira o punom poštovanju Dejtonskog sporazuma.

    Nijedan od ovih uslova nije u potpunosti ispunjen, čak ni onaj koji se odnosi na SSP. Naime, iako je sporazum potpisan još 2008. godine, brojne obaveze iz tog sporazuma i dalje nisu ispunjene, iako su rokovi prošli prije nekoliko godina. Naprimjer, BiH i dalje nema program za usvajanje evropske pravne stečevine, još nije u potpunosti riješeno ni pitanje državne pomoći, kao ni brojna druga pitanja.

    Ipak, sudeći prema očekivanjima da će nakon izbora narednog mjeseca sve ove teme doći na sto i da se fokus stavlja na pitanje državne imovine, dijelom i zbog namjere stranih investitora da ulažu u BiH, ne bi bilo iznenađenje da PIC, na insistiranje Amerikanaca, zaključi da su uslovi ispunjeni i da se donese zakon kojim će biti riješeno pitanje državne imovine, kako bi se krenulo u tranziciju i zatvaranje OHR-a.

    Kada je PIC 2008. godine donio agendu 5+2, to je bila politička odluka koja je odražavala međunarodni konsenzus tog vremena. Danas, kada se politički konsenzus promijenio, isto tijelo može donijeti novi zaključak i ocijeniti da su uslovi ispunjeni, što bi onda značilo i konačno zatvaranje OHR-a.

  • Vanredni parlamentarni izbori u Srbiji 25. oktobra?

    Vanredni parlamentarni izbori u Srbiji 25. oktobra?

    Kako saznaju mediji, vanredni parlamentarni izbori u Srbiji biće održani 25. oktobra. Za sada nema zvanične potvrde ove informacije.

    U narednim danima biće raspuštena Narodna skupština, na obrazloženi prijedlog Vlade Srbije, čime će se ostvariti formalni uslovi za raspisivanje novih nacionalnih izbora.

    To će praktično označiti i početak državne kampanje, čiji zakonski rok traje od 45 do 60 dana.

    Prema političkom „dnevnom redu“ ustanovljenom u vrhu države, građani Srbije trebalo bi da izađu na birališta u nedjelju, 25. oktobra.