VRBAS Media

Autor: INFO

  • Lideri 25 članica EU usvojili zaključke o Ukrajini, Orban i Fico nisu potpisali

    Lideri 25 članica EU usvojili zaključke o Ukrajini, Orban i Fico nisu potpisali

    Evropski savjet usvojio je danas (19.marta) zaključke o Ukrajini u kojima se, između ostalog, navodi da šefovi država i vlada zemalja Evropske unije očekuju isplatu prve rate kredita za podršku Kijevu do početka aprila. Zaključke je podržalo 25 članica, dok premijeri Mađarske i Slovačke Viktor Orban i Robert Fico nisu potpisali dokument.

     

    „Nakon odluke iz decembra 2025. da Ukrajini obezbijedi kredit za podršku od 90 milijardi evra za 2026. i 2027. godinu, Evropski savjet pozdravlja odobrenje kredita i očekuje prvu isplatu do početka aprila“, navodi se u dokumentu, saopštila je pres služba Evropskog savjeta.

    U tom kontekstu, Evropski savjet takođe poziva na pojačano angažovanje sa trećim zemljama kako bi se premostio preostali finansijski jaz od 30 milijardi evra za Ukrajinu.

    Evropski savjet je naglasio i važnost nastavka ulaganja napora u pružanje vojne podrške Ukrajini i hitnog ubrzanja proizvodnje i isporuke prioritetne opreme, uključujući sisteme protivvazdušne odbrane, municiju, dronove i rakete, kao i pomoć Ukrajini u zaštiti energetske i kritične infrastrukture.

    Lideri članica EU saglasili su se da će sva vojna podrška, kao i bezbjednosne garancije za Ukrajinu, biti pružene uz puno poštovanje bezbjednosne i odbrambene politike pojedinih država članica i uzimajući u obzir interese svih članica.

    „U petoj godini ruske agresije protiv Ukrajine, Evropski savjet potvrđuje svoju nepokolebljivu i čvrstu podršku nezavisnosti, suverenitetu i teritorijalnom integritetu Ukrajine u okviru njenih međunarodno priznatih granica“, navodi se u tekstu.

    Naglašava se i da je budućnost Ukrajine i njenih građana „unutar Evropske unije“.

    Evropski lideri pozvali su Rusiju da pristane na potpun, bezuslovan i hitan prekid vatre i započne pregovore za pravedan i trajan mir.

    „Da bi mir bio pravedan i trajan, poštovanje nezavisnosti, suvereniteta i teritorijalnog integriteta Ukrajine je kamen temeljac. Granice ne smiju da se mijenjaju silom, agresor ne može biti nagrađen, a dugoročna bezbjednost i sposobnost Ukrajine da se brani moraju biti garantovane“, navodi se.

    Evropski savjet je snažno osudio Rusiju zbog „sistematskih i namjernih napada na civilnu i energetsku infrastrukturu Ukrajine“, posebno na termoelektrane, i pozdravio energetsku i civilnu pomoć EU i partnera.

    „Evropski savjet očekuje brzo usvajanje 20. paketa sankcija i ponavlja važnost daljeg smanjenja ruskih energetskih prihoda i ograničenja bankarskog sistema“, navodi se.

    U dokumentu je osuđeno i raspoređivanje snaga Sjeverne Koreje u ratu, kao i podrška koju Rusiji pružaju Iran i Bjelorusija, prenosi Tanjug.

    Evropski savjet ponovio je posvećenost procesuiranju ratnih zločina i pozvao na osnivanje Specijalnog tribunala za zločine agresije protiv Ukrajine.

    Evropski savjet će se ovom pitanju ponovo baviti na narednom zasjedanju.

  • Krađe dizela u porastu: Skupo gorivo meta lopova u Njemačkoj

    Krađe dizela u porastu: Skupo gorivo meta lopova u Njemačkoj

    Zbog naglog rasta cijena goriva, posebno dizela koji je premašio dva evra po litru, njemačka policija upozorava na sve češće krađe iz kamiona i skladišta.

    Zbog sve viših cijena goriva, posebno dizela koji sada košta više od dva evra po litru, njemačka policija izdala je upozorenje zbog porasta krađa ovog energenta.

    Kako je saopštila policijska uprava u Regensburgu, na meti lopova najčešće su špediterske firme, poljoprivredna gazdinstva, građevinske kompanije i preduzeća koja se bave iskopom pijeska i šljunka, prenosi Njemačka novinska agencija.

    Na meti skladišta i parkirani kamioni
    Posebno su ugrožene neobezbijeđene zalihe dizela u krugu firmi, kao i parkirani kamioni, naročito tokom pauza vozača.

    „Nekoliko stotina litara dizela može se ispustiti iz rezervoara ili skladišnih tankova za kratko vrijeme i gotovo nečujno, a zatim odvesti kombijem ili automobilom“, upozoravaju iz policije.

    Policija upozorava na mjere zaštite
    Policija savjetuje da se rezervoari obavezno osiguraju, da se obezbijedi dobra rasvjeta u krugu firme, kao i da se provjere i zaključaju svi pristupi.

    Takođe, naglašava se da zaposleni treba da budu dodatno oprezni i obrate pažnju na sumnjiva dešavanja.

    Krađa tokom noći bez ikakve buke
    Tokom vikenda zabilježen je i konkretan slučaj krađe kod mjesta Mehernich, nedaleko od Bona.

    Lopovi su ukrali oko 1.600 litara dizela iz dva kamiona parkirana na odmorištu.

    Vozači, koji su u tom trenutku spavali u vozilima, nisu ništa primijetili. Tek narednog jutra shvatili su da su im rezervoari potpuno prazni.

    Počinioci su uspjeli da pobjegnu bez traga, prenosi Fenix-magazin.

  • Situacija na pumpama u Hrvatskoj pogoršava se iz sata u sat, počele nestašice

    Situacija na pumpama u Hrvatskoj pogoršava se iz sata u sat, počele nestašice

    Nestašica plavog dizela širi se Hrvatskom, a poljoprivrednici upozoravaju na ozbiljne probleme uoči proljetne sjetve.

    Dok jedni distributeri uvode ograničenja, drugi su već potpuno obustavili prodaju ovog goriva.

    Situacija na benzinskim pumpama u Hrvatskoj pogoršava se iz sata u sat, a sve više građana i poljoprivrednika prijavljuje da ne mogu pronaći plavi dizel.

    U pojedinim slučajevima, ljudi su primorani da prelaze i više desetina kilometara kako bi došli do pumpe na kojoj ga još ima.

    Ključno gorivo za poljoprivredu i ribarstvo
    Plavi dizel je osnovni energent za rad traktora, kombajna i sistema za navodnjavanje, kao i za transport poljoprivrednih proizvoda.

    Koristi se i u ribarstvu, gdje je neophodan za pogon ribarskih plovila i svakodnevne aktivnosti.

    Zbog toga njegova nestašica direktno pogađa proizvodnju hrane i rad na terenu.

    Distributeri različito reagovali
    Iz kompanije INA tvrde da je snabdijevanje i dalje stabilno i da su sve vrste goriva dostupne na njihovim pumpama.

    Ipak, uvedeno je ograničenje kupovine plavog dizela na 250 litara po jednoj kupovini, bez obzira na to da li se toči u rezervoar ili kanistre.

    Navode da su već preduzeli određene mjere kako bi ublažili pritisak na sistem i pozivaju kupce na racionalnu kupovinu.

    Iz Petrola poručuju da zasad uspijevaju održati snabdijevanje, ali priznaju da može biti manjih odstupanja u zavisnosti od lokacije.

    Jedan distributer potpuno obustavio prodaju
    Za razliku od njih, iz Lukoila navode da plavi dizel trenutno uopšte nije dostupan na njihovim pumpama.

    Razlog je, kako kažu, ekonomske prirode – nabavna cijena ovog goriva veća je od regulisane maloprodajne cijene, što prodaju čini neisplativom.

    Ograničene cijene dodatno komplikuju situaciju
    Vlada Hrvatske je početkom marta ograničila cijenu plavog dizela na 0,89 evra po litru.

    Bez te mjere, cijena bi, prema procjenama, bila viša od jednog evra.

    Međutim, upravo ta regulacija sada stvara dodatni pritisak na distributere i tržište.

    Poljoprivrednici upozoravaju na ozbiljne posljedice
    Iz Hrvatske poljoprivredne komore upozoravaju da nestašica plavog dizela direktno ugrožava proljetnu sjetvu.

    „U trenutku kada su vremenski uslovi ključni, a rokovi kratki, nedostatak goriva dovodi proizvođače u situaciju da ne mogu obaviti osnovne radove“, navode iz Komore.

    Dodaju da bi to moglo imati dugoročne posljedice ne samo po ovogodišnji rod, već i po ukupnu stabilnost poljoprivrede i snabdijevanje hranom, prenosi Dnevno.

  • Otvoreno pismo Vulićeve i Kojića: Ambasade da se izjasne o iskazivanju neprijateljstva prema Srbima

    Otvoreno pismo Vulićeve i Kojića: Ambasade da se izjasne o iskazivanju neprijateljstva prema Srbima

    Poslanici SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Sanja Vulić i Milorad Kojić u otvorenom pismu ambasadama u BiH istakli su da očekuju jasno i nedvosmisleno izjašnjenje povodom incidenta u Parlamentarnoj skupštini 16. marta, u kojem su novinari iz Federacije BiH iskazali otvoreno neprijateljski odnos i netrpeljivost prema njima.

    Navodi se da incident, u kojem su novinarima iz FBiH srpske predstavnike označili kao “četnike”, predstavlja ozbiljno narušavanje dostojanstva institucije i osnovnih principa demokratskog djelovanja.

    – Јavno obraćanje novinara, u kojem su izabrani predstavnici označeni kao “četnici pravi”, ne predstavlja puko vrijednosno ili istorijsko određenje, već grubu i iskrivljenu kvalifikaciju usmjerenu ka diskreditaciji i isključivanju – ističe se u pismu.

    Vulićeva i Kojić ukazuju da ovakva formulacija jasno implicira stav da kao predstavnici srpskog naroda nisu poželjni niti ravnopravni u institucijama, čime se iskazuje otvoreno neprijateljski odnos i netrpeljivost.

    – Upravo u tome leži njena težina i opasnost jer stvara atmosferu neizvjesnosti u kojoj je nemoguće predvidjeti u kom pravcu mogu krenuti dalje reakcije. Posebno zabrinjava što ovaj incident ne djeluje kao izolovan slučaj, već kao odraz šireg ambijenta u kojem se ovakva retorika toleriše – ističe se u pismu u koje je Srna imala uvid.

    Dodaje se da u takvim okolnostima plenarne sjednice Parlamentarne skupštine BiH sve više poprimaju karakter događaja visokog rizika.

    – Kao izabrani predstavnici, sve češće dolazimo u institucije pod osjećajem straha i nesigurnosti, uz utisak da nismo ravnopravni i da nam se u praksi uskraćuju osnovna demokratska i parlamentarna prava. Ovo otvara ozbiljna pitanja o stvarnoj ravnopravnosti konstitutivnih naroda i uslovima u kojima je moguće nesmetano obavljati svoje dužnosti – napominje se u pismu.

    Poslanici SNSD-a u Parlamentarnoj skupštini BiH Sanja Vulić i Milorad Kojić podnijeli su prije dva dana Tužilaštvu BiH krivičnu prijavu protiv novinara Televizije “Hajat” Emerina Ahmetaševića zbog izazivanja nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti.

    U prijavi se navodi da je Ahmetašević 16. marta tokom rasprave o izmjenama Zakona o akcizama, izrekao uvredljive kvalifikacije na račun poslanika, nazvavši ih “pravim četnicima”.

    U kasnijem razgovoru u holu, komentarišući napad na motociklistu iz Srbije u Sarajevu, Ahmetašević je rekao “neka je”.

  • OFAK produžio licencu NIS-u do 17. aprila; Rafinerija nastavlja da radi

    OFAK produžio licencu NIS-u do 17. aprila; Rafinerija nastavlja da radi

    Kancelarija za kontrolu strane imovine (OFAK) američkog Ministarstva finansija produžila je licencu za rad Naftnoj industriji Srbije do 17. aprila 2026. godine.

    – Kao što je predsjednik Aleksandrar Vučić nagovijestio sinoć, noćas su stigle dobre vijesti iz SAD-a. Produžetak licenca za gotovo mjesec dana je posebno važan u ovom trenutku kada cijene nafte skaču na berzama iz dana u dan. Rafinerija u Pančevu nastavlja da radi i snabdijevanje će ostati pouzdano. Građani ne treba da brinu, nema potrebe za pravljenjem zaliha, imamo dovoljno naftnih derivata – izjavila je ministarka rudarstva i energetike Srbije Dubravka Đedović Handanović.

    Đedović Handanović je istakla da nije bilo nestašica na tržištu uprkos tome što je više od godinu dana otežano poslovanje NIS-u, kao i činjenici da gotovo 100 dana u Srbiju nije stizala sirova nafta.

    – Sada je situacija dodatno komplikovana zbog sukoba na Bliskom istoku. Svuda u svijetu, a posebno u Evropi se donosi niz mjera da se održi stabilno snabdijevanje naftom. I mi smo smanjili akcize za 20 odsto i donijeli odluku da pustimo 40.000 tona evro dizela iz rezervi, ali sprovodićemo i druge mjere, kako bi se snabdijevanje održalo stabilnim – zaključila je Đedović Handanović, saopštilo je Ministarstvo.

    Kompanija NIS zatražila je 12. marta od OFAK-a novu posebnu licencu kojom će se omogućiti nesmetano obavljanje operativnih aktivnosti kompanije i poslije 20. marta, kada ističe važenje prethodne licence izdate 20. februara.

    U zahtjevu NIS-a se ističe značaj redovnog rada kompanije za ekonomiju Republike Srbije, posebno u svjetlu globalnih dešavanja i stanja na svjetskom tržištu nafte i ukazuje na odmakle pregovore o promjeni vlasničke strukture NIS-a.

    Naftna industrija Srbije dobila je 20. februara novu posebnu licencu Ministarstva finansija SAD kojom se omogućava nesmetano obavljanje operativnih aktivnosti kompanije zaključno sa 20. martom 2026. godine.

    Ovom licencom kompaniji NIS bilo je omogućeno održavanje poslovanja, ugovora i drugih sporazuma koji uključuju NIS ili njegova operativna zavisna društva, uključujući uvoz i preradu nafte, obavljanje transakcija neophodnih za sigurnost snabdijevanja i tehničko održavanje, kao i finansijska poravnanja.

    OFAK je ranije izdao licencu akcionarima i zainteresovanim stranama za pregovore o promjenama u vlasničkoj strukturi NIS-a sa važenjem do 24. marta 2026. godine.

    Američki OFAK uveo je sankcije NIS-u 9. oktobra 2025. godine zbog većinskog ruskog vlasništva.

    U toku su pregovori između Gaspromnjefta i mađarskog MOL-a o preuzimanju ruskog udjela u NIS-u.

    MOL Grupa je 19. januara saopštila da je potpisala glavne odredbe obavezujućeg okvirnog sporazum sa kompanijom Gaspromnjeft o kupovini udjela od 56,15 odsto u srpskoj kompaniji Naftna industrija Srbije (NIS).

    Strane planiraju da ugovor o kupoprodaji potpišu do 31. marta, navodi se u saopštenju i napominje da je za zaključenje transakcije, između ostalog, neophodna saglasnost OFAK-a kao i drugih državnih i regulatornih organa u Srbiji.

    MOL Grupa, kako je navedeno, u pregovorima je i sa nacionalnom naftnom kompanijom Ujedinjenih Arapskih Emirata – o njenom ulasku u vlasničku strukturu NIS-a kao manjinskog akcionara.

  • Novaković Bursać: Iza nelegalnog djelovanja IDDEEA krije se namjera da kreiraju digitalne “državne” identitete

    Novaković Bursać: Iza nelegalnog djelovanja IDDEEA krije se namjera da kreiraju digitalne “državne” identitete

    Iza nelegalnog djelovanja IDDEEA krije se namjera da kreiraju digitalne “državne” identitete, istakla je Snježana Novaković Bursać, bivši delegat u Domu naroda BiH, i član Predsjedništva SNSD-a, gostujući u emisiji RTRS Pečat.

    – To znači kreiranje digitalnog MUP-a na nivou BiH, izuzimanje nadležnosti ministarstava unutrašnjih poslova kada je u pitanju obrada ličnih podataka. U ovom trenutku se širom BiH neovlašteno obrađuju i to je prosto situacija za rubriku vjerovali ili ne – naglasila je Novaković Bursać.

    Istakla je da je sazrela situacija za aktiviranje pravnih osnova, odnosno tužbi.

    – Nadam se da će slijediti krivično pravne sankcije. Treba insistirati da se izvrši inspekcijski nadzor. Mi kao Republika Srpske i naše institucije treba da preuzmemo odgovorajuće aktivnosti u pravcu preuzimanja inplementacije suvereniteta u digitalnom svijetu koji već dominira 21. vijekom. Ne postoji pravni akt na nivou BiH koji reguliše sajber bezbjednost. To polje je isključivo entitetska nadležnost. Ovdje mora biti primarni zadatak uspostavljanje digitlanog suvereniteta Republike Srpske – dodala je Novaković Bursać.

    Ona je podsjetila da je još prije više od dvije godine u svojstvu delegata postavila dva delegatska pitanja, tražeći eskplicitno da IDDEEA odgovori, koji im je zakonski osnov da rade na aktivnosti prikupljanja obrade ličnih podataka u svrhu izdavanja kreiranja elektronskih identiteta i izdavanja udaljenih elektronskih potpisa.

    – Naravno, nisam dobila adekvatan odgovor, jer nemaju zakonski osnov, materijale koje sam prikupila i odgovore na delegatska pitanja prijavila sam zvanično Agenciji za zaštitu ličnih podataka. Agencija je u julu 2024. godine donijela riješenje u kojem je eksplicitno zabranila IDDEEA da bez zakonskog osnova vrši aktivnosti vezane za elektronski identitet – poručila je Novaković Bursać.

    Novaković Bursać je poručila da je Agencija za zaštitu ličnih podataka objasnila gdje IDDEEA krši zakon, odnosno gdje je sve izašla iz svoje nadležnosti.

    – IDDEEA je tehnička podrška za organe koji su vlasnici naših ličnih podataka. Ona je “sama sebi” politikama sertifikacije dala ovlašćenja da prikuplja i obrađuje lične podatke građana i da izdaje udaljeni elektronski potpis. IDDEEA je podnijela tužbu Sudu BiH, koji je dva puta potvrdio riješenje Agencije za zaštitu ličnih podataka – kaže Novaković Bursać.

    Naglašava da je suština problema agencije IDDEEA, koja je osnovana sa isključivim nadležnostima za tehničku podršku i arhiviranje, da se upustila u obradu ličnih podataka i to svih građana.

    – Upustila se u izdavanje nečega što ne postoji u zakonodavstvu i u potpunosti je izašla iz svojih okvira. Ona u ovom trenutku prolongirano vrši krivično djelo neizvršavanja odluka Suda BiH – zaključila je Snježana Novaković Bursać.

  • Promjene u IRB-u: Direktni plasmani kredita, mladi bračni parovi do 35 godina…

    Promjene u IRB-u: Direktni plasmani kredita, mladi bračni parovi do 35 godina…

    Investiciono-razvojna banka Republike Srpske će početi sa direktnim plasmanima kredita i građani će moći podnijeti zahtjev za stambeni kredit direktno u prostorijama IRB-a, a ne u komercijalnim bankama, najavio je vršilac dužnosti direktora IRB-a Nedeljko Ćorić u Јutarnjem programu RTRS-a.

    Ćorić je najavio da će predstavnici IRB-a svake sedmice boraviti u lokalnim ztajednicama širom Srpske i da će građani moći posredstvom njih da predaju potrebnu dokumentaciju za kredit.

    Ćorić je rekao da su do sada najveći profit od stambenih kredita imale komercijalne banke i da se IRB odlučio na ovu mjeru jer ima kapacitet za plasman kredita, najavljujući da će uslijediti i slični krediti za privrednike koji će biti plasirani zajedno sa komercijalnim bankama.

    On je najavio razgovore sa velikim investicionim fondovima kako bi se obezbijedila potrebna finansijska sredstva.

    Ćorić je naveo da je zahvaljujući IRB-u omogućeno rješavanje stambenog pitanja za 15.000 korisnika i da je Banka učestvovala u rješavanju ovog pitanja za oko 33 procenta ukupne populacije u Srpskoj.

    On je istakao da je to moguće zahvaljujući mjerama Vlade Republike Srpske usmjerenim na podsticaje mladima za ostanak na ovim prostorima.

    – Zahvaljujući IRB-u, mladi se zadužuju po veoma povoljnim uslovima na tržištu. Država daje povoljnije uslove nego komercijalne banke koje, pak, moraju da prate IRB sa kamatnim stopama da bi bile konkurentne na tržištu – naglasio je Ćorić.

    On je rekao da je cilj IRB-a jednake kamatne stope prema korisnicima kredita i omogućavanje svakoj porodici u Srpskoj da podnese zahtjev za kredit, s tim da će postojati razlike u kategorijama u zavisnosti od starosti, stručne spreme…

    Najavio je izmjene u kategoriji mladih bračnih parova, prema kojima bi lica do 35 godina starosti spadala u ovu grupu, dodajući i da bi višečlane porodice trebalo da dobiju bolju kamatnu stopu.

    Ćorić je rekao da je IRB podnio ovaj prijedlog, a da će konačnu odluku donijeti Vlada, nakon čega će uslijediti obilazak svih lokalnih zajednica u Srpskoj kako bi građanima bio približen rad ove banke.

    – IRB 20 godina ima istu politiku, vrijeme je za promjenu. IRB mora da prati razvoj Republike Srpske, tržište kapitala Srpske i regiona – istakao je Ćorić za RTRS.

  • Misteriozni najveći napad dronovima na Rusiju?

    Misteriozni najveći napad dronovima na Rusiju?

    Rusija tvrdi da je Moskva bila meta „najvećeg napada dronovima“ ove godine, ali bez jasnih dokaza i gotovo bez vidljivih posljedica. Prema zvaničnim podacima, oborene su stotine dronova, dok istovremeno nema informacija o žrtvama ili većoj šteti, što izaziva sumnje analitičara.

    Ruski državni mediji, pozivajući se na agenciju TASS, navode da je riječ o najvećem napadu dronovima na Moskvu od početka godine.

    Prema tim tvrdnjama, napadi iz Ukrajine trajali su tokom cijelog vikenda, od 14. do 16. marta. Gradonačelnik Moskve Sergej Sobjanin saopštio je na Telegramu da je ruska protivvazdušna odbrana oborila ukupno 289 dronova koji su se „direktno približavali Moskvi“ ili bili na prilazima gradu, prenosi Deutsche Welle.

    Kako je naveo, na mjestima pada ostataka dronova intervenisale su spasilačke službe.

    Malo informacija, još manje dokaza
    O dronovima su izvještavali i korisnici Telegrama iz više područja oko Moskve, uključujući Trojicki okrug, kao i gradove Koroljov, Dubna i Volokolamsk.

    Međutim, nakon početnih informacija, ruski mediji gotovo da nisu izvještavali o posljedicama napada. Nema podataka o poginulima, povrijeđenima niti o značajnoj materijalnoj šteti, što je neuobičajeno za ovako masovne napade.

    Jedina vidljiva posljedica bili su poremećaji u radu aerodroma. Privremeno su bila ograničena polijetanja i slijetanja na aerodromima Šeremetjevo, Vnukovo, Domodedovo i Žukovski, kao i u više drugih ruskih gradova.

    Različiti podaci o broju dronova
    Podaci o razmjerama napada značajno se razlikuju.

    Prema nekim Telegram kanalima bliskim vlastima, u tri dana je u Rusiji oboreno čak 540 dronova, od čega 124 u Moskvi i okolini.

    S druge strane, rusko Ministarstvo odbrane navelo je da je samo u noći 16. marta oboreno 145 dronova iznad 13 regiona i anektiranog Krima, uključujući 53 iznad moskovske oblasti.

    Kasnije su ruski mediji prenijeli da je u 24 sata uništeno čak 494 drona, dok se ukupno za period od 14. do 17. marta pominje 183 drona iznad moskovskog regiona.

    Analitičari sumnjaju u zvanične tvrdnje
    Ukrajinski i nezavisni analitičari dovode u pitanje ove navode.

    OSINT projekat Exilenova+ uspio je potvrditi samo pojedinačne napade, uz ograničene video-snimke iz drugih regiona, ali ne i iz Moskve.

    Ruski vojni analitičar Jan Matvejev smatra da bi moglo biti riječ o pretjerivanju ili čak dezinformacijama.

    „Takva izvještavanja mogu poslužiti kao opravdanje za dodatna ograničenja interneta“, upozorava on.

    Ističe i da nakon velikih napada obično postoji veliki broj snimaka i fotografija, što sada izostaje.

    Raniji napadi imali su vidljive posljedice
    Poređenja radi, raniji napadi sa manjim brojem dronova imali su mnogo jasnije posljedice.

    U martu prošle godine, kada je prema Moskvi letjelo više od 70 dronova, zabilježene su žrtve i značajna šteta na zgradama. U decembru, napad sa 41 dronom izazvao je velike poremećaje u vazdušnom saobraćaju.

    Zbog toga analitičari postavljaju pitanje kako je moguće da napad sa stotinama dronova nije ostavio gotovo nikakav trag.

    Internet pod ograničenjima zbog dronova
    Navodni napad poklopio se i sa ograničenjima mobilnog interneta u Moskvi.

    Ruske vlasti već duže vrijeme povezuju prekide komunikacija sa opasnošću od napada dronovima. Sekretar Savjeta bezbjednosti Sergej Šojgu izjavio je da gotovo sve ruske regije mogu biti meta ukrajinskih dronova.

    Sličnu poruku poslao je i Kremlj, navodeći da će ograničenja interneta trajati „koliko god bude potrebno“.

    Stručnjaci: Dronovi ne zavise od interneta
    Stručnjaci, međutim, upozoravaju da takve mjere imaju ograničen efekat.

    Mihail Kljumarjov iz organizacije Internet Protection Society objašnjava da moderni dronovi mogu letjeti unaprijed zadanim rutama koristeći satelitsku navigaciju, bez potrebe za stalnom internet vezom.

    „Dronovi mogu nastaviti let i bez interneta“, navodi on.

  • Spomenik u Banjaluci bez najmanje 1.500 imena boraca iz Krajine

    Spomenik u Banjaluci bez najmanje 1.500 imena boraca iz Krajine

    Centralno spomen-obilježje poginulim borcima Vojske Republike Srpske u Banjaluka, iako je nedavno svečano otvoreno, prema tvrdnjama pojedinih udruženja i bivših pripadnika vojske, ne obuhvata značajan broj stradalih iz nekadašnje Republike Srpske Krajine.

    Kako navode sagovornici, već duže vrijeme traje inicijativa da se na spomeniku dopune imena boraca iz Krajine koji su poginuli tokom ratnih dešavanja, a čiji se broj procjenjuje na najmanje 1.500. Ističu da su na istom obilježju već uvrštena imena boraca koji su stradali na teritoriji Hrvatske, bez obzira na mjesto rođenja.

    Prema njihovim riječima, na spomeniku je uklesano oko 26.000 imena poginulih boraca, među kojima je približno 3.000 onih koji su život izgubili u Hrvatskoj. Kao primjere navode majora Milana Tepića, Veljka Milankovića i Đorđa Božovića Giške, dok istovremeno ukazuju da značajan broj boraca iz Krajine nije uvršten.

    U proces prikupljanja podataka, kako tvrde, bio je uključen i Informaciono-dokumentacioni centar „Veritas“, čiji spiskovi bilježe ukupno 5.469 poginulih pripadnika vojske nekadašnje RSK. Dio tih imena je, kako navode, našao mjesto na spomen-obilježju, ali je veliki broj izostavljen bez jasnog objašnjenja.

    Bivši direktor Republičkog centra za istraživanje ratnih zločina Janko Velimirović potvrđuje da postoje nedoumice u vezi sa konačnim spiskom. On navodi da je gradskim vlastima u Banjaluci dostavljen obiman popis poginulih boraca iz Krajine, sa osnovnim ličnim podacima.

    – Dostavili smo oko 5.500 imena, ali od tada nemamo uvid u to kako je taj spisak korišćen. Prema informacijama koje imamo, dokumentacija je proslijeđena Ministarstvu rada i boračko-invalidske zaštite. Smatram da bi eventualne propuste trebalo ispraviti i dopuniti spomenik – rekao je Velimirović.

    Ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske Radan Ostojić navodi da je odgovornost za izradu konačnog spiska bila na Odjeljenju za boračko-invalidsku zaštitu grada Banjaluka, koje je podatke dobilo od nadležnih institucija.

    – Cilj je bio da budu obuhvaćeni svi poginuli u Odbrambeno-otadžbinskom ratu, od početka sukoba početkom devedesetih do potpisivanja Dejtonskog sporazuma – istakao je Ostojić.

    On dodaje da ne može sa sigurnošću potvrditi da li je bilo propusta, ali naglašava da postoji mogućnost naknadnog upisa.

    – Ukoliko postoje borci koji nisu uvršteni, potrebno je dostaviti relevantne podatke nadležnom odjeljenju ili ministarstvu. Svako ime koje nedostaje biće uvršteno, bez obzira na to u kojem je sastavu lice učestvovalo – poručio je Ostojić.

    Na kraju, sagovornici se slažu da je neophodno dodatno provjeriti postojeće evidencije i omogućiti da svi poginuli borci budu ravnopravno zastupljeni na centralnom spomen-obilježju.

  • Novi tender za most u Docu: Grad ponovo kreće od projektne dokumentacije

    Novi tender za most u Docu: Grad ponovo kreće od projektne dokumentacije

    Grad Banjaluka ponovo pokreće proceduru za realizaciju dugo najavljivanog mosta u naselju Dolac, ali i ovog puta fokus je na izradi projektne dokumentacije. Raspisan je tender vrijedan 256.410 KM bez PDV-a, kojim se traži izrada kompletne urbanističke i tehničke dokumentacije za planirani most preko Vrbasa i pripadajuće saobraćajne infrastrukture.

    Tender je objavljen 13. marta i odnosi se na otvoreni postupak javne nabavke. Njime Grad traži projektanta koji će izraditi cjelokupno rješenje za most i nove saobraćajne veze u ovom dijelu Banjaluke.

    Prema dostupnim informacijama, planirani most trebalo bi da poveže naselja Dolac i Obilićevo, odnosno Mačvansku ulicu sa Bulevarom vojvode Stepe Stepanovića. Projekat podrazumijeva i šire saobraćajno povezivanje ovog dijela grada.

    Zamišljeno je da se izgrade dva mosta za motorni saobraćaj preko Vrbasa, pješačko-biciklistički most, kao i most preko rijeke Crkvene. Uz to, predviđene su i pristupne saobraćajnice koje bi povezale ključne gradske pravce.

    Lokacija budućeg mosta nalazi se u blizini tvrđave Kastel, u zoni koja ima veliki značaj za gradski saobraćaj. Riječ je o području sa intenzivnim kretanjem vozila i važnoj vezi između istočnog i zapadnog dijela grada.

    U praksi, realizacija ovog projekta mogla bi značajno uticati na tok saobraćaja u centru Banjaluke, posebno na potezu oko Kastela i Bulevara cara Dušana.

    Ideja o mostu u Docu nije nova. Još 2019. godine raspisan je međunarodni konkurs za idejno rješenje, a 2020. godine izrađen je idejni projekat, zajedno sa glavnim projektom prve faze izgradnje.

    Prema dokumentaciji, određeni radovi su već ranije izvedeni, a nova projektna dokumentacija mora biti usklađena sa postojećim planovima i ranijim rješenjima.