VRBAS Media

Autor: INFO

  • Lauš jutros bez linije ka centru

    Lauš jutros bez linije ka centru

    Problemi u gradskom prevozu u Banjaluci iz dana u dan postaju sve izraženiji, a jutrošnja situacija u naselju Lauš dodatno je pojačala nezadovoljstvo građana.

    Prema informacijama do kojih je došao BL portal, jutros od 8 časova nijedan autobus na relaciji Centar–Lauš nije pošao, iako je riječ o jednoj od frekventnijih linija. Istovremeno, autobusi prema Bistrici i Saračici saobraćali su po redu vožnje.

    Putnici navode da su bili prinuđeni da se snalaze kako znaju i umiju.

    „Ušli smo u šesticu za Saračicu jer drugog izbora nije bilo. Autobus je bio prepun, jedva smo stajali“, kaže jedan od putnika za BL portal.

    Zbog izostanka linije prema centru, na stajalištima u Laušu formirane su gužve, a veliki broj građana kasnio je na posao i druge obaveze. Oni upozoravaju da ovakve situacije nisu izuzetak, već sve češća pojava.

    Liniju Centar–Lauš održava prevoznik Bočac Tours, a putnici tvrde da se preskakanje polazaka dešava bez ikakvog obavještenja.

    Sve to dodatno komplikuje svakodnevicu građana, koji već duže vrijeme ukazuju na nepouzdanost gradskog prevoza, neredovne polaske i sve češće gužve u autobusima.

  • Haos za pješake kod Škorpiona: Raskrsnica raskopana sa obje strane

    Haos za pješake kod Škorpiona: Raskrsnica raskopana sa obje strane

    Na raskrsnici kod “Škorpiona”, na spoju Bulevara vojvode Stepe Stepanovića i Ulice Majke Jugovića u Banjaluci, jutros su počeli konkretni radovi na izgradnji kružnog toka, a na terenu su vidljivi bager, kamioni i raskopan trotoar, zbog čega je kretanje pješaka otežano i praktično onemogućeno na pojedinim dijelovima.

    Radovi su intenzivirani već od ranih jutarnjih časova, a duž raskrsnice postavljena je privremena signalizacija koja upućuje pješake na obilazak. Međutim, situaciju dodatno komplikuje činjenica da je i sa druge strane ulice teren u makadamu, pa građani trenutno nemaju jasnu i bezbjednu rutu za prolazak.

    Na licu mjesta mogu se vidjeti i službena vozila grada, dok je dio površine već ograđen i pripremljen za dalje radove. Prisutna mehanizacija ukazuje da je projekat prešao iz faze pripreme u aktivnu fazu izgradnje.

    Zbog raskopanog trotoara i postavljene signalizacije, pješacima se savjetuje da izbjegavaju ovu raskrsnicu, jer je prolaz otežan sa obje strane i u pojedinim dijelovima gotovo neprohodan.

    Tokom dana može se očekivati i dodatno usporavanje saobraćaja, s obzirom na radove i moguće izmjene režima kretanja vozila.

    U sklopu pripremnih radova uklonjena je i stanica za iznajmljivanje bicikala „BL bike“, koja se ranije nalazila na ovoj lokaciji.

    Izgradnja kružnog toka na ovoj raskrsnici, jednoj od opterećenijih u gradu, ima za cilj da dugoročno smanji gužve i poveća bezbjednost, ali će u narednom periodu građani morati računati na otežano kretanje i izmjene u svakodnevnim rutama.

  • Merc: Želim dobar odnos sa Trampom

    Merc: Želim dobar odnos sa Trampom

    Njemački kancelar Fridrih Merc izjavio je da pokušava da održi dobar odnos sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom.Merc je rekao da su generalni sekretar NATO saveza Mark Rute i on vjerovatno jedini lideri koji u ovom trenutku mogu da razgovaraju sa Trampom sa relativnim povjerenjem.

    – Drugi možda imaju više problema sa njim, iz bilo kog razloga. Pokušavam da održim dobar lični odnos, znajući da imamo različite odgovornosti. U svakom slučaju, imam pristup njemu kada su vrata zatvorena – naveo je Merc.

    On je napomenuo da su uslovi teški i da postoje razlike u mišljenjima u posljednje vrijeme kada je riječ o ratu u Iranu i američkim carinama.

    Merc je rekao i da pokušava da sačuva NATO za naredne godine, prenijela je agencija DPA.

    – Svi znaju da to nije baš lako, ali svi znaju i to da ne možemo da se branimo sopstvenim snagama. Ali radimo na tome da osiguramo da postanemo jači – rekao je njemački kancelar.

  • Tramp aktivirao ovlašćenja iz doba Hladnog rata

    Tramp aktivirao ovlašćenja iz doba Hladnog rata

    Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp potpisao je memorandum kojim se nalaže širenje proizvodnje energenata u SAD.

    Dakle, potpisao je memorandum kojim se, pozivanjem na američki Zakon o odbrambenoj proizvodnji, nalaže proširenje domaće proizvodnje nafte, prerade i logističkih kapaciteta kako bi se sprečio nedostatak ključnih industrijskih resursa koji bi mogao ozbiljno da ugrozi nacionalnu odbranu, saopštila je Bela kuća.

    U dokumentu se navodi da je Tramp još 20. januara 2025. izvršnom uredbom proglasio nacionalnu energetsku vanrednu situaciju, ocenivši da nedovoljna proizvodnja, transport i infrastruktura energije predstavljaju pretnju ekonomiji, nacionalnoj bezbednosti i spoljnoj politici SAD.

    Američki predsednik je istakao da zastarela i ograničena elektro-energetska mreža, kao i zavisnost od uvozne opreme i poremećaji u lancima snabdevanja, dodatno povećavaju ranjivost zemlje u slučaju rata, katastrofa ili ekonomskih poremećaja.

    Posebne predsedničke odluke odnose se i na razvoj velike energetske infrastrukture, kao i na proširenje kapaciteta za transport, preradu i skladištenje prirodnog gasa i tečnog prirodnog gasa (LNG).

    Tramp je ocenio da su ovi sektori ključni za odbrambene operacije SAD i energetsku bezbednost saveznika, upozorivši da bi nedovoljni kapaciteti mogli da izlože zemlju i partnere ozbiljnim rizicima u kriznim situacijama.

    Kako navodi Bela kuća, u cilju ubrzanja realizacije Tramp je odlučio da privremeno ukine pojedine zakonske procedure predviđene Zakonom o odbrambenoj proizvodnji kako bi se omogućilo brže proširenje proizvodnje i infrastrukture u energetskom sektoru.

    Zakon o obrambenoj proizvodnji potiče iz razdoblja Hladnog rata i usmeren je na povećanje proizvodnje roba važnih za nacionalnu bezbednost.

  • Šta je na stolu u pregovorima BiH i Hrvatske o graničnim prelazima

    Šta je na stolu u pregovorima BiH i Hrvatske o graničnim prelazima

    BiH i Hrvatska pregovaraju o graničnim prelazima s ciljem zaključivanja novog međudržavnog sporazuma na tom polju, a nadležni vjeruju da bi na određenim lokacijama moglo doći do promjene režima rada te samih naziva.

    Pregovori nakon godina otvorenih pitanja

    Granični prelazi između BiH i Hrvatske u fokusu su još od 2013. kada je ta država postala punopravni član EU. Novo svjetlo na ovo polje bačeno je zbog problema u vezi sa zvaničnim puštanjem u funkciju novoizgrađenog mosta i prelaza kod Gradiške, usljed opstrukcija člana Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje BiH iz reda bošnjačkog naroda.

    Uz to, otvoreno je i pitanje kategorizacija prelaza Svilaj za koji je nedavno potvrđeno, a na insistiranje Srpskog građanskog udruženja “Posavina” iz Odžaka, na čijoj teritoriji se nalazi, da u aktima nema prelaza tog imena te da isti i ne može da nosi to ime jer je riječ o naselju u Hrvatskoj.

    Problema sa prelazom godinama imaju i u Novom Gradu, a za “Glas Srpske” je potvrđeno da je od kraja 2025. do danas održano nekoliko sastanaka s ciljem zaključivanja novog ugovora.

    Šta donosi novi sporazum

    Aktivnosti nadležnih su, naime, popisane u izvještaju o realizaciji Akcionog plana sprovođenja strategije integrisanog upravljanja granicom u BiH za 2025. iza kojeg stoji Ministarstvo bezbjednosti BiH.

    U dijelu koji se tiče međunarodne saradnje, nadležni tvrde da su načinjeni značajni iskoraci. Održano je, kako piše, nekoliko bitnih sastanaka sa delegacijama susjednih država, a na spisku je i sastanka s početka decembra 2025. u Zagrebu o usaglašavanju teksta novog ugovora o prelazima između BiH i Hrvatske na kome je potvrđeno da su obje strane spremne na pojedinim prelazima uspostaviti dodatne, asimetrične, inspekcijske službe sa svake strane što treba odrediti i u ugovoru.

    Da su određeni pregovori u toku potvrđeno je u Ministarstvu bezbjednosti BiH.

    Predsjedništvo BiH donijelo je, naveli su odgovorima na pitanja “Glasa“, u julu 2022. godine Odluku o pokretanju postupka za vođenje pregovora radi zaključivanja Ugovora između BiH i Hrvatske o graničnim prelazima.

    Dio pregovaračkog procesa čine predstavnici svih nadležnih graničnih službi u BiH, a resor bezbjednosti je pokrenuo aktivnosti na izradi novog ugovora o graničnim prelazima.

    – Prvi sastanak pregovaračkih delegacija BiH i Hrvatske o usaglašavanju novog ugovora o graničnim prelazima održan je u decembru 2025. godine. Prije samog sastanka obje delegacije su diplomatskim putem razmijenile prijedloge teksta novog ugovora. Predložene novine odnose se na povećanje broja graničnih prelaza najviše kategorije i na određen broj predloženih prekategorizacija graničnih prelaza iz niže u više kategorije – kazali su u Ministarstvu, dodajući da je drugi sastanak pregovaračkih delegacija održan u Sarajevu 10. februara ove godine.

    Promjene naziva i kategorija

    Zaključivanjem novog ugovora između BiH i Hrvatske, tvrde, biće osigurani uslovi za lakši prelazak granice, odnosno uspostavljanje jednostavnog i efikasnog sistema kontrole prelaska u skladu sa zakonodavstvom i standardima EU u dijelu koji se odnosi na prelaze i kontrolu prelaska državne granice.

    – Takođe, definisaće se kategorije novoizgrađenih prelaza u Svilaju i Gradiški, kao i promjena kategorije i naziva drugih graničnih prelaza između BiH i Hrvatske – zaključili su u nadležnom Ministarstvu.

    Novo svjetlo na priču o graničnim prelazima između BiH i Hrvatske bacili su i problemi sa kojima su susreću profesionalni vozači.

    Noviteti kod Srpca

    Savjet ministara je zadužio Ministarstvo komunikacija i transporta BiH da razmotri inicijativu o izgradnji mosta preko Save između Srpca u Republici Srpskoj i Davora u Hrvatskoj i uspostavljanju graničnog prelaza, kako bi bio olakšan prelaz za ljude i robu.

    Inicijativu za to podnio je nedavno poslanik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Milan Petković.

  • Rusi objavili: Teritorija je potpuno oslobođena

    Rusi objavili: Teritorija je potpuno oslobođena

    Načelnik Generalštaba ruske vojske Valerij Gerasimov izjavio je da su ruske trupe u potpunosti završile oslobađanje Luganske Narodne Republike, prenijela je Ria Novosti.

    Govoreći na komandnom mjestu kombinovane formacije ruske “Južne” grupe snaga, Gerasimov je rekao da je “oslobođenje Luganske Narodne Republike u potpunosti završeno”.

    On je dodao da Zajednička grupa snaga trenutno napreduje u svim pravcima.

    Prema njegovim riječima, tokom marta i aprila ruske trupe su oslobodile 34 naselja i oko 700 kvadratnih kilometara teritorije.

    Prema njegovim riječima, ukrajinska vojna komanda pokušava da “prikrije” poraz iz februara i marta kroz informativnu kampanju o navodnom vraćanju 480 kilometara teritorije.

  • Trinaesta plata u Srpskoj: Velika očekivanja, još veće sumnje

    Trinaesta plata u Srpskoj: Velika očekivanja, još veće sumnje

    Priča o uvođenju 13. plate u Republici Srpskoj i dalje izaziva veliku pažnju javnosti, ali i podijeljena mišljenja među radnicima i poslodavcima.

    Dok dio zaposlenih očekuje da bi dodatna plata mogla postati praksa koja bi popravila njihov finansijski položaj, drugi sumnjaju da će se takva ideja uopšte realizovati. Skepticizam je posebno izražen među radnicima u privatnom sektoru, koji smatraju da poslodavci nisu spremni da izdvoje dodatna sredstva za ovu namjenu.

    Podsjećanja radi, lider SNSD-a Milorad Dodik nakon sastanka sa privrednicima najavio je mogućnost uvođenja 13. plate, uz napomenu da ona ne bi bila predmet oporezivanja.

    Poslodavci su, s druge strane, poručili da nemaju principijelnih primjedbi na ovu ideju, ali naglašavaju da dodatna isplata zavisi isključivo od poslovnih rezultata. Kako ističu, samo firme koje ostvare dovoljan profit moći će sebi priuštiti takav trošak.

    U javnom prostoru, naročito na društvenim mrežama, vodi se živa rasprava o tome koliko je ova mjera realna. Građani izražavaju sumnju da će većina poslodavaca, čak i u slučaju većih prihoda, biti spremna da dio dobiti podijeli sa zaposlenima.

    Komentari ukazuju i na bojazan da bi 13. plata mogla ostati rezervisana uglavnom za zaposlene u javnom sektoru, dok bi radnici kod privatnika ostali bez takvih benefita. Pojedini upozoravaju i na mogućnost zloupotreba, poput preusmjeravanja dijela redovne plate u neoporezive naknade.

    Iz Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske ocjenjuju da bi ova mjera mogla doprinijeti poboljšanju standarda radnika, ali naglašavaju da je potrebno ispuniti određene uslove prije njene primjene. Prema njihovim najavama, zakonsko rješenje moglo bi biti definisano u narednih mjesec ili dva, dok bi eventualna isplata bila moguća krajem godine.

    Predstavnici Saveza sindikata Republike Srpske smatraju da bi efikasnije rješenje bilo drugačije definisati postojeća prava radnika. Umjesto uvođenja 13. plate, predlažu da Vlada utvrdi minimalni iznos regresa koji bi bio neoporeziv, po uzoru na naknade za topli obrok i prevoz.

    Prema njihovom stavu, takav model bi bio sigurniji za radnike, jer je regres zakonski obavezan, dok isplata 13. plate ostaje na dobrovoljnoj osnovi i zavisi od odluke poslodavca.

    Na kraju, iako se ideja o dodatnoj plati predstavlja kao potencijalno značajan iskorak, ostaje otvoreno pitanje koliko je ona zaista ostvariva u praksi i ko će od nje imati konkretnu korist.

  • Stoilković: Pobjeda Radeva važna za odnose sa EU ali i prvim komšijama, Sjevernom Makedonijom

    Stoilković: Pobjeda Radeva važna za odnose sa EU ali i prvim komšijama, Sjevernom Makedonijom

    Bivši bugarski predsjednik Rumen Radev i njegova stranka Progresivna Bugarska apsolutni su pobjedinici parlamentarnih izbora u Bugarskoj. Osvojili su više od 120, od 240 poslaničkih mjesta. U Narodnu skupštinu ulaze još četiri političke grupacije.

    Pobjeda Radeva važna je za odnose sa Evropskom unijom ali i prvim komšijama- Sjevernom Makedonijom, kaže potpredsjednika Vlade Sjeverne Makedonije Ivan Stoilković.

    – Pobjeda Radeva mijenja mnogo toga, to je političar koji kontoliše politički život u Bugarskoj. U pitanju je veoma ozbiljna politička figura. Sada je i stabilna burarska vlada što otvara novi kvalitet u odnosima, odnosno to je put za rješenje problema dvije zemlje. Otvorenost za razgovor postoji, sa bugarskim predsjednikom, znači vrata su širom otvorena što je najvažnije  – rekao je Stoilković.

    Kompleksan prostor je pred nama, kaže dalje Stoilković.

    – Treba imati u vidu da Radev neće ispustiti dobre odnose sa EU. Pretpostavljam da će voditi računa da bude u “sredini”, da koristi povoljnu poziciju Bugarske i da gradi nove odnose sa EU i regionom. Proces suverenističkih pokreta u EU je narastao i svaka analiza govori da su ti procesi nepovratni. Očigledno da ono što se decenijama događalo sada se događa za nekoliko mjeseci – naveo je Stoilković.

    Predsjednica Sjeverne Makedonije Gordana Siljanovska-Davkova rekla je da očekuje da će sa Radevim tražiti novo rješenje bilateralnog spora koji koči evropski put Sjeverne Makedonije.

    – Sada je totalno drugačija situacija, Bugarska ima stabilnu političku većinu, s druge strane imamo,otvorenost Sjeverne Makedonije za rješenja, to je znači jedna potpuno nova situcija, koliko će se to koristiti vidjećemo – zaključio je Stoilković.

  • Ukrajina odbacuje ruske ultimatume

    Ukrajina odbacuje ruske ultimatume

    Stalni predstavnik Ukrajine pri UN Andrij Meljnik izjavio je da Ukrajina odbacuje ruske ultimatume i da neće odustati ni od jednog dijela svoje teritorije.

    Meljnik je na sjednici Savjeta bezbjednosti rekao da se Ukrajina “bori za svoju domovinu”, dok Rusija, kako je naveo, ostvaruje minimalne teritorijalne dobitke uz velike gubitke na bojnom polju, prenio je Ukrinform.

    Prema njegovim riječima, Rusija u prosjeku gubi 254 vojnika za svaki kvadratni kilometar ukrajinske teritorije koji zauzme.

    On je uporedio ove podatke sa sovjetsko-finskim ratom, 1939-1940, navodeći da je tada cijena ljudskih života po kvadratnom kilometru bila približno sto puta niža.

    Meljnik je iznio proračune prema kojima bi Rusija, da bi zauzela cijelu teritoriju Donjecke oblasti, morala da pošalje u smrt još najmanje milion i po vojnika, čime bi ukupni gubici premašili tri miliona.

    Dodao je da bi, pri sadašnjem tempu napredovanja, pokušaj okupacije cijele Ukrajine trajao oko 183 godine i zahtijevao više od 122 miliona života ruskih vojnika.

    Ukrajinski diplomata je rekao da Rusija zahtijeva povlačenje ukrajinskih trupa iz Donjecke oblasti kao uslov za pregovore, ali je naglasio da Ukrajina odbacuje takve zahtjeve.

    “Nikada nećemo ostaviti ni jedan kvadratni milimetar naše zemlje. Nikada nećemo ostaviti nijednog našeg građanina”, rekao je Meljnik.

    Sjednica Savjeta bezbjednosti UN održana je povodom najnovijeg granatiranja ukrajinskih gradova od strane Rusije.

  • Lori Čavez – DeRemer podnijela ostavku

    Lori Čavez – DeRemer podnijela ostavku

    Američka ministarka rada Lori Čavez – DeRemer napušta tu poziciju, kako bi preuzela novu poziciju u privatnom sektoru, saopštila je Bijela kuća.

    Njeno mjesto preuzeće zamjenik sekretara tog sektora Kit Sonderling, koji će obavljati dužnost kao vršilac dužnosti, prenosi CBS njuz.

    Nakon što je to objavljeno Čavez-DeRemer je saopštila da je bila “čast i privilegija” služiti u administraciji, prenosi Tanjug.

    CBS navodi da je ona još jedan član kabineta predsjednika Donalda Trampa koji je napustio administraciju u posljednjih nekoliko nedjelja, nakon državnog tužioca pem Bondi i ministarke za unutrašnju bezbjednost Kristi Noem.

    Američki mediji su pisali o Čavez-DeRemer navodeći da njeno ponašanje istražuje interni nadzorni organ Ministarstva rada.

    Njujork tajms pisao je prošle nedjelje da je glavni inspektor odjeljenja pregledao tekstualne poruke koje su Čavez-DeRemer, njeni glavni pomoćnici i članovi porodice slali mladim službenicima, a njenom suprugu zabranjen je ulazak u sjedište odjeljenja u Vašingtonu, nakon što su dvije žene koje tamo rade prijavile da ih je neprimjereno dodirivao.

    Čavez-DeRemer je prethodno služila jedan mandat kao republikanska kongresmenka iz Oregona.