VRBAS Media

Autor: INFO

  • Dmitrijev: Evropljani će se suočiti sa teškim životom zbog EU i britanske rusofobije

    Dmitrijev: Evropljani će se suočiti sa teškim životom zbog EU i britanske rusofobije

    Predsjednik Ruskog fonda za direktne investicije (RDIF) i specijalni predstavnik ruskog predsjednika za investicije i ekonomsku saradnju sa inostranstvom Kiril Dmitrijev upozorio je da će se obični stanovnici Evrope suočiti sa teškoćoma, jer, kako je naveo, rusofobične evropske i britanske birokrate odbacuju pouzdanu i jeftinu rusku naftu.

    – Kada sjedite bez klima uređaja, ne možete da koristite auto, nemate posao i ne možete da platite račune, sjetite se da su Ursula (Fon der Lajen, predsjednica Evropske komisije), Kaja (Kalas, šefica evropske diplomatije) i drugi rusofobični birokrati iz EU/UKR ovo izazvali odbijajući pouzdane i jeftine ruske energetske isporuke – napisao je Dmitrijev na društvenoj mreži Iks.

    Rusija je više puta saopštila da je Zapad napravio ozbiljnu grešku odbijajući da kupuje energetske resurse od Rusije, što bi je moglo dovesti u novu, intenzivniju zavisnost zbog viših cijena.

    Moskva tvrdi da oni koji su odbili da kupuju ruske energente i dalje ih zapravo kupuju preko posrednika po višim cijenama i da će nastaviti da kupuju ruski ugalj, naftu i gas.

  • Amerika blizu ciljeva: Tramp govori o okončanju vojne kampanje

    Amerika blizu ciljeva: Tramp govori o okončanju vojne kampanje

    Predsjednik SAD-a Donald Tramp je u novoj objavi na Trut Soušalu nagovijestio da bi se Amerika uskoro mogla povući iz rata s Iranom.

    U objavi na društvenoj mreži čiji je vlasnik, Tramp je između redova provukao ideju da se Amerika povuče iz napada na Iran.

    „Veoma smo blizu ostvarenja naših ciljeva dok razmatramo postepeno okončanje naših velikih vojnih napora na Bliskom istoku u vezi s terorističkim režimom Irana“, napisao je Tramp.

    Istakao je i sedam ciljeva za koje smatra da su ispunile američke snage od početka rata s Iranom.

    „Ciljevi su bili: potpuno degradirati iranske raketne kapacitete, lansere i sve što je s njima povezano; uništiti iransku odbrambenu industrijsku bazu; eliminisati njihovu mornaricu i vazdušne snage, uključujući protivvazdušnu odbranu; nikada ne dozvoliti Iranu da se približi nuklearnim kapacitetima i uvijek biti u poziciji da SAD mogu brzo i snažno reagovati na takvu situaciju, ukoliko do nje dođe; na najvišem nivou zaštititi naše saveznike na Bliskom istoku, uključujući Izrael, Saudijsku Arabiju, Katar, Ujedinjene Arapske Emirate, Bahrein, Kuvajt i druge“, dodao je američki predsjednik.

    Komentarisao je i pitanje Hormuškog moreuza, koje je došlo u fokus aktuelnih dešavanja na Bliskom istoku.

    „Hormuški moreuz će, po potrebi, morati biti čuvan i nadziran od strane drugih država koje ga koriste. Sjedinjene Američke Države to ne čine. Ako bude potrebno, pomoći ćemo tim zemljama u njihovim naporima oko Hormuza, ali to ne bi trebalo biti potrebno kada se iranska prijetnja ukloni. Važno je naglasiti da će to za njih biti laka vojna operacija“, poručio je Donald Tramp.

  • Odgađanje samita ide u korist Pekinga?

    Odgađanje samita ide u korist Pekinga?

    Zahtjev američkog predsjednika Donalda Trampa za odgađanje važnog samita s kineskim liderom Si Đinpingom mogao bi ići u korist Pekinga.

    Da bi Peking mogao profitirati smatraju izvori Si-En-Ena koji ističu da je Iran strateški partner Kine na Bliskom istoku.

    A ako Tramp izgubi kontrolu nad sukobom koji već prijeti svjetskim zalihama nafte i globalnom ekonomskom rastu, to bi moglo ojačati poziciju Kine u trgovinskim pregovorima, ukoliko oni budu nastavljeni.

    Peking nikada nije formalno potvrdio posjetu i još nije dao službeni odgovor na Trampovo predloženo odgađanje.

    Tramp je izjavio da Kina nema ništa protiv odgađanja sastanka koji je, prema Bijeloj kući, prethodno bio zakazan za 31. mart.

    Glasnogovornik kineskog ministarstva spoljnih poslova Lin Đijen je u srijedu izjavio da samiti lidera igraju nezamjenjivu ulogu u vođenju bilateralnih odnosa.

    Međutim, iza kulisa i dalje postoji oprez. Samit se možda i dalje nužno neće održati kako je planirano, uz mogućnost da se Kina ili SAD odluče povući iz razgovora.

    „Ako rat u Iranu prouzrokuje velike žrtve kineskih građana ili veliku štetu na kineskoj imovini u regionu, onda Tramp neće moći doći“, rekao je izvor, opisujući jednu od očiglednih crvenih linija Pekinga.

  • Tržni centri preuzeli kupce, Gospodska traži novu ulogu

    Tržni centri preuzeli kupce, Gospodska traži novu ulogu

    Gospodska ulica u centru Banjaluke sve više mijenja svoju namjenu, pa umjesto trgovina prostor preuzimaju ugostiteljski objekti, što bi, prema očekivanjima, moglo unijeti više života u ovaj dio grada.

    Već sada su na mjestima nekadašnjih radnji otvorena dva nova lokala, dok su brojni izlozi mjesecima ranije bili prazni i zapušteni. Takav razvoj situacije dodatno potvrđuje trend prema kojem se Gospodska udaljava od svoje nekadašnje uloge trgovačke zone.

    Mlađi stanovnici Banjaluke navode da ovu ulicu danas rijetko biraju za kupovinu, već je posjećuju uglavnom zbog kafe i druženja. Kako ističu, veće nabavke planiraju u tržnim centrima, gdje su im na raspolaganju različiti sadržaji na jednom mjestu, uključujući i parking.

    Neki od njih kažu da kroz Gospodsku uglavnom prolaze usput, bez posebnog razloga da se zadrže, jer, kako navode, nedostaje raznovrsnija ponuda koja bi ih privukla.

    Gradonačelnik Draško Stanivuković ranije je predstavio ideju preuređenja centralnog dijela grada, uključujući Gospodsku ulicu, s naglaskom na razvoj ugostiteljskih sadržaja, uređenje prostora i dodatno ozelenjavanje. Međutim, detalji o realizaciji tih planova za sada nisu poznati, jer iz Gradske uprave nije bilo odgovora na upite o trenutnom statusu projekta.

    Ipak, dio trgovina i dalje opstaje zahvaljujući stalnim kupcima. Prodavci navode da su to uglavnom dugogodišnje mušterije, dok se veći obim kupovine preselio u tržne centre, gdje je frekvencija posjetilaca znatno veća.

    Pojedini građani podsjećaju da je Gospodska nekada bila jedna od glavnih šoping destinacija u gradu, posebno dok su radnje poznatih brendova privlačile veći broj kupaca. Zatvaranje takvih prodavnica dodatno je uticalo na smanjenje interesovanja za kupovinu u ovoj ulici.

    S druge strane, neki ističu da Gospodska, uprkos promjenama, i dalje ima poseban ambijent i značaj u odnosu na tržne centre, ali da visoke zakupnine predstavljaju ozbiljan izazov za opstanak trgovina.

    Sagovornici su saglasni da je potrebno pronaći rješenje koje će spriječiti dalju pojavu praznih i zapuštenih lokala, te vratiti sadržaj koji će privući veći broj posjetilaca u ovu centralnu gradsku ulicu.

  • Sve više smeća na ulicama

    Sve više smeća na ulicama

    Dok gradonačelnik Draško Stanivuković sve češće govori o širim političkim temama, u javnosti se istovremeno otvara pitanje rješavanja komunalnih i infrastrukturnih problema u Banjaluci.

    Sa dolaskom proljeća, među građanima i dijelom lokalnih predstavnika sve su izraženije primjedbe na stanje u oblastima poput odvoza otpada, grijanja, zagađenja i održavanja putne infrastrukture. U fokusu kritika su i regulacioni planovi, čija realizacija, kako se navodi, kasni.

    Premijer Republike Srpske Savo Minić izjavio je da Vlada radi na ublažavanju posljedica aktuelne krize, ističući da lokalne vlasti treba da budu usmjerene na rješavanje pitanja od značaja za građane.

    Prema navodima odbornika u Skupštini grada Saše Gligorića, realizacija najavljenih aktivnosti na uređenju grada i sanaciji saobraćajnica odvija se sporije od očekivanog. Slične primjedbe odnose se i na stanje komunalne higijene, gdje građani ukazuju na neredovan odvoz otpada i prisustvo divljih deponija u pojedinim dijelovima grada.

    Stanovnici naselja Lazarevo navode da je problem odlaganja otpada posebno izražen u blizini frekventnih lokacija, te predlažu postavljanje dodatnih kontejnera i intenzivniji rad nadležnih službi. Istovremeno, pojedini dijelovi grada suočavaju se sa oštećenjima kolovoza i nedovoljno održavanom putnom infrastrukturom.

    Odbornik Bogoljub Zeljković ukazuje da su problemi u saobraćaju prisutni kako u centralnim, tako i u prigradskim i ruralnim područjima, gdje je infrastruktura dodatno opterećena. Uprkos ranijim najavama unapređenja saobraćaja, gužve u vršnim terminima i dalje predstavljaju izazov za vozače.

    Kada je riječ o infrastrukturnim projektima, ističe se značaj podrške institucija Republike Srpske, uključujući izgradnju kružnih tokova i mosta u Česmi. S druge strane, pojedini projekti, poput mosta u Docu, još nisu realizovani u planiranom obimu.

    Dodatni izazov predstavlja i nedostatak parking mjesta, što je, prema riječima odbornika, posljedica povećanog broja vozila i nedovoljno razvijene parking infrastrukture.

    Sagovornici ocjenjuju da su ovi problemi povezani i sa nedovoljno definisanim urbanističkim planovima, što utiče na dugoročno uređenje grada. U takvim okolnostima, pitanje prioriteta i dinamike rješavanja lokalnih problema ostaje jedna od tema u javnom prostoru.

  • Tusk: Brisel nema plan B za Ukrajinu

    Tusk: Brisel nema plan B za Ukrajinu

    EU nema rezervni plan da vojni zajam od 90 milijardi evra plasira Ukrajini, jer Mađarska nastavlja da blokira tu inicijativu, izjavio je poljski premijer Donald Tusk.

    “Ne postoji plan B”, rekao je Tusk na konferenciji za novinare prije nego što je napustio Brisel nakon samita EU.

    On je napomenuo da ako bilo koja zemlja, u ovom slučaju Mađarska, nastavi da blokira izmjene budžeta bloka, uspjeće u tome.

    Tusk je stav Budimpešte pripisao predstojećim parlamentarnim izborima, zakazanim za 12. april.

    On smatra da EU neće moći da aktivira finansijsku pomoć Ukrajini do 12. aprila.

    Premijeri Mađarske i Slovačke Viktor Orban i Robert Fico blokirali su na samitu EU odluku o vojnom zajmu od 90 milijardi evra za Ukrajinu i 20. paket sankcija Rusiji.

    Učesnici sastanka su u saopštenju naveli da je 25 od 27 članica EU podržalo mjere za čije usvajanje je potreban konsenzus, pa se očekuje da Evropski savjet ponovo razmotri tu temu na svom narednom okupljanju, prenosi Srna.

  • Fico: EU potrebni jaki lideri i pragmatična spoljna politika

    Fico: EU potrebni jaki lideri i pragmatična spoljna politika

    Evropska unija je nemoćna kada se radi o zaustavljanju zaraćenih strana u nastavku sukoba na Bliskom istoku, izjavio je slovački premijer Robert Fico.

    – Članice EU nemaju želju da budu direktno uključene u sukob na Bliskom istoku, koji se odvija veoma drugačije od onoga što je američka administracija očekivala – ocijenio je Fico.

    On je istakao da je EU nemoćna da interveniše.

    – Posmatramo ovo i nemamo realne šanse da odlučno intervenišemo i kažemo “dosta” – rekao je Fico.

    Prema njegovim riječima, bloku su potrebni jaki lideri i pragmatična spoljna politika.

    – Glavni fokus treba da bude na ekonomiji i ekonomskom rastu članica – naglasio je Fico.

    On je dodao da se norme međunarodnog prava više ne poštuju u svijetu i da EU primjenjuje dvostruke aršine kada se radi o sukobima na Bliskom istoku i u Ukrajini.

  • Kojić: Izjava bošnjačkih predstavnika satkana od mržnje prema Srbima

    Kojić: Izjava bošnjačkih predstavnika satkana od mržnje prema Srbima

    Poslanik SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Milorad Kojić izjavio je Srni da bošnjački predstavnici izjavom o navodnoj islamofobiji pokušavaju da pravdaju srbofobiju i odnos koji u FBiH imaju prema srpskom narodu.

    – I ta izjava je sama po sebi satkana od mržnje prema Srbima. Ima za cilj da objedini bošnjačko političko tijelo i da kroz to nastave sa procesom stvaranja unitarne BiH i traže nove partnere u tom preslagivanju – rekao je Kojić u podkastu Srne.

    Kojić ističe da je u Sarajevu izražena srbofobija i da srpski politički predstavnici rade u teškoj atmosferi, o čemu svjedoče i vrijeđanje koja je i sam zajedno sa šefom Kluba poslanika SNSD-a Sanjom Vulić doživio na posljednjoj sjednici Predstavničkog doma, kada im je novinar federalnog medija uputio riječi “Marš, četnici”.

    – Koleginica Sanja Vulić i ja smo podnijeli kirivčnu prijavu. Izostala je reakcija bilo koje ambasade, osim Misije OEBS-a u BiH, koja je smatrala da je to nedolično ponašanje. Uputili smo ambasadama dopis da vidimo kakvo je njihovo razmišljanje – kaže Kojić.

    Kojić u novoj epizodi podkasta Srne, između ostalog, govori i o tome zašto je prihvatljiva saradnja a ne članstvo u NATO savezu, novim izbornim tehnologijama i spornoj odluci CIK-a.

  • Poslodavci Srpske i FBiH: Riješiti problem prevoznika, u suprotnom i mi izlazimo na ulice

    Poslodavci Srpske i FBiH: Riješiti problem prevoznika, u suprotnom i mi izlazimo na ulice

    Unija udruženja poslodavaca Republike Srpske i Udruženje poslodavaca Federacije BiH upozorili su danas nadležne institucije i javnost da blokade graničnih prelaza mogu dovesti u pitanje opstanak domaćih kompanija i cjelokupne ekonomije.

    – Iako su predstavnici domaćih institucija u proteklim danima intenzivirali aktivnosti, konkretno rješenje za problem boravka profesionalnih vozača iz BiH u Evropskoj uniji i dalje nije ponuđeno, te je izvjesno da će najavljene blokade prevoznika biti i realizovane, zbog čega ponovo upozoravamo nadležne institucije i javnost da blokade graničnih prelaza mogu dovesti u pitanje opstanak domaćih kompanija i cjelokupne ekonomije – navedeno je u zajedničkom saopštenju Unije udruženja poslodavaca Srpske i Udruženja poslodavaca FBiH.

    Navode da ograničenja sa kojima se suočavaju profesionalni vozači već sada ozbiljno narušavaju kontinuitet poslovnih procesa, otežavaju ispunjavanje ugovornih obaveza i usporavaju robne tokove.

    Dodaju da takve okolnosti direktno ugrožavaju stabilnost privrednih društava, njihovu pouzdanost na inostranim tržištima, ali i funkcionisanje šireg lanca snabdijevanja.

    Poslodavci tvrde da “nadležne institucije Savjeta ministara za sve ove godine nisu ništa uradile na rješenju problema prevoznika”.

    Poručuju da je krajnje vrijeme da se Savjet ministara ozbiljno uključi u rješenje problema prevoznika i da u dogovoru sa Hrvatskom u najkraćem roku, najkasnije tokom naredne sedmice, riješi probleme stanja na granicama i sprečavanja prolaska robe iz BiH prema Evropskoj uniji i obrnuto.

    – Paralelno, tražimo hitno održavanje zajedničkog sastanka predsjedavajuće Savjeta ministara sa predsjednicima entitetskih vlada i predstavnicima poslodavaca i prevoznika, na kojem će se ponuditi rješenje za probleme prevoznika ili donijeti odluka o donošenju vanrednih zaštitnih mjera za poslodavce, a u konačnici i vanrednog stanja, kako poslodavci ne bi plaćali penale za neisporučenu robu, i kako bi preduzeća koja budu ugrožena ovom situacijom mogla podnijeti zahtjev za odgodu plaćanja kredita. U suprotnom, smatramo sasvim opravdanim blokade nadležnih institucija s ciljem realizacije preuzetih obaveza, jer krivci nisu na granicama, nego u institucijama – poručuju poslodavci Srpske i FBiH.

    Dalje kažu da postoji mogućnost, ukoliko nadležne institucije ne postignu rješenje i dogovor sa prevoznicima, da i poslodavci čiji bi rad bio zaustavljen blokiranjem granica, zajedno sa svojim radnicima, izađu na ulice.

    – Ako se jednima toleriše blokada granica zbog svojih specifičnih problema, onda je isto dozvoljeno i drugima čiji bi rad i poslovanje bili ugroženi blokedom graničnih prelaza. Naglašavamo da bi nove blokade graničnih prelaza mogle izazvati niz nepredviđenih okolnosti koje mogu ugroziti, ne samo funkcionisanje ekonomskog, nego i sistema u cjelini – poručuju poslodavci.

    Naglašavaju da su “institucije dužne da obezbijede slobodu kretanja ljudi i roba, i da se, ako to izostane, stvaraju uslovi za tužbe poslodavaca prema državi, jer, jednostavno, neko mora i finansijski odgovarati za štete koje nastanu zbog nemogućnosti realizacije poslovnih aktivnosti”.

    Unija poslodavaca Republike Srpske i Udruženje poslodavaca u Federaciji BiH još jednom naglašavaju nužnost hitnog i sinergijskog djelovanja svih institucija na rješavanju ovih problema i izražavaju spremnost da doprinesu rješenjima koja će obezbijediti stabilnost i izvjesnost poslovanja, navedeno je u saopštenju.

  • Dodik-Mandić: Složno raditi u korist srpskog naroda

    Dodik-Mandić: Složno raditi u korist srpskog naroda

    Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik sastao se danas u Banjaluci sa predsjednikom Skupštine Crne Gore Andrijom Mandićem.

    Dodik je rekao da nastavlja da teži dobrim odnosima sa Crnom Gorom, iako ova zemlja u prošlosti nije pokazivala dobar odnos prema Republici Srpskoj.

    – Ignorisala je za vrijeme vlasti Mila Đukanovića činjenicu da je Republika Srpska nezaobilazni faktor u Dejtonskom sporazumu. Više su se bazirali na kontakte sa Sarajevom, zanemarivajući Srpsku, a danas je to malo bolje zahvaljujući Mandiću koji razumije realnost – rekao je Dodik.

    Dodao je da sa Mandićem želi da nastavi međupartijsku saradnju i da su Mandićeva partija i SNSD dokazane patriotske snage koje su u nemogućim okolnostima prioritet u svom političkom radu stavile na nacionalni i narodni interes.

    – Mandić je zbog toga prolazio razne torture u Crnoj Gori, prošao sam i ja i prolazim ih i dalje, jer uporno branim naš nacionalni identitet – rekao je Dodik.

    Dodik je rekao da postoji političko opredjeljenje za nastavak evropskog puta, ali da to mora biti pod uslovima prihvatljivim za Republiku Srpsku, a ne pod ponižavajućim, kakvi su do sada bili.

    – Idemo tim putem, ali sa mnogo negativnih iskustava da se svakim od tih projekata ide na dodatnu centralizaciju i unitarizaciju BiH. Tu smo oprezni, ali naš glavni strateški cilj jeste eventualna EU – rekao je Dodik, dodajući da Evropa ima ozbiljne probleme.

    Mandić je rekao da je neophodno da političke organizacije iz Crne Gore, Republike Srpske i Srbije imaju dobru komunikaciju i da rade složno u korist srpskog naroda, gdje god da živi.

    – Dodika sam upoznao o stepenu koji je dostigla Crna Gora na putu prema EU. Sve države u kojima živi srpski narod opredijeljene su da budu na evropskom putu i dio Unije. Crna Gora je sticajem okolnosti najdalje odmakla na tom putu – rekao je Mandić.

    On je istakao da granice koje su uspostavljene nisu prepreka kulturnom, duhovnom, a ni svakom drugom identitetu koji karakteriše srpski narod.