VRBAS Media

Autor: INFO

  • Počinje ključna faza sukoba SAD i Irana

    Počinje ključna faza sukoba SAD i Irana

    Dolazak dodatnih američkih snaga na Bliski istok i prijetnje predsjednika Donalda Trampa da će „zbrisati“ iransku energetsku infrastrukturu označavaju moguću završnicu trenutnog sukoba.

    Kako piše američki list Washington Post, glavni cilj američko-izraelskih operacija sada je preuzimanje kontrole nad Hormuškim moreuzom i ključnim energetskim postrojenjima.

    Otvaranje ovog moreuza, koji predstavlja ključni kanal za globalno snabdijevanje energijom, postalo je najvažniji cilj rata. Američki i izraelski zvaničnici smatraju da bi razbijanje iranske kontrole nad ovim područjem omogućilo Trampu da privede sukob kraju uz proglašenje pobjede i zaustavi rastuću globalnu energetsku krizu.

    Očekivanja da će nova faza rata uskoro početi dodatno su pojačana dolaskom masovne američke vatrene moći. Fokus je na specijalizovanim jedinicama koje su već na putu.

    Prema navodima Washington Posta, kontingent od 4.500 američkih mornara i marinaca kreće se prema Bliskom istoku. Ove snage uključuju pješadijski desantni bataljon, podršku borbenih helikoptera, eskadrilu borbenih aviona F-35 i oklopna amfibijska vozila.

    Pentagon je dodatno ubrzao raspoređivanje 11. marinske ekspedicione jedinice iz San Diega. Jedan visoki izraelski zvaničnik za Washington Post je, pod uslovom anonimnosti, izjavio: „Ti marinci sigurno nisu došli za ukras.“

    Novo američko raspoređivanje signalizira plan preuzimanja ostrva i kontrole nad moreuzom, tvrdi isti zvaničnik, misleći na ostrvo Harg, ključno iransko čvorište za izvoz nafte.

    Rastuća zabrinutost SAD-a i Izraela dodatno je pojačana Trampovim ultimatumom objavljenim na platformi Truth Social, gdje je zaprijetio da će, ukoliko Iran ne otvori Hormuški moreuz u roku od 48 sati, SAD „udariti i zbrisati“ iransku energetsku infrastrukturu.

    Iako Trampova administracija traži dodatna sredstva od Kongresa za finansiranje operacija, njegovi saveznici ga ohrabruju da ide do kraja. U međuvremenu, operacije osiguranja moreuza mogle bi trajati sedmicama i izložiti američke snage ozbiljnim rizicima.

    Iran je odgovorio porukom da će na napade uzvratiti udarima na američke i regionalne energetske ciljeve, kao i postrojenja za desalinizaciju vode.

    Iranska strana već je izvela snažan zračni udar na Izrael, pri čemu su pogođena dva grada na jugu zemlje, uključujući Dimonu, a povrijeđeno je više od stotinu ljudi.

    Iranska Islamska revolucionarna garda poručila je da „nestrpljivo čeka“ dolazak američkih snaga i da je spremna za „pomorska iznenađenja“.

    U međuvremenu, zaljevske zemlje izražavaju zabrinutost zbog situacije i upozoravaju da Hormuški moreuz mora ostati otvoren kao globalni transportni pravac.

  • Kvadrat stana u Banjaluci kao u svjetskim metropolama

    Kvadrat stana u Banjaluci kao u svjetskim metropolama

    Bosna i Hercegovina bilježi najveći rast cijena nekretnina u regiji. U posljednjih pet godina porasle su za čak 71 odsto. Dok su Hrvatska i Slovenija imale znatno blaži rast, domaće tržište doživjelo je nagli skok.

    Kvadrat u novogradnji u Sarajevu ili Banjaluci danas se plaća kao u evropskim metropolama. Razlozi su brojni kažu agenti za nekretnine, od povoljnih kredita do specifičnog načina gradnje i prodaje.

    – Kada se formira cijena nekretnine puno je faktora u igri, a najznačajniji je ponuda, potražnja, kvalitet, lokacija, infrastrukturne stvari, krediti banaka. Mi ako imamo najveći rast u regionu sigurno imamo imamo i jednu od najboljih kamata za kupovinu stanova, tako da je i to jedan veliki faktor. Stvarne i realne cijene pogotovo stanova u novogradnji, kada kupujete i birate stan još dok se objekat gradi, su malo drugačije i niže jer imate mogućnost pregovaranja, plaćanja u ratama, mogućnost da plaćate po fazama, da uredite stan po svom. To je jedno od objašnjenja zašto je došlo do tako naglog skoka vrijednosti kvadrata – pojasnio je Haris Kadić, agent za nekretnine u Sarajevu.

    Statistika potvrđuje da potražnja ne jenjava, bez obzira na rast cijena. 2021. godine prosječna cijena kvadrata u BiH iznosila je 1.828KM, a u 2025. godini 3.085 KM, što je rast od 69% u periodu od pet godina.

    S druge strane, statistika prodaje stanova u novogradnji takođe pokazuje rast. 2021. godine prodato je 3.707 stanova, a 2025. 4.235 stanova. Prodaja stanova porasla je za 14%.

    Mladi pokušavaju riješiti stambeno pitanje, a stariji sugrađani su primorani na radikalne poteze, pokazuju podaci sa terena. Zbog visokih režija i niskih penzija, velike stanove mijenjaju za manje, kako bi preživjeli. Međutim, problem je što se gradi premalo onoga što je većini zapravo potrebno.

    – Zbog toga što je ponuda relativno mala. Gradi se mali broj stanova u odnosu na potrebe, a i oni koji se grade vrlo često u kategoriji luksuznih i samim tim nisu uopšte opcija za razmatranje za većinu građana. Mogu se odrediti neke razumne granice, a i vlasti, takođe, mogu imati mehanizam da mogu izdati građevinske dozvole, odnosno, da kontrolišu kome će izdati dozvole, koje će projekte odobriti, kakvi su urbanistički planovi i prilikom takvih postupaka imaju mogućnost uslovljavanja, odnosno, neodobravanja onih projekata koji ne ispunjavaju potrebe tržišta – smatra ekonomista Igor Gavran.

    Ekonomisti upozoravaju da se bez konkretnih mjera vlasti stanje neće promijeniti. A u Banjaluci je situacija još ekstremnija.

    Cijene u samom centru grada su se u proteklih pet godina udvostručile, što je natjeralo kupce da fokus sa stanova u centru grada pomjere ka periferiji i samostalnoj gradnji kuća.

    – Poskupljenjem kvadrata u centru grada malo se pomjerio i fokus posljednjih 5,6 godina. Primjećujemo da se više nego ranije kupuju kuće, kupuju se placevi na periferiji i onda ljudi koju nekada za 200 hiljada maraka, uzeću taj primjer, mogli kupiti stan za četvoročlanu porodicu u centru grada, i dalje mogu kupiti kuću sa istim tim kvadratima i da zadovolje te životne potrebe što se tiče kvadrata, ali ne u centru grada, pa se onda odlučuju da eventualno idu na periferiju, da kupuju kuće, da sami grade kuće, tako da vidimo da se pomjerio fokus interesovanja po tipu nekretnine – poručio je Dragan Milanović, vlasnik agencije za nekretnine u Banjaluci, piše N1.

    Tržište nekretnina u Bosni i Hercegovini trenutno ne poznaje gornju granicu. Investitori broje profite, statistika rekorde, a krov nad glavom za prosječnu porodicu prestaje biti osnovna potreba i postaje nedostižan luksuz.

  • Vikend akcija policije: Droga, pijani vozači i ukradena vozila

    Vikend akcija policije: Droga, pijani vozači i ukradena vozila

    Pripadnici Policijske uprave Banjaluka tokom vikenda su sproveli više akcija u kojima su sankcionisali lica zbog droge i rasvijetlili slučajeve krađe vozila. Kako je saopšteno u ponedjeljak, 23. marta, ukupno je sankcionisano više osoba zbog posjedovanja i konzumacije narkotika, dok su u odvojenim slučajevima uhapšeni osumnjičeni za krađu dva vozila.

    Prekršajno su sankcionisani M.B., M.T., M.G., M.H. i maloljetno lice iz Banjaluke, kod kojih je pronađena određena količina materije koja asocira na marihuanu.

    Policija je kontrolisala i vozila kojima su upravljali D.U. i A.K., obojica iz Banjaluke. Nakon testiranja, kod D.U. je utvrđeno prisustvo THC-5, a kod A.K. prisustvo kanabisa u organizmu. Obojica su uhapšeni i uručeni su im prekršajni nalozi zbog kršenja Zakona o osnovama bezbjednosti saobraćaja na putevima u BiH.

    Takođe, uhapšen je i I.M. iz Banjaluke koji je prilikom kontrole odbio da se podvrgne testiranju na prisustvo droga, a o slučaju je obaviješten dežurni sudija Osnovnog suda u Banjaluci – Odjeljenje za prekršaje.

    Pored slučajeva vezanih za drogu, policija je rasvijetlila i krađu dva vozila. Uhapšeni su F.Ć. iz Bihaća i M.P. iz Banjaluke, koji se dovode u vezu sa ovim krivičnim djelima.

    Jedan slučaj se odnosi na krađu vozila audi, koje je policija pronašla i vratila vlasniku nakon operativnog rada i oduzimanja od M.P. Drugi slučaj odnosi se na krađu vozila sitroen, koje je koristio F.Ć.

    Tokom kontrole utvrđeno je da je F.Ć. upravljao vozilom sa 2,30 g/kg alkohola u organizmu, bez položenog vozačkog ispita, te je odbio testiranje na prisustvo droga. Vozilo mu je oduzeto i vraćeno vlasniku, a protiv njega će biti podnesen zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka.

    Policija nastavlja rad na dokumentovanju svih slučajeva.

  • Saobraćaj na svim prelazima funkcioniše

    Saobraćaj na svim prelazima funkcioniše

    Prevoznici su prekinuli proteste u blizini graničnog prelaza u Gradišci, nakon što im policija nije dozvolila da se upute prema samom prelazu, javlja reporter RTRS-a.

    Tokom okupljanja u Gradišci, prevoznici su simbolično napravili dva kruga u kružnom toku, ali su nakon policijske zabrane daljeg kretanja napustili to područje.

    Istovremeno, na ostalim graničnim prelazima nije došlo do najavljenih blokada. Prelazi Rača, Pavlović most i Karakaj ostali su prohodni za saobraćaj.

    Na području Zvornika policija je zaustavila određeni broj kamiona čiji su vozači pokušali da se približe graničnom prelazu Karakaj, čime je spriječeno eventualno ometanje saobraćaja.

    Uprkos ranijim najavama, šira blokada graničnih prelaza od strane prevoznika jutros nije realizovana.

  • Minić: Neprihvatljivo da na teritoriji Srpske postoje spomenici koji veličaju NDH

    Minić: Neprihvatljivo da na teritoriji Srpske postoje spomenici koji veličaju NDH

    Neprihvatljivo je da spomenici koji promovišu i veličaju ideologiju NDH postoje na teritoriji Republike Srpske, poručio je premijer Savo Minić.

    Minić je istakao da je veoma važno što je Narodna skupština usvojila Rezoluciju koja se odnosi na zabranu veličanja i promovisanja ideologije NDH i da ga raduje činjenica da su poslanici bili jedinstveni o tom pitanju.

    On je za Večernje novosti rekao i da ga raduje što je poslata jasna poruka da u Republici Srpskoj nema mjesta za takve ideologije zbog koje su se u istoriji činili najmonstruozniji zločini.

    Napomenuo je i da je Skupština zadužila Vladu da izradi dva zakona, te da se jedan tiče spomenika kojim bi se regulisalo uklanjanje spomenika i simbola koji promovišu i veličaju ideologiju NDH i ustašku, nacističku i fašisitičku ideologiju, a koji vrijeđaju vjerske, moralne i nacionalne osjećaje srpskog naroda.

  • Nema procjene da je Evropa ugrožena balističkim raketama

    Nema procjene da je Evropa ugrožena balističkim raketama

    Britanski ministar za stambena pitanja Stiv Rid izjavio je da ne postoji procjena koja podržava tvrdnje da Iran planira da napadne Evropu balističkim raketama ili da ima kapacitet da to učini.

    Izraelske odbrambene snage objavile su na društvenim mrežama da Iran ima rakete koje mogu da dosegnu London, Pariz ili Berlin.

    – Ne postoji procjena koja bi potkrijepila ono što se govori. Nisam upoznat ni sa kakvom procjenom da uopšte pokušavaju da gađaju Evropu, a kamoli da bi mogli ako bi pokušali – rekao je Rid Bi-Bi-Siju.

    On je kasnije izjavio “Skaj njuzu” da je američki predsjednik Donald Tramp govorio u svoje ime kada je prijetio da će uništiti iranske elektrane ako Teheran ne otvori Ormuski moreuz u roku od 48 časova.

    – Nećemo biti uvučeni u rat, ali ćemo zaštititi svoje interese u regiji. Sarađivaćemo sa saveznicima na deeskalaciji situacije – dodao je Rid.

  • Političke improvizacije otvorile staro pitanje – zakon o predsjedniku

    Političke improvizacije otvorile staro pitanje – zakon o predsjedniku

    Slučaj Milorada Dodika ponovo je u fokus stavio dugogodišnji problem – nepostojanje jasnih pravila o funkcionisanju institucije predsjednika Republike Srpske u vanrednim okolnostima.

    Nakon što mu je sudskom odlukom oduzet mandat, predstavnici vlasti tvrdili su da Ustav predviđa samo tri načina prestanka funkcije – smrt, ostavku ili opoziv. Ipak, ubrzo su prihvatili presudu i pristali na rješenja koja nisu izričito predviđena najvišim pravnim aktom.

    Narodna skupština Republike Srpske potom je imenovala vršioca dužnosti predsjednika, iako takva funkcija nije definisana Ustavom. Vlada formirana u tom periodu nije dugo opstala, što je dodatno produbilo političku nestabilnost.

    Zbog niza sličnih situacija u protekloj godini, sve glasnije se postavlja pitanje potrebe donošenja posebnog zakona koji bi precizno regulisao ovu oblast.

    U opozicionim redovima smatraju da je takav zakon neophodan. Podsjećaju na ranije krizne momente, od smjene Nikole Poplašena do perioda nakon smrti Milana Jelića, ali i na aktuelna dešavanja, uz ocjenu da se iste pravne nedoumice konstantno ponavljaju.

    S druge strane, Milorad Dodik ne osporava korisnost zakonskog rješenja, ali ističe da trenutak za njegovo donošenje nije odgovarajući. Kako navodi, takav potez bi se mogao tumačiti kao lično motivisan.

    Pravni stručnjaci, međutim, smatraju da je zakon odavno trebalo usvojiti. Ukazuju da Ustav Republike Srpske predviđa mogućnost dodatnog uređivanja ove oblasti, ali da to do danas nije realizovano.

    Pravnik Milko Grmuša ocjenjuje da bi kvalitetno zakonsko rješenje otklonilo brojne dileme iz prakse. Ističe da je problem što se zakoni često koriste za političko pozicioniranje, zbog čega ustavna rješenja ostaju u drugom planu.

    Prema njegovom mišljenju, zakon bi trebalo da precizira ne samo nadležnosti predsjednika, već i postupanje u vanrednim situacijama, poput smrti ili prestanka mandata.

    Grmuša smatra i da je neophodno jasnije definisati ulogu potpredsjednika Republike, ocjenjujući da je postojeće stanje nefunkcionalno. Kao jedno od mogućih rješenja navodi da bi upravo jedan od potpredsjednika trebalo da preuzme dužnost predsjednika do izbora novog, umjesto uvođenja instituta vršioca dužnosti.

    Aktuelna dešavanja, prema ocjenama sagovornika, još jednom su pokazala da pravne praznine u ovoj oblasti ostavljaju prostor za političke improvizacije, što dodatno komplikuje ionako osjetljiv institucionalni sistem.

  • Prevoznici krenuli ka granicama, MUP RS ne dozvoljava blokade

    Prevoznici krenuli ka granicama, MUP RS ne dozvoljava blokade

    Iako je za danas, 23. marta, na graničnim prelazima u BiH ponovo bio najavljen protest prevoznika zbog, između ostalog, ograničenja boravka profesionalnim vozačima u zemljama Šengena, Vlada Republike Srpske sinoć je, na telefonskoj sjednici, zatražila od Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske da preduzme sve aktivnosti i mjere kako bi se spriječili najavljeni protesti i blokada.

    Velibor Peulić, glavni koordinator Konzorcijuma “Logistika BiH” kazao je kratko za “Nezavisne novine” da su vozači jutos od sedam krenuli prema graničnim prelazima, ali da imaju probleme sa policijom.

    “Neke granične prelaze, poput Svilaja smo uspjeli da blokiramo dok na druge ne možemo zbog policije”, kazao je Peulić.

    MUP RS djeluje u skladu sa zaključkom Vlade RS
    Iz Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske potvrdili su za “Nezavisne novine” da preduzimaju sve potrebne mjere i radnje u skladu sa zaključkom Vlade Republike Srpske od sinoć, 22. marta.

    Kako je ranije saopšteno, policijski službenici Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske preduzeće sve potrebne mjere i radnje kako bi se saobraćaj na putevima Republike Srpske sutra odvijao nesmetano i bez zastoja.

    “U skladu sa zaključkom koji je Vlada Republike Srpske donijela na telefonskoj sjednici, Ministarstvo unutrašnjih poslova neće dozvoliti da najavljena blokada granica i protest prevoznika teretnim motornim vozilima koje je najavilo Konzorcijum “Logistika BiH” ugrozi normalno odvijanje saobraćaja, kao i nesmetan prevoz roba i usluga”, navedeno je u saopštenju.

    Poziv na poštivanje zakona
    Oni su pozvali Konzorcijum “Logistika” da poštuju zakonske propise i ne dovedu u pitanje normalno odvijanje saobraćaja na putevima.

    Iz Konzorcijuma Logistika BiH kazali su ranije da će terenu biti između 50 i 200 kamiona na graničnim prijelazima, uz poruku da je strpljenje na izmaku. Njihovi ključni zahtjevi su pravo na nesmetano obavljanje međunarodnog transporta, jasno definisanje statusa profesionalnih vozača te amnestija svih dosad izrečenih zabrana ulaska.

  • Autoputevi na kredit, odgovornost na budžetu Srpske

    Autoputevi na kredit, odgovornost na budžetu Srpske

    Vlada Republike Srpske donijela je odluku da stane iza velikih kreditnih zaduženja Javnog preduzeća „Autoputevi RS“, preuzimajući ulogu garanta za ukupno 299 miliona evra.

    Prema podacima iz Službenog glasnika, sredstva su namijenjena izgradnji dvije dionice autoputa, a entitet se obavezao da bezuslovno garantuje njihovu otplatu.

    Prva dionica, od Brčkog do Bijeljine u dužini od 17 kilometara, finansiraće se kreditom od 119 miliona evra. Zaduženje će biti realizovano kod kineskih banaka CEXIM i China Construction Bank, uz rok otplate od 15 godina, uključujući trogodišnji grejs period.

    Kamatna stopa definisana je kao šestomjesečni EURIBOR uvećan za fiksnu maržu od 2,4 odsto, dok je dodatno obezbjeđenje predviđeno kroz garanciju Republike Srpske i osiguranje kod kineske kompanije Sinosure.

    Druga dionica, koja povezuje Vukosavlje i Brčko i duga je 33 kilometra, finansira se kreditom od 180 miliona evra kod Export-Import Bank of China. Uslovi otplate su slični, s tim da je grejs period produžen na četiri godine.

    I u ovom slučaju primjenjuje se ista kamatna formula, što znači da će troškovi zaduženja zavisiti od kretanja EURIBOR-a na međunarodnom tržištu.

    Iako je formalni dužnik javno preduzeće „Autoputevi RS“, ključna odredba odnosi se na bezuslovnu garanciju Republike Srpske. To znači da, ukoliko preduzeće ne bude u stanju da izmiruje obaveze, dug automatski prelazi na budžet.

    U odluci se precizira da će Republika Srpska, u slučaju neplaćenih anuiteta, izvršiti sve obaveze direktno iz budžetskih sredstava, čime se bankama garantuje sigurna naplata.

    Pored osnovnih obaveza, krediti uključuju i dodatne troškove, poput provizije od 0,3 odsto na nepovučena sredstva, kao i premije osiguranja.

    Na ovaj način zatvorena je finansijska konstrukcija za izgradnju oko 50 kilometara autoputa, ali uz jasno preuzimanje fiskalnog rizika od strane Republike Srpske.

  • Građani BiH naoružani, u kućama više od milion cijevi

    Građani BiH naoružani, u kućama više od milion cijevi

    Građani BiH, prema najnovijim zvaničnim podacima, imaju više od 370.000 legalnih komada oružja, a kada se, uz to, zna da brojni kriju ilegalno naoružanje, s pravom se može reći da je stanovništvo naoružano do zuba, jer je broj cijevi, po svemu sudeći, premašio milion.

    Dovoljno je, recimo, podsjetiti na istraživanja prema kojima u BiH ima od 750.000 do 800.000 komada ilegalnog oružja, dok se u nekim tvrdi da je cifra i veća od 800.000.

    Koordinacioni odbor za kontrolu malog oružja i lakog naoružanja u BiH je tokom 2025. godine prikupljao statističke podatke o legalno registrovanom oružju u BiH, gdje je na snazi čak 12 zakona o oružju.

    Utvrdili su da je u FBiH u prošloj godini bilo 236.844, u Republici Srpskoj 130.380, a u Brčko distriktu 4.919 legalnih komada oružja.

    Ove cifre se drastično razlikuju u odnosu na cifre od pet godina ranije, odnosno na 2020. godinu, kada je u FBiH bilo 182.338, u Republici Srpskoj 94.653, a u Brčko distriktu 3.828 komada registrovanog oruža.

    Dakle, kada se podvuče crta, u BiH je od 2020. do 2025. godine broj legalnih komada oružja povećan sa 280.819 na 372.143.

    Prema zvaničnim podacima, 365.679 komada oružja je tokom prošle godine bilo registrovano na muškarce, a preostalih 6.464 na žene.

    Stručnjak za bezbjednost Safet Mušić rekao je za “Nezavisne novine” da se kolokvijalno može reći da su građani u BiH “naoružani do zuba”, jer kombinacija velikog broja legalnog i procijenjenog ilegalnog oružja ukazuje na izuzetno visoku dostupnost vatrenih sredstava.

    “Još prije 15 godina, kada sam se detaljno bavio ovom tematikom, zaključak je bio da masovna rasprostranjenost oružja predstavlja jedan od najvećih dugoročnih sigurnosnih rizika u zemlji. Ove cifre su problematične jer povećavaju vjerovatnoću eskalacije svakodnevnih konflikata, čak i bezazlenih, u nasilne incidente sa smrtnim posljedicama”, kaže Mušić.

    Primjeri su, dodaje on, od međukriminalnih obračuna, preko oružanih razbojništava i krijumčarenja do porodičnog nasilja.

    “Navedeni faktori otežavaju rad policijskih i pravosudnih institucija. Poseban izazov je što ilegalno oružje ostaje izvan institucionalne kontrole, što stvara ‘sivu zonu’ sigurnosti. Zato se pitanje kontrole i smanjenja ilegalnog oružja mora posmatrati kao strateški sigurnosni prioritet, a ne samo kao policijski problem”, rekao je Mušić za “Nezavisne novine”.

    Sociolog Vladimir Vasić kaže da smo mi postkonfliktna zajednica, koja nakon rata nije imala sistematski odgovor na posjedovanje nelegalnog oružja.

    “Ako uzmemo u obzir činjenicu da imamo povećan broj krivičnih djela koja se izvršavaju uz korištenje vatrenog oružja, mislim da je krajnje vrijeme da se pooštre zakonske regulative koja se odnose na ovaj segment. Mislim da je ovo prije svega bezbjednosni rizik i opasnost generalno za zajednicu”, kaže Vasić.

    Prema njegovim riječima, ove cifre dovoljno govore i o tome koliko društvo nema adekvatne odgovore na tako velike izazove.

    “To je ujedno i jedan od indikatora da možda pojedinci čak ne vjeruju dovoljno u funkcionalnost institucija, u smislu da neko štiti njihov integritet i imovinu. Svakako da su ti podaci poražavajući za društvo u kakvom živimo. Ja sam do sada više puta pozivao nadležne da se napravi akcija oduzimanja ilegalnog oružja i da se pooštre zakonske mjere, ali očito da sluh za to ne postoji”, naglasio je Vasić u izjavi za “Nezavisne novine”.