Autor: INFO

  • Јavor: Nismo protiv investicija, ali želimo da znamo ko stoji iza firme zainteresovane za hotel na Mrakovici

    Јavor: Nismo protiv investicija, ali želimo da znamo ko stoji iza firme zainteresovane za hotel na Mrakovici

    Gradonačelnik Prijedora Slobodan Јavor rekao je za RTRS da su sve investicije na Kozari dobrodošle, ali da se mora znati ko stoji iza njih i kakve namjere ima.

    Komentarišući najave o potencijalnoj kupovini Hotela Monument na Mrakovici i pismo kompanije čiji naziv asocira na arapske zemlje, a u kome se iskazuje interes za kupovinu hotela i višemilionska ulaganja, Јavor je rekao da javnost, institucije Republike Srpske i Grad Prijedor moraju da budu uključeni u svaku odluku koja se tiče Kozare, planine od nacionalnog i istorijskog značaja.

    – Svi investitori su dobrodošli, ali želimo transparentnost-  da znamo ko je, kakve namjere ima, kakav mu je plan i kako gleda na ono što je nama najvažnije. Pojavi se nekakav oglas na nekom portalu, neko iz Sarajeva bez jasne adrese i istorijata firme ima želju da kupi takav hotel. Dakle, uopšte ne pravim razliku između toga da li je potencijalni investitor Srbin, Hrvat, Bošnjak, nacionalna manjina, nebitno. Važna je samo njegova namjera – rekao je Јavor.

    On je istakao da se mora znati šta stoji iza kupovine hotela – finansijska korist ili nečija namjera da “iskrivi istoriju”, poručujući da značaj Kozare ne smije da bude zanemaren.

    – Kozara, Mrakovica nije “obična” planina, objekat, spomen, nije lokacija koja je neznatna za naš narod. Govorimo o planini gdje je svaka staza, svaki kamen, svako stablo natopljeno suzama majki i djece, natopljeno krvlju nedužno stradalih naših predaka koji su svoj život položili u borbi za slobodu. To je najvažnije – rekao je gradonačelnik Prijedora.

    Dodao je da se na Kozari vodila borba između dobra i zla, slobode i ropstva, života i smrti i da to svaki čovjek u Republici Srpskoj i svaki Srbin zna.

    – Tu su djeca otrgnuta iz naručja majke i odvedena u logore. 23.000 djece je strpano u logore, a mnogi se nisu ni vratili. Desetine hiljada naših predaka je otišlo u logore gdje su ih ubijali samo zato što su Srbi. Ni jednog drugog razloga nije bilo – rekao je on.

    Јavor je istakao da potomci žrtava i srpski narod želi o tome da priča, prenosi budućim generacijama istoriju i njeguje kulturu sjećanja.

    – To je ključno. Iz tog razloga želimo da javnost bude uključena u donošenje odluka o pitanju kupovine hotela. To je prioritet. Zanima nas ko stoji iza odluke, odnosno firme koja je dala ponudu. Kakvi su njihovi planovi, kakva je njihova vizija, da li će poštovati žrtve kao što mi poštujemo? Kakva je garancija prema Republici Srpskoj, prema onima koji su prošli to što su prošli? Da li oni gledaju istim očima na planinu, Kozaru i istoriju kao mi? – upitao je Јavor.

    On je istakao da se Republika Srpska mora uključiti u donošenje odluke o ovom pitanju kako “sutra ne bi bilo kasno”.

    – Ako postoji promil sumnje ko stoji iza toga, mi moramo da znamo. Želimo da Grad Prijedor bude uključen direktno, a ne da dobijamo paušalne informacije putem medija – poručio je Јvaor.

    On je istakao da Prijedor želi nove investicije na Kozari, dodatne smještajne kapacitete, nova radna mjesta, ali ne “po bilo koju cijenu, ne za bilo koga i ne za bilo čiji interes”.

    – To je ključno. Ovo nije usmjereno protiv bilo kog investitora. Ovdje se radi isključivo o transparentnosti, odgovornosti i poštovanju žrtava. Moja obaveza kao gradonačelnika nije samo institucionalna, već imam moralnu obavezu, kao i svaki građanin Prijedora, da gajim i čuvam uspomenu na sve žrtve i Bitku na Kozari – naveo je Јavor.

    Koliko je Bitka na Kozari bitna za srpski narod, dodaje Јavor, govori i činjenica da taj datum zajednički obilježavaju vlade Srpske i Srbije.

    – Nije to važno samo za Grad Prijedor i Krajinu, već za sve nas. Mi smo za to da se zna ko stoji iza kupovine hotela. Želimo da Kozara bude sveto mejsto za sve koji tu budu dolazili, mjesto gde se susreću istorija, obrazovanje i poštovanje, gdje se gaji kultura sjećanja koja je jako važna u svemu što sam naveo. Želimo da naša djeca u istoriji uče na mjestu gdje se istorija dešavala i stvarala. Јedino tada možemo biti dostojni žrtve naših predaka – poručio je Јavor.

    Kada je riječ o projektima u Prijedoru, prvenstveno u oblasti vodozaštite s obzirom da je ovaj grad u proteklih nekoliko godina pogodilo nekoliko ozbiljnih poplava u kojima su građani pretrpjeli veliku štetu, Јavor je rekao da je u toku realizacija projekta koji uključuje veliki broj mjera.

    – Mnoge mjere su završene, realizovane, neke se realizuju, a neke će ubrzo biti započete. Najvažnije je da će sve te mjere u okviru projekta koji se trenutno realizuje biti gotove zaključno sa mjesecom augustom. Želimo da u jesen uđemo spremni, da naši sugrađani budu sigurni, da je Grad Prijedor riješio i učinio sve što je u našoj moći da građani budu zaštićeni – rekao je Јavor.

    On je naveo neke od mjera, između ostalog, produbljenje korita željezničkog mosta u Brezičanima, zid u naselju Tukovi u dužini od 1,8 kilometara, te uređenje desne obale u naselju Gomjenica.

    Јavor je rekao i da se u Prijedoru gradi najveći vrtić u Republici Srpskoj.

  • Rastu primanja u zdravstvu Srpske: Nemedicinski radnici u pojedinim bolnicama dobijaju dodatak

    Rastu primanja u zdravstvu Srpske: Nemedicinski radnici u pojedinim bolnicama dobijaju dodatak

    Zaposlene u zdravstvenom sistemu Republike Srpske od avgusta očekuje novo povećanje primanja. Uvećane plate biće isplaćene u septembru, kada će radnici dobiti zaradu za avgust obračunatu sa povećanjem od pet odsto.

    Ovo je drugo povećanje primanja u ovoj godini. Prvo je primijenjeno na aprilsku platu, koja je isplaćena u maju, a odnosilo se na medicinske sestre, tehničare i ljekare specijaliste.

    Istovremeno je uveden i poseban zdravstveni dodatak u iznosu od 250 KM, koji ostvaruju medicinski radnici.

    Međutim, takvo rješenje izazvalo je nezadovoljstvo među zaposlenima koji ne pripadaju medicinskom kadru. Administrativni radnici, tehničko i pomoćno osoblje, kao i njihovi sindikati, ocijenili su da su stavljeni u neravnopravan položaj jer nisu obuhvaćeni istim pravima.

    Nakon razgovora predstavnika Univerzitetskog kliničkog centra Republike Srpske i sindikata postignut je dogovor da od avgusta i nemedicinski radnici ove ustanove ostvaruju mjesečni dodatak od 150 KM.

    Iz Samostalnog sindikata radnika u zdravstvu i socijalnoj zaštiti Republike Srpske navode da se ovoj praksi pridružuje sve više zdravstvenih ustanova.

    Prema njihovim informacijama, dodatak od 150 KM za nemedicinske radnike odobrile su i bolnice u Bijeljini, Doboju i Foči.

    – Nakon održanih razgovora i konsultacija, sve više zdravstvenih ustanova prihvata ovaj model poboljšanja materijalnog položaja nemedicinskih radnika. Naš cilj je da svi zaposleni u zdravstvenom sistemu budu jednako uvaženi i adekvatno vrednovani, bez obzira na radno mjesto ili ustanovu u kojoj su zaposleni. Time se nastavlja proces unapređenja položaja nemedicinskog osoblja – saopšteno je iz Samostalnog sindikata radnika u zdravstvu i socijalnoj zaštiti Republike Srpske.

    Sličan stav zauzima i Savez sindikata Republike Srpske, koji je pozvao rukovodioce svih javnih zdravstvenih ustanova da, u skladu sa svojim mogućnostima i ovlašćenjima, obezbijede odgovarajuće dodatke i za administrativne, tehničke i pomoćne radnike.

    Kako navode iz Saveza, pojedini direktori su već prepoznali značaj ovakvog poteza i odlučili da obezbijede dodatna sredstva za nemedicinske radnike, ali upozoravaju da zbog različite prakse među zdravstvenim ustanovama sada postoje razlike u pravima zaposlenih koji obavljaju iste poslove.

    – Potrebno je da sve javne zdravstvene ustanove preduzmu korake kako bi se otklonile postojeće razlike i obezbijedio jednak tretman nemedicinskih radnika u cijelom zdravstvenom sistemu Republike Srpske – poručili su iz Saveza sindikata Republike Srpske.

  • Bilans rada Predsjedništva BiH

    Bilans rada Predsjedništva BiH

    Kada su nakon opštih izbora 2022. godine u Predsjedništvo BiH izabrani novi članovi Željka Cvijanović i Denis Bećirović, očekivanja dijela javnosti bila su da bi odnosi unutar kolektivnog šefa države mogli postati manje konfliktni, a saradnja između članova konstruktivnija.

    Takve procjene temeljile su se na činjenici da je prethodni saziv, koji su činili Milorad Dodik, Šefik Džaferović i Željko Komšić, često bio obilježen otvorenim političkim sukobima. Brojne nesuglasice između srpskog člana Predsjedništva i preostale dvojice članova često su dovodile do blokada i otežavale rad ove institucije.

    Ipak, promjene u sastavu nisu donijele očekivani zaokret. Dolazak Željke Cvijanović umjesto Milorada Dodika, kao i izbor Denisa Bećirovića umjesto Šefika Džaferovića, nije rezultirao stabilnijim odnosima niti efikasnijim radom Predsjedništva.

    Posljednji spor izbio je zbog imenovanja članova Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH. Denis Bećirović pokušao je da provede imenovanja bez saglasnosti srpskog člana Predsjedništva, nakon čega je Željka Cvijanović aktivirala mehanizam zaštite vitalnog entitetskog interesa i za to dobila podršku Narodne skupštine Republike Srpske.

    Tokom gotovo četiri godine mandata aktuelnog saziva, svaki od članova često je nastupao samostalno, posebno kada je riječ o spoljnopolitičkim pitanjima. Umjesto usaglašenih stavova, javnost je svjedočila različitim, nerijetko suprotstavljenim porukama koje su dolazile iz iste institucije.

    Delegat SDS-a u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Želimir Nešković smatra da sadašnje Predsjedništvo nije opravdalo očekivanja.

    – Prethodni saziv nije bio dobar, ali ovaj je, po mom mišljenju, još slabiji – kaže Nešković za Srpskainfo.

    Prema njegovim riječima, unutrašnje nesuglasice bile su prisutne tokom cijelog mandata, dok smatra da je Željka Cvijanović u pojedinim situacijama mogla odlučnije djelovati.

    – Željko Komšić je u više navrata imao destruktivan pristup, dok je Denis Bećirović, čini se, najveći dio političke energije usmjerio na dokazivanje biračima u bošnjačkom političkom korpusu. Kada se uporede dva saziva, utisak je da je prethodni ipak djelovao ozbiljnije, uprkos potezima Milorada Dodika koji su često izazivali pažnju javnosti, poput dovođenja harmonikaša u Predsjedništvo – navodi Nešković.

    On smatra da je srpski član Predsjedništva trebalo snažnije da se uključi u rješavanje pitanja izbora ministra bezbjednosti BiH nakon ostavke Nenada Nešića.

    – Smatram da je, zajedno sa predsjedavajućom Savjeta ministara, trebalo da pronađe rješenje. Da je riječ bila o hrvatskoj poziciji, vjerujem da bi problem bio riješen mnogo brže – ističe Nešković.

    Profesor Filozofskog fakulteta u Sarajevu i politički analitičar Enver Kazaz ocjenjuje da Predsjedništvo BiH više ne doživljava kao instituciju koja ima ozbiljan politički autoritet.

    Posebno kritikuje odluku da Donald Tramp bude predložen za Nobelovu nagradu za mir.

    – To je jedna od najproblematičnijih političkih odluka koje pamtim. Smatram da predstavlja ozbiljan politički i moralni promašaj – kaže Kazaz.

    Govoreći o međunarodnoj politici, on ocjenjuje da su odnosi među članovima Predsjedništva bili obilježeni stalnim međusobnim sukobima.

    – Ti sukobi na međunarodnom planu ostavljaju utisak političke neozbiljnosti. BiH nema značajnu međunarodnu težinu, ali se često stiče utisak da njeni političari vlastitu ulogu vide mnogo većom nego što ona realno jeste – smatra Kazaz.

    Kao pozitivan potez aktuelnog saziva izdvaja angažman Željke Cvijanović u procesu koji je doveo do ukidanja američkih sankcija Miloradu Dodiku, ali istovremeno ocjenjuje da je time umanjena uloga domaćih institucija.

    – Moj utisak je da je ovo jedan od najslabijih saziva Predsjedništva BiH od završetka rata. Nažalost, ne vidim trend poboljšanja kvaliteta političkih kadrova koji dolaze na najviše funkcije – zaključuje Kazaz.

  • Nedostatak domaće radne snage u RS puni tržište strancima

    Nedostatak domaće radne snage u RS puni tržište strancima

    Republika Srpska sve više zavisi od strane radne snage, a u prvih pet mjeseci ove godine stranim državljanima izdato je 2.066 radnih dozvola, čime je za nekoliko mjeseci gotovo dostignuta ukupna godišnja kvota za nova zapošljavanja.

    Poslodavci upozoravaju da je nedostatak radnika sve izraženiji, posebno u građevinarstvu i drugim deficitarnim djelatnostima, dok iz ugostiteljstva poručuju da nastoje odgoditi trenutak kada će i oni morati u većoj mjeri angažovati strane radnike.

    Šta pokazuju podaci o izdatim radnim dozvolama?

    “Prema podacima Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske, od januara do maja stranim državljanima izdato je ukupno 2.066 radnih dozvola. Od tog broja, 1.499 dozvola odnosi se na nova zapošljavanja, dok je 567 dozvola produženo”, navodi se u podacima Privredne komore RS.

    Time je premašena godišnja kvota za novo zapošljavanje stranih radnika u Republici Srpskoj, koja za 2026. godinu iznosi 1.500 dozvola. U okviru kvote izdate su i 134 nove radne dozvole koje će važiti nakon 1. juna 2026. godine, kao i 85 produženih radnih dozvola.

    Na nivou Bosne i Hercegovine ukupna godišnja kvota radnih dozvola za strane državljane u 2026. godini iznosi 7.427 dozvola. Od tog broja, Federaciji BiH pripada 4.500 dozvola, Republici Srpskoj 2.000, a Brčko distriktu BiH 927 dozvola.

    Kada je riječ o produženju već izdatih radnih dozvola, predviđena je posebna kvota od 2.350 dozvola, od čega se na Federaciju BiH odnosi 1.500, Republiku Srpsku 500, a Brčko distrikt BiH 350 dozvola.

    Pročitajte i ovo:
    BiH će nedostajati 100.000 radnika
    Zašto ugostitelji i dalje izbjegavaju zapošljavanje stranih radnika?

    Goran Kurtinović, član Upravnog odbora Udruženja poslodavaca ugostiteljstva i turizma Republike Srpske “Horeca”, kazao je za “Nezavisne novine” da se ugostitelji i dalje bore kako bi spriječili da strani radnici počnu raditi u ugostiteljskim objektima, oni smatraju da radnu snagu treba usmjeriti prema drugim privrednim granama, poput građevinarstva.

    “Nadam se da ćemo biti posljednja privredna grana koja će doći u tu situaciju, ali polako gubimo bitku, jer je generalno prisutna nestašica radnika, a posebno kvalitetne radne snage”,  kazao je Kurtinović.

    On je istakao da bi na nivou države trebalo urediti sistem kojim bi se spriječio odlazak domaćih radnika.

    “Mi svake godine pričamo o tome da nam je otišao veliki broj radnika i godinama govorimo o posljedicama, a ne bavimo se uzrocima”,  naveo je Kurtinović.

    U kojim djelatnostima najviše nedostaje radnika?

    Predsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske Zoran Škrebić kazao je ranije za “Nezavisne novine” da povećanje kvota za strane radnike može biti i ohrabrujuće, jer pokazuje da se privreda postepeno oporavlja.

    “To je još daleko od dobrog stanja. Ono što je bitno napomenuti jeste da je u svim djelatnostima primjetan nedostatak radne snage, od nekvalifikovanih do visokokvalifikovanih radnika. Najizraženiji nedostatak je u Banjaluci, jer je tu velika koncentracija ljudi i privrede, naročito građevinarstva. Dosta je velika potražnja za radnicima, majstorima iz oblasti građevinarstva”, istakao je Škrebić.

    Prema njegovim riječima, nije isključeno da u narednom periodu dođe do novih zahtjeva za povećanje kvota za strane radnike, ali će to zavisiti od privredne aktivnosti.

    Kako demografski trendovi utiču na tržište rada?

    Škrebić je objasnio da je jedan od razloga za potrebu angažovanja stranih radnika i nepovoljan demografski trend.

    “Slobodno mogu da kažem, a to pokazuje i zvanična statistika, da mi svake godine imamo oko 15.000 penzionera i 9.000 mladih ljudi koji završavaju srednju školu. To je automatski nedostatak koji se pojavljuje svake godine”, rekao je Škrebić.

  • Sezona preletača u punom jeku

    Sezona preletača u punom jeku

    Promjena stranačkih dresova u BiH postala je sve učestalija, tako da bi i najbolji poznavaoci političkih prilika teško nabrojali imena svih onih koji su u proteklim mjesecima dobili “titulu” takozvanog preletača.

    Za prelazak iz jedne u drugu stranku u Republici Srpskoj odlučili su se i pojedini narodni poslanici, a takav trend na lokalu, odnosno u opštinama i gradovima, bilježi se gotovo svakodnevno.

    Krupniji transferi

    Kada su u pitanju krupniji politički transferi, u posljednje vrijeme izdvojila su se dva imena…

    Tako je Milan Savanović, poslanik u Narodnoj skupštini Republike Srpske (NS RS), napustio Pokret “Za pravdu i red” te pristupio Pokretu “Sigurna Srpska”. Potom je dotadašnji poslanik Demosa Siniša Mijatović pristupio Socijalističkoj partiji Srpske (SPS), nakon čega je SPS početkom jula formirao poslanički klub u NS RS.

    U međuvremenu, skoro da ne prođe dan a da nam iz neke lokalne zajednice ne stigne informacija da su pojedini odbornici rekli “zbogom” svom dotadašnjem političkom jatu, te se pridružili drugom. Recimo, početkom jula objavljena je informacija da je cijeli Gradski odbor Demosa iz Zvornika pristupio SPS-u.

    “Preskakanje” i u FBiH

    Istovremeno, “preskakanje” iz jednog u drugi politički tabor bilježi se i u FBiH, pa je tako kao grom iz vedrog neba odjeknula vijest da je Zijad Krnjić, član Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje BiH, napustio Stranku demokratske akcije (SDA) i pristupio Stranci za BiH (SBiH), te će na izborima biti nosilac liste za Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH u Izbornoj jedinici 4.

    Politikolog Dragana Delić kaže da, kako se približava izborni ciklus, politička scena postaje sve dinamičnija, ali i sve opterećenija učestalim promjenama stranačkih dresova.

    Šta se krije u pozadini

    “Iako političari takve odluke najčešće pravdaju ideološkim neslaganjima, u pozadini se često nalaze lični i pragmatični interesi. Prelasci iz jedne stranke u drugu najčešće su motivisani željom za boljom pozicijom na izbornim listama, zadržavanjem funkcija ili političkim opstankom”, rekla je Delićeva za “Nezavisne novine”.

    Takva praksa, dodaje ona, narušava povjerenje građana jer birači očekuju dosljednost i odgovornost prema mandatu koji su dali.

    “Kada izabrani predstavnici mijenjaju političku stranu, stvara se utisak da su lični interesi važniji od volje građana. To dodatno produbljuje nepovjerenje u institucije i politički sistem. Zato je politička dosljednost jedan od ključnih preduslova za jačanje demokratske kulture i vraćanje povjerenja građana u izborni proces”, naglašava Delićeva.

    Grabljenje funkcija

    Politikolog Mihajlo Mašić navodi da je najčešći motiv prelaska iz partije u partiju – lični interes.

    “U ovom periodu kada se kreiraju liste za izbore posebno možemo uočiti da dolazi do promjene stranačkih dresova baš zbog ličnog interesa, koji se ispoljava kroz to koji broj će određeni kandidat zauzeti na stranačkoj listi i kroz kompenzacione mandate”, rekao je Mašić.

    Zbog toga smo, dodaje on, imali nekoliko situacija gdje određeni kandidati mijenjaju političku partiju uoči predaje kandidatskih lista.

    “Naravno, to nije jedini motiv, imamo i postizborna obećanja i funkcije koje će se dijeliti nakon izbora, a već sad neki akteri gledaju svoj interes nakon izbora, iako su rezultati još daleko”, naglasio je Mašić u izjavi za “Nezavisne novine”.

  • Stevandić: Bilo je zadovoljstvo prisustvovati završnom danu 7. Petrovdanskog sabora u Potkozarju

    Stevandić: Bilo je zadovoljstvo prisustvovati završnom danu 7. Petrovdanskog sabora u Potkozarju

    Bilo je zadovoljstvo prisustvovati završnom danu 7. Petrovdanskog sabora u Potkozarju, rekao je predsjednik NSRS Nenad Stevandić.

    – Tamo gdje se sačuvala slava, gdje se čuje cvrkut ptica, gdje miriše trava, to su najljepša mjesta u srpskoj kulturi, koja znaju najljepše zapjevati i zaigrati, čuvajući tradiciju i Bogu se moleći – napisao je Stevandić na Iksu.

  • Vučić: U Mrkonjić Gradu 4. avgusta obilježavanje Dana sjećanja na stradale i prognane Srbe u akciji “Oluja”

    Vučić: U Mrkonjić Gradu 4. avgusta obilježavanje Dana sjećanja na stradale i prognane Srbe u akciji “Oluja”

    Srbija i Republika Srpska zajednički će obilježiti 4. avgusta u Mrkonjić Gradu Dan sjećanja na sve stradale i prognane Srbe u zločinačkoj hrvatskoj akciji “Oluja”, izjavio je danas predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.

    On je istakao da je Mrkonjić Grad teško stradao u proteklom ratu, jer su jedinice Hrvatske vojske upale u grad i počinile pogrom nad srpskim narodom.

    – Pozivamo sve krajiške Srbe i sve druge da nam se pridruže na ovom obilježavanju – rekao je Vučić za TV Informer.

    On je najavio da će prije dolaska u Mrkonjić Grad pokušati da obiđe porodičnu kuću u Ćipuljiću, koja je porušena u prethodnom ratu, a koju je njegov otac obnovio.

    Zločinačka vojno-policijska akcija “Oluja” počela je 4. avgusta 1995. godine ofanzivom hrvatske vojske i policije, te jedinica HVO-a na području Banije, Like, Korduna i sjeverne Dalmacije.

    Dan kasnije, 5. avgusta, hrvatska vojska je ušla u gotovo napušten Knin i istakla zastavu Hrvatske, dok su kolone izbjeglica preko srpskih teritorija u BiH krenule ka Srbiji.

    Prema podacima Veritasa, tokom “Oluje” protjerano je više od 220.000 Srba, a na evidenciji su imena 1.903 poginulih i nestalih Srba iz akcije i poslije nje, od kojih su 1.247 civili ili 66 odsto, a oko tri četvrtine bili su stariji od 60 godina.

    Međunarodni sud pravde je u presudi iz februara 2015. godine “Oluju” okvalifikovao kao etničko čišćenje, ali ne i kao genocid, mada svjetski eksperti za tu oblast tvrde da je ta operacija imala sve karakteristike genocida.

  • Radnici Folksvagena traže objašnjenja: Kompanija razmatra dodatnih 50.000 otkaza

    Radnici Folksvagena traže objašnjenja: Kompanija razmatra dodatnih 50.000 otkaza

    Radnički savjet Folksvagena zakazao je danas za kraj avgusta seriju vanrednih skupova zaposlenih u najvećim fabrikama kompanije, na kojima će izvršni direktor Oliver Blume odgovarati na pitanja radnika o planovima restrukturiranja i dodatnim mjerama štednje.

    Povod za održavanje skupova je spor između uprave i Radničkog savjeta oko novih mjera štednje, o kojima je Nadzorni odbor Folksvagena raspravljao prošle sedmice, prenosi Viršaftsvohe.

    Sindikat je ranije zatražio da se uprava direktno obrati zaposlenima i objasni planove kompanije, uz upozorenje da će, ukoliko to ne učini, organizovati vanredne skupove nakon ljetne pauze.

    Blume je u ponedjeljak prvi put iznio procjenu da će kompanija, ukoliko ne dođe do smanjenja troškova rada, morati da razmatra ukidanje dodatnih 50.000 radnih mjesta širom svijeta, pored približno 50.000 radnih mjesta čije je gašenje do 2030. godine već ranije planirano.

  • Vučević: Nećemo mirno gledati pokušaje obesmišnjavanja Srpske

    Vučević: Nećemo mirno gledati pokušaje obesmišnjavanja Srpske

    Srbija, kao garant Dejtonskog sporazuma, neće mirno gledati bilo kakav pokušaj obesmišljavanja ili ukidanja Republike Srpske, poručio je lider SNS-a Miloš Vučević.

    – Svjedoci smo beskrupuloznih pokušaja da se Banjaluci oduzmu imovina, nadležnosti i suverenitet, što je za nas apsolutno neprihvatljivo. Srbija je danas dovoljno jaka da pruži podršku svojoj braći preko Drine, pokazujući da su Srbi jedinstveni u svojoj težnji za slobodom i opstankom – rekao je Vučević.

    On je ocijenio da dugoročno rješenje leži u produbljivanju specijalnih i paralelnih veza Srbije i Srpske kroz zajedničke infrastrukturne projekte, sinhronizovane ekonomske poteze i očuvanje jedinstvenog kulturnog i duhovnog prostora.

    Vučević je ukazao da rješenje za Srpsku i Kosovo i Metohiju, dva najvažnija nacionalna pitanja, leži u dosljednom poštovanju međunarodnog prava, istorijskom strpljenju i nepokolebljivoj odbrani srpskog naroda, gdje god on živio.

    Za pitanje Kosova i Metohije Vučević kao jedino referentno tijelo vidi Ustav Srbije, a za Rezoluciju 1244 Savjeta bezbjednosti UN ističe da je jedina pravno obavezujuća realnost, dok je za Republiku Srpsku to Dejton.

    – Nema i neće biti nikakvog priznanja takozvane nezavisnosti niti stolice u UN za Prištinu, bez obzira na to koliko Srbiju izlagali ucjenama i hibridnim pritiscima. Što se tiče Republike Srpske, rješenje je striktno poštovanje Dejtonskog sporazuma i zaustavljanje pokušaja njegovog ukidanja – rekao je Vučević za Sputnjik.

    Uprkos aktuelnim previranjima u svijetu, Vučević smatra da će Srbija istrajati u svojoj spoljnoj politici partnerstva sa vodećim svjetskim silama, poput Rusije i Kine.

    Što se tiče polarizacije u srpskom društvu, Vučević je rekao da je to vještački indukovana pojava potekla iz određenih centara moći, preko nevladinih organizacija i pojedinih medija.

    – Njihov cilj je slabljenje države kako bismo lakše popustili pod ucjenama po pitanju Kosova i Metohije i sankcija Rusiji. Јedini način da se ta polarizacija prevaziđe jeste okupljanje oko srpske zastave, odnosno jačanje svijesti o nacionalnom jedinstvu – istakao je Vučević.

  • Đurić ukazao na značaj američkih snaga u zaštiti Srba i srpske baštine na Kosmetu

    Đurić ukazao na značaj američkih snaga u zaštiti Srba i srpske baštine na Kosmetu

    Ministar spoljnih poslova Srbije Marko Đurić u razgovoru sa zamjenikom američkog državnog sekretara Kristoferom Landauom ukazao je na značaj značaj uloge KFOR-a i doprinos američkih snaga u zaštiti srpskog naroda i srpske vjerske i kulturne baštine na Kosovu i Metohiji, uključujući manastir Visoki Dečani.

    Đurić je pozvao Landaua da posjeti Srbiju, te podsjetio da se u septembru navršava 80 godina od misije “Halijard”, kada su Srbi u Drugom svjetskom ratu spašavali američke pilote, saopšteno je iz Ministarstva spoljnih poslova Srbije.

    On je rekao da ovaj jubilej predstavlja snažan simbol istorijskog savezništva i prijateljstva srpskog i američkog naroda, kao i jedan od najsvjetlijih primjera zajedničke borbe za slobodu tokom Drugog svjetskog rata.

    U Vašingtonu je juče održan prvi sastanak u okviru otvaranja prvog strateškog dijaloga Srbije i SAD.

    Potpisani su memorandumi o razumijevanju između vlada Srbije i SAD o Fulbrajtovom programu akademske razmjene, o energetskoj infrastrukturi, te regionalnoj energetskoj bezbjednosti.

    Đurić je tom prilikom ukazao i na značaj podrške Sjedinjenih Država očuvanju stabilnosti na Balkanu, te istakao spremnost Srbije da u tome pruži svoj doprinos.