Autor: INFO

  • Tramp, Putin i Si Đinping za istim stolom: Ko bi najviše profitirao od istorijskog susreta?

    Tramp, Putin i Si Đinping za istim stolom: Ko bi najviše profitirao od istorijskog susreta?

    Mogućnost susreta predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa, ruskog predsjednika Vladimira Putina i kineskog lidera Si Đinpinga na jednom mjestu sve je izvjesnija, nakon što je Peking potvrdio da razgovara sa zainteresovanim stranama o organizovanju trilateralnog sastanka.

    Portparolka kineskog Ministarstva spoljnih poslova Mao Ning izjavila je da Kina komunicira sa relevantnim stranama o mogućem susretu trojice državnika. Prema dostupnim informacijama, sastanak bi mogao biti održan krajem novembra na marginama samita Azijsko-pacifičke ekonomske saradnje (APEC) u Šenženu.

    Ukoliko do sastanka dođe, biće to značajan diplomatski događaj, ali analitičari ne očekuju da će trojica lidera postići konkretne dogovore o najvažnijim međunarodnim pitanjima.

    „Mislim da će se sastanak održati. Pitanje je samo formata i sadržaja“, izjavila je Sun Jun, direktorka kineskog programa u Centru Stimson, dodajući da Peking želi ostvariti politički i diplomatski značaj, ali bez preuzimanja dodatnih obaveza.

    Tramp bi sa Putinom i Si Đinpingom želio razgovarati o kontroli nuklearnog naoružanja, dok je ruskom predsjedniku u prvom planu rat u Ukrajini. Putin, prema procjenama analitičara, želi da o ovom pitanju razgovara sa američkim i kineskim liderom bez prisustva ukrajinskih predstavnika.

    Kako prenosi BL Portal, analitičari smatraju da bi Putin mogao imati najveću diplomatsku korist od ovakvog susreta, jer bi samo pojavljivanje za istim stolom sa liderima SAD i Kine predstavljalo značajan politički uspjeh za Moskvu.

    Deni Rasel, nekadašnji visoki zvaničnik američkog Stejt departmenta, ocijenio je da Rusija očigledno podržava inicijativu za trilateralni sastanak i da bi Putin mogao pokušati da približi Vašington i Peking ruskim stavovima o Ukrajini.

    S druge strane, Kina nema namjeru da se upušta u ozbiljnije pregovore o ukrajinskom sukobu ili kontroli naoružanja, smatra Sun Jun. Prema njenoj ocjeni, Peking će se vjerovatno zadržati na uobičajenim diplomatskim porukama o značaju mira i međunarodne stabilnosti.

    Za kineskog predsjednika poseban izazov predstavlja način na koji bi susret bio predstavljen javnosti. Peking ne želi da se sastanak protumači kao dogovor tri velike sile o podjeli svijeta ili uspostavljanju njihovih interesnih sfera.

    Krejg Singlton iz Fondacije za odbranu demokratija smatra da bi sastanak mogao ostati na nivou simboličnog događaja i zajedničkog fotografisanja, bez značajnijih političkih rezultata. Ipak, za Putina bi i takva slika predstavljala priliku da pokaže kako Rusija nije međunarodno izolovana.

    Trampov dolazak u Kinu očekuje se u okviru samita APEC-a, a jedan od glavnih ciljeva njegovog susreta sa Si Đinpingom biće očuvanje trgovinskog primirja između dvije najveće svjetske ekonomije, koje ističe u januaru.

    Uprkos diplomatskim kontaktima, trgovinske tenzije između Vašingtona i Pekinga nisu nestale. Američki trgovinski predstavnik Džejmison Grir pozvao je kinesku stranu da sprovede ranije preuzete obaveze, posebno kada je riječ o kupovini poljoprivrednih proizvoda i isporukama rijetkih zemnih elemenata i drugih važnih minerala.

    Istovremeno, rat u Ukrajini nastavlja da opterećuje međunarodne odnose. Kijev očekuje konkretne bezbjednosne garancije zapadnih saveznika, dok bi naredne sedmice u Abu Dabiju trebalo da budu održani trilateralni pregovori predstavnika Ukrajine, Rusije i SAD.

    Zbog različitih interesa trojice lidera, eventualni sastanak u Kini mogao bi imati prije svega simboličan značaj, ali bi istovremeno pokazao spremnost tri velike sile da održavaju direktne kontakte u periodu izraženih međunarodnih tenzija.

  • Nova sječa stabala u Banjaluci otvorila pitanje odgovornosti nadležnih

    Nova sječa stabala u Banjaluci otvorila pitanje odgovornosti nadležnih

    Banjaluka je ostala bez još jednog drvoreda, nakon što su u Vidovdanskoj ulici, u samom centru grada, posječena stabla bagrema. Umjesto njih planirana je sadnja 20 stabala likvidambara, ali je najava nove sadnje otvorila pitanja o izboru biljnih vrsta, stručnom nadzoru i odgovornosti nadležnih.

    Iz Gradske uprave navode da je pet stabala kuglastog bagrema uklonjeno u okviru rekonstrukcije drvoreda kod Centralne banke, jer je riječ o vrsti koja nije bila odgovarajuća za tu lokaciju. Dodatna oštećenja, kako tvrde, nastala su tokom snježnih padavina i snažnih vjetrova. Uz sadnju novih stabala, planirana je i obnova travnjaka.

    Međutim, profesorica Šumarskog fakulteta Marijana Kapović Solomun upozorava da izbor novih vrsta mora biti zasnovan na stručnim procjenama, jer pojedine biljke nisu prilagođene uslovima u urbanim sredinama.

    Ona je posebno ukazala na karakteristike likvidambara, vrste koja zahtijeva dovoljno prostora za razvoj korijena, ne podnosi sabijeno zemljište i osjetljiva je na sušu tokom prve tri godine života. Upozorila je i da njegovi plodovi mogu predstavljati problem za pješake, dok korijen može oštetiti trotoare.

    Slična pitanja o načinu upravljanja zelenim površinama otvorena su i nakon sječe 25 stabala na obali Vrbasa u naselju Obilićevo, koja je u aprilu izazvala reakcije javnosti. Tada je najavljena sadnja novih stabala i promjena u stručnom nadzoru, ali i dalje nije jasno ko je snosio odgovornost za uklanjanje drveća.

    Kako izvještava RTRS, iz Centra za životnu sredinu upozoravaju da javnosti nisu predočene sve informacije o odgovornosti za nadzor nad radovima u Obilićevu.

    Igor Kalaba iz ove organizacije istakao je da Grad nije dovoljno transparentno informisao javnost o posljedicama sječe, te da izgled uređene obale Vrbasa otvara dodatna pitanja o tome da li je uklanjanje stabala zaista bilo samo posljedica greške.

    Zabrinutost zbog radova na obali iznio je i odbornik Liste za pravdu i red u Skupštini grada Banjaluka Igor Mandić, koji smatra da je uređenje prostora moglo biti izvedeno na drugačiji način, uz veće udaljavanje od riječnog korita i upotrebu materijala koji ne ugrožavaju ekosistem.

    On je ukazao i na nerazjašnjena pitanja u vezi sa zakonitošću radova i građevinskim dozvolama, navodeći da ni odbornici ni građani nisu dobili odgovore na sve postavljene upite.

    Stručnjaci upozoravaju da neplanska sječa i neadekvatno uređenje zelenih površina mogu imati dugoročne posljedice, uključujući eroziju zemljišta, narušavanje kvaliteta vode, pojavu klizišta i pogoršanje kvaliteta vazduha.

    Slučajevi u Vidovdanskoj ulici i Obilićevu ponovo su otvorili pitanje odnosa gradske administracije prema zelenim površinama, ali i potrebe da se odluke o gradskom zelenilu donose uz obavezno učešće stručnjaka.

  • Članstvo Ukrajine u EU otvorilo bi nova pitanja o novcu, trgovini i bezbjednosti Evrope

    Članstvo Ukrajine u EU otvorilo bi nova pitanja o novcu, trgovini i bezbjednosti Evrope

    Sjedinjene Američke Države mogle bi imati značajnu ulogu u ubrzavanju evropskog puta Ukrajine, a podrška administracije predsjednika Donalda Trampa članstvu Kijeva u Evropskoj uniji mogla bi postati dio šireg dogovora o okončanju rata i budućoj bezbjednosti Evrope.

    Prema analizi koju je objavio Atlantski savjet (Atlantic Council), trajan mir u Ukrajini trebalo bi da uključi jasan put ka članstvu u EU, dok bi Vašington mogao pomoći u prevazilaženju političkih i ekonomskih prepreka koje usporavaju taj proces.

    Zauzvrat, SAD bi mogle ostvariti povoljnije trgovinske i bezbjednosne aranžmane, dok bi evropske države preuzele značajniju odgovornost za obnovu i dugoročnu stabilnost Ukrajine.

    Iako Evropska unija načelno podržava ukrajinsko članstvo, pred Kijevom se nalazi niz ozbiljnih izazova. Neophodno je uskladiti zakonodavstvo i institucije sa evropskim pravilima, unaprijediti vladavinu prava i borbu protiv korupcije, što je dodatno otežano zbog rata i velikog opterećenja državnih resursa.

    Prepreke postoje i unutar same Unije. O proširenju odlučuju države članice, pa bilateralni sporovi i unutrašnji politički interesi pojedinih vlada mogu usporiti ili blokirati napredak kandidata.

    Posebno osjetljivo pitanje predstavlja raspodjela evropskog novca. Ulazak Ukrajine mogao bi značajno promijeniti finansiranje poljoprivrede, regionalnog razvoja i programa za smanjenje ekonomskih razlika među članicama.

    Snažan ukrajinski poljoprivredni sektor takođe izaziva zabrinutost evropskih proizvođača, koji strahuju od dodatne konkurencije na zajedničkom tržištu.

    Kako pišu Nezavisne, pozivajući se na analizu Atlantskog savjeta, američka podrška mogla bi obuhvatiti političko posredovanje, tehničku pomoć i povoljnije finansiranje, uz povezivanje finansijske podrške sa sprovođenjem konkretnih reformi u Ukrajini.

    Jedan od prijedloga odnosi se i na američku podršku otkupu dijela ukrajinskih poljoprivrednih proizvoda koji bi bili plasirani izvan Evropske unije. Na taj način pokušalo bi se ublažiti opterećenje evropskog tržišta, ali i otvoriti dodatne poslovne mogućnosti američkim kompanijama.

    Osim političkih i trgovinskih interesa, Vašington bi mogao imati i značajne bezbjednosne koristi od približavanja Ukrajine Evropskoj uniji.

    Stabilnije poslovno okruženje i pristup evropskom tržištu mogli bi privući nova ulaganja u ukrajinsku proizvodnju dronova, kritične sirovine, informacione tehnologije i poljoprivredu.

    Evropske države bi, s druge strane, dobile mogućnost snažnije saradnje sa ukrajinskim odbrambenim sektorom, koji je tokom rata razvio značajna iskustva u proizvodnji bespilotnih sistema, pomorskih dronova i elektronskom ratovanju.

    Takva saradnja mogla bi doprinijeti jačanju evropskih odbrambenih kapaciteta, što je jedan od prioriteta Trampove administracije.

    Ipak, važno je razlikovati članstvo u Evropskoj uniji od članstva u NATO-u, jer ulazak Ukrajine u EU sam po sebi ne bi podrazumijevao iste bezbjednosne garancije koje pruža članstvo u Sjevernoatlantskom savezu.

    Predloženi dogovor zahtijevao bi i promjenu pristupa Vašingtona, koji bi morao djelovati kao partner u uklanjanju prepreka, a ne kao strana koja evropskim državama nameće rokove i rješenja.

    Konačna odluka o proširenju ostaje u nadležnosti Evropske unije, a ostvarivanje ukrajinskog evropskog puta zavisiće od sprovođenja reformi u Kijevu i spremnosti članica da prihvate političke i ekonomske posljedice novog proširenja.

    Prema ocjeni iznesenoj u analizi, povezivanje mirovnog procesa sa evropskim integracijama Ukrajine moglo bi stvoriti zajednički okvir za ostvarivanje interesa Vašingtona, Brisela i Kijeva.

  • Dodik ocijenio posjetu SAD uspješnom, najavio nastavak jačanja međunarodnih veza

    Dodik ocijenio posjetu SAD uspješnom, najavio nastavak jačanja međunarodnih veza

    Lider SNSD-a Milorad Dodik ocijenio je svoju posjetu Sjedinjenim Američkim Državama veoma uspješnom, ističući da je tokom boravka ostvario kontakte sa brojnim guvernerima, privrednicima i uticajnim ljudima iz američkog političkog života.

    Dodik je naveo da su u posljednje dvije godine napravljeni značajni pomaci u načinu na koji se u Vašingtonu posmatra položaj i funkcionisanje Republike Srpske, kao i pitanja za koja smatra da su predstavljala nepravdu prema Srpskoj tokom prethodne dvije decenije.

    „Mnogi danas razumiju da je Dejtonski sporazum bio pokušaj podvale Klintonove administracije, kojom su muslimanima data obećanja o stvaranju unitarne BiH. Zbog tih zabluda Bošnjaci i danas vjeruju da je BiH isključivo njihova. I zato je pravo čudo kako smo opstali“, izjavio je Dodik.

    On je istakao da je tokom boravka u Americi bio iznenađen nivoom poznavanja Republike Srpske među ljudima iz tamošnjeg političkog i poslovnog života.

    Prema njegovim riječima, razgovori sa američkim zvaničnicima i privrednicima pokazali su da postoji prostor za unapređenje političkih i ekonomskih odnosa, kao i za uspostavljanje novih oblika saradnje.

    Kako prenosi ATV, Dodik je poručio da će Republika Srpska nastaviti da razvija međunarodne kontakte i gradi što bolje političke i ekonomske veze širom svijeta.

    „Bili smo ovdje vidljivi kao Republika Srpska i juče na centralnoj ceremoniji spominjala se Republika Srpska i da je ona partner i tako su svi ohrabreni da sarađuju sa nama“, rekao je Dodik.

    Dodik je boravio na Floridi, gdje je prisustvovao konferenciji pokreta MAGA, koju organizuje Republikanska stranka Donalda Trampa u centralnoj dvorani Mar-a-Laga u Palm Biču.

  • Trampov „veliki, prekrasan sporazum“ sa Rusijom izazvao zabrinutost u Evropi

    Trampov „veliki, prekrasan sporazum“ sa Rusijom izazvao zabrinutost u Evropi

    Najava američkog predsjednika Donalda Trampa o mogućem postizanju novog sporazuma sa Rusijom, koji bi obuhvatio ne samo Ukrajinu već i širu evropsku bezbjednost, izazvala je zabrinutost među evropskim saveznicima Vašingtona. U evropskim prijestonicama strahuju da bi SAD i Moskva mogle razgovarati o budućnosti kontinenta bez punog učešća evropskih država.

    Tramp je mogućnost takvog dogovora najavio nakon sastanka sa Kirilom Dmitrijevim, specijalnim izaslanikom ruskog predsjednika Vladimira Putina, održanog 5. novembra u Bijeloj kući.

    „Biće to veliki sporazum. Obuhvatiće više od Ukrajine, a mogao bih čak reći da bi mogao obuhvatiti cijelu Evropu“, poručio je Tramp, dodajući da očekuje da će dogovor naići na opšte odobravanje.

    Ipak, američki predsjednik nije iznio konkretne detalje prijedloga, što je dodatno podstaklo pitanja među evropskim diplomatama o mogućim ustupcima Moskvi.

    Osnovne ciljeve američke inicijative predstavio je Trampov zet i izaslanik Džared Kušner. Plan, između ostalog, predviđa uspostavljanje stalnih bezbjednosnih konsultacija, pouzdanih kanala komunikacije u kriznim situacijama, veću transparentnost vojnih aktivnosti i mjere za smanjenje rizika od eskalacije.

    Kušner je naglasio da bi budući okvir trebalo da poštuje suverenitet i teritorijalni integritet država, kao i njihovo pravo da samostalno odlučuju o bezbjednosnim savezima. Istakao je i da bi NATO zadržao ključnu ulogu u kolektivnoj odbrani Evrope.

    Međutim, kako piše Nezavisne, pozivajući se na razgovore portala Politiko sa 12 diplomata NATO-a, predstavnika EU i evropskih vlada, među saveznicima postoji nepovjerenje prema stvarnim namjerama američke administracije. Posebno ih zabrinjava mogućnost da bi pregovori mogli otvoriti prostor za ruske zahtjeve koji se odnose na promjenu postojećeg evropskog bezbjednosnog poretka.

    Moskva je i prije početka rata u Ukrajini 2022. godine zahtijevala da NATO odustane od daljeg proširenja i povuče vojnu infrastrukturu na položaje iz 1997. godine. Takvi zahtjevi posebno su osjetljivi za države istočne Evrope, koje članstvo u Alijansi smatraju važnom garancijom bezbjednosti.

    Šefica evropske diplomatije Kaja Kalas poručila je da Rusija ne može imati pravo veta na bezbjednosne odluke evropskih država i da Ukrajina mora biti uključena u budući evropski bezbjednosni okvir.

    „Putin nema pravo veta na evropsku bezbjednost“, istakla je Kalas.

    Dodatnu zabrinutost izazvala je činjenica da, prema navodima diplomata NATO-a, saveznici nisu bili unaprijed obaviješteni o američkom prijedlogu. Iako su američki predstavnici razgovarali sa ukrajinskim i evropskim zvaničnicima u Briselu, dio partnera smatra da nije dobio dovoljno informacija o širem planu.

    Jedno od najosjetljivijih pitanja odnosi se na buduće prisustvo američkih vojnika u Evropi. Revizija američkog vojnog rasporeda očekuje se u decembru, a pojedine članice NATO-a strahuju da bi eventualno smanjenje broja američkih vojnika moglo postati dio šireg dogovora sa Moskvom. Ipak, za sada nema potvrde da je takva mogućnost uključena u Trampov prijedlog.

    Predsjednik Litvanije Gitanas Nauseda upozorio je da Evropa mora imati mjesto za pregovaračkim stolom kada se odlučuje o miru u Ukrajini i budućnosti kontinenta.

    U međuvremenu, američka inicijativa dolazi uoči trilateralnih razgovora predstavnika SAD, Rusije i Ukrajine, zakazanih za 10. i 11. novembar u Abu Dabiju. O očekivanjima od pregovora i odnosima sa Moskvom govorio je i poljski premijer Donald Tusk, pozivajući evropske saveznike na oprez prilikom procjene ruskih namjera.

    O novoj inicijativi trebalo bi da razgovaraju i lideri Evropske unije na neformalnom sastanku naredne sedmice u Dablinu, gdje bi pitanje Ukrajine i evropske bezbjednosti moglo biti jedna od glavnih tema.

    Za sada nije poznato šta bi konkretno podrazumijevao Trampov najavljeni sporazum, niti da li će pregovori sa Moskvom obuhvatiti pitanja koja se odnose na vojno prisustvo NATO-a i bezbjednosnu arhitekturu Evrope.

  • Rusija, SAD i Ukrajina za pregovaračkim stolom 10. novembra

    Rusija, SAD i Ukrajina za pregovaračkim stolom 10. novembra

    Predsjednik Rusije Vladimir Putin potvrdio je da će u utorak, 10. novembra, u Abu Dabiju početi novi krug trilateralnih pregovora između Rusije, Sjedinjenih Američkih Država i Ukrajine o okončanju rata.

    Putin je to saopštio tokom sastanka sa stalnim članovima Savjeta bezbjednosti Rusije, navodeći da je pozvao predstavnike ruske delegacije koji će učestvovati u razgovorima u prijestonici Ujedinjenih Arapskih Emirata.

    „S obzirom na to da bi pregovori trebalo da počnu u utorak, pozvao sam kolege koji će učestvovati u tim razgovorima“, rekao je Putin, prenose ruski mediji.

    Rusku delegaciju predvodiće Vladimir Medinski, savjetnik ruskog predsjednika, koji je i ranije učestvovao u pregovorima sa ukrajinskom stranom. U sastavu delegacije biće i Igor Kostjukov, Jurij Ušakov, Mihail Galuzin i Sergej Rjabkov.

    Prema navodima ruskih državnih medija, pregovori bi trebalo da traju dva dana, odnosno u utorak i srijedu.

    Održavanje novog kruga razgovora ranije je najavljeno nakon kontakata američkih i ruskih zvaničnika, a Vašington će posredovati u pregovorima. Specijalni izaslanik američkog predsjednika Stiv Vitkof ranije je naveo da će teme razgovora obuhvatiti bezbjednosne garancije, smanjenje tenzija, humanitarna pitanja i naredne korake ka mirnom rješenju sukoba.

    Potvrđujući učešće Rusije, Putin je zahvalio rukovodstvu Ujedinjenih Arapskih Emirata na spremnosti da bude domaćin pregovora i na dosadašnjoj pomoći u humanitarnim pitanjima, uključujući razmjenu zarobljenika.

    Kako prenosi Klix.ba, novi sastanak predstavlja nastavak diplomatskih napora Vašingtona da približi stavove Moskve i Kijeva i pokrene proces ka okončanju rata.

  • Banjaluka pod veoma visokim zagađenjem, građanima upućeno upozorenje

    Banjaluka pod veoma visokim zagađenjem, građanima upućeno upozorenje

    Banjaluka se u petak uveče suočila sa izrazito visokim nivoom zagađenja vazduha, a podaci sa više platformi za praćenje kvaliteta ukazali su na veoma nepovoljnu situaciju u gradu.

    Prema mjerenjima objavljenim na stranici Eko akcije, indeks kvaliteta vazduha u 21 čas iznosio je 221, što se svrstava u kategoriju veoma nezdravog vazduha. Posebno visoka bila je koncentracija suspendovanih čestica PM2.5, koja je dostigla vrijednost 146.

    Ozbiljno pogoršanje kvaliteta vazduha potvrdili su i podaci Republičkog hidrometeorološkog zavoda Republike Srpske. Prema njihovom izvještaju za isti termin, Banjaluka je imala indeks kvaliteta vazduha šest, što predstavlja najvišu kategoriju na prikazanoj skali.

    Među praćenim zagađujućim materijama, PM2.5 čestice bile su u najnepovoljnijoj kategoriji, dok su PM10 čestice imale vrijednost četiri. Azot-dioksid bio je u kategoriji tri, a ozon i sumpor-dioksid u najnižoj kategoriji.

    Da zagađenje nije ograničeno samo na pojedine dijelove grada, pokazuju i podaci mreže senzora PurpleAir. Na više mjernih lokacija zabilježene su vrijednosti između 170 i više od 250.

    Dodatno, podaci Grada Banjaluka za 6. novembar ukazuju na prekoračenje graničnih vrijednosti koncentracije ugljen-monoksida na mjernoj stanici u Boriku, dok su koncentracije ostalih praćenih zagađujućih materija bile ispod dozvoljenih granica.

    Zbog ovakvih pokazatelja, građanima se savjetuje oprez, posebno osobama sa respiratornim i srčanim oboljenjima, djeci i starijima. Kako navodi BL Portal, pozivajući se na upozorenja Eko akcije, kod osoba sa respiratornim problemima, poput astme, može doći do značajnog pogoršanja simptoma.

    Preporuka je da osjetljive kategorije stanovništva izbjegavaju aktivnosti na otvorenom, dok bi i ostali građani trebalo da ograniče duži boravak napolju i veće fizičke napore.

    Podaci sa više mjernih stanica pokazuju da je zagađenje vazduha u Banjaluci dostiglo nivo koji zahtijeva ozbiljan oprez.

  • Kako funkcioniše mirovanje poslaničkog mandata prema novom Izbornom zakonu?

    Kako funkcioniše mirovanje poslaničkog mandata prema novom Izbornom zakonu?

    Izmjenama Izbornog zakona BiH uvedena je mogućnost stavljanja osvojenog poslaničkog mandata u mirovanje, čime je funkcionerima koji su istovremeno izabrani za poslanike i obavljaju ministarske dužnosti omogućeno da privremeno zadrže izvršnu funkciju.

    Ovu mogućnost već su iskoristili pojedini ministri u Vladi Republike Srpske. Među njima su ministar pravde Goran Selak i ministar saobraćaja i veza Zoran Stevanović, koji su osvojili poslaničke mandate na oktobarskim izborima.

    Selak je zahtjev za stavljanje mandata u mirovanje predao Centralnoj izbornoj komisiji BiH, kako bi do izbora nove Vlade Republike Srpske nastavio da obavlja ministarsku funkciju. Istim putem krenuo je i Stevanović, koji je poručio da će o svom daljem angažmanu odlučivati u dogovoru sa stranačkim rukovodstvom.

    „Ja ću, naravno, prihvatiti mandat poslanika, ali ću ga staviti u mirovanje pošto to prvi put od ove godine zakon daje takvu mogućnost. Nastaviću da radim u ministarstvu do izbora nove vlade, a onda ćemo vidjeti hoću li se vratiti u poslaničke klupe ili ostati član Vlade“, izjavio je Stevanović.

    Za razliku od njih, ministar zdravlja Republike Srpske Alen Šeranić odlučio je da podnese ostavku na ministarsku funkciju i prihvati poslanički mandat.

    Prema objašnjenju Centralne izborne komisije BiH, tokom perioda mirovanja mandata poslaničko mjesto pripada sljedećem kandidatu sa iste izborne liste, koji privremeno preuzima prava i obaveze izabranog poslanika.

    Predsjednik CIK-a BiH Jovan Kalaba pojasnio je da se za vrijeme mirovanja obustavljaju prava i dužnosti koje proizlaze iz poslaničkog mandata, dok ih privremeno preuzima zamjenski poslanik.

    Kako prenosi RTRS, prema zakonskim odredbama, mandat se može staviti u mirovanje samo jednom, a taj period ne može biti kraći od šest mjeseci. Izuzetak su ministri iz prethodnog saziva, koji mandat mogu staviti u mirovanje najviše dva puta, odnosno do imenovanja nasljednika ili podnošenja ostavke.

    Mirovanje počinje petog dana od podnošenja zahtjeva, dok funkcioner koji želi ponovo aktivirati poslanički mandat mora CIK-u dostaviti pisani zahtjev najkasnije osam dana nakon prestanka ministarske funkcije.

  • Narodna banka Srbije pojačala nadzor nad Poštanskom štedionicom

    Narodna banka Srbije pojačala nadzor nad Poštanskom štedionicom

    Narodna banka Srbije saopštila je da Banka Poštanska štedionica posluje stabilno, da je solventna i da uredno izmiruje sve obaveze prema svojim klijentima, nakon što je pojačala nadzor nad njenim poslovanjem.

    Iz centralne banke Srbije ističu da se pokazatelj adekvatnosti kapitala Poštanske štedionice nalazi iznad propisanog regulatornog minimuma, te da nema problema u izvršavanju obaveza prema građanima i privredi.

    Posebno je naglašeno da će penzije i ostala primanja koja se isplaćuju iz budžeta Srbije biti isplaćivana u redovnim rokovima.

    Narodna banka Srbije kontinuirano prati poslovanje svih banaka u zemlji, uključujući i Banku Poštanska štedionica, koja je u većinskom državnom vlasništvu.

    Prema navodima NBS, značajan dio aktive ove banke čine likvidna sredstva, među kojima su gotovina, novac na računima i državne hartije od vrijednosti. Takođe, banka posluje profitabilno i ostvaruje pozitivne finansijske rezultate.

    Iz RTRS-a prenose da centralna banka svakodnevno neposredno nadzire poslovanje Poštanske štedionice, uz posebnu pažnju na praćenje svih relevantnih pokazatelja i ispunjavanje regulatornih i supervizorskih zahtjeva.

    U saopštenju se navodi da će NBS i u narednom periodu nastaviti da prati poslovanje banke i, u okviru svojih zakonskih ovlašćenja, preduzima odgovarajuće mjere radi očuvanja njene stabilnosti, zaštite deponenata i korisnika finansijskih usluga, kao i stabilnosti cjelokupnog finansijskog sistema.

  • BiH i zemlje regiona ulaze u pregovore o evropskom sistemu rominga

    BiH i zemlje regiona ulaze u pregovore o evropskom sistemu rominga

    Evropska komisija otvorila je pregovore sa zemljama zapadnog Balkana o uključivanju u sistem „Rominga kao kod kuće“, čime bi građanima regiona u budućnosti bilo omogućeno da koriste mobilne usluge u Evropskoj uniji bez dodatnih troškova rominga.

    Pregovori su pokrenuti sa BiH, Srbijom, Crnom Gorom, Sjevernom Makedonijom, Albanijom i vlastima u Prištini, a cilj je proširenje postojećeg evropskog sistema na zemlje zapadnog Balkana.

    Kako je saopšteno, nakon postizanja bilateralnih sporazuma i potpunog usklađivanja propisa partnerskih zemalja sa pravilima Evropske unije, Evropska komisija će pozvati Savjet EU da odobri proširenje područja primjene ovog sistema.

    To bi značilo da bi građani tokom putovanja između zemalja Evropske unije i zapadnog Balkana mogli da telefoniraju, šalju SMS poruke i koriste mobilni internet bez dodatnih naknada za roming.

    Iz Evropske komisije podsjetili su da je Savjet EU još u junu 2026. godine dao zeleno svjetlo za pokretanje pregovora o proširenju sistema na partnere iz regiona.

    Budući sporazumi trebalo bi da budu zasnovani na postojećim sporazumima o stabilizaciji i pridruživanju, koji predstavljaju okvir za jačanje ekonomske integracije, regionalne stabilnosti i saradnje sa Evropskom unijom.

    Pokretanje pregovora ranije je najavila predsjednik Evropske komisije Ursula fon der Lajen tokom posjete zemljama zapadnog Balkana u oktobru ove godine, prenosi RTRS.