Autor: INFO

  • Vazduh u Banjaluci ponovo opasan, sud utvrdio da je Skupština grada prekršila Ustav

    Vazduh u Banjaluci ponovo opasan, sud utvrdio da je Skupština grada prekršila Ustav

    Banjaluka se sa dolaskom hladnijih dana ponovo suočava sa ozbiljnim zagađenjem vazduha, a istovremeno je sudski epilog dobila i građanska peticija kojom je od gradskih vlasti traženo da se aktivnije uključe u rješavanje ovog problema.

    Okružni sud u Banjaluci utvrdio je da su Skupština grada i njen predsjednik prekršili Ustav Republike Srpske jer nisu odgovorili na građansku peticiju o zagađenju vazduha, koju je pokrenula advokat Dragana Stanković.

    Stankovićeva je objavila da je sama pokrenula sudski postupak, ne želeći da građane dodatno uključuje u pravne procedure, nakon što nadležni nisu odgovorili na zahtjev koji je potpisan u okviru građanske inicijative.

    Prema njenim riječima, peticija predstavlja ustavno sredstvo putem kojeg građani imaju pravo da se obraćaju institucijama i dobiju odgovor na pitanja od javnog značaja.

    Kako prenosi Srpskainfo, Stankovićeva je navela da je sud upozorio odgovorne na mogućnost novčanih kazni, uz napomenu da nepoštovanje sudske odluke može povući i krivičnu odgovornost.

    Istovremeno, podaci sa mjernih platformi pokazuju da je kvalitet vazduha u Banjaluci ponovo na zabrinjavajućem nivou. Indeks kvaliteta vazduha na stranici „Eko akcije“ dostigao je 221, što se svrstava u kategoriju veoma nezdravog vazduha, dok je koncentracija PM2.5 čestica iznosila 146.

    Prema podacima Republičkog hidrometeorološkog zavoda Republike Srpske, Banjaluka je imala indeks kvaliteta vazduha šest, što predstavlja najvišu i najnepovoljniju kategoriju na zvaničnoj skali.

    Građanima, posebno osjetljivim kategorijama stanovništva, upućeno je upozorenje da izbjegavaju boravak na otvorenom.

    Iz Fondacije za zaštitu životne sredine „Prodiši“ ranije su upozorili da je na mjernoj stanici u naselju Lazarevo tokom prošle zime zabilježeno čak 80 dana prekomjernog zagađenja vazduha.

    Aktivisti Centra za životnu sredinu i Fondacije „Prodiši“ ukazivali su i na nedostatak sistema javnog uzbunjivanja u danima kada su koncentracije zagađujućih materija posebno visoke. Među zahtjevima za poboljšanje kvaliteta vazduha nalaze se zabrana loženja uglja i širenje mreže daljinskog grijanja.

    Na problem je ponovo ukazao i gradski odbornik Igor Mandić, koji je upozorio da se Banjaluka dočekala još jednu jesen bez ozbiljnijeg rješavanja problema aerozagađenja.

    On je podsjetio i da najavljivana vanredna sjednica Skupštine grada o ovom pitanju nikada nije održana.

    Iz Gradske uprave, s druge strane, tvrde da se aktivnosti na poboljšanju kvaliteta vazduha sprovode kontinuirano, u skladu sa Kratkoročnim planom za smanjenje koncentracija zagađujućih materija, koji je usvojila Skupština grada.

    Među predviđenim mjerama su pojačan inspekcijski nadzor ložišta privrednih subjekata, kontrola rada gradske toplane, zabrana paljenja otpada na otvorenom, nadzor nad emisijom prašine na gradilištima i pranje najprometnijih saobraćajnica.

    Komunalna policija zadužena je i za kontrolu individualnih ložišta i redovnog čišćenja dimnjaka, dok je republičkim institucijama upućena inicijativa za pooštravanje standarda na tehničkim pregledima vozila.

    Iz Grada navode da su održani i koordinacioni sastanci sa nadležnim institucijama i organizacijama, te da se preporuke Instituta za javno zdravstvo i informacije o kvalitetu vazduha objavljuju na zvaničnoj internet stranici.

  • Stari granični prelaz u Gradišci ponovo radi, ali trgovci još čekaju povratak kupaca

    Stari granični prelaz u Gradišci ponovo radi, ali trgovci još čekaju povratak kupaca

    Sedam dana nakon ponovnog otvaranja starog graničnog prelaza u Gradišci, trgovci, ugostitelji i drugi privrednici iz ovog dijela grada još ne bilježe oporavak prometa kakav su očekivali, dok su nešto bolje rezultate zasad ostvarile benzinske pumpe.

    Zatvaranje starog mosta u maju ove godine značajno je uticalo na poslovanje brojnih objekata koji su godinama zavisili od putnika i stanovništva sa obje strane granice. Iako je saobraćaj ponovo uspostavljen, povratak nekadašnjih navika i kupaca očigledno će zahtijevati vrijeme.

    Mještani ističu da su pojedine prodavnice, pekare i ugostiteljski objekti, koji su prestali sa radom nakon obustave saobraćaja, i dalje zatvoreni, dok je u okolini prelaza primjetan nešto veći broj automobila i prolaznika.

    Kako pišu Nezavisne, vlasnici malih trgovina primjećuju određeno poboljšanje, ali je ono ispod njihovih očekivanja.

    Sreten Vidović, vlasnik trgovine „Laki“, kaže da je promet bolji nego u periodu kada je prelaz bio zatvoren, ali da se kupci još nisu vratili u nekadašnjem broju.

    On objašnjava da je petomjesečni prekid saobraćaja promijenio navike putnika, koji su u međuvremenu pronašli druga mjesta za kupovinu i druge načine zadovoljavanja svojih potreba.

    Vidović se ipak nada da bi predstojeći praznici i veći broj putnika mogli donijeti značajniji oporavak poslovanja.

    Mnogo manje optimizma ima u ugostiteljstvu. Nikola Verzmar, zaposlen u jednoj roštiljnici, kaže da se u prvoj sedmici nakon otvaranja prelaza gotovo ništa nije promijenilo.

    Prema njegovim riječima, trenutno je loš period godine za ugostitelje, zbog čega ne očekuje značajniji rast prometa u kratkom roku.

    S druge strane, na benzinskim pumpama bilježe konkretnije rezultate. Bojan Majdanac, poslovođa jedne benzinske pumpe u blizini prelaza, navodi da je promet već prvog dana nakon ponovnog uspostavljanja saobraćaja povećan za 20 odsto.

    Među kupcima su, kako kaže, vozači iz Hrvatske, Slovenije i Austrije, a povećanje prometa primjetno je i narednih dana.

    Za razliku od trgovaca i ugostitelja, putnici su zadovoljni ponovnim otvaranjem starog prelaza. Ističu da se granica sada prelazi brzo, bez ranijih gužvi i dugog čekanja.

    Stari granični prelaz Gradiška ponovo je otvoren nakon višemjesečne obustave saobraćaja zbog oštećenja mosta preko Save. Preko njega je dozvoljen međunarodni promet putničkih vozila, autobusa i praznih teretnih vozila nosivosti do 20 tona, dok promet komercijalne robe nije dozvoljen.

    Trgovci i drugi privrednici u ovom dijelu Gradiške sada se nadaju da će povratak većeg broja putnika postepeno oživjeti poslovanje i omogućiti povratak kupaca koji su tokom višemjesečne obustave saobraćaja promijenili svoje navike.

  • Naftna kriza steže svijet: Zalihe dizela na najnižem nivou u posljednjih 35 godina

    Naftna kriza steže svijet: Zalihe dizela na najnižem nivou u posljednjih 35 godina

    Svijet se suočava sa sve ozbiljnijim problemima u snabdijevanju energentima, a posebno zabrinjava stanje na tržištu dizela, čije su zalihe u pojedinim dijelovima svijeta pale na najniži sezonski nivo u posljednjih 35 godina.

    Istovremeno, Evropa ulazi u zimsku sezonu sa najmanje popunjenim skladištima prirodnog gasa od 2013. godine, dok poremećaji u pomorskom transportu i radu rafinerija dodatno otežavaju snabdijevanje.

    Iako se na tržištu sirove nafte pojavljuju procjene o mogućem višku ponude, to ne znači da će biti dovoljno gotovih naftnih derivata. Problem je posebno izražen kod dizela, čija dostupnost zavisi ne samo od količine sirove nafte već i od kapaciteta rafinerija i mogućnosti transporta.

    Izvršni direktor kompanije ADNOC Sultan al Džaber upozorio je da su globalne zalihe nafte od izbijanja sukoba na Bliskom istoku krajem februara smanjene za gotovo milijardu barela. Istovremeno, troškovi transporta i logistike porasli su sa oko pet na gotovo 30 odsto cijene barela.

    Prema energetskim izvještajima, proizvodnja dizela i gasnog ulja u drugom kvartalu bila je za oko 1,5 miliona barela dnevno manja nego godinu ranije, dok je u trećem kvartalu taj manjak dostigao 1,7 miliona barela.

    Kako pišu Nezavisne, na smanjenje ponude uticali su poremećaji u radu postrojenja na Bliskom istoku, slabija proizvodnja ruskih rafinerija i problemi u transportu. Pomorski izvoz dizela i gasnog ulja tokom prvih devet mjeseci bio je deset odsto manji nego u istom periodu prošle godine.

    Dodatne količine iz Sjedinjenih Američkih Država i drugih izvoznih zemalja nisu uspjele da nadoknade smanjene isporuke iz Rusije i sa Bliskog istoka, dok Kina nastoji da ograniči izvoz kako bi zaštitila potrebe domaćeg tržišta.

    Posebno je osjetljiva situacija u Evropi, koja značajan dio dizela obezbjeđuje uvozom. Zalihe u važnom trgovačkom i skladišnom području Amsterdam-Roterdam-Antverpen već su ispod petogodišnjeg prosjeka.

    Evropska komisija je krajem oktobra upozorila na ograničene isporuke dizela i avionskog goriva, iako u tom trenutku nije bilo fizičke nestašice na tržištu Evropske unije. Raspoložive količine sve je teže nabaviti, a troškovi nabavke rastu.

    Kakvo je stanje u Republici Srpskoj?

    Problemi na svjetskom tržištu već se odražavaju i na domaće tržište, ali za sada nema razloga za strah od nestašica, ocijenio je Đorđe Savić, predsjedavajući Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima Privredne komore Republike Srpske.

    On je ukazao na to da veliki broj rafinerija ne radi, dok dodatne poteškoće predstavljaju transport i problemi u plovidbi kroz Ormuski moreuz.

    Određeno olakšanje moglo bi doći od Kine, koja je ponovo pokrenula izvoz dizela, kao i od Rusije, ali Savić smatra da je riječ o ograničenom poboljšanju.

    Prema njegovim riječima, najnepovoljniji scenario bio bi otvaranje novog kriznog žarišta ili dodatno širenje sukoba na Bliskom istoku, što bi moglo ugroziti ne samo cijene već i samu dostupnost dizela.

    Kada je riječ o Republici Srpskoj, Savić ističe da trenutno nema bojazni od nestašica, a sadašnje cijene goriva na domaćim pumpama ocjenjuje realnim u odnosu na veleprodajne cijene, koje su krajem sedmice u luci Ploče iznosile oko 2,98 KM po litru.

    Problemi i sa prirodnim gasom

    Pored dizela, sve veću zabrinutost u Evropi izazivaju i zalihe prirodnog gasa. Prema izvještaju Međunarodne agencije za energetiku od 3. novembra, skladišta u Evropskoj uniji ulaze u zimu sa najmanjim zalihama od 2013. godine.

    Nakon što su na kraju prethodne sezone grijanja bila popunjena svega 28 odsto, do 21. oktobra dostigla su 75 odsto kapaciteta, što je i dalje ispod uobičajenog nivoa za ovaj period godine.

    Problemi u plovidbi kroz Ormuski moreuz posebno su pogodili isporuke tečnog prirodnog gasa iz Katara i Ujedinjenih Arapskih Emirata. Njihovi utovari od marta do oktobra bili su za više od 60 milijardi kubnih metara manji nego u istom periodu prošle godine.

    Međunarodna agencija za energetiku procjenjuje da će globalna ponuda tečnog prirodnog gasa ove godine biti manja za tri odsto, odnosno gotovo 20 milijardi kubnih metara.

    Evropa je dio nedostajućih količina nadoknadila uvozom iz Sjeverne Amerike i Afrike, ali je time povećala zavisnost od globalnog tržišta i konkurenciju sa azijskim kupcima.

    Dodatni izazov predstavlja plan Evropske unije da od početka 2027. godine obustavi uvoz ruskog tečnog prirodnog gasa, zbog čega će Brisel morati da obezbijedi nove dobavljače.

    Procjene Međunarodne agencije za energetiku pokazuju da bi, u slučaju hladnije zime od prosjeka i nastavka problema sa isporukama kroz Ormuski moreuz, zalihe u evropskim skladištima do kraja marta 2027. godine mogle pasti ispod deset odsto kapaciteta.

    Dizel skuplji od dva evra u većem dijelu Evrope

    Razmjere problema pokazuju i cijene na evropskim benzinskim pumpama. Dizel je u većem dijelu Evrope premašio dva evra po litru, a prosječna cijena u Evropskoj uniji za godinu dana porasla je za 39,1 odsto.

    Cijenu višu od dva evra bilježi 17 od 27 članica EU. Najskuplji dizel je u Danskoj, gdje litar košta 2,53 evra, dok je najjeftiniji na Malti, sa cijenom od 1,21 evro.

    Republika Srpska je sa prosječnom cijenom od blizu dva evra ispod evropskog prosjeka, ali je ona približna cijeni u Sloveniji i viša nego u Poljskoj, Bugarskoj i Španiji.

  • Hoće li BiH dobiti novi Savjet ministara tek 2028. godine?

    Hoće li BiH dobiti novi Savjet ministara tek 2028. godine?

    Formiranje novog saziva Savjeta ministara BiH moglo bi potrajati znatno duže od očekivanog, a zbog političkih uslovljavanja i suprotstavljenih zahtjeva pojedinih stranaka nije isključena mogućnost da proces bude odložen i tokom naredne godine.

    Iako su izbori završeni i počeli razgovori o uspostavljanju nove vlasti, konkretan dogovor o parlamentarnoj većini još nije postignut. Posebno su izraženi zahtjevi SNSD-a i HDZ-a BiH, koji kao ključni uslov za učešće u vlasti postavljaju rješavanje određenih političkih i institucionalnih pitanja.

    Lider SNSD-a Milorad Dodik insistira na reformi Ustavnog suda BiH i odlasku stranih sudija, dok HDZ BiH kao jedan od prioriteta ističe izmjene Izbornog zakona.

    Kako pišu Nezavisne, neizvjesnost dodatno povećava činjenica da još nema dogovora o raspodjeli ministarskih pozicija, niti o tome ko će preuzeti mjesto predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH.

    U SNSD-u smatraju da imaju značajan politički uticaj u budućem sazivu parlamenta i da bez njihovog učešća neće biti moguće formirati stabilnu većinu. HDZ BiH, s druge strane, očekuje zadržavanje važnih pozicija i veći uticaj na vođenje spoljne politike.

    Poseban problem predstavlja i pozicija SDA, koja se nakon izbora nameće kao jedan od ključnih političkih faktora u pregovorima o formiranju vlasti na nivou BiH.

    Predsjednik HDZ-a 1990 Ilija Cvitanović upozorio je da bi proces mogao potrajati veoma dugo, ocjenjujući da čak ni 2027. godina možda neće biti dovoljna za formiranje novog Savjeta ministara.

    „Mislim da Savjet ministara jako dugo neće biti formiran. Mislim da čak 2027. godina može biti zaboravljena u potpunosti“, poručio je Cvitanović.

    Prema njegovoj ocjeni, pregovore će obilježiti politička uslovljavanja i borba za pozicije, a slični problemi mogli bi pratiti i uspostavljanje vlasti u Federaciji BiH.

    Dosadašnja iskustva pokazuju da formiranje Savjeta ministara BiH može trajati od nekoliko mjeseci do više od godinu dana.

    Najbrže je formirana vlast nakon izbora 2002. godine, kada je Savjet ministara na čelu sa Adnanom Terzićem potvrđen za manje od dva mjeseca. S druge strane, na formiranje Savjeta ministara kojim je rukovodio Vjekoslav Bevanda čekalo se više od 15 mjeseci, dok je za saziv Zorana Tegeltije bilo potrebno gotovo 15 mjeseci nakon izbora 2018. godine.

    Posljednji saziv, na čelu sa Borjanom Krišto, formiran je relativno brzo, krajem decembra 2022. godine, nešto više od dva mjeseca nakon izbora.

    Iako zakonski rokovi predviđaju proceduru imenovanja predsjedavajućeg i potvrđivanja novog saziva, politički dogovor ostaje presudan za završetak cijelog procesa.

    Zbog toga je trenutno teško procijeniti kada će BiH dobiti novi Savjet ministara, posebno ukoliko stranke nastave insistirati na uslovima koji su međusobno teško uskladivi.

  • Milionska zaduženja javnih preduzeća: Šume traže 55, a Elektroprivreda 50 miliona KM

    Milionska zaduženja javnih preduzeća: Šume traže 55, a Elektroprivreda 50 miliona KM

    Dok zvaničnici Republike Srpske već godinama najavljuju reforme, reorganizaciju i odgovornost u javnim preduzećima, finansijski pokazatelji ukazuju na nastavak problema i nova zaduženja koja se mjere desetinama miliona maraka.

    Među posljednjim primjerima su „Šume Republike Srpske“, koje će se kreditno zadužiti za 55 miliona KM, dok je „Elektroprivreda Republike Srpske“ pokrenula inicijativu za novo zaduženje od 50 miliona KM uz garanciju Republike Srpske.

    Prema podacima koje su objavile Nezavisne, „Šume Republike Srpske“ prošlu godinu završile su sa gubitkom od gotovo devet miliona KM, dok je „Elektroprivreda“ zabilježila minus od 27,8 miliona KM, što je njen najlošiji rezultat u prethodnim godinama.

    Problemi nisu ograničeni samo na ova dva preduzeća. „Željeznice Republike Srpske“ prošlu godinu završile su sa gubitkom od 32 miliona KM, dok su obaveze Olimpijskog centra „Jahorina“ iznosile čak 145 miliona KM. Vlada Republike Srpske je u maju preuzela obavezu izmirenja milionskih dugovanja ovog centra nastalih po osnovu dvije emisije obveznica.

    Uprkos takvim pokazateljima, najave o ozbiljnim promjenama u poslovanju javnih preduzeća traju godinama.

    Još u aprilu 2022. godine tadašnji premijer Radovan Višković najavio je uspostavljanje posebne jedinice za nadzor nad radom javnih preduzeća, o čemu je razgovarao i sa predstavnicima Evropske banke za obnovu i razvoj.

    U junu 2023. godine tadašnji predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik govorio je o ozbiljnom procesu rekonstrukcije javnih preduzeća, ističući da cilj nije prikrivanje problema, već njihovo rješavanje.

    Nakon toga, u oktobru 2024. godine, Višković je upozorio na loše stanje u „Šumama Republike Srpske“ i drugim preduzećima, najavljujući da će biti zatražena odgovornost.

    Dodik je u februaru 2025. godine ponovo najavio čistku u javnim preduzećima, poručujući da niko neće biti zaštićen. Slične poruke stigle su i od premijera Save Minića u decembru iste godine, kada je najavio reformu javnih preduzeća i tematsku sjednicu Vlade posvećenu stanju u „Elektroprivredi“ i „Željeznicama“.

    Profesor Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu Predrag Mlinarević smatra da je za dugoročnu održivost ovih preduzeća neophodno napraviti plan konsolidacije i reorganizacije.

    Prema njegovom mišljenju, potrebno je definisati profitne centre, optimizovati organizacionu strukturu i broj zaposlenih, dok bi plan razvoja trebalo da bude osnova za buduća zaduženja i investicije koje mogu donijeti dodatne prihode.

    Da problem nije samo finansijske prirode, već i načina upravljanja, ukazuje Srđan Traljić, menadžer za odnose sa javnošću u Transparency Internationalu BiH.

    On smatra da su dosadašnje najave o postavljanju stručnih rukovodilaca i kažnjavanju odgovornih ostale uglavnom bez konkretnih rezultata.

    Traljić upozorava da se javna preduzeća i dalje posmatraju kao politički plijen, te da se njihovi resursi koriste za stranačke interese i obezbjeđivanje političke podrške.

    Finansijski rezultati tako ponovo otvaraju pitanje kada će najavljene reforme biti sprovedene i da li će javna preduzeća konačno dobiti održiv model poslovanja umjesto da se problemi rješavaju novim kreditima.

  • Hercog povjerio Gadi Ajzenkotu mandat za formiranje nove vlade Izraela

    Hercog povjerio Gadi Ajzenkotu mandat za formiranje nove vlade Izraela

    Predsjednik Izraela Isak Hercog odlučio je da mandat za formiranje nove vlade povjeri lideru stranke Jašar Gadi Ajzenkotu, čime je dosadašnji premijer Benjamin Netanjahu doživio novi politički udarac nakon parlamentarnih izbora.

    Hercog je odluku donio nakon konsultacija sa predstavnicima političkih stranaka koje su osvojile mandate u novom sazivu Kneseta, a Ajzenkot će formalno preuzeti mandat na ceremoniji u predsjedničkoj rezidenciji u Jerusalimu.

    Ajzenkot je tokom konsultacija dobio preporuke predstavnika stranaka koje imaju ukupno 67 poslaničkih mjesta, dok je Netanjahu dobio podršku predstavnika sa 46 mandata. Sedam poslanika nije podržalo nijednog kandidata.

    Kako prenosi ATV, odluka dolazi nakon što nijedan politički blok na izborima nije uspio da obezbijedi samostalnu većinu u parlamentu, zbog čega će formiranje nove vlade zahtijevati složene pregovore.

    Ajzenkot, bivši načelnik Generalštaba izraelske vojske, imaće 28 dana da obezbijedi podršku najmanje 61 poslanika u Knesetu i sastavi novu vladajuću koaliciju. Predsjednik Izraela može mu odobriti i dodatnih 14 dana ukoliko bude potrebno.

    Iako je dobio veći broj preporuka, put do formiranja vlade neće biti jednostavan. Opozicioni blok koji podržava Ajzenkota nema samostalnu većinu, pa će za obezbjeđivanje parlamentarne podrške biti neophodni dodatni politički dogovori.

    Posebno osjetljivo pitanje predstavlja eventualna saradnja sa arapskim strankama, čiji su predstavnici takođe podržali Ajzenkota, ali njihova preporuka ne znači automatski i ulazak u buduću vladajuću koaliciju.

    Netanjahuova stranka Likud osvojila je najveći pojedinačni broj poslaničkih mjesta, ali je blok koji je podržavao dosadašnjeg premijera ostao bez parlamentarne većine.

    Ukoliko Ajzenkot ne uspije da formira vladu u predviđenom roku, mandat bi mogao biti povjeren drugom kandidatu, a neuspjeh svih pokušaja mogao bi dovesti do raspisivanja novih parlamentarnih izbora.

  • Stanivuković najavio bilborde za „papke“, ali pitanje je hoće li na njima završiti i njegovi saradnici

    Stanivuković najavio bilborde za „papke“, ali pitanje je hoće li na njima završiti i njegovi saradnici

    Najava predsjednika Pokreta Sigurna Srpska Draška Stanivukovića da će na bilbordima javno označiti političare koji nakon izbora promijene stranački dres otvorila je pitanje da li će se na meti takve kampanje naći i oni koji su ranije napustili druge političke organizacije i pristupili njegovom pokretu.

    Stanivuković je poručio da je već zakupio bilborde na kojima će, kako je najavio, javno izložiti sramoti sve eventualne političke preletače i „papke“ iz opozicionih redova koji bi mogli preći na stranu vladajućih.

    Povod za ovakvu najavu bile su spekulacije da bi nekoliko novoizabranih opozicionih poslanika moglo promijeniti političku stranu, a među imenima koja se pominju nalaze se i pojedini poslanici iz Pokreta Sigurna Srpska.

    O tome da li bi javno prozivanje moglo uticati na odluke potencijalnih preletača, za Srpskainfo su govorili politički analitičari Tanja Topić i Velizar Antić, koji su iznijeli različite ocjene Stanivukovićeve ideje, ali ukazali i na političke nedosljednosti.

    Topićeva smatra da najava postavljanja bilborda podsjeća na ranije Stanivukovićeve najave o objavljivanju porodičnog stabla, koje su na kraju realizovali Jelena Trivić i njeni saradnici.

    Ona je podsjetila da je Stanivuković tokom opozicionog djelovanja prihvatao političare koji su dolazili iz drugih stranaka, predstavljajući ih kao nadu i alternativu tadašnjoj vlasti.

    Prema njenoj ocjeni, problematično je što se sada najavljuje javno sramoćenje onih koji razmišljaju o promjeni političke pripadnosti, dok se istovremeno ne preispituju raniji politički potezi samog PSS.

    Topićeva smatra da bi eventualno objavljivanje imena na bilbordima teško moglo vratiti povjerenje birača i uticati na političke odluke onih koji razmatraju prelazak u vladajuće redove.

    S druge strane, politički analitičar Velizar Antić podržava javno označavanje političara koji nakon izbora napuste opciju zahvaljujući kojoj su dobili povjerenje građana.

    Ipak, Antić ističe da bi takav pristup morao važiti za sve, uključujući i funkcionere koji su ranije napustili svoje stranke i pristupili Stanivukovićevom pokretu.

    Prema njegovim riječima, bilo bi pošteno da se na bilbordima nađu i oni koji su prije izbora obavljali istaknute funkcije u drugim političkim organizacijama, a potom prešli u PSS.

    Time se, kako je ukazao, otvara pitanje dosljednosti političkih principa, odnosno da li se promjena stranačkog dresa osuđuje bez obzira na to u kojem pravcu se odvija ili samo kada politički šteti određenoj opciji.

  • Pet odsto BDP-a za vojsku: Ovo su planovi Studentske liste za modernizaciju Vojske Srbije

    Pet odsto BDP-a za vojsku: Ovo su planovi Studentske liste za modernizaciju Vojske Srbije

    Povećanje izdvajanja za odbranu na pet odsto bruto domaćeg proizvoda, veće plate pripadnika vojske i nabavka nove vojne opreme neki su od ključnih ciljeva koje je za razvoj Vojske Srbije predstavila Studentska lista.

    Predstavnik ove liste Luka Ponorac rekao je da plan predviđa postepeno povećanje vojnog budžeta, uz ravnomjerniji razvoj svih rodova i službi Vojske Srbije.

    Prema njegovim riječima, izdvajanja za vojsku do sada su se kretala između dva i 2,5 odsto BDP-a, a namjera je da se prvo dostigne nivo od tri odsto, a zatim i pet odsto.

    Kako prenosi Srpskainfo, Ponorac je za RTS izjavio da su plan za odbranu i vojsku pripremili stručnjaci iz Srbije koji se bave ovim oblastima, ali da će njegova realizacija zavisiti od finansijskih mogućnosti i ljudskih resursa koje nova vlast zatekne u Ministarstvu odbrane i Vojsci Srbije.

    Jedan od prioriteta je i povećanje zarada pripadnika vojske za 20 do 30 odsto, uz pravedniju raspodjelu sredstava i otklanjanje postojećih razlika u primanjima.

    Ponorac je ukazao na to da trenutno postoje značajne razlike u platama, navodeći kao primjer da vojnik u specijalnoj jedinici može imati veća primanja od generala. Takođe, profesor na Vojnoj akademiji, koji ima čin pukovnika i zvanje doktora nauka, može zarađivati manje od majora u jedinici zbog toga što zaposleni na Akademiji nemaju pravo na trupni dodatak.

    Kada je riječ o modernizaciji, poseban akcenat stavljen je na nabavku nove opreme i razvoj sistema koji bi unaprijedili operativne sposobnosti Vojske Srbije.

    Među planiranim prioritetima su nabavka raketne artiljerije dometa od 150 do 300 kilometara, razvoj sistema protivvazdušne odbrane kratkog, srednjeg i velikog dometa, kao i unapređenje komunikacije, komandovanja i razmjene bezbjednosnih informacija.

    Plan obuhvata i nabavku sistema za vazdušno osmatranje i javljanje, kao i bespilotnih letjelica.

    Ponorac je kao najvažniji resurs vojske izdvojio ljude, ističući potrebu da im se omogući predvidiv profesionalni razvoj i ravnomjernije napredovanje u službi.

    Studentska lista najavila je i jačanje stručnih institucija, među kojima su Vojnotehnički institut i Tehnički opitni centar.

    Kada je riječ o službama bezbjednosti, Ponorac smatra da njihov rad treba vratiti u zakonske okvire, uz ispitivanje odgovornosti pojedinaca za eventualno nezakonito postupanje.

  • Alen Šeranić predao ostavku u kabinet Save Minića

    Alen Šeranić predao ostavku u kabinet Save Minića

    Ministar zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske Alen Šeranić podnio je ostavku na ministarsku funkciju nakon što je na prijevremenim izborima osvojio poslanički mandat u Narodnoj skupštini Republike Srpske.

    Šeranić je ostavku predao u Kabinetu predsjednika Vlade Republike Srpske Save Minića, a informaciju o njegovom odlasku sa ministarske pozicije potvrdili su iz Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite.

    Kako su naveli, razlog za ovaj potez je preuzimanje poslaničkog mandata, budući da funkcije u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti nisu spojive.

    O ostavci ministra zdravlja izvijestile su i Nezavisne, navodeći da je Šeranić odlučio da napusti Vladu Republike Srpske nakon izbornog rezultata koji mu je omogućio ulazak u Narodnu skupštinu.

    Njegovim odlaskom otvara se pitanje izbora novog ministra zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske, koji će preuzeti rukovođenje ovim resorom.

  • Nova prilika za uređenje diplomatije BiH: U fokusu rad ambasada i konzularnih predstavništava

    Nova prilika za uređenje diplomatije BiH: U fokusu rad ambasada i konzularnih predstavništava

    Novi saziv Predsjedništva BiH mogao bi donijeti značajne promjene u funkcionisanju diplomatsko-konzularne mreže, nakon što su Željka Cvijanović i Darijana Filipović najavile da će preispitivanje njenog rada biti među prioritetima u narednom periodu.

    Inauguracija reizabranih i novoizabranog člana Predsjedništva BiH zakazana je za 16. novembar, a očekivanja od novog mandata posebno su usmjerena na način vođenja spoljne politike i poštovanje ustavnih nadležnosti kolektivnog šefa države.

    Kako je objavio RTRS, prethodni mandat obilježili su brojni sporovi u vezi sa djelovanjem diplomatskih predstavnika BiH, uključujući optužbe za samostalno zastupanje političkih stavova bez potrebnog usaglašavanja unutar Predsjedništva.

    U prilog takvim ocjenama navode se primjeri diplomatskog djelovanja Zlatka Lagumdžije, ambasadora BiH pri Ujedinjenim nacijama, koji je ranije izjavio da zastupa politiku Denisa Bećirovića, kao i djelovanje njegovog prethodnika Svena Alkalaja.

    Posebno se ukazuje na nesuglasice u vezi sa diplomatskom korespondencijom, lobiranjem u međunarodnim institucijama i predstavljanjem stavova BiH u pitanjima koja se odnose na Republiku Srpsku.

    Profesor Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Banjaluci Nina Sajić ocijenila je da je srpska diplomatija u prethodnom periodu ostvarila značajne rezultate u zastupanju svojih političkih ciljeva.

    „Srpski član Predsjedništva Željka Cvijanović i gospodin Milorad Dodik predvodili su tu srpsku diplomatiju kojoj je prvenstveni cilj bio očuvanje Republike Srpske, a onda su ti naši ambasadori dosljedno slijedili te politike“, navela je Sajićeva.

    Cvijanovićeva očekuje da bi promjena sastava Predsjedništva mogla otvoriti prostor za drugačiji pristup, posebno kada je riječ o funkcionisanju diplomatsko-konzularne mreže.

    Ona je istakla da je i novoizabrana članica Predsjedništva Darijana Filipović prepoznala ovo pitanje kao jedan od prioriteta svog budućeg rada.

    Jedan od ključnih izazova biće uspostavljanje zajedničkih stavova o spoljnoj politici, budući da ustavna nadležnost za njeno kreiranje pripada Predsjedništvu BiH, koje odluke donosi uz princip konsenzusa.

    Milan Sitarski iz Instituta za društveno-politička istraživanja u Mostaru smatra da se spoljna politika mora zasnivati na prethodnom dogovoru i usaglašavanju osnovnih smjernica među članovima Predsjedništva.

    Prema njegovim riječima, tek nakon postizanja kompromisa moguće je obezbijediti dosljedno sprovođenje zajednički utvrđene politike.

    Sličan stav iznijela je i Sajićeva, naglašavajući da diplomatsko predstavljanje BiH mora biti usaglašeno i da treba da odražava interese sva tri konstitutivna naroda.

    Predstojeći mandat tako bi mogao biti prilika za preispitivanje dosadašnjeg rada diplomatske mreže i uspostavljanje drugačijih odnosa unutar institucija zaduženih za spoljnu politiku BiH.