VRBAS Media

Autor: INFO

  • Predsjednici Brnabić i Stevandić otvorili četvrti Parlamentarni forum Republika Srbija – Republika Srpska

    Predsjednici Brnabić i Stevandić otvorili četvrti Parlamentarni forum Republika Srbija – Republika Srpska

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske dr Nenad Stevandić, zajedno sa predsjednikom Narodne skupštine Republike Srbije Anom Brnabić, u Beogradu je otvorio četvrti Parlamentarni forum Republika Srbija – Republika Srpska.

    Predsjednik Stevandić je izjavio da Forum predstavlja dalje jačanje naših institucionalnih veza, kao i onih drugih veza koje nisu specijalne i paralelne, nego lične i direktne.

    „Sigurno je da u istoriji odnosa Srba na Balkanu nije bilo vremena koje je imalo više zajedničkih kulturnih projekata, više brige Srbije za građane van svojih granica. Republika Srpska je najveći korisnik, dobila je najviše škola, vrtića, puteva, sportskih dvorana“, rekao je Stevandić.

    Prema njegovim riječima, kruna te saradnje treba da bude gradnja memorijalnog centra u Beogradu i Donjoj Gradini, na mjestu najvećeg stratišta Srba, na mjestu gdje su postojali dječiji logori, jedinom takvom mjestu u Evropi, vjerovatno i u svijetu.

    „To treba da pokaže da će naši istorijski satovi u Beogradu i Donjoj Gradini uvijek pokazivati isto vrijeme, uvijek će takvi i biti odnosi Srpske i Srbije. Uvijek se rode ljudi i generacije koje završavaju velike poslove, kao što je završen Hram Svetog Save. Nadam se da smo mi generacija koja će završiti veliki dug prema svim našim pobijenim, poklanim, uništenim precima u memorijalnom centru u Beogradu i Donjoj Gradini i nadam se da ćemo tako svoje potomke, u ovom otuđenom dobu, da zadržimo u našem oreolu sjećanja i poštovanje prema svojim žrtvama“, zaključio je Stevandić.

    Predsjednik Narodne skupštine Srbije Ana Brnabićeva istakla je da joj je izuzetna čast i veliko zadovoljstvo to što danas ima priliku da ugosti predsjednika Stevandića sa delegacijom Parlamentarnog foruma.

    „Ovaj forum je nastao u septembru 2023. kada je u Beogradu potpisan memorandum između Srbije i Srpske. Ovakav vid saradnje je izuzetno važan zato što je povezivanje dva parlamenta jedan od najviših oblika bilateralne saradnje“, rekla je Brnabićeva.

    Ona je naglasila da postoje neke stvari koje izvršna vlast ne može da uradi, te ih mogu pokrenuti samo narodni poslanici.

    „Ovim forumom je dodatno unaprijeđen specijalni odnos između Republike Srbije i Republike Srpske. Forum je usmjeren na jačanje institucionalne saradnje i potvrde opredijeljenosti za politiku dijaloga, mira i stabilnosti u regionu. Svima koji bi zamjerili ovakvom obliku saradnje želim da kažem da je prošla godina bila poprilično turbulentna u samoj BiH zbog čega smo mi na trećem sastanku Foruma posebno istakli značaj poštovanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, međusobnog uvažavanja, mira i saradnje“, rekla je Brnabićeva.

    Ona je naglasila da je cilj današnjeg foruma da parlamenti što više konkretizuju saradnju. Zajednički prijedlog je da parlamenti snažno stanu iza inicijative za osnivanje memorijalnog centra koji bi bio istovjetan u Donjoj Gradini i u Beogradu, kojim bi se odala počast, vječno sjećanje i koji bi imao obrazovnu ulogu o genocidu koji je počinjen nad srpskim narodom u zločinačkoj, monstruoznoj NDH.

    „Tu inicijativu su prvo pokrenuli predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i predsjednik Dodik, ali nikako da preduzmemo konkretne korake. Posebno je važno da te korake vidimo u 2026. godini zato što 10. aprila obilježava se 85 godina od osnivanja NDH“, rekla je Ana Brnabić.

    Delegaciju Narodne skupštine Republike Srpske u Parlamentarnom forumu čine poslanici Srđan Mazalica, Milan Trninić, Darko Banjac, Anja Ljubojević, Ranka Perić Romić, Maja Dragojević Stojić, Suzana Gašić, Aleksandar Trninić i Ognjen Kuljić.

  • Iran traži širi regionalni sporazum, Liban ključna tačka pregovora

    Iran traži širi regionalni sporazum, Liban ključna tačka pregovora

    Iran je poručio posrednicima da Liban mora biti uključen u svaki sporazum o prekidu vatre sa Sjedinjenim Američkim Državama i Izraelom, navelo je šest regionalnih izvora upoznatih s iranskim stavom, povezujući kraj rata s obustavom izraelske ofanzive protiv Hezbolaha.

    Iranski Pres TV je u sredu citirao jednog zvaničnika koji je rekao da Teheran želi da svaki dogovor sa SAD osigura kraj rata kako protiv Irana, tako i protiv drugih otporničkih grupa u regionu.

    Visoki iranski zvaničnik rekao je za Rojters da Teheran i dalje razmatra američki predlog za okončanje regionalnog rata koji traje skoro mesec dana.

    Šest regionalnih izvora, koji su govorili pod uslovom anonimnosti zbog osetljivosti teme, rekli su da je Teheran još sredinom marta obavestio posrednike da želi sporazum koji bi takođe zaustavio izraelske napade na libansku oružanu grupu Hezbolah.

    Visoki zvaničnik administracije Donalda Trampa rekao je da su okončanje iranskih posredničkih aktivnosti i razoružavanje Hezbolaha ključni za osiguranje mira i stabilnosti u Libanu i širom regiona.

    Jedan od regionalnih izvora rekao je za Rojters da je Hezbolah dobio iranske garancije da će biti uključen u svaki širi sporazum.

    „Iran daje prioritet Libanu, neće prihvatiti izraelska kršenja u Libanu kao što se desilo nakon primirja 2024. godine“, rekao je izvor, aludirajući na nastavak izraelskih napada uprkos primirju koje je okončalo prethodni rat između Hezbolaha i Izraela.

    Takvo povezivanje bi ponovo potvrdilo veze Teherana i Hezbolaha u trenutku političkih previranja u Bejrutu, gde je odluka šiitske grupe da uđe u rat dodatno pojačala dugotrajne tenzije među različitim sektama.

    Hezbolah je dugo bio dominantna snaga u libanskoj državi, ali je njegov uticaj značajno oslabljen nakon što je teško pogođen u izraelskim napadima 2024. godine. Nova vlada u Libanu postavila je bez presedana zahteve za njegovo razoružavanje i zabranila njegove vojne aktivnosti.

    Libansko ministarstvo spoljnih poslova je u utorak proglasilo imenovanog iranskog ambasadora personom non grata. Hezbolah i druge vodeće šiitske figure u zemlji osudile su taj potez i poručile da ambasador treba da ostane.

    Izraelsko ministarstvo spoljnih poslova saopštilo je da Izrael nije vodio niti vodi pregovore s iranskim terorističkim režimom.

    Izvor upoznat sa izraelskom vojnom strategijom rekao je da će se izraelski napadi na Hezbolah verovatno nastaviti i nakon završetka vazdušnog rata s Iranom, opisujući ta dva fronta kao nepovezana.

    Prema četiri libanska izvora, Hezbolah je svoju odluku o ulasku u sukob temeljio na pretpostavci da će iransko versko vođstvo preživeti rat i da će doći do regionalnog primirja koje uključuje i tu libansku grupu.

    Prema navodima libanskih vlasti, izraelski napadi od 2. marta ubili su više od 1.000 ljudi u Libanu i raselili više od milion ljudi.

  • Banjalučka Skupština usvojila 22 plana, sporne odluke ostale bez većine

    Banjalučka Skupština usvojila 22 plana, sporne odluke ostale bez većine

    Nakon višesatne rasprave, odbornici Skupštine grada Banjaluka usvojili su veći broj tačaka dnevnog reda, uključujući ključne urbanističke dokumente, dok dio prijedloga nije dobio potrebnu većinu.

    Centralni dio sjednice obilježilo je usvajanje 22 regulaciona plana. Među njima su planovi za lokalitete „Paskolina ciglana“ i „Jug 3“ na Starčevici, kao i izmjene već postojećih rješenja u više dijelova grada. Iako su pojedini prijedlozi prethodno izazvali negativne reakcije javnosti, na kraju su dobili podršku skupštinske većine, uz glasove odbornika Partija demokratskog progresa i onih bliskih gradonačelniku. U većini slučajeva za je glasalo 25 odbornika, dok su protiv bila tri iz opozicionih redova.

    Bez većih rasprava usvojene su i odluke o dodjeli nagrada i priznanja povodom Dana grada. Najviše priznanje, Ključ grada, ove godine biće uručeno bivšem gradonačelniku Dragoljub Davidović.

    S druge strane, nekoliko prijedloga koji su dolazili iz kabineta gradonačelnika Draško Stanivuković nije dobilo podršku odbornika. Među njima su odluka o osnovici za obračun rente, kao i inicijativa za uvođenje civilne obuke mladih.

    Posebnu pažnju izazvao je i prijedlog koji se odnosi na uređenje i uklanjanje zapuštenih objekata u centralnim gradskim zonama, u javnosti poznat kao odluka o „šupama i šupicama“, ali ni on nije dobio potrebnu većinu.

    Iako je bilo najava da bi nakon redovne mogla uslijediti i vanredna sjednica, termin njenog održavanja biće naknadno definisan. Na toj sjednici očekuje se razmatranje zahtjeva preduzeća „Eko toplane“ i „Čistoća“.

    Time je okončana sedma redovna sjednica Skupštine grada, na kojoj su odbornici razmatrali obiman dnevni red koji je obuhvatio pitanja urbanizma, finansija i razvoja grada.

  • Kolike su šanse Nestorovića u Srpskoj

    Kolike su šanse Nestorovića u Srpskoj

    Lider pokreta „Mi – snaga naroda“, Branimir Nestorović, koji je na prethodnim izborima u Srbiji uspio da obezbijedi mjesto u republičkom parlamentu, razmatra širenje političkog djelovanja i na teritoriju Republike Srpske.

    Ovaj kontroverzni ljekar postao je poznat javnosti tokom pandemije virusa korona, kada je izazvao brojne reakcije izjavama poput one da je riječ o „najsmješnijem virusu“, kao i tvrdnjom da osobe sa plavim i zelenim očima imaju vanzemaljsko porijeklo. Nedavno je najavio i osnivanje političke organizacije u Republici Srpskoj.

    Njegova odluka izazvala je potrese unutar pokreta. Aleksandar Pavić, doskorašnji bliski saradnik, podnio je ostavku na sve funkcije, navodeći da nije mogao da zaustavi „neobično uporno nastojanje Nestorovića da krene u projekat osnivanja nove stranke u Republici Srpskoj“.

    Reagujući na Pavićev odlazak, Nestorović je izjavio da njegov bivši saradnik podržava Milorad Dodik, dok on smatra da je lideru SNSD-a „prošao politički život“.

    Zanimljivo je da je Nestorović do nedavno otvoreno podržavao Dodikovu politiku i bio čest gost u Banjaluci. Međutim, nakon ukidanja američkih sankcija Dodiku i njegovom okruženju, promijenio je retoriku i počeo oštro da kritikuje približavanje vlasti Republike Srpske Zapadu.

    Politička analitičarka Tanja Topić smatra da ova inicijativa ukazuje na jačanje političkog uticaja iz Srbije na prilike u Republici Srpskoj, ali izražava sumnju u njen domet.

    – Ako Aleksandru Vučiću, sa moćnim aparatom kojim je raspolagao, nije pošlo za rukom da se ovdje „usidri“ sa SNS, onda Nestorović gotovo da nema šanse da postigne značajniji rezultat – smatra Topićeva.

    Ona upozorava da politički projekti koji dolaze „izvana“ ne donose nužno osvježenje domaćoj sceni.

    – Ovo je mali prostor, prezasićen političkim organizacijama, a među njima su već brojne ekspoziture iz Srbije. Na koga Nestorović može da računa u uslovima kada je od poželjnog partnera i prijatelja Milorada Dodika, koga je nakon postizanja Dodikovog sklada s američkom administracijom počeo oštro da kritikuje? Definitivno ne na glasače vladajućih stranaka, već na one koji su skloni teorijama zavjere, koji gaje proruski i antizapadni sentiment – kaže Topićeva.

    Prema njenim riječima, određeni broj pristalica ipak je moguć, ali će ključnu ulogu imati ljudi koji budu nosioci projekta u Republici Srpskoj.

    Sociolog Drago Vuković ističe da Nestorovića nikada nije smatrao ozbiljnim političkim akterom.

    – On (Nestorović) je klasičan primjer šta se dešava kad ljekari izađu iz svoje profesije i imaju potrebu da se bave politikom – kaže Vuković.

    Podsjeća da je u početku oko Nestorovića bila okupljena respektabilna grupa ljudi, ali da su se vremenom razišli zbog, kako navodi, „turbulentne politike bez principa“.

    – Ako Nestorović ima ideju da formira pokret u Republici Srpskoj, mislim da je to prije svega neka njegova površna ideja, budući da ovdje već imamo pokrete Draška Stanivukovića, Čede Stojanovića, kao i još nekih drugih. Ako ide s tom idejom, a ima negativan stav prema Miloradu Dodiku, onda to upućuje da bi Nestorovićev pokret trebalo da bude opozicioni, odnosno da pojača opoziciju – smatra Vuković.

    On dodaje da bi takav potez mogao imati određeni efekat na već fragmentisanu opoziciju.

    – Ako se tome doda Nestorovićeva ideja iz Beograda, to bi mogao da bude nekakav „jači gemišt“ u političkom smislu. S druge strane, mislim da sve takve ideje predstavljaju suštinsku negaciju višepartijskog sistema. Politički pluralizam se kod nas odvija na najlošiji način: što više malih stranaka, pokreta i politika bez strukture. Zbog toga smatram da će Nestorović ovdje loše proći, iako je njegov ulazak u politiku na početku obećavao – zaključuje Vuković.

  • Tramp brani napad na Iran dok rastu kritike i globalne posljedice

    Tramp brani napad na Iran dok rastu kritike i globalne posljedice

    Američki predsjednik Donald Tramp pokušao je da opravda napad na Iran, nazivajući ga „vojnom operacijom“, dok istovremeno rastu ekonomske posljedice i političke kritike, uključujući i one iz redova njegove Republikanske stranke.

    Govoreći na donatorskoj večeri u Vašingtonu, Tramp je izbjegao da koristi riječ „rat“, ističući da bi takva formulacija zahtijevala dodatna odobrenja. „Neću koristiti riječ rat jer kažu da to nije dobro“, rekao je, dodajući da SAD „pobjeđuju u velikom stilu“, uprkos rastu cijena goriva i troškova života.

    On je priznao da sukob ima uticaj na svakodnevni život građana, ali je poručio da su kratkoročne posljedice prihvatljive kako bi se spriječilo da Iran razvije nuklearno oružje. Istovremeno, ankete pokazuju rastuće nezadovoljstvo – većina Amerikanaca smatra da su napadi bili pretjerani, dok mnogi strahuju od daljeg rasta cijena energenata.

    Kritike dolaze i iz redova republikanaca. Senatorica Lisa Murkowski upozorila je da javnost ne dobija dovoljno informacija o planovima administracije, posebno kada je riječ o mogućem slanju kopnenih trupa. Slične primjedbe iznio je i kongresmen Mike Rogers, naglašavajući da Pentagon nije pružio dovoljno detalja tokom brifinga.

    Dodatnu zabrinutost izrazila je i kongresmenka Nancy Mace, koja je poručila da neće podržati slanje američkih vojnika na teren, ukazujući na nesklad između javnih izjava i informacija iz zatvorenih sastanaka.

    U međuvremenu, Tramp tvrdi da su pregovori o okončanju sukoba u toku i da je dogovor blizu, iako Iran negira da pregovara. Prema dostupnim informacijama, američki prijedlog uključuje ograničenje iranskog nuklearnog programa i ponovno otvaranje Hormuškog moreuza, dok Teheran traži prekid neprijateljstava, ratnu odštetu i garancije da neće biti novih sukoba.

    Na terenu, sukob se i dalje širi. Iran i dalje ima sposobnost izvođenja napada u regionu, a zatvaranje Hormuškog moreuza dodatno destabilizuje globalno tržište nafte. U napadima i protivnapadima pogođeni su ciljevi širom Irana, uključujući područje Isfahana, dok su zemlje Zaliva aktivirale protivvazdušnu odbranu zbog raketnih i dron napada.

    Američka vojska tvrdi da je pogodila više od 10.000 ciljeva i značajno oslabila iransku vojnu infrastrukturu, uključujući mornaricu i fabrike za proizvodnju oružja. Ipak, Iran i dalje zadržava kontrolu nad ključnim pomorskim pravcima, što dodatno komplikuje situaciju.

    Sukob je već odnio veliki broj žrtava i izazvao masovna raseljavanja u regionu, dok pojedine države, poput Australije, uvode restrikcije za iranske državljane zbog neizvjesnosti oko trajanja rata.

    Evropski zvaničnici upozoravaju na šire posljedice. Njemački ministar odbrane Boris Pistorius ocijenio je sukob kao ekonomsku „katastrofu“, ističući da Njemačka ne želi biti uvučena u rat, ali je spremna da podrži mirovne napore.

    Uprkos Trampovim tvrdnjama da će sukob biti kratkotrajan i uspješan, razvoj događaja ukazuje na produbljivanje krize, rast političkih podjela u SAD i sve ozbiljnije globalne ekonomske posljedice.

  • Vučić: Očuvaćemo cijene goriva i sigurnost snabdijevanja uprkos globalnoj krizi

    Vučić: Očuvaćemo cijene goriva i sigurnost snabdijevanja uprkos globalnoj krizi

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da država nastoji da očuva stabilnost cijena energenata i obezbijedi sigurnost snabdijevanja, uprkos rastućim globalnim pritiscima i posljedicama sukoba na svjetskom tržištu nafte i gasa.

    „Ima dobrih vijesti, ali odlaganje nije rješenje problema. Mi već imamo sankcije i moramo to da riješimo“, rekao je Vučić gostujući u Dnevniku Radio-televizija Srbije, naglašavajući da rafinerija radi stabilno i da protok nafte nije prekinut.

    Prema njegovim riječima, prerada nafte dostiže oko 10.000 tona dnevno, dok se u narednom periodu očekuje povećanje na 11.000 do 12.000 tona. Istakao je da su potpisani ugovori za dodatne rezerve, te da je cilj da goriva bude dovoljno na svim pumpama, uključujući i manje distributere.

    Vučić je naveo da je Srbija zbog razlike u cijenama i rasta kotacija već pretrpjela značajne gubitke, ali da stabilne javne finansije omogućavaju državi da amortizuje udare. „Uvozimo po mnogo većim cijenama, ali ćemo učiniti sve da cijene na pumpama ostanu iste“, poručio je.

    Govoreći o energetici, istakao je da Srbija trenutno ima jednu od najnižih cijena gasa u Evropi, odmah iza Mađarske, te da bi, ukoliko se zadrže postojeći trendovi, mogla imati i među najnižim cijenama naftnih derivata. Naglasio je da je ključni cilj države da spriječi rast cijena, kako bi se zaštitio životni standard građana i spriječio rast cijena osnovnih namirnica.

    „Mi kupujemo naftu po kotacijama koje su u snažnom porastu, ali gledamo da to ne prebacimo na građane“, rekao je Vučić, dodajući da će država svjesno smanjiti svoje prihode kako bi očuvala stabilnost tržišta.

    Predsjednik Srbije ukazao je i na značaj rezervi, navodeći da Srbija trenutno ima zalihe za više od 90 dana, što je više nego u većini zemalja Evropske unije. „Imamo više rezervi nego 75 odsto zemalja EU“, istakao je.

    U kontekstu budućeg snabdijevanja, najavio je razgovor sa Vladimir Putin o novom gasnom aranžmanu, izražavajući očekivanje da neće biti problema sa ruskim isporukama. Istovremeno je naglasio potrebu razvoja alternativnih pravaca snabdijevanja, uključujući interkonektore prema regionu.

    Vučić je podsjetio da je dogovoreno povećanje isporuka gasa iz Azerbejdžana, te da će Srbija nastaviti ulaganja u infrastrukturu kako bi smanjila zavisnost od jednog izvora.

    Govoreći o socijalnoj politici, najavio je da država razmatra pet modela pomoći za najsiromašnije penzionere, posebno one sa minimalnim primanjima. Istakao je da takve mjere zahtijevaju ozbiljna finansijska sredstva i stabilnu ekonomsku osnovu.

    „Radimo na rješenjima, ali to ne može preko noći“, rekao je Vučić, dodajući da bi samo povećanje zaštitnih dodataka zahtijevalo stotine miliona evra godišnje.

    On je naglasio da država vodi računa o očuvanju fiskalne stabilnosti, posebno u uslovima globalnih kriza i povećanih izdvajanja za energetiku i bezbjednost. Takođe je istakao da je prosječna plata u januaru dostigla oko 1.010 evra, uz očekivanje daljeg rasta tokom godine.

    Zaključio je da će država nastaviti da balansira između ekonomskih izazova i potrebe da zaštiti standard građana, uz fokus na stabilne cijene, sigurno snabdijevanje i podršku najugroženijima.

  • Iranska ambasada: Srbija i Iran su simboli otpora

    Iranska ambasada: Srbija i Iran su simboli otpora

    Iranska ambasada u Srbiji objavila je poruku povodom godišnjice NATO bombardiranja SR Jugoslavije 1999. godine, te su povukli paralelu sa aktuelnim ratom Sjedinjenih Država i Izraela protiv Irana.

    “24. mart 1999.: datum koji će zauvijek ostati zapamćen. Prije 27 godina NATO je pokrenuo ilegalnu, 78-dnevnu agresiju na Srbiju, kršeći međunarodno pravo bez mandata Savjeta bezbjednosti UN-a”, objavila je ambasada na društvenim mrežama.

    Dodaju da su u napadima “namjerno gađani civilni objekti, uključujući škole i bolnice”, te da su stradali brojni civili i djeca, prenosi Index.

    Paralela sa aktuelnim sukobom na Bliskom istoku

    Iranska ambasada tvrdi da se “istorija danas tragično ponavlja kroz nezakonitu i kriminalnu agresiju SAD-a i Izraela protiv Irana”.

    “Od Beograda do Teherana” – ista poruka

    “Od Beograda do Teherana, vidljiv je isti obrazac nasilja i ignorisanja međunarodnog prava i ljudskih života”, poručuju.

    U objavi se dodatno ističe da su Srbija i Iran “simboli otpornosti i prkosa” te da će “ostati snažni i ujedinjeni”.

    Objavu su popratili ilustracijom na kojoj su isprepletene zastave Srbije i Irana.

     

    Objava iranske ambasade dolazi u trenutku dok traje rat između SAD-a i Izraela s jedne strane i Irana s druge, koji je počeo krajem februara koordinisanim napadima na iranske vojne i infrastrukturne ciljeve.

    Iran je nakon toga uzvratio napadima na Izrael i američke saveznike u regiji te zaprijetio Ormuskim zalivom, koji je ključni pravac za globalnu trgovinu naftom, čime se sukob proširio na cijeli Bliski istok.

    Podsjećamo, NATO agresija na Saveznu Republiku Jugoslaviju počela je 24.marta 1999. godine u večernjim časovima, bez odobrenja Savjeta bezbjednosti UN, i trajala je 78 dana.

    Ubijen je 1.031 pripadnik vojske i policije, a poginulo je oko 2.500 civila, među njima 89 djece.

    Ranjeno je oko 6.000 civila, od kojih 2.700 djece, kao i 5.173 vojnika i policajaca, a 25 osoba vodi se kao nestalo.

    Tokom 11 sedmica agresije gotovo da nema grada u Srbiji koji se nije našao na meti, prenosi Srna.

    NATO je izvršio 2.300 udara i bacio 22.000 tona projektila, među kojima 37.000 zabranjenih kasetnih bombi i onih punjenih obogaćenim uranijumom.

    I Banjaluka se juče prisjetila početka NATO bombardovanja. Oglašavanje sirena za uzbunu sa jednoličnim tonom signala “prestanak opasnosti” na područuju Banjaluke sinoć je simbolično označilo sjećanje na 27 godina od početka NATO ageresije na tadašnju SR Jugoslaviju.

    Sirene su se oglasile u 19.55 časova, u vrijeme kada je 24. marta 1999. godine počelo bomabrdovanje NATO snaga, a pijetet žrtvama agresije odat je i gašenjem svjetala na zgradi Gradske uprave.

  • Brisel ignoriše Mađarsku: Novac ide drugima

    Brisel ignoriše Mađarsku: Novac ide drugima

    Mađarska je jedina zemlja EU koja čeka da Komisija odobri zahtjev za novac za odbranu. Prema izvorima, Mađarska je pismom pozvala Brisel da donese odluku, ali plan zajma nije odobren čak ni nakon što su Francuska i Češka, koje zaostaju, dobile zeleno svjetlo.

    Mađarska je čekala odobrenje za veliki plan odbrambenih troškova finansiran novcem EU, što je čini jedinom državom članicom koja nije imala koristi od jeftinih zajmova za ponovno naoružavanje.

    Evropska komisija je u srijedu izjavila da je odobrila zahtjeve Francuske i Češke, posljednja dva plana na čekanju od 19 država članica koje su se prijavile za program jeftinog finansiranja poznat kao SAFE. Mađarska ostaje izostavljena.

    Šemu niskih kamatnih stopa prošle je godine uveo Brisel, a osmišljena je kako bi se ojačala odbrambena industrija i vojna spremnost širom bloka kao odgovor na prijetnju koju predstavlja Rusija.

    Prema planu, države članice imaju koristi od boljih uslova finansiranja u poređenju sa zaduživanjem samo na tržištima kapitala pod okriljem EU.

    Češka i Francuska imaće pravo na zaduživanje od dvije milijarde evra i 15 milijardi evra nakon potpisivanja ugovora o zajmu. Prve isplate očekuju se u aprilu, navodi “EuroNews”.

  • NIS će nastaviti da povećava preradu sirove nafte

    NIS će nastaviti da povećava preradu sirove nafte

    Naftna industrija Srbije povećala je preradu sirove nafte, a u aprilu će nastaviti da povećava proizvodnju kako bi svih derivata bilo dovoljno, rečeno je na sastanku ministra rudarstva i energetike Srbije Dubravke Đedović Handanović i generalnog direktora NIS-a Kirila Tjurdenjeva.

    Ona je navela da država preduzima sve mjere da tržište ostane redovno snabdjeveno i da male pumpe nastave da rade bez prekida, saopšteno je iz Ministarstva rudarstva i energetike Srbije.

    – Očekujemo da svi koji kupuju od NIS-a, manji i veći kupci, budu snabdjeveni. Sve što NIS proizvodi je za naše tržište i u ovom trenutku uspijevaju da zadovolje sve količine za koje imaju zahtjeve – rekla je Handanovićeva.

    Podsjetila je da operativna licenca koju je NIS dobio od američke Kancelarije za kontrolu strane imovine važi do 17. aprila, kao i da je država stavila na raspolaganje naftnim kompanijama 40.000 tona dizela iz svojih rezervi.

    – Zabranili smo izvoz dizela, benzina i sirove nafte, smanjili akcize za 20 odsto i dali državne zalihe dizela na raspolaganje naftnim kompanijama, čime smo uspjeli da zaštitimo tržište od nestašica i visokih cijena – napomenula je Handanovićeva.

    Ukazala je da je, zbog skoka cijena nafte, znatno smanjen uvoz derivata, te da se Srbija suočava sa mnogo faktora – naftnom krizom zbog sukoba na Bliskom istoku i Ukrajini, kao i američkim sankcijama sa kojima se NIS bori duže od godinu dana.

    Prema njenim riječima, uprkos svemu snabdijevanje ostaje pouzdano jer država donosi prave mjere u pravom trenutku.

    Tjurdenjev je zahvalio za podršku i pomoć koju Srbija pruža NIS-u u posljednjih godinu dana tokom rješavanja pitanja američkih sankcija, ističući da je to bilo značajno za održavanje poslovanja kompanije.

  • Američki investitor uvodi se u Zakon o “Јužnoj interkonekciji”

    Američki investitor uvodi se u Zakon o “Јužnoj interkonekciji”

    Vlada Federacije BiH utvrdila je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o gasovodu “Јužna interkonekcija”, kojima se, između ostalog, u zakon uvodi američki investitor, a ovaj projekat potvrđuje kao javni i strateški interes FBiH.

    Izmjenama se u zakon uvodi američki investitor, kompanija “AAFS infrastrakčer end enerdži”, koja je poslala pismo namjere i ponudu za realizaciju projekta izgradnje gasovoda “Јužna interkonekcija”, saopšteno je iz Vlade FBiH.

    Ova kompanija, koja je registrovana u Sarajevu, u potpunom je vlasništvu američkog društva AAFS infrastrakčer end enerdži LLC.

    Iz Vlade FBiH dodaju da pismo namjere i ponuda AAFS potvrđuju ozbiljan interes za ulaganje u ovaj strateški projekt, čiji je cilj dodatno unaprijedi energetsku sigurnost FBiH i omogući privlačenje stranih investicija, uz diversifikaciju izvora snabdijevanja gasom.

    Izmjenama zakona dodatno se definišu prava i obaveze investitora i uvode jasni rokovi za postupanje nadležnih institucija.

    Projekt “Јužne interkonekcije” je, kako se navodi, dio šire strateške inicijative energetske diverzifikacije u BiH, koja je pokrenuta uz snažnu podršku međunarodnih partnera, prije svega Sjedinjenih Država.

    – Riječ o jednom od najvažnijih infrastrukturnih i energetskih projekata za FBiH i BiH, koji direktno utiče na sigurnost snabdijevanja gasom, stabilnost energetskog sistema i ukupni ekonomski razvoj – navodi se u saopštenju.

    Vlada FBiH uputila je ovaj zakonski akt federalnom Parlamentu na usvajanje po hitnom postupku.