VRBAS Media

Autor: INFO

  • Putin se sastaje sa Dodikom, Karanom i Stevandićem u Kremlju

    Putin se sastaje sa Dodikom, Karanom i Stevandićem u Kremlju

    Predsjednik Rusije Vladimir Putin sastaće se u Kremlju sa delegacijom Republike Srpske koja će prisustvovati i proslavi Dana pobjede, 9. maja, saopšteno je iz ruske Ambasade u BiH.

    Pomoćnik predsjednika Ruske Federacije Јuri Ušakov rekao je da će delegacija Republike Srpske tradicionalno prisustvovati svečanostima u Moskvi, povodom proslave Dana pobjede u Velikom otadžbinskom ratu.

    U sastavu delegacije su predsjednik Republike Srpske Siniša Karan, predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić i predsjednik SNSD-a Milorad Dodik.

    Parada u Moskvi je podsjećanje na Veliki otadžbinski rat i ogromnu žrtvu koju je sovjetski narod podnio.

    Dan pobjede nad fašizmom obilježava se u znak sjećanja na 9. maj

  • Završne riječi 14. maja u obnovljenom postupku protiv Durakovića

    Završne riječi 14. maja u obnovljenom postupku protiv Durakovića

    Apelaciono vijeće Suda BiH u obnovljenom postupku prihvatilo je sve ranije izvedene dokaze protiv nekadašnjeg komandanta 43. drinske brigade takozvane Armije BiH Ramiza Durakovića, optuženog za zločine nad srpskim civilima na području Čajniča 1993. godine, dok su završne riječi zakazane za 14. maj.

    Predsjedavajuća Apelacionog vijeća Amela Huskić rekla je da je Vijeće odlučilo da prihvati sve dokaze bez njihovog ponovnog izvođenja.

    Tužilac DŽevad Muratbegović prethodno je predložio da na obnovljenom suđenju ponovo budu izvedeni vojni vještak i određeni broj svjedoka, čemu se odbrana usprotivila, pozivajući se na “efikasnost postupka”, s obzirom na to da se optuženi više od dvije godine nalazi u pritvoru.

    Duraković je optužen da nije preduzeo mjere da kazni počinioce nakon što su pripadnici 43. drinske brigade 14. februara 1993. godine napali položaje Vojske Republike Srpske na lokalitetu Pisanica i selo Šapići, u kojem, prema navodima optužnice, nije bilo vojnih ciljeva.

    Tom prilikom ubijena je civil Darinka Pjević, a zapaljene su kuće Rajka i Miloša Pjevića.

    Apelaciono vijeće ranije je ukinulo prvostepenu presudu kojom je Duraković u oktobru prošle godine osuđen na tri i po godine zatvora.

  • Moguće i odgađanje izbora ako tehnologije ne budu spremne?

    Moguće i odgađanje izbora ako tehnologije ne budu spremne?

    Mnogo je bilo konfuzije u javnosti proteklih sedmica i mjeseci šta uvođenje novih tehnologija znači za izborni proces u BiH, i da li će one, ako budu uvedene, otkloniti barem dio izbornih zloupotreba.

    Dijelom se kritike mogu pripisati političkim akterima koji ne žele pošteniji izborni proces, a dio kritika upućen je i na ime Kristijana Šmita, visokog predstavnika čiji legalitet i legitimitet osporavaju u Republici Srpskoj, odnosno da li se izbori mogu priznati ako izborne tehnologije nisu uvedene u zakon u parlamentarnoj proceduri, već dekretom međunarodnog namjesnika.

    Nove tehnologije izvjesne
    Bilo kako bilo, sada je, po svemu sudeći, gotovo izvjesno da će naredni opšti izbori biti održani uz korištenje novih tehnologija, ali je i dalje otvoreno pitanje datuma. Naime, dio stručnjaka smatra da nema dovoljno vremena da se skeneri kupe, dovezu, osposobe, a osoblje na vrijeme obuči za njihov rad.

    Dio političara već govori o tome da nije isključeno da dođe do manjeg odgađanja, ako se procijeni da se sve obaveze neće moći sprovesti na vrijeme.

    Sabina Ćudić, predsjednica Naše stranke, izjavila je da je bolje da se izbori odgode na nekoliko dana, sedmica, pa ako je potrebno i mjeseci, dok ne bude bilo u potpunosti obezbijeđeno da se izbori provedu uz korištenje izbornih tehnologija.

    “Za sada mislim da možemo vjerovati da će doći do upotrebe izbornih tehnologija. Imamo zakonsku osnovu, imamo sredstva, imamo odluku visokog predstavnika. Tehnologija bi trebalo da je obezbijeđena, sada je stvar rokova dostave, obuke i tehničkih stvari”, rekla je Ćudićeva.

    Nove tehnologije važnije od datuma?
    Nenad Grković iz Liste Za pravdu i red, za “Nezavisne” objašnjava da postoje dva razloga zbog kojih je ranije predložio izmjene Izbornog zakona. Prvi je, kako je pojasnio, da se otkloni bilo kakva nedoumica oko onoga što je nametnuo Šmit, odnosno da se zakon usvoji u parlamentarnoj proceduri, dok se drugi razlog odnosi upravo na mogućnost manjeg odgađanja izbora. Naime, on je za “Nezavisne” pojasnio da su u jednom trenutku razmatrali i mogućnost traženja odlaganja izbora za dva do tri mjeseca, ukoliko se pokaže da pripreme nisu završene na vrijeme.

    “Cilj je bio da se jasno onemoguće opstrukcije i obavežu svi akteri na implementaciju. U tom slučaju, ukoliko bi došlo do kašnjenja, postojala bi osnova da se formalno zatraži odlaganje izbora dok se tehnologije ne uvedu”, rekao nam je on.

    Prema njegovim riječima, bilo je pokušaja opstrukcija, prvenstveno kroz žalbene procese, i smatra da je dio tih napora bio usmjeren s ciljem da se onemogući uvođenje novih tehnologija.

    “Smatramo da i dalje postoji dovoljno vremena da se pripreme izvrše. Ipak, trenutno procjenjujem da postoje kapaciteti da se sve realizuje u predviđenim rokovima. Nije bilo ozbiljnih indikacija da to neće biti moguće, uprkos ranijim tvrdnjama da vremena neće biti dovoljno”, rekao je on za “Nezavisne”.

    CIK danas raspisuje izbore
    Napomene radi, Centralna izborna komisija BiH danas bi trebalo da raspiše izbore, a datum će, barem formalno, biti u skladu sa zakonskim odredbama – prva nedjelja u oktobru, koja ove godine pada 4. oktobra.

    Iako još nije bilo zvaničnih objašnjenja, Suad Arnautović, član CIK-a, za Hayat TV prije nekoliko dana je ustvrdio da je riješeno i pitanje tehničkih mogućnosti provlačenja papira kroz skener. Kako je objasnio, građani će na biračkom mjestu dobiti manji listić na koji će upisati brojeve kandidata i lista za koje žele da glasaju. Taj bi papir onda ušao u skener i na taj način bi volja građanina bila zaštićena u digitalnom obliku.

  • Oštre kritike zbog novih kredita Republike Srpske

    Oštre kritike zbog novih kredita Republike Srpske

    Ekonomista Zoran Pavlović kritikovao je način na koji se Republika Srpska posljednjih godina zadužuje, tvrdeći da se odluke o milionskim kreditima donose bez dovoljno transparentnosti i bez ozbiljne javne rasprave.

    Prema njegovim riječima, građani često saznaju za nova zaduženja tek kada su ona već realizovana, dok Narodna skupština Republike Srpske više nema stvarnu kontrolu nad procesom donošenja takvih odluka.

    Komentarišući izjavu premijera Save Minića da Republika Srpska nije prezadužena, kao i informaciju o novom zaduženju od 250 miliona evra na Londonskoj berzi uz kamatu od 6,375 odsto, Pavlović kaže da pitanje ukupne zaduženosti nije jednostavno, ali smatra da je postojeći nivo duga zabrinjavajući.

    „Mnoge države imaju veći dug, ali imaju snažnu privredu koja taj dug može nositi. Kod nas je problem što nema dovoljno ulaganja u proizvodnju i razvoj ekonomije koji bi stvarali nove prihode“, rekao je Pavlović.

    On navodi da se budžeti u velikoj mjeri oslanjaju na indirektne poreze, odnosno porez na potrošnju, dok su prihodi od direktnih poreza znatno manji nego što bi trebalo da budu u stabilnom ekonomskom sistemu.

    Pavlović smatra da izostaje dugoročna strategija razvoja, zbog čega se sredstva često troše bez jasnog ekonomskog efekta.

    Kao primjer naveo je projekat autoputa Banjaluka – Prijedor, za koji tvrdi da će koštati gotovo milijardu maraka, uz pitanje da li će takva investicija moći da opravda troškove kroz buduće prihode.

    „Stalno se ulazi u nova zaduženja, a kada pitate kako će se dug vraćati, odgovor je – novim kreditima“, upozorio je on.

    Posebno problematičnim smatra izmjene zakona kojima je, kako kaže, Vladi omogućeno da se zadužuje bez prethodnog odobrenja parlamenta.

    „Nekada je za velika zaduženja postojala obaveza da se u Narodnoj skupštini predstavi obrazloženje i traži saglasnost poslanika. Danas toga više nema i odluke se donose bez ozbiljne javne kontrole“, tvrdi Pavlović.

    Dodaje da takva praksa nije karakteristična za demokratske sisteme, jer građani imaju pravo da znaju pod kojim uslovima se država zadužuje i na šta će novac biti potrošen.

    Pavlović podsjeća i na nedavna zaduženja za koja, kako kaže, javnost nije imala gotovo nikakve informacije dok posao nije bio završen.

    „Imamo kredit od 250 miliona evra, a javnost praktično nije znala detalje tog procesa. Mora se jasno reći zašto se uzima novac i šta će se time finansirati“, naveo je on.

    Ističe da zaduživanje samo po sebi nije problem ukoliko novac ide u projekte koji mogu donijeti novu vrijednost i prihod veći od kamate koja se plaća.

    Međutim, upozorava da se u Republici Srpskoj veliki dio pozajmljenih sredstava koristi za tekuću potrošnju, uključujući penzije i socijalna davanja, što dugoročno predstavlja ozbiljan rizik.

    Kao jedan od primjera naveo je i kredit od 22 miliona evra koji je, prema njegovim riječima, uzet radi vraćanja novca u vezi sa zemljištem koje nije smjelo biti prodato.

    Upoređujući situaciju sa Federacijom BiH, Pavlović tvrdi da je ključna razlika u načinu korištenja pozajmljenih sredstava.

    „Federacija je dio novca usmjerila u investicione projekte i proizvodnju, dok se kod nas sredstva uglavnom koriste za pokrivanje potrošnje“, smatra on.

    Komentarišući visinu kamate na posljednje zaduženje Republike Srpske, Pavlović kaže da finansijska tržišta vrlo precizno procjenjuju rizik svake zemlje ili entiteta.

    „Što je veći rizik, veća je i kamata. Ako uzimate nove kredite da biste vraćali stare obaveze, investitori to prepoznaju i traže skuplje uslove finansiranja“, zaključio je Pavlović.

  • Šta je ostalo od „Srpska Open“ kompleksa u Banjaluci?

    Šta je ostalo od „Srpska Open“ kompleksa u Banjaluci?

    Više od tri godine prošlo je od trenutka kada je Banjaluka bila domaćin velikog ATP turnira i kada su svjetski teniseri igrali mečeve u Parku Mladen Stojanović. Kompleks koji je tada predstavljen kao veliki sportski projekat danas izgleda potpuno drugačije. Umjesto pune dvorane, sportskog duha i velikog broja posjetilaca, iza zaključanih kapija ostali su prazni prostori i tereni koje polako nagrizaju kiša, snijeg i vrijeme.

    Među onima koji svakodnevno prolaze pored kompleksa je i student i rekreativni sportista Marko Savić, koji kaže da je očekivao mnogo više od projekta koji je svojevremeno izazvao veliku pažnju javnosti.

    „Kada se sve gradilo, vjerovali smo da će grad konačno dobiti ozbiljan sportski centar. Danas to djeluje potpuno drugačije. Nejasno je zbog čega prostor stoji neiskorišten i zašto se dozvoljava da propada. Šteta je ogromna, posebno kada se zna koliko je novca uloženo“, rekao je Savić za BL portal.

    Iz Gradske uprave navode da kompleks nije zapušten, već da nikada nije u potpunosti završen kako bi mogao funkcionisati u planiranom kapacitetu.

    Kako pojašnjavaju, objekat je od početka zamišljen kao prostor koji bi služio ne samo za tenis, već i za druge sportove, kulturne događaje i različite društvene aktivnosti.

    Najveći problem danas predstavlja centralni stadion. Nakon završetka turnira uklonjene su privremene tribine, dok je iza njih ostala velika betonska konstrukcija bez krova i bez jasno definisane završne namjene.

    Zbog višegodišnjeg izlaganja vremenskim uslovima, stanje centralnog terena sve češće izaziva kritike građana koji smatraju da kompleks u centru najvećeg gradskog parka izgleda nedovršeno i zapušteno.

    Iz Grada, međutim, tvrde da se pogrešna slika stvara zbog podloge koja je ranije korištena za futsal takmičenja.

    „Podloga koja danas izgleda oštećeno bila je predviđena za privremenu upotrebu. To ne predstavlja realno stanje cijelog objekta. U zatvorenim dijelovima redovno se organizuju aktivnosti, a dio poslovnih prostora već je u funkciji“, poručuju iz Gradske uprave.

    Dok spoljašnji dio kompleksa ostavlja utisak nedovršenog projekta, unutrašnjost objekta u međuvremenu je dobila komercijalni sadržaj. Najveći dio trenutno koristi privatni fitnes centar „Gym4Life Premium“, u kojem se nalaze moderne sprave za trening, wellness sadržaji, saune, slana soba i prostorije za masažu.

    Upravo taj kontrast između modernog enterijera i zapuštenog spoljnog izgleda najviše upada u oči prolaznicima i posjetiocima parka.

    Dio prostora uz glavnu saobraćajnicu povremeno služi i za organizaciju sajmova, festivala i drugih događaja, ali centralni sportski dio i dalje nema punu funkciju.

    Iz Grada tvrde da je ključni problem nastao zbog imovinsko-pravnih odnosa i načina finansiranja projekta između lokalnog i republičkog nivoa vlasti.

    Kako navode, Republika Srpska sredstva za izgradnju nije prenijela Gradu, već sportskoj organizaciji, što je, prema njihovim riječima, drugačiji model od onog koji je primjenjivan u drugim lokalnim zajednicama.

    Plan gradske administracije je da se u narednom periodu pronađu sredstva za natkrivanje kompleksa, čime bi objekat mogao da dobije punu namjenu i funkcioniše tokom cijele godine.

    Ipak, dok nadležni govore o budućim planovima i nastavku razvoja projekta, građani svakodnevno gledaju prazne tribine i betonsku konstrukciju koja je među Banjalučanima već dobila nadimak „kabriolet dvorana“.

  • Psi lutalice ponovo uznemirili mještane Paprikovca

    Psi lutalice ponovo uznemirili mještane Paprikovca

    Problem pasa lutalica u Banjaluci godinama ostaje bez trajnog rješenja, uprkos brojnim promjenama nadležnosti, reorganizacijama službi i novim modelima upravljanja. Građani sve češće upozoravaju da je stanje na terenu sve ozbiljnije, posebno u pojedinim naseljima gdje su čopori pasa postali svakodnevna pojava.

    Posljednje upozorenje stiglo je iz naselja Paprikovac. Mještani Ulice dr Jovana Raškovića govorili su za BL portal o sve učestalijim napadima pasa, stradaloj živini i strahu za bezbjednost djece i prolaznika.

    Nakon reakcija javnosti, iz Gradske uprave Banjaluka stigao je odgovor da Grad više nije direktno nadležan za azil na Manjači, te da se građani za dodatne informacije obrate Centru za razvoj poljoprivrede i sela.

    Kako navode, od 1. maja ove godine upravljanje azilom i poslovi zoohigijene formalno su prešli u nadležnost Centra, nakon što je ugovor potpisan krajem aprila.

    Iz Centra pojašnjavaju da prije tog perioda nisu imali operativnu odgovornost, već su učestvovali isključivo u koordinaciji sa Gradskom upravom koja je tada bila zadužena za sprovođenje mjera.

    Prema njihovim riječima, trenutno su aktivnosti najviše usmjerene upravo na područje oko UKC-a i Ulice dr Jovana Raškovića, gdje su evidentirane brojne prijave građana.

    „U posljednjih mjesec dana imali smo više intervencija na terenu. Četiri psa su uklonjena sa javnih površina i prebačena u prihvatilište na Manjači“, navode iz Centra.

    Dodaju da posao otežavaju nepristupačni dijelovi terena, gusto rastinje i brojna mjesta na kojima se psi skrivaju, zbog čega se intervencije sprovode postepeno i uz specijalizovanu opremu.

    Na pojedinim lokacijama postavljene su i zamke za hvatanje pasa, dok iz Centra tvrde da svaku prijavu tretiraju kao prioritet. Ipak, priznaju da se radi o problemu koji traje godinama i koji zahtijeva sistemsko rješenje.

    Posebno ističu da dodatni problem predstavlja neodgovorno ponašanje vlasnika koji napuštaju životinje, čime se broj pasa lutalica dodatno povećava.

    Aktuelna situacija ponovo je otvorila pitanje nekada najavljivane „policije za pse“, projekta koji je gradska administracija predstavila 2022. godine kao jedno od ključnih rješenja za kontrolu napuštenih životinja i sankcionisanje nesavjesnih vlasnika.

    Tada je najavljeno formiranje posebne jedinice unutar Komunalne policije koja bi se bavila prijavama građana, kontrolom vlasnika pasa i intervencijama u slučajevima napada ili napuštanja životinja.

    Iako je služba formalno postojala i do 2024. godine evidentirala više od 1.200 prijava, projekat nikada nije prerastao u ozbiljan operativni sistem.

    Bez dodatnih kapaciteta, posebnog budžeta i značajnijeg jačanja terenskih službi i azila, „policija za pse“ se uglavnom svela na administrativnu obradu prijava unutar Komunalne policije.

    Prije više od godinu dana ova služba je ugašena kao posebna jedinica, bez značajnijih rezultata vidljivih na terenu.

    Zbog toga građani danas poručuju da ih više ne zanimaju promjene nadležnosti i nova administrativna reorganizacija, već konkretni potezi koji će povećati bezbjednost u naseljima i smanjiti broj pasa lutalica na ulicama.

  • Nešković upozorio da je za uspjeh opozicije na izborima ključno jedinstvo

    Nešković upozorio da je za uspjeh opozicije na izborima ključno jedinstvo

    Srpska demokratska stranka ima jasne i važeće odluke svojih najviših organa, kada je riječ o kandidaturama za predstojeće izbore.
    To je poručio Potpredsjednik Srpske demokratske stranke Želimir Nešković, naglasivši da SDS već ima odluke Glavnog odbora i Skupštine stranke da ima kandidate za obje najvažnije pojedinačne funkcije, predsjednika Republike Srpske i srpskog člana Predsjedništva BiH.

    – Sve druge interpretacije i izjave koje se pojavljuju u javnosti ne predstavljaju zvaničan stav Srpske demokratske stranke – rekao je Nešković.

    On je naglasio da je u ovom trenutku prioritet stranke da se na narednoj sjednici Glavnog odbora završi proces kandidovanja za predsjednika Republike Srpske.

    – Mi moramo na Glavnom odboru Srpske demokratske stranke završiti priču vezanu za kandidaturu predsjednika Srpske demokratske stranke, profesora Branka Blanuše, za predsjednika Republike Srpske, a onda otvoriti razgovore sa drugim strankama iz opozicionog bloka o kandidaturi srpskog člana Predsjedništva BiH – istakao je Nešković.

    Komentarišući izjave o navodnim dogovorima unutar opozicije, Nešković je rekao da je za ozbiljne političke procese neophodna institucionalna i zajednička komunikacija. Dodao je da Srpska demokratska stranka ima veliki broj ljudi koji su ostvarili izborne pobjede i koji mogu biti nosioci najvažnijih funkcija, kao i kandidati za najvažnije inokosne funkcije.

    – Dobro je i ako gospodin Stanivuković daje svoju podršku profesoru Blanuši u kandidaturi za predsjednika Republike Srpske – rekao je Nešković.Nešković je naglasio da je za uspjeh opozicije ključno jedinstvo.

    – U dogovoru svih stranaka opozicionog bloka ne smije biti isključena nijedna politička organizacija. Potreban nam je širok front i zajednički nastup, jer samo tako možemo donijeti promjene u Republici Srpskoj – zaključio je Nešković.

  • Četiri mjesta za vikend u prirodi kod Banjaluke

    Četiri mjesta za vikend u prirodi kod Banjaluke

    Adnan Selimović07.05.2026 07:00

    Čim se približi vikend, svi pokušavamo pronaći parče zelenila i rijeku kako bismo barem na nekoliko sati pobjegli od gradske buke i gužve. Donosimo četiri prijedloga gdje provesti vikend u prirodi nedaleko od Banjaluke.

    1. Banj brdo i Trešnjik: Pogled koji osvaja, priroda koja umiruje
    Foto: Gradska uprava Banjaluka

    Ako želite predah od stana, obaveza i gužve, ali ipak ne želite ići predaleko, izlet na Banj brdo i Trešnjik idealan je izbor.

    Na samo nekoliko kilometara od centra ući ćete u svijet prirode i tišine koji otvara prostor za odmor, rekreaciju i zabavu.

    Putem do vidikovca i spomenika moći ćete testirati svoju snagu na spravama za vježbanje.

    Kada dođete do vrha, odmorite se na klupama uz vidikovac, s pogledom na Banjaluku.

    Ipak, ukoliko ste sa većom ekipom i možda želite i da roštiljate, izaberite Trešnjik i uživajte u ljepoti prirode.

    Ovo mjesto je idealno i za sportske aktivnosti, jer to upravo omogućava veliki travnati prostor okružen šumom.

    2. Kanjon Vrbasa u Karanovcu: Tišina prirode i miris roštilja
    Foto: Minja Šuković

    Ljepotama Vrbasa svi koji dođu u Banjaluku mogu svjedočiti šetajući obalom ove rijeke uz zidine tvrđave Kastel, međutim potpuna punoća njegove ljepote može se doživjeti van grada, u tišini prirode i bistrini rijeke.

    Brojni kampovi uz Vrbas jedna su od opcija za vaš odmor, gdje uz roštilj, loptu i dobru ekipu možete provesti jedno popodne, naročito kad dođe ljeto. Tada Vrbas postaje spas.

    3. Krupa na Vrbasu: Uživanje uz slapove i stare mlinove
    Foto: Dražan Pozderović

    Slapovi i stari mlinovi slika su Krupe na Vrbasu koja je obišla svijet, a o njenoj ljepoti svjedoči i činjenica da je ovo mjesto lani uvršteno na listu najboljih turističkih sela svijeta.

    Ovo mjesto nalazi se na oko 30 kilometara od Banjaluke, a sem što privlači brojne domaće turiste, privlači i brojne turiste iz cijelog svijeta.

    Osim slapova i mlinova koji su zaštitni znak Krupe na Vrbasu, prilikom dolaska ovdje možete posjetiti i Crkvu Svetog Ilije u okviru manastirskog kompleksa, koja datira s kraja 12. vijeka, kao i tvrđavu Greben.

    Upravo ovo mjesto može biti vaš komad prirode za izlet tokom vikenda.

    4. Jezero na Manjači: Kupanje kao spas od vrućine
    Foto: Velibor Tripić

    Već od proljeća, a posebno kada krene ljeto i više temperature, jezero na Manjači postaje jedan od glavnih izbora za odmor i bijeg od gužve.

    Turističko-rekreativni kompleks “Manjača” otvoren je u junu 2020. godine i od tada je mnogima glavno mjesto za predah, ali i kupanje, posebno vikendom.

    Sem Banjalučana, u ljepotama jezera Šljivno proteklih godina uživali su i turisti iz drugih gradova Republike Srpske, ali i Francuske, Nizozemske te Slovenije.

    Na jezeru funkcioniše hotel “Šljivno”, a cijeli kompleks odlično je mjesto za piknik i odmor tokom vikenda.

  • Sud objavio navodnu oproštajnu poruku Džefrija Epstina: “Nije vrijedno toga”

    Sud objavio navodnu oproštajnu poruku Džefrija Epstina: “Nije vrijedno toga”

    Savezni sudija u Njujorku dopustio je objavljivanje dokumenta koji navodno sadrži oproštajnu poruku pokojnog finansijera i seksualnog prestupnika Džefrija Epstina, ali nije prokomentarisao da li je zaista riječ o njegovoj autentičnoj poruci.

    “Istraživali su me mjesec dana – nisu pronašli ništa! Zato su ponovo pokrenute optužbe koje su stare 15 godina. Privilegija moći je odabrati kada ćeš se oprostiti. Šta želite da učinim — da se rasplačem! Nije zabavno, nije vrijedno toga!”, piše u poruci, prema fotografiji objavljenoj u sudskom spisu.

    Epstin je pronađen mrtav u svojoj zatvorskoj ćeliji na Menhetnu u avgustu 2019, a njegova smrt proglašena je samoubistvom.

    Vjeruje se da je rukom pisanu poruku pronašao osuđeni ubica i bivši policajac Nikolas Tartaljone, s kojim je Epstin dijelio ćeliju.

    To se desilo nakon prvog navodnog pokušaja samoubistva Epstina nekoliko sedmica prije smrti, takođe u zatvoru.

    Američki okružni sudac Kenet Karas, koji je bio zadužen za Tartaljoneov slučaj, objavio je tu oproštajnu poruku nakon što je to zatražio list New York Times, koji je o dokumentu pisao prošle sedmice.

    Sudija nije pronašao nikakav pravni razlog zbog kojeg bi dokument ostao tajan.

    Međutim, nije potvrdio vjerodostojnost poruke niti se bavio time ko ju je i kada pronašao, već je ta pitanja smatrao nevažnima za donošenje odluke o njenoj objavi.

    “Nijedna stranka nije identifikovala nikakav suprotstavljeni razlog koji bi opravdao da se poruka zapečati”, presudio je Karas.

    Poruku su priložili advokati koji zastupaju Tartaljonea, koji je bio Epstinov cimer otprilike dvije sedmice u julu 2019, kada su obojica bili u zatvoru na Menhetnu.

    Epstin je priznao krivicu 2008. za podsticanje maloljetnica na prostituciju, što je dovelo do kontroverzne nagodbe i kratke zatvorske kazne. Ponovo je uhapšen u julu 2019. te optužen za seksualno iskorištavanje maloljetnika.

    Oproštajna poruka pojavila se u julu 2019. nakon što je Epstin pronađen živ u svojoj ćeliji s tragovima na vratu, što su vlasti kasnije opisale kao pokušaj samoubistva.

    Prema Tartaljoneu, poruka je bila u knjizi u njihovoj zajedničkoj ćeliji. Epstin je umro nekoliko sedmica kasnije u odvojenom incidentu 10. avgusta.

    Tartaljone je spomenuo poruku u intervjuu prošle godine, ali pitanje je ponovo dobilo pažnju javnosti nakon što je Times pisao o njoj prošlog četvrtka.

    Times je objavio da savezni istražioci nikada nisu vidjeli poruku te da nije bila uključena u milione dokumenata koje je ministarstvo pravde objavilo proteklih mjeseci.

  • Drama kod Bijele kuće: Pucao na ruti Džejmsa Vensa, potpredsjednika SAD

    Drama kod Bijele kuće: Pucao na ruti Džejmsa Vensa, potpredsjednika SAD

    Muškarac optužen da je pucao na pripadnike policije u blizini Vašingtonskog spomenika kretao se duž trase automobila američkog potpredsjednika Džejmsa Dejvida Vensa neposredno prije incidenta, navodi se u sudskom podnesku koji je danas, 6. maja, objavljen.

    Osumnjičeni Majkl Marks (45) iz Teksasa ranjen je u ponedjeljak u okršaju sa policijom i prebačen u bolnicu, gdje je, prema iskazu agenta Tajne službe uzvikivao uvrede na račun Bijele kuće i tražio da bude ubijen, prenosi AP.

    Incident se dogodio u blizini kompleksa Bijele kuće. Policija je reagovala na dojavu da se na toj lokaciji nalazi muškaarac sa skrivenim oružjem.

    Prema navodima iz prijave, Marks je izvadio pištolj dok je bježao i zapucao na jednog službenika, pri čemu je slučajno ranjen tinejdžer koji se nalazio iza policajca.

    Policija je uzvratila vatru i pogodila osumnjičenog u stomak, ruku i šaku, prenosi Srna.

    Američki tužilac Žanin Piro najavila je da će njena kancelarija podići najozbiljnije tužbe protiv svakoga ko pokrene oružano nasilje na ulicama, posebno ako se to dešava na par koraka od sjedišta Vlade i na ruti potpredsjednika SAD.