VRBAS Media

Autor: INFO

  • Tegeltija odgovorio Arnautoviću: Dvojno državljanstvo ne smanjuje izborna prava

    Tegeltija odgovorio Arnautoviću: Dvojno državljanstvo ne smanjuje izborna prava

    Pravnik Milan Tegeltija reagovao je na izjavu člana Centralne izborne komisije BiH Suada Arnautovića o pravima građana s dvojnim državljanstvom i glasanju van BiH. Poručio je da bi Arnautović, kao pravnik, prije iznošenja stavova trebalo da pročita relevantna evropska pravna mišljenja.

    Arnautović je za federalne medije govorio o mogućim promjenama izbornog sistema, automatskoj registraciji državljana BiH koji glasaju iz inostranstva, načinu dostavljanja listića i pitanju dvojnog državljanstva. Kao jednu od „nepojmljivih situacija“ izdvojio je mogućnost da član Predsjedništva BiH glasa za predsjednika susjedne države.

    Rekao je da bi pitanja dvojnog državljanstva i glasanja van BiH trebalo dodatno urediti i usaglasiti s ustavnim principima i međunarodnim standardima.

    Tegeltija je ukazao na stavove Venecijanske komisije o izbornim pravima lica s dvojnim državljanstvom.

    „Bilo bi dobro i korisno da član CIK-a BiH, koji je pravnik, malo čita relevantne evropske pravne stavove o problematici o kojoj govori prije nego izjavi gluposti“, naveo je na Iksu, prenosi RTRS.

    Podsjetio je na mišljenje Venecijanske komisije CDL-EL (2007)015, koje polazi od toga da „osobe koje imaju dvojno državljanstvo moraju imati ista izborna prava kao i ostali državljani“. U dokumentima komisije stoji da posjedovanje dvojnog ili višestrukog državljanstva ne bi trebalo da bude prepreka ostvarivanju biračkog prava u obje države.

    Ukazao je i na dokument CDL-AD (2017)016 o glasanju građana koji žive van matične države. Tu se navodi da ne postoji evropski standard koji države obavezuje da omoguće glasanje na nacionalnim izborima građanima u inostranstvu. Ako država to omogući, ograničenja moraju biti opravdana i ne smiju biti proizvoljna ili nerazumna.

    Pitanje prava građana s dvojnim državljanstvom i glasanja iz inostranstva, kako proizilazi iz tih dokumenata, dvije su povezane, ali pravno različite teme.

  • Rusija sve češće napada ukrajinske vozove dronovima

    Rusija sve češće napada ukrajinske vozove dronovima

    Rusija sve češće koristi dronove s mlaznim pogonom za udare na ukrajinske putničke vozove i time ugrožava željezničku mrežu od ključnog značaja za ekonomiju, vojnu logistiku i kretanje stanovništva, piše Politiko.

    Od početka ruske invazije 2022. oštećeno je ili uništeno više od 500 lokomotiva, a više od 60 odsto tih udara zabilježeno je u posljednjih osam mjeseci. Ukrajinske željeznice trenutno gube između 37 i 40 lokomotiva mjesečno.

    Rusko Ministarstvo odbrane potvrdilo je napade na vozove i naveło da su udari dio strategije uništavanja logistike kojom se prevozi strana vojna pomoć. Ukrajinski zvaničnici tvrde da je cilj širi.

    „Rusi žele da izoluju naše zajednice na frontu, da među već iscrpljenim stanovništvom izazovu paniku i strah i da parališu ekonomiju“, rekao je Oleksandr Percovski, predsjednik uprave državnog operatera Ukrzaliznjica, prenosi B92.

    Prema njegovim riječima, Rusija je prošle jeseni intenzivnije počela da lovi putničke vozove pošto je nabavila antene za umrežavanje dronova. Ta tehnologija omogućava letjelicama da prenose signal međusobno ili da se povežu s predajnicima na tlu u Bjelorusiji i na dijelovima Ukrajine pod ruskom kontrolom. Operateri tako u realnom vremenu, i pored elektronskog ometanja, gađaju pokretne ciljeve, uključujući vozove.

    „Prošle jeseni pogodili su voz u blizini Lozove, grada u Harkovskoj oblasti, pri čemu je poginulo šest ljudi. Od tada smo pokrenuli protokole za evakuaciju. Uspijeva da spasimo većinu ljudi, ali Rusi i dalje uništavaju naše lokomotive“, rekao je Percovski.

    Protiv vozova se prvenstveno koriste mlazni dronovi, na koje Ukrajina još nije našla potpuno efikasan odgovor. Ministarstvo odbrane radi s proizvođačima sistema za borbu protiv dronova.

    Većina napada do sada bila je u krugu od oko 200 kilometara od linije fronta ili ruske granice, uglavnom na istoku i jugu. U posljednje vrijeme, tvrde ukrajinski zvaničnici, šire se i zona i izbor ciljeva.

    „Sada Rusi koriste antene i repetitore u Bjelorusiji kako bi napadali i zapadne regione Ukrajine“, rekao je Percovski.

    Širenje se vidjelo prošlog vikenda blizu poljske granice. Ruski dron pogodio je jedan voz ubrzo nakon što je sa iste stanice krenuo drugi, u kojem su bili evropski bezbjednosni savjetnici i bivši lideri, među njima i nekadašnji britanski premijer Boris Džonson.

    Napadi na željezničku infrastrukturu sve više opterećuju Ukrajinu, jer željeznica snabdijeva vojsku, drži privredu i prevozi milione ljudi.

  • Mještani Lazareva pješače kilometar do autobusa; Stajališta i dalje nisu vraćena

    Mještani Lazareva pješače kilometar do autobusa; Stajališta i dalje nisu vraćena

    Neuređene saobraćajnice, udaljena autobuska stajališta i posljedice pucanja vodovodnih cijevi i dalje muče mještane banjalučkog naselja Lazarevo.

    Predsjednik Savjeta mjesne zajednice Lazarevo 1 Igor Vidović kaže da problem stajališta još nije riješen.

    „Kada se 2022. godine pravila Nešković pumpa, primijetili smo da su izmjestili novo stajalište nekih 100 metara prema gradu u odnosu na lokaciju starog. Problematično je što se time stvara još veća udaljenost između stanica. Tada smo inicirali sastanak i zahtijevali da se ono vrati na prvobitno mjesto, kod Osnovne škole Ivan Goran Kovačić. Urađena je projektna dokumentacija i urbanističko-tehnički uslovi, ali od 2023. godine ništa se nije dešavalo“, pojasnio je, piše BL Portal.

    Pred početak školske godine lokacija je ponovo pomjerena za još 100 metara. „Ukinuli su i stajalište kod pumpe i pomjerili ga još 100 metara. Mi pravimo proteste, bunimo se, a nadležni kažu da će navodno uraditi stanicu kod škole, gdje smo ranije tražili. Međutim, niko ništa ne radi po tom pitanju“, naveo je.

    Postavljalo se pitanje kako će linija broj jedan iz Priječana stati kod škole, jer tom putanjom ne prolazi. Vidović smatra da bi rješenje bilo da autobus uđe u Lazarevo ulicom Ilije Garašanina, kao nekad, i izađe na semafor, da ambulanta bude blizu. To bi, kaže, moglo brzo, jer već postoje projekat i saglasnost.

    Prethodno stajalište kod kasarne Kozara udaljeno je 1,2 kilometra. „To nemate ni u ruralnim naseljima i selima, a imate u Lazarevu. To pokazuje takvu nebrigu prema građanima, djeci, radnicima i svima. Zamislite da dijete koje ide u srednju školu treba da pređe veliku raskrsnicu, pa onda još 100 metara prema gradu, nakon toga ima još kilometar i eto ga u gradu. Ne isplati se ni da plaća mjesečnu kartu“, kazao je.

    Dio mještana u središtu naselja do oba stajališta pješači oko kilometra. „To je mizerno i smiješno da se dešava u gradu gdje se priča o električnim tramvajima i novim stajalištima. Sve se to dešava u centru, ništa u Lazarevu“, naglasio je.

    Problemi su i udarne rupe i cijevi koje redovno pucaju. Tražio je dopis zbog tri pukotine. Kolovoz je oštećen na mnogo mjesta zbog vodovoda, a poslije sanacije cijevi niko ne asfaltira. Unazad pet-šest mjeseci ima deset takvih lokacija. Glavna saobraćajnica Knjaza Miloša kod Krune rađena je prije četiri mjeseca, a kod semafora i dalje stoji ogroman krater napunjen šljunkom.

    Nedostaje i horizontalna signalizacija, posebno za pješake i djecu. „Kod kafića Kolektiv smo dvije godine tražili pješački prelaz. Evo, tek su ga prije neki dan konačno iscrtali. Dvije godine komisija ne može da izađe, utvrdi stanje i omogući da se to odradi“, rekao je.

    Kao primjer djelimične sanacije naveo je ulicu Vasilija Ostroškog. Grad se pohvalio asfaltom ka pruzi, a urađeno je svega 70 metara. Najfrekventniji dio ulice Ilije Garašanina kod Kolektiva, kojim idu i autobusi, i dalje je loš. Trotoar postoji samo s jedne strane, pa pješaci kad pada kiša silaze na ulicu.

  • Rekordno skup dizel u SAD-u udara farmerima usred žetve

    Rekordno skup dizel u SAD-u udara farmerima usred žetve

    Američki farmeri usred sezone žetve plaćaju rekordne cijene dizela, što podiže troškove proizvodnje i prevoza i otvara prostor za poskupljenje osnovnih namirnica.

    U sjeveroistočnom Misuriju farmerka Adi Joder, koja uzgaja kukuruz, soju i goveda, od sredine septembra do kraja oktobra koristi dva kombajna, tri kamiona i više traktora. Jedan kombajn troši 1.300 litara, pa joj, kaže, preostaje samo da smanjuje druge troškove.

    U jugoistočnoj Južnoj Dakoti Dru Peterson, farmer soje, kukuruza i goveda, očekuje da će ove sezone samo za gorivo jednog kombajna izdvajati i do 1.500 dolara dnevno, dvostruko više nego lani.

    „Ne možete jednostavno reći da je dizel skup i da nećete žeti. Jednostavno to morate uklopiti u budžet“, rekao je Peterson, piše Klix.

    Prema podacima američke Uprave za energetske informacije, prosječna cijena dizela u SAD-u ove sedmice dostigla je rekordnih 6,29 dolara po galonu, 68 odsto više nego prije godinu dana, kad je iznosila 3,74 dolara.

    Rojters navodi da su globalne zalihe goriva dodatno pritisnute ratom SAD-a i Izraela protiv Irana i ukrajinskim napadima na ruske rafinerije.

    Ekonomista Dejvid Ortega sa Univerziteta Mičigen Stejt upozorio je da skuplji dizel povećava troškove u svim dijelovima prehrambenog lanca, od žetve na farmama do kamionskog prevoza do trgovina. Posebno su izloženi proizvodi koji traže rashlađeni transport, poput voća, mliječnih proizvoda i mesa.

  • Banka Japana podigla kamatnu stopu na 1,25 odsto, najviši nivo u 30 godina

    Banka Japana podigla kamatnu stopu na 1,25 odsto, najviši nivo u 30 godina

    Očekivani potez nastavlja udaljavanje zemlje od višedecenijske politike ultrajeftinog zaduživanja. Riječ je o šestom povećanju kamata u posljednje dvije i po godine, nakon što je Japan 2024. napustio režim negativnih stopa od minus 0,1 odsto.

    Odluka stiže dok i druge vodeće centralne banke, poput američkog FED-a i Evropske centralne banke, zaoštravaju politiku zbog globalnog rasta cijena energije, piše Klix.

    Poremećaji u isporuci nafte i gasa kroz Hormuški moreuz podigli su cijene energenata i direktno pogodili Japan, koji je izrazito zavisan od uvoza s Bliskog istoka.

    Pošto je jen pao na najniži nivo u posljednjih 40 godina, Tokio i Vašington su u avgustu sproveli prvu zajedničku intervenciju na tržištu od 2011. kako bi stabilizovali valutu.

    Bazna inflacija u avgustu iznosila je 1,7 odsto, blizu cilja centralne banke od dva odsto. Iako skromno u poređenju sa zapadnim zemljama, to je značajna promjena za ekonomiju koja je tri decenije provela u deflaciji.

  • Garancije Svjetske banke mogu olakšati veća ulaganja privredi BiH

    Garancije Svjetske banke mogu olakšati veća ulaganja privredi BiH

    Rekordan priliv privatnog kapitala koji je mobilisala Grupacija Svjetske banke mogao bi da potjera domaću privredu, ali će iskorištavanje potencijala zavisiti od toga hoće li kompanije ponuditi kvalitetne razvojne projekte i krenuti u tehnološku modernizaciju.

    Grupacija Svjetske banke saopštila je da je u fiskalnoj 2026. godini mobilisala rekordnih 112 milijardi dolara privatnog kapitala za ekonomije u razvoju, više nego tri puta u odnosu na 35 milijardi dolara iz fiskalne 2022.

    Cilj je, navode, da se uz njihovo finansiranje i stručnu podršku privuče više privatnog kapitala za investicije, rast i nova radna mjesta.

    Direktor Udruženja banaka BiH Edis Ražanica rekao je da je model posebno značajan za BiH, jer međunarodne finansijske institucije kroz garancije i druge instrumente mogu smanjiti rizik i otvoriti veće učešće privatnog kapitala.

    „Za nekog prosječnog privrednika u BiH ovakva garancija može značiti mnogo lakši pristup finansiranju, posebno kada je riječ o većim investicionim projektima, dugoročnim ulaganjima ili projektima sa određenim rizicima na koje banke ne gledaju blagonaklono“, rekao je Ražanica, piše BL Portal.

    Domaći bankarski sektor, ističe, ima dovoljno kapitala i likvidnosti. Regulatorni kapital banaka u BiH sredinom ove godine iznosio je oko 6,2 milijarde KM, a krediti privredi oko 15,6 milijardi KM.

    „Kada govorimo o garancijama Svjetske banke, odnosno smanjenju rizika, dolazimo do situacije u kojoj imamo banke koje su sposobne, kapitalizovane i imaju dovoljno sredstava da finansiraju projekte. Ono što nam možda više nedostaje jesu kvalitetni projekti“, rekao je.

    Direktor Područne privredne komore Banjaluka Aleksandar Ljuboja smatra da domaće kompanije, posebno izvozno orijentisane, sve više moraju da ulažu u proizvodnju, tehnologiju i kadrove.

    „Domaće kompanije rastu, razvijaju se i osvajaju nove proizvode i tržišta, a savremeno tržište ih jednostavno tjera da se mijenjaju. Zbog toga se sve više ulaže u proizvodne kapacitete i nove tehnologije“, rekao je Ljuboja.

    Kompanije s jasnom vizijom, razvojnim planovima i stabilnim poslovnim kontaktima mogu veći priliv kapitala iskoristiti za modernizaciju, digitalizaciju, automatizaciju i stručne kadrove. „Sve to stvara potrebu za novim zapošljavanjem i daljim razvojem“, istakao je.

    U saopštenju Kancelarije Svjetske banke za BiH i Crnu Goru navedeno je da je u zemljama s višim srednjim dohotkom iznos porastao sa 12 na 50 milijardi dolara, više od četiri puta. U zemljama s niskim dohotkom mobilizovani iznos zadržao se na oko tri milijarde dolara. Privatni kapital usmjeren prema Africi povećan je sa približno devet na 22 milijarde dolara, odnosno za gotovo 150 odsto.

  • Stanivuković najavio 40 električnih autobusa i tramvaj iz Kine, bez odgovora o tenderu

    Stanivuković najavio 40 električnih autobusa i tramvaj iz Kine, bez odgovora o tenderu

    Gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković najavio je dolazak 40 električnih autobusa i električnog tramvaja iz Kine, a da nije odgovorio na niz ključnih pitanja.

    Dijelio je fotografije i govorio o „novoj eri“ u saobraćaju, testnim vožnjama i modernizaciji, ali nije rekao da li je za vozila sprovedena javna nabavka, ko plaća transport, ko će voziti, kako će biti organizovane testne vožnje, da li infrastruktura može da primi vozilo dugo 30 metara i koliko to može biti opasno. Na konferenciji je pompezno najavio prvi električni tramvaj bez šina.

    Saobraćajni inženjer Nikola Ćopić kaže da se zapravo radi o trozglobnom električnom autobusu na gumenim točkovima dužine 30 metara s optičkim vođenjem, platformi CRRC ART.

    „Pod brendom Ikarus ovo vozilo nije pušteno u redovan promet ni u jednom gradu Evrope, pa bi Banjaluka bila testna lokacija“, naglasio je Ćopić, piše BL Portal.

    Indonezija je, dodaje, krajem 2024. vratila istu ART platformu poslije testiranja zbog neispunjenih očekivanja o autonomnim funkcijama. Naučna studija iz 2025. u časopisu „System“ potvrdila je nedostatke stabilnosti u vožnji i tačnosti.

    Ćopić ocjenjuje da se gradonačelnik vodi naopakom logikom: prvo se sprema infrastruktura, vozila se nabavljaju na kraju. Čak i u Mančesteru, koji je posjetila banjalučka delegacija, šest godina se gradila infrastruktura pa su tek onda puštena vozila.

    Dvosmjerne kabine, koje Stanivuković ističe kao prednost, omogućavaju okretanje bez okretišta, ali ne rješavaju gužvu dok vozilo dijeli traku s automobilima. Za cijenu od pet miliona KM po vozilu, koju je gradonačelnik najavio, mogla bi se nabaviti tri do četiri klasična električna solo autobusa koja bi prevezla isti broj putnika.

    Učešće javnog prevoza u Banjaluci je svega deset odsto, autobusi su u prosjeku stariji od 16 godina, sistem nema jedinstvene karte niti ugovor s jednim prevoznikom. Problem je, kaže Ćopić, u sistemu, a ne u vozilima, pa kupovina novih autobusa bez uređenja sistema ne rješava ništa.

    Damjan Ožegović iz Transparency internationala podsjeća da javnost ne zna da li Grad kupuje te tramvaje ili ih samo probno pozajmljuje, niti koja je vrsta ugovora.

    „To je prvo pitanje koje bi gradska uprava na čelu sa gradonačelnikom trebalo da pojasni javnosti. Međutim, drugo i možda spornije pitanje je ko će upravljati tim prevoznim sredstvima budući da je Grad pokretač ideje, ali da Grad nema preduzeće koje opslužuje niti jednu gradsku liniju. Zapravo, sve gradske linije su date na upravljanje privatnim prevoznicima. Stoga ni svrsishodnost ovakve nabavke nije uopšte opravdana“, izjavio je Ožegović.

    Predsjednik gradske Skupštine Ljubo Ninković nije želio da govori o temi, a do objave teksta nije stigao ni odgovor Gradske uprave. Nezvanično, za vožnju bi bile zadužene tri firme s kojima Grad već ima ugovore: „Pavlović turs“, „Bočac Turs“ i „Aldemo turs“. Nije jasno da li su i kad njihovi vozači prošli specijalnu obuku.

    Iza najave u predizbornoj kampanji, u kojoj se Stanivuković samokandiduje za premijera, stoji, prema portalu, promo-plan da se potroši desetine hiljada maraka kako bi građani 15 dana vidjeli tramvaj koji zatim ide u Sloveniju, na zakazanu prezentaciju u Ljubljani.

    Odbornik PDP-a Dragan Milanović potvrdio je da su, prema njegovim informacijama, u pitanju testna vozila i testne vožnje.

    „Nije u pitanju nabavka. U pitanju su testna vozila koja bi trebala biti korištena izvjesno vrijeme da se vide iskustva, da se vidi kako to funkcioniše i onda bi naravno u periodu, ako se to pokaže kao dobra stvar, a pokazalo se u svim evropskim, modernim gradovima, onda bi se išlo u nabavku i kupovinu tog voznog parka, u skladu sa budžetom i mogućnostima“, kazao je Milanović.

    Prije javnog poziva, ističe, trebala bi studija koliko je vozila zaista potrebno, šta budžet iziskuje i u kojim fazama bi se nabavljala. Testne vožnje obavljali bi prevoznici s kojima Grad ima ugovore. Tek ako studija pokaže dobro iskustvo, išlo bi se dalje, pa i u pitanje da li bi vozila vozili samo privatnici ili bi se osnivalo gradsko preduzeće.

    Stanivuković je prije tri dana rekao da tramvaji uskoro stižu, a električni autobusi već naredne sedmice. „Naš tim ljudi uspješno je završio posjetu i privodi kraju sve neophodne procedure za transport električnih tramvaja koji su iz Kine krenuli prema Hamburgu i očekuje nas da kroz koju sedmicu prvi tramvaji stignu u naš grad“, kazao je tada.

    Građani i dalje nemaju podatak koliko će vozila koštati, kad je vođen postupak javne nabavke i s koje budžetske stavke ide novac, niti šta će biti s najprofitabilnijim linijama privatnih prevoznika ako tramvaj krene najprometnijim ulicama. Sagovornici ističu da gradonačelnik složeni problem pokušava riješiti populističkim potezom, bez detaljne analize.

    To nije prvi put da Stanivuković zaobilazi procedure. Čak i kad raspiše tender, dešava se da je posao dogovoren prije tendera, kao sa spomenikom knezu Lazaru u kružnom toku kod Lesnine, čiji je model izrađen prije raspisivanja tendera.

  • Makron organizuje sastanak G7 zbog rasta cijena goriva

    Makron organizuje sastanak G7 zbog rasta cijena goriva

    Francuski predsjednik Emanuel Makron izjavio je da će Francuska u narednim nedjeljama organizovati sastanak Grupe sedam (G7) posvećen energetici, dok cijene goriva rastu zbog rata između SAD i Irana.

    „U narednim nedjeljama imaćemo sastanak G7 posvećen energetskim pitanjima, kako bismo ojačali saradnju i izbjegli nepotrebne tenzije između zemalja G7 i naših glavnih partnera“, rekao je Makron, prenosi B92.

    Dodao je da će sastanak biti prilika da se razmotre mogućnosti za eventualno oslobađanje ili stavljanje u funkciju strateških rezervi energenata.

    Izjavu je dao poslije sastanka s kandidatima za predsjednika i liderima političkih stranaka uoči izbora koji će u Francuskoj biti održani narednog proljeća. Makron nema pravo da se kandiduje za još jedan mandat, pošto je funkciju već obavljao u dva mandata.

    Cijene sirove nafte ovog mjeseca porasle su oko 20 odsto dok su SAD i Iran i dalje u sukobu, a Saudijska Arabija je bila prinuđena da obustavi rad važnog naftovoda zbog napada jemenskih Huta.

    Francuska vlada, suočena s pogoršanjem ekonomske situacije i rastućim nezadovoljstvom zbog troškova života, pokušava da ublaži posljedice poskupljenja.

    „To nije rezultat odluka vlade. To je posljedica geopolitičke situacije“, rekao je Makron i dodao da će postojeće mjere podrške biti preispitane i prilagođene kako bi građani dobili dodatnu pomoć.

    Istakao je da prije velikih javnih izdvajanja treba prvo rješavati uzroke problema i upozorio da bi dodatna potrošnja mogla da dovede do većeg budžetskog deficita ili viših poreza.

    „Prije nego što potrošimo ogromne sume novca, koji je novac poreskih obveznika i koji bi se na kraju pretvorio ili u veći deficit ili veće poreze, moramo pre svega ostati fokusirani na rješavanje osnovnih uzroka“, zaključio je.

  • Rat sa Iranom koštao 43,6 milijardi dolara, ranjeno više od 820 vojnika

    Rat sa Iranom koštao 43,6 milijardi dolara, ranjeno više od 820 vojnika

    U ratu Sjedinjenih Američkih Država s Iranom na Bliskom istoku poginulo je više američkih vojnika nego što je Pentagon javno objavio, proizilazi iz internih evidencija Ministarstva odbrane SAD-a. Tvrdnja se zasniva na izjavama šest američkih zvaničnika upoznatih s internim podacima o žrtvama.

    Pet zvaničnika reklo je za Vašington post da su poginula najmanje 22 pripadnika američke vojske, četiri više od broja u javnoj bazi Pentagona, Sistemu za analizu vojnih žrtava (DCAS). Šesti zvaničnik, koji je kao i ostali govorio pod uslovom anonimnosti, rekao je da su od 28. februara poginula 23 američka vojnika. Tog dana administracija Donalda Trampa, u saradnji s Izraelom, pokrenula je rat protiv Irana.

    Nisu svi neprijavljeni slučajevi, prema tom zvaničniku, direktno vezani za sukob, ali riječ je o pripadnicima američke vojske koji su tokom neprijateljstava bili na Bliskom istoku. Od početka borbenih operacija poginula su i tri američka ugovorna radnika stacionirana u regionu.

    U javnoj bazi DCAS-a do petka navedeno je 18 poginulih pripadnika vojske, uključujući smrti od neprijateljskog i drugog djelovanja od početka sukoba s Iranom. Identiteti, vrijeme, način i mjesto neprijavljenih pogibija i dalje nisu poznati. Zvaničnici upoznati s većim brojem žrtava izrazili su nezadovoljstvo što dodatni gubici nisu uneseni u javni sistem. Pentagon je odbio da odgovori na pitanja o neslaganju u evidenciji, piše Klix.

    Rat s Iranom, prema anketama izrazito nepopularan u američkoj javnosti, postao je politički teret za Trampa i Republikansku stranku uoči novembarskih izbora za Kongres na polovini mandata. Evidentiranje žrtava već je ranije ove godine bilo pod žestokim nadzorom, kad su imena četiri američka vojnika poginula u ratu nakratko izostavljena iz zvanične evidencije.

    Tačno evidentiranje ima težinu i izvan transparentnosti. Kad pogine američki vojnik, vojska ispituje da li je smrt nastupila na službenoj dužnosti, a od toga zavise naknade i beneficije za porodice.

    U bazi je do petka navedeno 14 smrti tokom operacije „Epic Fury“, kako je Trampova administracija nazvala rat s Iranom. Još četiri slučaja vode se u kategoriji „Prekomorske operacije“ i datiraju iz perioda poslije julskog primirja Vašingtona i Teherana, koje se kasnije raspalo.

    Odvojeno od toga, Pentagon je saopštio da su od februara na Bliskom istoku poginula još dva američka vojnika u misijama koje nisu vezane za rat protiv Irana. Njihova imena takođe nisu u DCAS-u, iako su poginuli u bazama koje su bile meta iranskih snaga.

    Narednik Devin Sibel poginuo je 31. maja u Irbilu u Iraku, u nesreći tokom obuke, saopštilo je Ministarstvo odbrane. Navedeno je da je bio raspoređen u operaciji „Inherent Resolve“ protiv militanata Islamske države, ali njegovo ime nije među žrtvama te operacije u DCAS-u. Major Sorfli Dejvius preminuo je 6. marta u Kuvajtu poslije neprecizirane medicinske krize. Nije poznato da li je smrt povezana s iranskim napadom; u saopštenju stoji da je bio u operaciji „Spartan Shield“.

    Od početka sukoba ranjeno je više od 820 pripadnika američke vojske. Mnogi su zadobili traumatske povrede mozga u iranskim protivnapadima na američke baze.

    Rat je potrošio zalihe preciznog naoružanja, oštetio baze širom Persijskog zaliva i uzdrmao energetska tržišta nakon što je Teheran zatvorio Hormuški moreuz. Prema dokumentu koji je pregledao Vašington post, Centralna komanda (CENTCOM) procijenila je da je rat do početka septembra koštao oko 43,6 milijardi dolara, od čega 28 milijardi dolara streljiva, bez štete na bazama.

    Kako je isti list pisao prošlog mjeseca, visoki vojni zvaničnici upozorili su ministra odbrane Pita Hegseta da produžavanje velikih operacija protiv Irana nije održivo i slabi sposobnost vojske da se suoči s prijetnjama na drugim područjima, uključujući teritoriju SAD-a.

    Anketa Rojtersa i Ipsosa iz septembra pokazuje da Trampov pristup Iranu podržava 28 odsto Amerikanaca, a 62 odsto ga ne odobrava. U utorak je rekordnih sedam republikanskih zastupnika podržalo demokrate u usvajanju uglavnom simbolične mjere za zaustavljanje rata, posljednje u nizu rezolucija o ratnim ovlaštenjima.

    Sve pogibije i povrede trebalo bi da budu javno prijavljene u DCAS-u. Tokom ljeta, kad su četiri borbene pogibije privremeno izostavljene, administracija je neprijateljstva s Iranom ponovo klasifikovala kao „Prekomorske operacije“ umjesto „Epic Fury“. Promjena je došla dok su pregovarači imali teškoće s trajnim mirom s Teheranom i dok je administracija rat predstavljala kao uspjeh, iako je Iran nastavio napade na američke snage i brodove u Hormuškom moreuzu.

    Demokrate u Senatu obećale su istragu načina na koji Pentagon obavještava o pogibijama ako poslije izbora ponovo dobiju većinu. Zastupnici Pat Rajan iz Njujorka, Džejson Krou iz Kolorada i još deset demokrata u Predstavničkom domu, svi vojni veterani, saopštili su u petak da rade na zakonu koji bi Pentagonu onemogućio manipulisanje državnim podacima o žrtvama.

    Republikanac Tomas Mesi iz Kentakija ove sedmice pokrenuo je inicijativu za glasanje o opozivu Hegseta. Tvrdi da je ministar prekršio Zakon o ratnim ovlaštenjima iz 1973. pokretanjem i nastavljanjem neprijateljstava bez odobrenja Kongresa.

  • Konaković bi da dijeli šamare Srbima

    Konaković bi da dijeli šamare Srbima

    Ministar inostranih poslova u Savjetu ministara BiH Elmedin Konaković poručio je da treba pružiti ruku onima s kojima se do juče ratovalo, ali da danas treba „spucati šamarčinu“ onima koji slave ratnog zločinca, a očekuju dozvolu za slijetanje u BiH.

    „Da pružimo ruku onima sa kojima smo do juče ratovali zbog naše budućnosti, ali danas kad smo vidjeli šta rade da im spucamo šamarčinu, da nas zapamte dok su živi i da nikada više ne dozvolimo nikome da slavi ratnog zločinca a očekuje preko štele dozvolu da sleti u BiH. To se više nikada neće desiti“, rekao je Konaković.

    Spočitava Srbiji organizaciju sahrane generala Ratka Mladića, tvrdeći da se veliča ratni zločinac. Nakon što je BiH odbila zahtjev za prelet aviona srpskog premijera Đura Macuta, zapaljiva retorika iz ministarstva inostranih poslova nije jenjala, piše ATV.

    Ministar pravde Srbije Nenad Vujić odgovorio je da je dostojanstvo na prvom mjestu. „Mi nikad nismo negirali presudu, mi smo samo tražili dok je general bio živ poštovanje ljudskog dostojanstva što su Mendela pravila i isto tako smrću lica kazna prestaje, ali ljudsko dostojanstvo i poštovanje ljudskog dostojanstva ne prestaje“, rekao je Vujić.

    Predsjednik Vlade Republike Srpske Savo Minić poručio je da Konaković pripada političkoj prošlosti i da Srpska i Srbija ne koriste takvu retoriku prema Federaciji BiH.

    „A onda oni kad mi njih zaboravimo da postoje i kad zaboravimo koliko nas mrze, oni nas svaki dan podsjećaju. Uopšte nije bitno šta je on rekao, on više neće ni biti, on je politička prošlost i ostalo mu je još malo ovih dana da priča“, rekao je Minić.

    Poslanik SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Milorad Kojić kazao je da se politička karijera ne može graditi na mržnji prema bilo kom narodu i da veze Srpske i Srbije niko ne može poremetiti.

    „Mi imamo u Republici Srpskoj ustavnopravno zagarantovanu svoju poziciju i imamo specijalne i paralelne veze sa Srbijom i u odnosu na te veze sa našom bratskom maticom mi razvijamo i naše odnose i ni jedan Konaković, Bakir ili bilo ko drugi ne može da poremeti te odnose. Međutim, oni najviše govore o tome kakvi su odnosi unutar BiH i da ovakva BiH ne može da bude održana“, rekao je Kojić.

    Narodni poslanik Liste za pravdu i red Nenad Grković ocijenio je da se pažnja jeftino skreće s korupcije i blokada na nacionalne teme.

    „Prikupljanje jeftinih političkih poena na toj nacionalnoj retorici nije neuobičajena stvar ovdje kod nas ali je stvarno izjava gospodina Konakovića pretjerana pogotovo što se tiče šamara i stvarno ne razumijem kome misli da dijeli šamare i na koji način“, rekao je Grković.

    Konakoviću nije bilo dovoljno što je najavio da će odnose sa Srbijom svesti na najmanji mogući nivo i da će povući diplomate Ambassade Srbije u BiH, iako za to nema ovlaštenje. Sada, kako sam kaže, želi i fizički obračun da ga imaju po čemu pamtiti.