Autor: INFO

  • Stevandić: Ne mogu više da nas zateknu nespremne kao 1915. i 1941. godine

    Stevandić: Ne mogu više da nas zateknu nespremne kao 1915. i 1941. godine

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske dr Nenad Stevandić poručio je da srpski narod ne smije dozvoliti da ga istorijske tragedije ponovo zateknu nespremnog, ističući značaj jedinstva sa Srbijom i očuvanja sjećanja na stradanja u Prvom svjetskom ratu.

    Govoreći na obilježavanju Dana primirja u Prvom svjetskom ratu u Banjaluci, Stevandić je podsjetio na sudbinu 24.000 dobrovoljaca sa prostora Bosanske Krajine i dijela Kninske Krajine, koji su se tokom Velikog rata priključili srpskoj vojsci, od kojih se, prema podacima koje je naveo, vratilo svega 800.

    Istakao je da su ti mladići napustili svoje porodice i otišli u borbu, svjesni da je pobjeda Srbije bila važna i za opstanak njihovih porodica i naroda na ovim prostorima.

    „Ti momci su ovdje ostavili svoje majke, očeve, neki i djecu i žene na nemilost neprijatelju, znajući da samo pobjeda zajedno sa Srbijom čuva i njihove živote i donosi našu pobjedu ovdje“, rekao je Stevandić.

    On je naveo da je značaj ove istorijske povezanosti duboko ukorijenjen u narodnom pamćenju i da je upravo takvo opredjeljenje doprinijelo prvom velikom oslobođenju i uspostavljanju jedinstva.

    Kako prenosi Srpskainfo, Stevandić je podsjetio i na stradanja srpskog naroda tokom austrougarske okupacije, posebno na Banjalučki veleizdajnički proces, u kojem su na meti vlasti bili srpski prvaci, sveštenici, advokati, ljekari i druge ugledne ličnosti.

    Ukazao je i na činjenicu da je 1915. godine u Doboju formiran logor za srpsko stanovništvo, na prostoru nekadašnje konjušnice i bolnice za konje austrougarske vojske.

    Stevandić je najavio da će se sjećanje na istorijske događaje nastaviti i 21. novembra, kada se obilježava ulazak srpske vojske u Banjaluku, naglašavajući da je važno čuvati uspomenu na događaje koji su obilježili istoriju ovog kraja.

    Posebno je upozorio da se i danas, kako je rekao, pokušavaju iskoristiti različite prilike za podjele među srpskim narodom.

    Govoreći o natpisu „Javite Srbiji da je volim“, koji se nalazi na spomeniku, Stevandić je istakao da te riječi nisu samo simbolična poruka, već izraz osjećanja koje je duboko prisutno u Republici Srpskoj.

    „Ne mogu više da nas zateknu nespremne kao 1915. i 1941. godine“, poručio je Stevandić.

    Dan primirja u Prvom svjetskom ratu u Banjaluci je obilježen molitvenim pomenom i polaganjem vijenaca i cvijeća na Spomenik žrtvama Banjalučkog veleizdajničkog procesa.

  • Rusija i Ukrajina dogovorile veliku razmjenu zarobljenika nakon pregovora u Abu Dabiju

    Rusija i Ukrajina dogovorile veliku razmjenu zarobljenika nakon pregovora u Abu Dabiju

    Rusija i Ukrajina postigle su načelni dogovor o velikoj razmjeni ratnih zarobljenika nakon dvodnevnih pregovora u Abu Dabiju, održanih uz posredovanje Sjedinjenih Američkih Država. Iako je dogovor ocijenjen kao značajan humanitarni rezultat, razgovori nisu donijeli konkretan pomak u rješavanju ključnih pitanja koja sprečavaju okončanje rata.

    Šef ukrajinske pregovaračke delegacije Rustem Umerov potvrdio je da je postignut dogovor o razmjeni zarobljenika velikih razmjera, navodeći da se trenutno radi na usaglašavanju detalja i praktičnoj realizaciji.

    „Glavni rezultat je da smo postigli dogovor o razmjeni ratnih zarobljenika velikih razmjera. Sada radimo na finaliziranju detalja i praktičnoj realizaciji“, objavio je Umerov.

    Dogovor je potvrdio i šef ruske delegacije Vladimir Medinski, dok je američki izaslanik Džared Kušner najavio da bi mogla biti riječ o najvećem humanitarnom oslobađanju zarobljenika do sada. Konačan broj osoba koje će biti obuhvaćene razmjenom trebalo bi da bude poznat u četvrtak.

    Kako prenosi Klix, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski ranije je izjavio da se razgovaralo o razmjeni po 1.000 zarobljenika sa svake strane, uz mogućnost da taj broj bude povećan na po 1.500. Ipak, za sada nije potvrđeno koliko će ljudi zaista biti obuhvaćeno dogovorom niti kada će razmjena biti realizovana.

    Kušner je nakon završetka razgovora ocijenio da su pregovori bili teški, ali produktivni. Najavio je da će zajedno sa američkim specijalnim izaslanikom Stivom Vitkofom u četvrtak otputovati u Moskvu, gdje bi trebalo da se sastanu sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.

    Nakon toga planiran je njihov odlazak u Dablin, gdje će razgovarati sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim. Cilj sastanaka je razmatranje prijedloga i mogućnosti za nastavak pregovaračkog procesa.

    Teritorijalna pitanja i dalje bez rješenja

    Uprkos dogovoru o razmjeni zarobljenika, Moskva i Kijev nisu približili stavove o najvažnijim političkim i bezbjednosnim pitanjima.

    Rusija insistira na tome da se Ukrajina povuče iz dijelova Donbasa koji su još pod kontrolom ukrajinskih snaga, dok Zelenski odbacuje mogućnost jednostranog odricanja od teritorije i smatra da se o takvim pitanjima može odlučivati isključivo na nivou državnih lidera.

    Među otvorenim pitanjima nalaze se i bezbjednosne garancije za Ukrajinu nakon eventualnog mirovnog sporazuma, kao i uslovi pod kojima bi mogao biti uspostavljen prekid vatre.

    Evropski predstavnici boravili su u Abu Dabiju, gdje su održavali odvojene konsultacije sa ukrajinskim i američkim zvaničnicima, ali nisu neposredno učestvovali u trilateralnim pregovorima. Medinski je izjavio da ruska delegacija nije razgovarala sa evropskim predstavnicima, dovodeći u pitanje svrhu njihovog prisustva.

    Ukrajinska strana, s druge strane, insistira na tome da evropske zemlje budu uključene u buduće razgovore o bezbjednosnoj arhitekturi kontinenta.

    Ovo su bili prvi direktni pregovori ruskih i ukrajinskih delegacija nakon devet mjeseci. Prethodna runda održana je u februaru u Ženevi, dok su tokom pregovora u Istanbulu u maju 2025. godine dvije strane postigle dogovor o razmjeni po 1.000 zarobljenika.

    Dok se diplomatski kontakti nastavljaju, sukobi na terenu ne prestaju. Ruske snage nastavile su napade na ukrajinske gradove i infrastrukturu, dok Ukrajina izvodi napade dronovima na ciljeve na ruskoj teritoriji.

    Američki državni sekretar Marko Rubio ocijenio je razgovore u Abu Dabiju veoma produktivnim, ali je upozorio da će za postizanje konkretnog napretka u zaustavljanju rata biti potrebno još vremena.

  • Konaković dodijelio 284 diplomatska pasoša: Objavljen spisak dobitnika u 2026. godini

    Konaković dodijelio 284 diplomatska pasoša: Objavljen spisak dobitnika u 2026. godini

    Ministar inostranih poslova BiH Elmedin Konaković izjavio je da ne postoje nikakve kontroverze u vezi sa dodjelom diplomatskih pasoša tokom njegovog mandata, navodeći da su ove putne isprave dodijeljene osobama koje su na različite načine doprinijele Bosni i Hercegovini.

    Konaković je na konferenciji za novinare pojasnio da diplomatski pasoši njihovim nosiocima ne daju diplomatska prava niti imunitet, već im prvenstveno olakšavaju putovanja.

    Prema njegovim riječima, za vrijeme mandata njegove prethodnice Bisere Turković dodijeljeno je 12 diplomatskih pasoša, dok je u njegovom mandatu taj broj dostigao 284. Dodao je da pojedini zahtjevi nisu prihvaćeni jer nisu ispunjavali administrativne uslove.

    Portal ATV objavio je i spisak osoba kojima su diplomatski pasoši dodijeljeni tokom 2026. godine. Najveći broj njih dolazi iz oblasti sporta, a na listi se nalaze i privrednici, humanitarni radnici, umjetnici, naučnici i predstavnici institucija.

    Među sportistima kojima su dodijeljeni diplomatski pasoši nalaze se fudbalski reprezentativci i drugi sportisti, uključujući Edina Džeku, Sergeja Barbareza, Vahida Halilhodžića, Seada Kolašinca, Amara Dedića, Harisa Tabakovića, Benjamina Tahirovića, Jusufa Gazibegovića, Nikolu Katića, Nikolu Vasilja, Tarika Muharemovića, Ermedina Demirovića i Kerima Alajbegovića. Na spisku su i Vico Zeljković, Adnan Džemidžić, Zlatan Bajramović, Emir Spahić, Kenan Hasagić, Zvjezdan Misimović i brojni drugi sportisti i sportski radnici.

    Diplomatske pasoše dobili su i predstavnici privrede i preduzetništva, među kojima su Mujo Selimović, Ilija Studen, Veljko Jarić, Emin Buzimkić, Andrija Vasilj, Admir Kapo, Kerim-Muhamed Zubčević, Redžo Bekto, Omar Kuštrić, Alma Kuštrić, Armin Hrvić, Davorin Vidačković, Sanin Hrbat, Mesud Hrbat, Katarina Kafadar, Samir Hrbat i Edin Jabančić.

    Na listi osoba iz oblasti humanitarnog rada i društvenog angažmana nalaze se Nedžad Jusić, Fadil Cvrk, Hamzalija Okanović, Zaim Pašić, Anes Cerić, Kenan Hrustanović, Nadin Kevelj, Dženadin Veladžić, Adnan Osmanović, Kada Hotić, Kadefa Muhić, Hamdija Fejzić, Nermin Alivuković, Nura Begović, Šuhra Sinanović, Fadila Efendić, Sadeta Suljić, Munira Subašić i Avdo Huseinović.

    Iz oblasti umjetnosti i kulture diplomatske pasoše dobili su Zdravko Čolić, Vedran Mujagić, Enes Begović, Brano Jakubović, Nenad Kovačević, Adis Zvekić, Almir Hasanbegović, Aleksandar Hemon, Dragan Jakubović, Senad Šuta, Hanka Paldum i Mario Ševarac.

    Među dobitnicima iz oblasti nauke nalaze se Emina Kasumagić Halilović, Mirsada Hukić i Semir Osmanagić.

    Diplomatski pasoši dodijeljeni su i predstavnicima institucija i organizacija, među kojima su Damir Bulčević, Hasan Šehović, Irfan Čengić, Marko Radovanović, Zijad Lugavić, Amer Kapetanović i Mirza Kršo.

    Na spisku se nalazi i Adnan Bajrić, kojem je diplomatski pasoš dodijeljen zbog promocije Bosne i Hercegovine.

    Posebnu kategoriju čine bivši članovi Predsjedništva Republike BiH, među kojima su Miro Pejanović, Sefer Halilović, Ejup Ganić, Tatjana Ljuić-Mijatović, Miro Lazović i Ivo Komšić.

    Kompletan spisak dobitnika diplomatskih pasoša za 2026. godinu obuhvata osobe iz različitih društvenih oblasti, a objavljeni podaci pokazuju da su najzastupljeniji predstavnici sporta.

  • Pandurevićeva optužila Blanušu za kršenje Statuta i najavila novu inicijativu

    Pandurevićeva optužila Blanušu za kršenje Statuta i najavila novu inicijativu

    Sukob unutar Srpske demokratske stranke dodatno je produbljen nakon što je predsjednik SDS Branko Blanuša, prema tvrdnjama članice Predsjedništva stranke Aleksandre Pandurević, donio odluku o uklanjanju nje i još troje članova iz Glavnog odbora.

    Pandurevićeva je saopštila da su iz ovog stranačkog tijela udaljeni Vladimir Ljubojević, Slavko Jović, Tatjana Pantić i ona, ocjenjujući da je takva odluka donesena suprotno Statutu SDS.

    „Desilo se ono na šta su nedavno upozoravali – da će Blanuša nestatutarno mijenjati sastav Glavnog odbora kako bi sačuvao poziciju predsjednika stranke, obezbijedio sebi mandat delegata u Domu naroda i dodatno podijelio SDS“, navela je Pandurevićeva.

    Ona tvrdi da se Blanuša prilikom donošenja odluke pozvao na odredbe Statuta koje predsjedniku stranke omogućavaju kooptiranje 26 članova Glavnog odbora, ali smatra da mu nijedna odredba ne daje pravo da uklanja postojeće članove tog tijela.

    U objavi koju prenosi Srpskainfo, Pandurevićeva je iznijela i tvrdnje da Blanuša pokušava obezbijediti većinu u Glavnom odboru kako bi zadržao rukovodeću poziciju i ostvario političke ciljeve povezane sa izborom delegata u Dom naroda.

    Ona je optužila predsjednika SDS da, uz pomoć lidera SNSD Milorada Dodika, radi na slabljenju stranke i predaji Bijeljine SNSD-u. Za te tvrdnje nije iznijela dodatne dokaze u objavi koju je prenio ovaj medij.

    Pandurevićeva je najavila da će pokrenuti inicijativu za smjenu i isključenje Blanuše iz SDS, navodeći da su njegovi postupci nanijeli veliku štetu stranci.

    Pozvala je članove SDS da se uključe u, kako je navela, odbranu stranke i suprotstave odlukama aktuelnog rukovodstva.

    „Nema tog potpisa visokog predstavnika SDS koji nas može udaljiti od SDS, a njegove nestatutarne škrabotine same će mu se o glavu olupati“, poručila je Pandurevićeva, najavljujući da njihova borba tek počinje.

    Nove optužbe dolaze u trenutku duboke krize u SDS, koja je uslijedila nakon izbornog poraza i sukoba oko statusa Ljubiše Petrovića, gradonačelnika Bijeljine. Unutar stranke već su se čuli zahtjevi za promjenama u rukovodstvu, dok je Blanuša ranije poručio da ne namjerava podnijeti ostavku, ocjenjujući da bi takav potez dodatno produbio krizu.

  • Uhapšen Miljan Hofman u Beogradu: Sumnjiči se za reketiranje privrednika

    Uhapšen Miljan Hofman u Beogradu: Sumnjiči se za reketiranje privrednika

    Miljan Vidović, poznatiji kao Miljan Hofman, uhapšen je danas u Beogradu zbog sumnje da je pokušao da iznudi novac od jednog beogradskog privrednika.

    Hapšenje je izvršeno po nalogu Prvog osnovnog javnog tužilaštva u Beogradu, a Hofmanu je određeno zadržavanje do 48 časova, tokom kojih će biti saslušan.

    Prema nezvaničnim informacijama, sumnja se da je Vidović reketirao jednog privrednika iz Beograda. Kako prenose Nezavisne, uhapšen je zbog sumnje na iznudu, a o daljem postupanju odlučivaće nadležno tužilaštvo nakon njegovog saslušanja.

    Miljan Hofman široj javnosti postao je poznat u novembru 2023. godine, kada su on i njegov brat Ljuban uhapšeni u jednom beogradskom tržnom centru. Hapšenju su prethodili snimci objavljeni na društvenim mrežama na kojima se vidi kako maltretiraju i fizički napadaju više osoba.

    Posebnu pažnju izazvao je snimak iz jednog ugostiteljskog objekta u Irigu, na kojem se vidi kako Miljan Hofman udara i šamara konobara, uz prijetnje zbog navodne izjave o papagaju njegove kćerke.

    Zbog tog slučaja osuđen je pred Osnovnim sudom u Rumi na kaznu od devet mjeseci kućnog zatvora zbog krivičnog djela zlostavljanje i mučenje.

    Hofman je hapšen i u avgustu 2025. godine zbog sumnje da je ugrozio sigurnost više osoba, nakon incidenta u stambeno-poslovnom kompleksu „West“ na Novom Beogradu, kada je sa grupom muškaraca došao pred stan Dejana Vuksanovića.

    U posljednjem slučaju tereti se za pokušaj iznude, a tužilaštvo bi nakon saslušanja trebalo da saopšti više detalja o postupku.

  • Blanuša isključio Aleksandru Pandurević i još troje članova iz Glavnog odbora SDS-a

    Blanuša isključio Aleksandru Pandurević i još troje članova iz Glavnog odbora SDS-a

    Predsjednik SDS-a Branko Blanuša isključio je danas Aleksandru Pandurević i još troje članova iz Glavnog odbora stranke, što je izazvalo nove reakcije i produbilo sukobe unutar najveće opozicione stranke u Republici Srpskoj.

    Osim Pandurevićeve, iz Glavnog odbora isključeni su Vladimir Ljubojević, Slavko Jović i Tatjana Pantić, a odluka se odnosi na delegate iz Bijeljine.

    Pandurevićeva je na društvenoj mreži Iks optužila Blanušu da je odluku donio mimo Statuta SDS-a, tvrdeći da je riječ o pokušaju promjene odnosa snaga unutar stranke radi očuvanja njegove predsjedničke pozicije.

    Kako prenose Nezavisne, ona smatra da Blanuša nastoji obezbijediti većinu u Glavnom odboru kako bi zadržao funkciju predsjednika SDS-a i omogućio sebi preuzimanje delegatskog mjesta u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH.

    Pandurevićeva je navela i da se, prema njenom mišljenju, kroz ove poteze nastavlja realizacija dogovora sa liderom SNSD-a Miloradom Dodikom, koji se odnosi na političke odnose u Bijeljini i predaju ovog grada SNSD-u.

    Ona je posebno osporila pozivanje na odredbe Statuta koje predsjedniku stranke omogućavaju kooptiranje 26 članova Glavnog odbora, ističući da takva ovlašćenja ne podrazumijevaju i mogućnost isključivanja postojećih članova.

    Pandurevićeva je najavila da će pokrenuti inicijativu za smjenu i isključenje Branka Blanuše iz SDS-a, optužujući ga da je svojim postupcima i navodnim tajnim dogovorima sa Miloradom Dodikom nanio štetu stranci.

    Pozvala je članove SDS-a da se uključe u odbranu stranke i spriječe, kako tvrdi, njeno dalje urušavanje i političko slabljenje.

    Ovi potezi predstavljaju novo zaoštravanje odnosa unutar SDS-a, u kojem su posljednjih dana iznesene međusobne optužbe u vezi sa rukovođenjem strankom, političkim dogovorima i budućim djelovanjem na nivou Republike Srpske i BiH.

  • Vučić: Srbija je za 17 dana izgubila stabilnost, strah se uvukao u domove građana

    Vučić: Srbija je za 17 dana izgubila stabilnost, strah se uvukao u domove građana

    Nosilac liste „Ujedinjena Srbija“ Aleksandar Vučić izjavio je da je Srbija za samo 17 dana izgubila stabilnost, koja je, kako je ocijenio, bila jedan od temelja razvoja zemlje, upozoravajući da se strah uvukao u domove građana.

    Vučić je na konferenciji za novinare u sjedištu Srpske napredne stranke (SNS) rekao da su Srbiji potrebni mir, stabilnost i napredak, a ne atmosfera straha i nesigurnosti.

    „Govorio sam tokom izborne kampanje i mislim da je to bilo važno i danas još snažnije nego ranije – da je Srbiji potrebna stabilnost, da je Srbiji potreban mir, da je Srbiji potreban napredak, a ne strah. Srbija je za 17 dana izgubila ono po čemu je bila prepoznatljiva, ono što je bio kamen temeljac i stub razvoja ove zemlje. Izgubila je svoju stabilnost, strah se uvukao u domove ljudi“, rekao je Vučić.

    On je kao jedan od pokazatelja trenutne situacije naveo probleme sa dostupnošću gotovine, posebno u kontekstu isplate penzija, ističući da tokom njegovog dosadašnjeg političkog angažmana nijedna isplata nije kasnila.

    Kako prenosi RTV BN, Vučić je naveo da je 172 puta, odnosno tokom 172 mjeseca, učestvovao u isplati penzija kao predsjednik Vlade, potpredsjednik Vlade ili predsjednik Srbije, te da u tom periodu nije bilo kašnjenja.

    „Nikada u tih 172 puta, 172 mjeseca, nikada penzija nije kasnila ni jedan dan, nikada nije bilo problema sa gotovinom. Šta mislite, zašto sada, iako je budžet pun? Preko četiri milijarde evra je u budžetu. I da vi danas imate problem sa gotovinom? Zato što je neko izazivao nestabilnost namjerno“, rekao je Vučić.

    Govoreći o navodima da je pokušano iznošenje novca iz banaka, Vučić je odbacio tvrdnje o pokušaju iznošenja 45 milijardi evra iz Alta banke, nazvavši ih neistinitim. Osvrnuo se i na informacije o navodnom pokušaju povlačenja milijardu dinara iz Poštanske štedionice.

    Prema njegovim riječima, takvi događaji nisu mogli ugroziti isplatu penzija, ali je atmosfera nesigurnosti među građanima dovela do pojačane kupovine evra i problema sa dostupnošću gotovine.

    Vučić je poručio da penzioneri neće snositi posljedice nastale situacije i da neće biti ugrožena ni aktuelna ni naredna isplata penzija.

    Osvrćući se na aktuelne političke prilike, kritikovao je i postupke pojedinih predstavnika studentske liste, kao i dešavanja u Radio-televiziji Srbije, koju je nazvao „TV Bastiljom“.

    Tvrdi da se u zemlji sprovode pritisci, progoni i zloupotrebe institucija, te je ocijenio da je politička nestabilnost proizvela osjećaj nesigurnosti među građanima.

  • Stanivuković ublažio prijedlog neradne nedjelje: Tržni centri bi radili jednu nedjelju mjesečno

    Stanivuković ublažio prijedlog neradne nedjelje: Tržni centri bi radili jednu nedjelju mjesečno

    Gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković izmijenio je prijedlog odluke o neradnoj nedjelji, ostavljajući mogućnost da tržni centri rade jednu nedjelju mjesečno, ali ni takav model zasad nema podršku skupštinske većine.

    Prema novom prijedlogu, tržni centri mogli bi biti otvoreni posljednje nedjelje u mjesecu, u periodu od osam do 18 časova, dok bi ostalim nedjeljama bili zatvoreni. Time je Stanivuković odustao od ranije predlagane potpune zabrane nedjeljnog rada za ove objekte.

    O izmijenjenom prijedlogu trebalo bi da se raspravlja na sjednici Skupštine grada Banjaluka zakazanoj za 19. novembar, ali je predsjednik Skupštine grada Ljubo Ninković već najavio da skupštinska većina neće promijeniti svoj stav.

    Kako piše BL Portal, prema novom modelu tržni centri bi, zavisno od kalendara, bili zatvoreni tri ili četiri nedjelje mjesečno, uz mogućnost rada tokom posljednje nedjelje u trajanju od deset časova.

    Prijedlog predviđa i izmjene radnog vremena pekara, čiji bi maloprodajni objekti nedjeljom mogli da rade od sedam do 16 časova. Proizvodnja i veleprodaja hljeba, peciva, svježe tjestenine i kolača zadržale bi mogućnost rada tokom cijelog dana.

    Za ostale trgovinske, zanatske i uslužne djelatnosti obuhvaćene odlukom predviđena je zabrana rada nedjeljom, uz određene izuzetke. Tako bi dragstori, prodavnice na autobuskim i željezničkim stanicama, kao i objekti u okviru benzinskih pumpi mogli da rade neprekidno, dok bi prodavnice pogrebne opreme bile otvorene nedjeljom od sedam do 16 časova.

    Ninković je ranije poručio da skupštinska većina ostaje protiv uvođenja neradne nedjelje, ističući da primjeri iz okruženja pokazuju da takvo rješenje nije dobro.

    „Mi nismo protiv porodice i toga da ljudi budu sa svojom porodicom, ali primjeri iz okruženja pokazuju da to nije dobro“, rekao je Ninković.

    S druge strane, gradski menadžer Mirna Savić Banjac navela je da je odluka predlagana više od deset puta i da gradska administracija ne odustaje od njenog usvajanja. Prema njenim riječima, cilj je poboljšanje kvaliteta života radnika i njihovih porodica, a konačna odluka je na odbornicima.

    Izmijenjeni prijedlog donosi promjene i u režimu rada tokom republičkih praznika. Tokom prvog dana praznika koji se obilježava neradno, maloprodajni objekti pekara bili bi zatvoreni, dok bi proizvodnja i veleprodaja pekarskih proizvoda, dragstori i prodavnice na stanicama i benzinskim pumpama mogli da rade od 00 do 24 časa.

    Drugog dana praznika koji se obilježava dva dana, pekare bi mogle da rade od sedam do 16 časova, uz ostale predviđene izuzetke.

    U obrazloženju odluke, koje je pripremilo Odjeljenje za privredu i lokalni ekonomski razvoj, navedeni su zaključak Saveza opština i gradova Republike Srpske i inicijativa Sindikata trgovine, ugostiteljstva, turizma i uslužnih djelatnosti Republike Srpske.

    Ukoliko dobije podršku odbornika, odluka bi stupila na snagu osmog dana od objavljivanja u Službenom glasniku Grada Banjaluka.

  • Rusi se oglasili nakon razgovora sa Ukrajinom i SAD: Nema mira bez bezbjednosnih garancija

    Rusi se oglasili nakon razgovora sa Ukrajinom i SAD: Nema mira bez bezbjednosnih garancija

    Šef ruske delegacije Vladimir Medinski izjavio je da Moskva smatra opravdanim otvaranje pitanja bezbjednosti nakon završetka sukoba u Ukrajini, ističući da evropske zemlje nisu predstavile nijedan konkretan mirovni prijedlog.

    Njegova izjava uslijedila je nakon završetka trilateralnih razgovora Rusije, Ukrajine i Sjedinjenih Američkih Država u Abu Dabiju, koji su održani u utorak i srijedu iza zatvorenih vrata.

    Obraćajući se novinarima nakon razgovora, Medinski je naglasio da je važno razmotriti bezbjednosne okolnosti koje će uslijediti nakon, kako je naveo, neizbježnog okončanja sukoba u Ukrajini.

    „Rusija smatra ispravnim postavljanje pitanja šta će biti sa bezbjednošću nakon neizbježnog okončanja sukoba u Ukrajini“, rekao je Medinski.

    Prema njegovim riječima, evropskim zemljama koristilo bi da se ugledaju na američke izaslanike kada je riječ o nastojanjima da se postigne mir u Ukrajini.

    Kako prenosi BL Portal, pozivajući se na B92, Medinski je kritikovao evropske predstavnike zbog izostanka konkretnih prijedloga za okončanje rata.

    „Nismo dobili nijednu mirovnu inicijativu, nijedan mirovni prijedlog od evropskih zemalja. Zato nije jasno o čemu bismo razgovarali. Ako su ovdje došli kao turisti, neka razgovaraju u lobi baru hotela“, poručio je šef ruske delegacije.

  • Nešić o hapšenju Čajića: Nije tačno da je moj vozač, bio je u službenoj pratnji

    Nešić o hapšenju Čajića: Nije tačno da je moj vozač, bio je u službenoj pratnji

    Predsjednik DNS-a i bivši ministar bezbjednosti BiH Nenad Nešić demantovao je navode da je Darko Čajić, koji je danas uhapšen u policijskoj akciji POSKOK, njegov vozač, ističući da je Čajić bio dio njegove službene policijske pratnje isključivo u periodu dok je obavljao ministarsku funkciju.

    Nešić je za Srpskainfo rekao da mu je Čajić bio dodijeljen po službenoj dužnosti, s obzirom na to da je kao ministar bezbjednosti BiH imao pravo na policijsku pratnju.

    „Nije tačno da je moj vozač. Tačno je da je bio u mojoj pratnji dok je radio u Direkciji za koordinaciju policijskih tijela BiH, a ja bio ministar bezbjednosti BiH“, izjavio je Nešić.

    On je naglasio da ne želi da se njegovo ime dovodi u vezu sa Čajićem i njegovim poslovima, navodeći da nema saznanja o njegovim aktivnostima.

    „Apsolutno smatram da nema potrebe da se gospodin Čajić veže za moje ime i da se na taj način dobija na čitanosti neke vijesti. Niti sam upoznat s tim šta radi gospodin Čajić, niti me iskreno zanima. Tako da zaista želim da demantujem bilo kakvu vezu s njim“, poručio je Nešić.

    Dodao je da je Čajić bio član njegove pratnje isključivo zbog službenog angažmana u Direkciji za koordinaciju policijskih tijela BiH, te da nema nikakve veze sa njegovim poslovnim aktivnostima.

    „Krivo mi je što se moje ime i prezime koristi da bi se dobila čitanost neke vijesti“, rekao je Nešić.

    Komentarišući hapšenja u okviru akcije POSKOK, Nešić je istakao da svi koji su prekršili zakon treba da odgovaraju.

    „Svi koji su prekršili zakon treba i da odgovaraju. Nulta stopa tolerancije i to je to“, poručio je predsjednik DNS-a.

    Podsjećamo, Darko Čajić uhapšen je danas na Palama u okviru velike policijske akcije POSKOK, usmjerene protiv dvije organizovane kriminalne grupe osumnjičene za trgovinu narkoticima i pranje novca.

    Prema ranijim medijskim izvještajima, Čajić je nekada radio u Direkciji za koordinaciju policijskih tijela BiH, a nakon odlaska iz te institucije zaposlen je u Civilnoj zaštiti Republike Srpske.

    U okviru iste akcije uhapšeno je ukupno 11 osoba, a prema nezvaničnim informacijama, tokom pretresa pronađeno je oko 110 kilograma narkotika.