VRBAS Media

Autor: INFO

  • Zašto je Tramp odustao od udara na Hute: Raskol u Pentagonu

    Zašto je Tramp odustao od udara na Hute: Raskol u Pentagonu

    Američki vojni lideri podijeljeni su oko toga treba li se predsjednik Donald Tramp miješati u sukob Saudijske Arabije i hutskih pobunjenika u Jemenu koje podržava Iran, kažu dva američka zvaničnika.

    NBC News, pozivajući se na izvore u Bijeloj kući, piše da su Saudijci tražili da američka vojska preduzme akciju protiv Huta. Zahtjev je postao hitniji posljednjih dana jer pobunjenici tvrde da su oborili saudijski F-15 i da brzo napreduju prema provinciji Marib, gdje su najveća jemenska naftna i gasna polja.

    Neki lideri u Pentagonu i pred administracijom smatraju da je otvaranje još jednog fronta loša ideja zbog smanjenih zaliha odbrambenog i dalekometnog oružja. Napominju i da Huti ne napadaju američke brodove.

    Drugi se zalažu za udare, da Rijad uzvrati na napade u Saudijskoj Arabiji i na tvrdnju o F-15, što je izazov saudijskoj vazdušnoj nadmoći nad Jemenom. Privatno izražavaju zabrinutost da bi nedjelovanje bilo izdaja važnog saveznika.

    Jedan visoki američki vojni lider u regionu upozorio je da bi akcija protiv Huta mogla da poveća rizik za američke trupe na Bliskom istoku i za misiju prema Iranu, uključujući pomorsku blokadu i operacije u Hormuškom moreuzu. Isti lider je, prema zvaničnicima, rekao i da snage mogu da vode iransku misiju i da udare na Hute uz ublažavanje dijela rizika.

    Podjela pokazuje težak položaj predsjednika: SAD su u ratu s Iranom koji teško završavaju i suočavaju se s nedostatkom ključnog oružja. Saudijci su bili ključni saveznik tokom tog rata. Tramp je vikendom za Fox News rekao da odlučuje hoće li eskalirati rat s Iranom.

    U maju je Rijad iznenadila najava da će SAD pomagati brodovima kroz Hormuški moreuz, pa je suspendovao korištenje baza i vazdušnog prostora. Tramp je odluku naglo izmijenio.

    SAD već pomažu dijeljenjem obavještajnih podataka, planiranjem, savjetnicima i djelimično logistikom. Saudijci više puta traže i udare na Hute.

    Od četvrtka su Trampu nekoliko puta predstavljene opcije za slabljenje Huta i zaustavljanje njihovog napredovanja. Pentagon, prema zvaničniku, ima dovoljno sredstava u regionu da djeluje ako dobije naređenje, piše Klix.

    Huti su preuzeli kontrolu nad Jemenom u građanskom ratu 2014. protiv koalicije koju je podržavala Saudijska Arabija. Krhko primirje s vladom koju podržavaju UN postignuto je 2022.

    Tramp je lani najavio prekid vatre s Hutima poslije sedmica udara. SAD su obustavile vojne akcije, Huti napade na američke brodove. Nedavno je rekao da je administracija razgovarala s Hutima, bez detalja.

    „Huti su nas pozvali i ne žele se boriti s nama. Mnogo bi radije da nas ne uključuju“, rekao je Tramp.

  • Ovo je idealna brzina na auto-putu kad gorivo treba da traje

    Ovo je idealna brzina na auto-putu kad gorivo treba da traje

    Vožnja odgovarajućom brzinom i održavanje optimalnog broja obrtaja mogu značajno da utiču na potrošnju. Stručnjaci navode i kojom brzinom treba ići na auto-putu da automobil troši što manje.

    Savjetuju da se rano prebacuje u višu brzinu, a kasnije u nižu. Idealno je mijenjati stepen već pri oko 1.000 obrtaja, neposredno prije nego što motor počne da trza. Najpovoljniji raspon je između 1.500 i 2.500 obrtaja. Tu su potrošnja i opterećenje motora najniži.

    Njemačka stručna organizacija TÜV na auto-putu preporučuje 70 do 80 odsto maksimalne brzine vozila, ali ne preko 130 km/h. Pravilo više važi za manje i slabije modele. Automobil koji može 150 km/h idealno treba da ostane između 105 i 120 km/h, pišu Nezavisne.

    U gradu je najbolje javni prevoz, bicikl ili pješke, ali bez auta se često ne može, pogotovo na dužim relacijama.

  • Posljednji ples Antonija Gutereša: UN preživjele još jednu godinu

    Posljednji ples Antonija Gutereša: UN preživjele još jednu godinu

    Ujedinjene nacije preživjele su još jednu godinu uprkos crnim prognozama, nedostatku novca, američkim prijetnjama istupanjem i optužbama da više nisu relevantne. Dok se lideri okupljaju u Njujorku, organizacija je, uprkos krizi, u boljem stanju nego u najgorim godinama Hladnog rata.

    „Teško je i zamisliti tako zastrašujući scenario kao ovaj sa kojim se sada suočavamo“, rekao je generalni sekretar Antonio Gutereš, čiji se drugi mandat završava krajem godine.

    Lista je duga: rat Ukrajine i Rusije, rat Amerike i Irana, ofanziva Huta na Crvenom moru, građanski rat u Sudanu, pobuna islamista u Maliju, energetska kriza i alarm zbog brzog razvoja tehnologija.

    UN biraju novog šefa, koji u januaru ulazi u zgradu na Ist Riveru. Poslije tri kruga preliminarnog glasanja u Savjetu bezbjednosti još nije jasno ko nasljeđuje Gutereša. Bivša čileanska predsjednica Mišel Bačele povukla se poslije trećeg kruga u petak.

    Ostalo je sedam kandidata: Karolin Rodriges Birket iz Gvajane, Rebeka Grinspan iz Kostarike, šef IAEA Rafael Grosi, Marija Fernanda Espinosa iz Ekvadora, Meki Sal iz Senegala, Olara Otunu iz Ugande i Ivona Baki. Konsenzusa u Savjetu još nema.

    Sadašnji sastav Savjeta bio je prvi ozbiljan vanjskopolitički poraz njemačkog kancelara Fridriha Merca: Njemačka prvi put nije dobila mjesto nestalne članice iz grupe zapadnoevropskih država. Umjesto nje početkom juna sjeli su Austrijanci i Portugalci.

    Kad je Gutereš prije deset godina zamijenio Ban Ki-muna, niko nije zamišljao da će 2026. svijet uzdrmati serija sukoba, posljedice globalnog zagrijavanja i neobuzdani razvoj vještačke inteligencije. Ovogodišnje okupljanje nazvano je „Obnova povjerenja, upravljanje promjenama: Ujedinjene nacije koje doprinose svima“.

    Povjerenje je uzdrmano sukobima u čijem rješavanju diplomate UN slabo ili nimalo ne učestvuju — od Gaze, sukoba Trampove administracije s Teheranom, haosa na Crvenom moru do kriza u Africi. SAD su u posljednjih godinu dana dvaput vetom zaustavile rezolucije o Palestini, Rusi i Kinezi isto u iranskom slučaju.

    Slobodni pad koji su veterani diplomatije predviđali lani nije se desio, ali organizacija iz godine u godinu gubi značaj jer ne može da djeluje u najvećim krizama.

    Donald Tramp govori pred Generalnom skupštinom u utorak prijepodne. Očekuje se oštra kritika. „Ulažemo velike nade u UN, ali nisu dobro vođene. Iskreno, ne rade baš najbolje. Moraju da se sabere“, rekao je u februaru.

    Pred 81. zasjedanje Amerikanci su uplatili 725 miliona dolara u budžet UN i još 102 miliona za mirovne misije. „SAD još uvijek duguju 1,3 milijarde dolara“, rekao je portparol UN Farhan Hak, piše RTS.

    Tokom samita Tramp će se, prvi put od povratka u Ovalni kabinet, sastati s Guterešom. U ovih devet mjeseci, tvrde obje strane, nisu razgovarali ni telefonom.

    Gutereš će izvijestiti o reformi UN, koje prati glas preskupe, korumpirane i neefikasne organizacije. Potpuno nove UN, kako je najavio lani, trebalo bi uspješnije da se uhvate u koštac s tenzijama, ratovima u Ukrajini i Gazi, nejednakošću, zagrijavanjem i tehnologijom. Od tada je otkaz dobilo hiljade zaposlenih, a teret su osjetile izbjeglice jer je bilo manje hrane, vakcina i šatora.

    Pozivajući lidere, Gutereš je krajem prošle sedmice najavio „proslavu postignutih rezultata i onoga što se očekuje“.

  • Ostavke u CDU poslije debakla u Meklenburgu, Merc pod pritiskom

    Ostavke u CDU poslije debakla u Meklenburgu, Merc pod pritiskom

    Nakon debakla Hrišćansko-demokratske unije na izborima u Meklenburgu-Zapadnoj Pomeraniji pokrajinski lider stranke Danijel Peters podnio je ostavku.

    Odluku je donio poslije sastanka pokrajinskog ogranka i rekao da snosi posljedice ubjedljivog poraza. CDU je osvojio 4,9 odsto i nije prešao cenzus, što na tom području do sada nije zabilježeno.

    Filip Amtor, državni ministar za saradnju između saveznih država u Kabinetu kancelara, privremeno preuzima predsjedavanje do konferencije državnih stranaka početkom sljedeće godine. Generalna sekretarka CDU-a Keti Hofmajster takođe je podnijela ostavku na sastanku državnog izvršnog odbora. An Kristin fon Alverden već je ranije otišla s mjesta jedne od četiri potpredsjednice, javlja RTRS.

    Amtor je rekao da bi više volio da Peters i Hofmajster ostanu na odgovornim pozicijama. Poraz je veoma bolan jer je pokrajinu od ujedinjenja oblikovao CDU.

    „Međutim, takođe znamo da ovo nije poraz Danijela Petersa. CDU-u u Meklenburgu-Zapadnoj Pomeraniji sada je potrebno neko vrijeme da obradi ovaj rezultat, da ga prihvati. S obzirom na situaciju i veličinu ovog istorijskog poraza, ne bi bilo prikladno odmah predstaviti analizu ili čak izvući zaključke o budućoj strategiji.“

    Reorganizacija treba da ide mirno, kroz okružna udruženja. „Ciljamo na konferenciju državne stranke, ne odmah u narednih nekoliko sedmica, već početkom sljedeće godine.“ Na pitanje hoće li ostati poslije privremenog rješenja odbio je da odgovori. „To trenutno nije predmet rasprave.“

    Premijeri pokrajina iz CDU-a održali su tajni sastanak bez kancelara Fridriha Merca, duže od dva sata, skoro do 23 časa, piše Štern.

    Merc je već dan poslije poraza u Meklenburgu i Berlinu stavio do znanja da želi da zadrži funkcije kancelara i lidera CDU i da nastavi reformski kurs.

  • Mađar: Neće biti ukrajinskog skladišta nafte u Mađarskoj

    Mađar: Neće biti ukrajinskog skladišta nafte u Mađarskoj

    U Mađarskoj neće biti izgrađeno ukrajinsko skladište nafte, izjavio je premijer Peter Mađar.

    Rekao je to poslije objave da su mađarski MOL i ukrajinski Naftogas potpisali memorandum o razumijevanju o razvoju energetske infrastrukture u regionu.

    U parlamentu je naveo da je MOL o mogućoj izgradnji skladišta razgovarao s ukrajinskom stranom bez saglasnosti vlade, prenosi Forbes.hu.

    „Skladište, u vezi sa kojim je kompanija MOL potpisala memorandum o razumevanju, neće biti izgrađeno ni na mađarsko-ukrajinskoj granici, niti bilo gde drugde. Ako pročitate nedavno objavljeno saopštenje, videćete da se tamo navodi da je to samo teoretska mogućnost. Čak i kada bi došlo do realizacije, za to bi bile potrebne godine. Ali želim ovde i sada da kažem: dok je na vlasti vlada stranke Tisa, to se neće dogoditi“, rekao je Mađar.

    Takav postupak ocijenio je neprihvatljivim i poručio da će slučaj imati posljedice, javlja B92.

    Prethodno je, prema mađarskim medijima, poslao poruku predsjedniku i izvršnom direktoru MOL-a Žoltu Hernadiju da se kompanija prema državi odnosi u skladu s činjenicom da Mađarska drži 25 odsto vlasništva.

    Pitanje je pokrenuto kad je lider poslaničke grupe Demohrišćanske narodne stranke Bence Retvari u parlamentu rekao da je Budimpešta o sporazumu saznala iz ukrajinskih medija.

    Memorandum predviđa saradnju na regionalnoj energetskoj infrastrukturi, uključujući mogućnost skladišta ugljovodonika u Mađarskoj. Potpisan je na samitu inicijative Karpatska osmica koju je pokrenuo Volodimir Zelenski. Ukrajinski mediji naveli su i Mađarsku među učesnicima.

    Mađar kaže da je zemlja pozvana, ali da vlada poziv nije prihvatila. Istakao je da je MOL pregovore s Naftogasom počeo još za mandata prethodne vlade Viktora Orbana.

  • Neizvjestan postizborni period: Poruke iz Srpske i FBiH pred 4. oktobar

    Neizvjestan postizborni period: Poruke iz Srpske i FBiH pred 4. oktobar

    Političke partije iz Republike Srpske i FBiH ulaze u završnicu predizborne trke s ciljem da pobjedu proglase već uveče 4. oktobra. Pojedine izjave, neke i prije zvanične kampanje, nagovještavaju neizvjestan period poslije izbora.

    Vlast na nivou BiH u proteklih 20 godina formirana je u različitim rokovima: od dva mjeseca do skoro godinu i po poslije potvrde rezultata. Saziv koji ističe dogovoren je brzo, poslije sporazuma bošnjačke „trojke“ SDP BiH, NiP i NS s HDZ-om i SNSD-om 2022, pa su funkcioneri Savjeta ministara sjeli u fotelje već početkom naredne godine.

    Partneri su se brzo razišli. Dosta toga iz sporazuma ostalo je na papiru, posebno reforme pravosuđa, izborna pravila i obaveze na putu ka EU. Različiti su i pogledi na Kancelariju visokog predstavnika i zakone koje su nametali Valentin Incko i Kristijan Šmit, uključujući izmjene Krivičnog zakona BiH zbog kojih je osuđen Milorad Dodik kao predsjednik Republike Srpske.

    Lider SPS-a i ministar pravde Srpske Goran Selak poručio je da vlast i opozicija iz Srpske treba zajednički da otvore pitanje nametnutih odredaba koje se ne mogu primijeniti.

    „Treba da tražimo da ne idemo dalje u sastav novog Savjeta ministara dok se taj Krivični zakon ne stavi pred poslanike i da odredbe koje je nametnuo visoki predstavnik, a nisu primjenjive, stavimo van snage“, rekao je, piše BL Portal.

    Lider HDZ-a BiH Dragan Čović još prije kampanje poručio je da će u vlast, ako se oni budu pitali, ući onaj ko poslije izbora ima tri delegata u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH. U mandatu na izmaku to su imali samo SNSD i HDZ. Taj stav dijele i u SNSD-u. Gotovo sve bošnjačke stranke kažu da s SNSD-om ne treba praviti vlast.

    Najveći trn HDZ-u je fotelja hrvatskog člana Predsjedništva, u kojoj je Željko Komšić, koga su birali većinski glasovi iz bošnjačkog tijela. Komšić je u trku gurnuo savjetnika Slavena Kovačevića. Iz hrvatskog korpusa oko HDZ-a poručeno je da će, ako Kovačević bude izabran, uslijediti blokada ako ne bude kompromisa o Izbornom zakonu.

    Predsjedništvo je ključna adresa za formiranje vlasti. Za srpskog člana kandidati su iz SNSD, SDS i Liste za pravdu i red, za hrvatskog HDZ, DF i nezavisni kandidat, za bošnjačkog SDA, SDP, SBB i SBiH. Pobjednici odlučuju o Savjetu ministara, u kojem predsjedavajući u sljedećem mandatu treba da bude Bošnjak. Predstavnički dom potvrđuje ili odbija prijedlog Predsjedništva. Važan je i broj delegata u Domu naroda.

    Analitičar Filip Matić smatra da je izvjesna kriza ako blok oko HDZ-a bude imao većinu među Hrvatima u kolektivnim organima, ali ne i u Predsjedništvu. „Mislim da nas očekuje nova blokada ako se ponovi slučaj Komšić.“

    „Trojka“ je na početku mandata bila raspoložena za vlast, pa se brzo okrenula nacionalnoj retorici, goroj od SDA. „Stiče se utisak da su pokušali da igraju igru SDA, ali da su ipak vrlo neiskusni igrači.“ Mandat je obilježilo suđenje Dodiku, instruisano i iz međunarodne zajednice i potpomognuto od bošnjačke elite. „Bošnjaci imaju svoje namjere, a to je potpuna dominacija u BiH. Ono što trenutno rade Hrvatima u BiH je deset odsto onoga što bi se radilo Srbima ako bi nastala unitarna BiH.“

    Predsjedništvo predsjedavajućeg Savjeta ministara može imenovati i sa dva glasa. Tako je imenovana Borjana Krišto: za su bile Željka Cvijanović i Denis Bećirović, Komšić je bio protiv.

  • Detalji sporazuma o Grenlandu: Amerika dobija dvije nove vojne baze

    Detalji sporazuma o Grenlandu: Amerika dobija dvije nove vojne baze

    Sjedinjene Američke Države planiraju da ponovo uspostave vojnu bazu iz perioda Hladnog rata na jugu Grenlanda i da otvore još jednu na istočnoj obali, koju sada koristi danska patrola sa psima za vuču saonica. Sporazum s Danskom i Grenlandom potpisuje se u utorak, piše Reuters.

    Riječ je o Narsarsuaku, čije se stanovništvo smanjilo na nekoliko desetina ljudi otkad su SAD pedesetih zatvorile bazu Blui Vest Van, i o Mestervigu, ispostavi koju koristi Sirius Dog Sled Patrol, jedinica danskih specijalnih snaga.

    Očekuje se da će Danska, Grenland i SAD dokument potpisati tokom zasjedanja Generalne skupštine UN u Njujorku. Tekst nije objavljen, detalji neće biti konačni dok se ne potpiše.

    Danska navodi da sporazum stavlja sigurnost Arktika pod okrilje NATO-a, umjesto da ostane isključivo u nadležnosti SAD i Danske, javlja Klix.

    Dogovor dolazi poslije višemjesečnog pritiska američkog predsjednika Donalda Trampa, koji govori da želi da SAD kontrolišu Grenland i nije isključio vojnu ili ekonomsku silu radi preuzimanja poluautonomne danske teritorije. Tu ideju je, prema anketama, velikom većinom odbacilo stanovništvo Grenlanda.

    Prijetnje, koje su kulminirale u januaru, izazvale su diplomatsku krizu u NATO-u i navede Dansku i Grenland da pregovaraju s Vašingtonom radi ublažavanja pritiska.

    Tokom Hladnog rata SAD su na Grenlandu imale 17 vojnih instalacija i više od 10.000 pripadnika. Danas je ostala samo svemirska baza Pitufik, s oko 150 američkih vojnika.

  • Plata u koverti: Radnik u problemu, gazde na dobitku

    Plata u koverti: Radnik u problemu, gazde na dobitku

    Licencirani knjigovođa iz Banjaluke ima platu od 3.000 KM. Stambeni kredit mu ipak nije odobren. Banci zarađuje 1.100 KM mjesečno. Skoro dvije trećine poslodavac mu daje u koverti. Prijavljen je na minimalac za srednju školu.

    U Savezu sindikata Republike Srpske kažu da takvi slučajevi nisu rijetki i da radnici često nisu svjesni da pristajanjem sijeku granu na kojoj sjede.

    „Isplata dijela plate na ruke je nezakonita, i radnik, na ovaj način, i sam učestvuje u kršenju zakona i ugrožavanju radničkih prava“, kategoričan je predsjednik SS RS Goran Stanković, piše Srpska Info.

    Ono što se dogovori u četiri oka, a nije u ugovoru o radu, ne postoji ni za banku, ni za sud, ni za notara, ni za fondove. Radni odnos je formalan. Što nije u pisanom ugovoru, niko nije dužan da primjenjuje. Ako gazda ne da kovertu, radnik nema zaštitu ni pred inspekcijom ni na sudu. Ako firma padne, propadaju i plate koje ne idu na račun.

    Radnica iz dobojske regije kaže da su im u stečaju isplatili samo preostale minimalce. Ono s ruku je nestalo. Stečajni sudija rekao je da to dugovanje ne mogu da dokažu.

    Dio plate iz koverte ne ulazi ni u osnovicu za porodiljsko, ni u bolovanje, ni u penziju. Mladić s benzinske pumpe radio je godinu dana po osam, ponekad 12 sati, a prijavljen je na pola radnog vremena. Kad je otišao, shvatio je da mu je priznato samo pola staža.

    Poslodavci često tvrde da je svejedno šta piše u ugovoru. Banjalučanka u medijima prije 20 godina tražila je da bude prijavljena na tadašnjih 1.200 KM. Rečeno joj je da to nije moguće. Direktorica: svejedno je na koliko si prijavljena. Odgovorila je: ako je svejedno, prijavite me na 5.000 KM. Nije dobila tu prijavu, ali je smanjila dio na ruke.

    Stanković kaže da je to bilo razumljivije kad je posla bilo malo. Danas zbog manjka radnika mogu da diktiraju uslove. „Radnici moraju misliti ne samo na kreditnu sposobnost, nego i na svoju budućnost, jer minimalna zvanična plata znači da će imati i minimalnu penziju od koje neće moći da prežive. Moraju se na neki način oduprijeti bahatim gazdama, koji se, isplaćujući plate na ruke, ustvari, bogate preko radničkih leđa.“

    Iste prakse otvaraju i manipulacije s godišnjim odmorom. Radnik u pekarskoj industriji u Semberiji kaže da su dobili sedmicu dana, a ostatak im je gazda obećao platiti na ruke. Nije platio, ali je dane odmora odbio od toplog obroka. Po zakonu minimum je 20 radnih dana.

    Stanković podsjeća da to omogućava poreski sistem: porez na dobit 10 odsto, na dividendu nula. Poslodavci podižu dobit i dijele koverte, pa plate 10 odsto umjesto oko 50 koliko bi otišlo kroz poreze i doprinose na plate. Dobit firmi u Republici Srpskoj 2025. porasla je 16 odsto, na skoro 4,5 milijardi KM.

  • Stranke u Srpskoj sabiraju mandate

    Stranke u Srpskoj sabiraju mandate

    U Narodnoj skupštini Republike Srpske ima 83 poslanika. Kad se saberu očekivanja parlamentarnih stranaka i koalicija pred izbore 4. oktobra, računice premašuju broj raspoloživih klupa.

    SNSD trenutno ima 28 poslanika. Predsjednik stranke Milorad Dodik izjavio je da očekuje 35 mandata, pobjedu Save Minića za predsjednika Republike Srpske i Željke Cvijanović za srpskog člana Predsjedništva BiH, te da SNSD s koalicionim partnerima ima dvotrećinsku većinu ili joj bude blizu.

    Lider pokreta Za pravdu i red Nebojša Vukanović kaže da očekuju osam do deset mandata. Pokret sada ima tri poslanika.

    Koalicija za državu, prema Mirsadu Duratoviću, računa na tri direktna i dva kompenzaciona mandata. „Očekujemo tri plus dva, ali bili bismo zadovoljni i sa tri plus jedan.“

    Predsjednik SPS Goran Selak kaže da očekuju najmanje sedam mandata. Stranka sada ima tri poslanika.

    Predsjednik Ujedinjene Srpske Nenad Stevandić ne želi da licitira brojem. „Očekujemo maksimalan broj mandata. Ja se bavim time da radim, a upravo zbog toga očekujemo najviše mandata u istoriji Ujedinjene Srpske.“ Stranka sada ima tri poslanika.

    Koalicija Socijalističke partije, Demosa i NDP-a, prema Boranu Bosančiću iz Gradskog odbora Demosa Banjaluka, očekuje sedam do osam mandata. SP sada ima pet poslanika, Demos nijednog.

    Predsjednik Volje naroda Srpske Vlado Đajić, trenutno jedini poslanik te stranke poslije odlaska iz SNSD, kaže da očekuje osam mandata. „Ja očekujem da je narod svjestan ko je patriota, ko ima obrazovanje i ko ima najbolji sastav liste.“

    Koalicija DNS–NPS računa na pet mandata; sada zajedno imaju tri poslanika.

    SDS trenutno ima 11 poslanika, iako je osvojio 13, jer su dva napustila stranku. Iz SDS-a navode da žele isti broj kao na prethodnim opštim izborima. PSS u sazivu ima šest. Tanja Vukomanović, šef Kluba odbornika PSS-a, kaže da je cilj dvostruko veći klub. „Energija, podrška građana i raspoloženje koje svakodnevno vidimo na terenu pokazuju da za to imamo čvrsto uporište.“

    Na izborima se 63 poslanika biraju direktno u devet izbornih jedinica, 20 mjesta ide kroz kompenzacione mandate. Računica nije potpuna jer očekivanja nisu iznijele sve liste.

    Novinar Darko Momić kaže da bi i Evropski parlament sa 720 mjesta bio mali za stranačka očekivanja u Srpskoj. Riječ je, tvrdi, o tehnici „kola s muzikom“: preuveličavaju uspjeh da privuku neodlučne.

    „Kada su u pitanju konkretni subjekti, Vlado Đajić treba da bude prezadovoljan ako osvoji direktan mandat u Izbornoj jedinici tri, a osam mandata nije pusti san, već naučna fantastika. SDS realno procjenjuje da će biti zadovoljan ako zadrži rezultat sa prethodnih izbora, SNSD sa procjenom o 35 mandata sebe precjenjuje za 15 do 20 odsto, a svi njihovi aktuelni koalicioni partneri koji dobace do kluba poslanika treba da budu prezadovoljni“, rekao je za Nezavisne.

    Siguran je da će Vukanović i Draško Stanivuković uzeti više nego prije četiri godine. „Prema mojoj procjeni, Vukanović između šest i osam, a Stanivukovićev PSS između 13 i 15 mandata.“

  • Jesenja sjetva na pragu, biće znatno skuplja nego lani

    Jesenja sjetva na pragu, biće znatno skuplja nego lani

    Jesenja sjetva već stavlja poljoprivrednike na muke. Rastu sve cijene, pa će i sama sjetva biti značajno skuplja nego lani.

    Predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača Republike Srpske Stojan Marinković kaže da proizvođačima nisu naklonjeni ni priroda ni društvo.

    „Pored nedostatka padavina i ekstremnih temperatura koje su bile, imamo i izrazito visoke cijene energenata za koje ne znamo ni dokle će ići i na koje najmanje možemo uticati. Jesenja sjetva je na pragu, nismo još ni proljećne kulture poskidali, prinose neke značajne ni ne očekujemo, a i prvi otkosi koji su pali ne obećavaju ništa ohrabrujuće“, rekao je za Nezavisne.

    Đubrivo poskupljuje iz dana u dan i sve zavisi od cijene nafte. „Vjerovatno nas očekuje jedna značajno skuplja jesenja sjetva nego što je to bilo prošle godine. Moraćemo vrlo dobro iskalkulisati šta ćemo i kako ćemo. Mi uvijek kalkulišemo do zadnjeg momenta, gledamo šta bi to moglo biti najrentabilnije.“ Manje površine pod zasadom ne očekuje.

    „Poljoprivrednici će vjerovatno kalkulisati u smislu da su nam ozime kulture nekako najrentabilnije. Očekujem da će jesenje kulture biti dominantnije“, navodi i predviđa više pšenice nego ranije.

    Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika Federacije BiH, kaže da je stanje vrlo nezgodno. „Ljudi se teško odlučuju da išta rade. Ulažete sredstva, a to propada. Niko ne vodi računa o tome – da se pobrine, da nadoknadi štetu. Ljudi nemaju više ni volje, ni sredstava, niti išta.“

    Imaju obećanje Vlade da će dobiti 2,5 miliona litara goriva. „Ja sam bio u kontaktu s premijerom, on je rekao da će to završiti“, kazao je Bićo, pišu Nezavisne.

    Savo Bakajlić, predsjednik Udruženja sela Semberije i Majevice, kaže da će poljoprivrednici tražiti od Vlade Republike Srpske da proglasi vanredno stanje zbog suše koja je spalila usjeve u Semberiji, što su zatražile i kolege u FBiH. To će, dodaje, odrediti i jesenju sjetvu.

    „Mi ćemo tražiti i neka se izjasne. To će uticati velikim dijelom i na pitanje jesenje sjetve. Poljoprivrednici su skeptični. Na ovakvim parametrima, mislim da samo budala može ući u jesenju sjetvu. Da ja radim džaba, nema matematike. Ovaj narod će biti gladan.“

    Kaže da neće biti domaće hrane u BiH i da mu se čini da to institucije i priželjkuju.