Autor: INFO

  • Četiri odbornika napuštaju Skupštinu Banjaluke: Evo ko dolazi umjesto njih

    Četiri odbornika napuštaju Skupštinu Banjaluke: Evo ko dolazi umjesto njih

    Skupština grada Banjaluka uskoro bi mogla dobiti četiri nova odbornika, nakon što su pojedini dosadašnji predstavnici osvojili mandate u Narodnoj skupštini Republike Srpske i Parlamentarnoj skupštini BiH.

    Nebojša Drinić, Nevena Todorović, Saša Gligorić i Igor Radojičić napuštaju gradski parlament, a njihova mjesta trebalo bi da zauzmu novi odbornici prema redoslijedu kandidata na izbornim listama.

    Kako piše BL Portal, umjesto Nebojše Drinića, koji odlazi u Narodnu skupštinu Republike Srpske kao poslanik Pokreta Sigurna Srpska, mandat bi trebalo da pripadne Adriani Basari. Međutim, ona je poručila da neće preuzeti odborničku funkciju.

    Sljedeći na listi je Vladimir Grujić, šef kabineta gradonačelnika Draška Stanivukovića, koji je potvrdio da bi mogao preuzeti mandat, ali da čeka konačnu odluku stranke. Kako je naveo, prihvatanje odborničke funkcije značilo bi i napuštanje sadašnjeg radnog mjesta u Gradskoj upravi.

    Babić umjesto Todorovićeve, Ponorac umjesto Gligorića

    Nevenu Todorović, koja je osvojila direktan mandat u Narodnoj skupštini Republike Srpske, trebalo bi da zamijeni Nemanja Babić iz SNSD-a.

    To je potvrdila članica ove stranke Irena Joldžić, a Babić je takođe najavio da će preuzeti odbornički mandat.

    Umjesto Saše Gligorića iz SPS-a, koji takođe odlazi u Narodnu skupštinu Republike Srpske, u Skupštinu grada ulazi David Ponorac. Njegov dolazak potvrdio je odbornik SPS-a Ratko Jokić.

    Grubor umjesto Radojičića

    Igor Radojičić, koji odlazi u Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH, trebalo bi da dobije nasljednika u Milanu Gruboru.

    Grubor je već najavio da će se, ukoliko preuzme mandat, posebno baviti zdravljem djece i uslovima njihovog odrastanja.

    Među prioritetima je izdvojio zdraviju užinu u vrtićima i školama, uređenje školskih toaleta, kao i rješavanje problema kladionica u blizini obrazovnih ustanova.

    Najavio je i uvođenje sedmičnog termina za razgovor sa građanima, tokom kojeg bi mogli iznositi probleme, a on bi ih pokretao pred nadležnim institucijama.

    Konačan spisak novih odbornika još nije poznat, s obzirom na to da se čeka odluka o preuzimanju mandata Vladimira Grujića.

  • Konstitutivna sjednica Predsjedništva BiH u ponedjeljak

    Konstitutivna sjednica Predsjedništva BiH u ponedjeljak

    Konstitutivna sjednica Predsjedništva Bosne i Hercegovine biće održana u ponedjeljak, 16. novembra, sa početkom u 16 časova.

    Iz Predsjedništva BiH saopšteno je da će na sjednici učestvovati novoizabrani članovi kolektivnog šefa države.

    Kako prenosi RTRS, novi saziv Predsjedništva BiH činiće srpski član Željka Cvijanović, hrvatski član Darijana Filipović i bošnjački član Denis Bećirović.

    Sjednica će označiti početak rada novog saziva Predsjedništva BiH.

  • Merc predložio pet država koje bi predstavljale Evropu u pregovorima sa Rusijom

    Merc predložio pet država koje bi predstavljale Evropu u pregovorima sa Rusijom

    Njemački kancelar Fridrih Merc predložio je da Evropu u budućim mirovnim pregovorima o Ukrajini sa Rusijom predstavlja pet država – Njemačka, Velika Britanija, Francuska, Italija i Poljska.

    Merc je istakao da već postoji format E3, koji okuplja Njemačku, Francusku i Veliku Britaniju, ali da se razgovori o ovom pitanju djelimično vode i u proširenom formatu od pet država.

    “Već imamo provjereni format E3. Takođe, dijelom radimo na ovom pitanju u formatu pet država – Njemačke, Velike Britanije, Francuske, Italije i Poljske. Ne vidim nikakav problem u tome da tako ostane i ubuduće”, rekao je Merc.

    Kako prenosi RTRS, njemački kancelar je iznio i tvrdnju da je Rusija spremna za pregovore sa Evropom, uprkos trenutnom diplomatskom zastoju.

    Specijalni izaslanici američkog predsjednika Stiv Vitkof i Džared Kušner doputovali su u Moskvu nakon učešća na trilateralnim pregovorima Rusije, SAD i Ukrajine u Abu Dabiju. U Kremlju su razgovarali sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, nakon čega su otputovali u Dablin na sastanak sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim.

    Pomoćnik ruskog predsjednika Jurij Ušakov ranije je izjavio da evropske zemlje pokušavaju da se uključe u razgovore o Ukrajini, ali da najprije moraju da odluče da li žele rat ili mir. Istovremeno je ocijenio da njihovi dosadašnji konkretni potezi ukazuju na nastojanje da se sukob nastavi.

    Ruski predsjednik Vladimir Putin ranije je kao poželjnog posrednika u pregovorima predložio bivšeg njemačkog kancelara Gerharda Šredera. Istovremeno je poručio da Evropljani sami treba da izaberu lidera kojem vjeruju i koji nije davao oštre izjave na račun Moskve.

  • Minić: Podržavam opredjeljenje Studentske liste za očuvanje nadležnosti i imovine Srpske

    Minić: Podržavam opredjeljenje Studentske liste za očuvanje nadležnosti i imovine Srpske

    Novoizabrani predsjednik Republike Srpske Savo Minić pozdravio je opredjeljenje Studentske liste da podrži očuvanje ustavnog položaja, nadležnosti i imovine Republike Srpske, ističući značaj jačanja saradnje i veza sa srpskim narodom u regionu.

    Minić je naveo da ga posebno raduje opredjeljenje za uspostavljanje čvršćih veza sa Srbima u Hrvatskoj i Crnoj Gori, naglašavajući da srpski narod povezuju zajednička istorija, jezik, kultura i vjera.

    “Toplo pozdravljam opredjeljenje Studentske liste da podrži očuvanje ustavnog položaja, nadležnosti i imovine Republike Srpske, kao i da dodatno osnaži našu saradnju i bratske veze. Posebno me raduje briga o Srbima u cijelom regionu i opredjeljenje za uspostavljanje još čvršćih veza sa našim narodom u Hrvatskoj i Crnoj Gori”, naveo je Minić.

    Kako prenosi RTRS, Minić je u objavi na društvenoj mreži Iks poručio da je Matica Srbija najjači oslonac srpskom narodu, gdje god on živio.

    “Повезују нас породице, историја, језик, култура и вјера, али и одговорност да будемо ту једни за друге и чувамо право сваког нашег човјека на слободан и достојанствен живот”, poručio je Minić.

  • Šta koči dogovor Moskve i Kijeva: Donbas i bezbjednost glavne prepreke

    Šta koči dogovor Moskve i Kijeva: Donbas i bezbjednost glavne prepreke

    Razmjena ratnih zarobljenika i nastavak diplomatskih razgovora jedini su konkretni rezultati susreta američkih, ruskih i ukrajinskih predstavnika u Abu Dabiju, dok su ključna pitanja teritorije i bezbjednosti i dalje daleko od rješenja.

    Ocijenio je to spoljnopolitički komentator i nekadašnji dopisnik iz Berlina Miroslav Stojanović, ističući da je ponovno otvaranje pregovora nakon devet mjeseci pauze značajno, ali da je put do ozbiljnijeg mirovnog sporazuma i dalje dug.

    Kako prenose Nezavisne, Stojanović je za Euronews Srbija rekao da bi razmjena mogla obuhvatiti između 1.000 i 1.500 ratnih zarobljenika sa obje strane, što bi predstavljalo važan humanitarni pomak.

    Donbas i bezbjednost glavne prepreke

    Prema njegovim riječima, suštinski sporovi između Moskve i Kijeva odnose se na teritorijalna pitanja i bezbjednosne garancije, kako za Ukrajinu, tako i za Rusiju.

    Posebno je izdvojio dio Donbasa koji je još pod kontrolom ukrajinskih snaga. Iako je riječ o relativno manjem području, ono ima veliki strateški značaj zbog vojnih utvrđenja i položaja koji bi ruskim snagama mogao omogućiti dalje napredovanje.

    Stojanović je upozorio da bi eventualno povlačenje ukrajinskih snaga sa tih položaja moglo otvoriti prostor za napredovanje ruske vojske prema unutrašnjosti Ukrajine.

    Evropa se uključuje u narednu rundu

    U međuvremenu, potvrđeno je da će evropske zemlje učestvovati u narednoj rundi pregovora o okončanju rata u Ukrajini.

    To je nakon sastanka sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim u Dablinu 12. novembra potvrdio Džared Kušner, zet američkog predsjednika Donalda Trampa i njegov specijalni izaslanik.

    “Ovaj dogovor ne možemo zaključiti bez Evropljana za pregovaračkim stolom”, poručio je Kušner.

    Učešće evropskih predstavnika potvrdio je i američki specijalni izaslanik Stiv Vitkof, navodeći da je ruski predsjednik Vladimir Putin dao saglasnost za njihov dolazak.

  • Ujedinjena Srpska zadovoljna izbornim rezultatom: Najavljeno jačanje stranačkih odbora

    Ujedinjena Srpska zadovoljna izbornim rezultatom: Najavljeno jačanje stranačkih odbora

    Predsjednički kolegijum Ujedinjene Srpske održao je danas sjednicu u Banjaluci, kojom je predsjedavao predsjednik stranke Nenad Stevandić, a na kojoj su analizirani rezultati nedavno održanih opštih izbora i donesene odluke o daljem jačanju stranačke organizacije.

    Kako je saopšteno iz Ujedinjene Srpske, na sjednici je izraženo zadovoljstvo radom na terenu, kao i izbornim rezultatom koji je stranka ostvarila na izborima održanim 4. oktobra, posebno brojem osvojenih mandata u Narodnoj skupštini Republike Srpske i Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.

    Jedna od odluka donesenih na sjednici odnosi se na formiranje komisije za reorganizaciju stranačkih odbora nakon izbora. Zadatak komisije biće procjena rada opštinskih i regionalnih odbora, kao i kandidata na izbornim listama, s ciljem unapređenja budućeg djelovanja stranke na terenu.

    Članovi Predsjedničkog kolegijuma upoznati su i sa formiranjem Kluba poslanika Ujedinjene Srpske u Narodnoj skupštini Republike Srpske.

    Na sjednici su, kako je navedeno, usvojene i konkretne odluke usmjerene na dalji rast i jačanje stranke.

  • Problemi sa Majkrosoftom širom svijeta: Otežan rad institucija, kompanija i bolnica

    Problemi sa Majkrosoftom širom svijeta: Otežan rad institucija, kompanija i bolnica

    Tehnološki gigant Majkrosoft suočava se sa velikim prekidom rada koji je izazvao probleme u funkcionisanju brojnih digitalnih usluga širom svijeta, a posljedice su osjetile avio-kompanije, državne institucije, zdravstveni sistemi i velike kompanije.

    Iz ove američke kompanije potvrđeno je da su problemi povezani sa infrastrukturom koja podržava njihove sisteme za elektronsku poštu. Više od 130.000 korisnika prijavilo je poteškoće sa pristupom uslugama, a problemi su zabilježeni i na pojedinim sistemima vještačke inteligencije.

    Iz Majkrosofta su saopštili da za sada nema naznaka da je prekid izazvan zlonamjernom sajber aktivnošću. Inženjeri pokušavaju da utvrde uzrok problema i obnove funkcionisanje pogođene infrastrukture, ali dosadašnji pokušaji otklanjanja kvara nisu dali očekivane rezultate.

    Posljedice su se osjetile u različitim dijelovima svijeta. Avio-kompanije „Er Indija“ i „IndiGo“ morale su privremeno da preusmjere sisteme korisničke podrške, dok je britanska Nacionalna zdravstvena služba (NHS) prijavila ozbiljne poteškoće zbog pada sistema za elektronske zdravstvene kartone i zakazivanje pregleda.

    Problemi su pogodili i kompanije poput „Juronexta“, „Avive“ i „Merska“, koje su upozorile na poteškoće u komunikaciji i radu pojedinih službi.

    Kako prenosi RTRS, ozbiljne smetnje prijavljene su i u Sjedinjenim Američkim Državama, gdje su policijske i hitne dispečerske službe imale poteškoće u radu zbog pada računarskih sistema.

    Prekid je zahvatio i institucije u azijsko-pacifičkom regionu. Singapurska agencija za vladinu tehnologiju i Vrhovni sud Filipina potvrdili su probleme sa zvaničnim sistemima elektronske pošte, dok je u Japanu dio vladine informacione infrastrukture postao nedostupan.

    Japanske institucije zbog toga su privremeno najavile korištenje alternativnih načina komunikacije, uključujući tekstualne poruke.

    Australijski ministar za sajber bezbjednost Toni Berk rekao je da Majkrosoft smatra da nije riječ o sajbernapadu, već o tehničkom problemu koji po svojim karakteristikama podsjeća na veliki incident iz jula 2024. godine, kada je greška u ažuriranju kompanije „Kraudstrajk“ izazvala globalne poremećaje.

    Taj incident tada je doveo do otkazivanja hiljada letova i problema u bankarskim sistemima širom svijeta.

  • U Velikoj Kladuši uhapšena jedna osoba, policija iznijela detalje

    U Velikoj Kladuši uhapšena jedna osoba, policija iznijela detalje

    Policijski službenici Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) uhapsili su juče, 12. novembra, jednu osobu na području Velike Kladuše zbog sumnje da je počinila krivična djela nedopuštene trgovine, krijumčarenja i organizovanja grupe ili udruženja za krijumčarenje ili rasturanje neocarinjene robe.

    Prilikom pretresa stana i pokretnih stvari koje koristi uhapšena osoba pronađena je i privremeno oduzeta veća količina lijekova koji su pod posebnim režimom izdavanja i kontrole Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH.

    Sumnja se da su lijekovi neovlašteno distribuirani na područje Bosne i Hercegovine, a tokom pretresa pronađen je i novac za koji se vjeruje da je pribavljen njihovom prodajom, kao i drugi predmeti koji mogu poslužiti kao dokaz u krivičnom postupku.

    Kako je saopšteno iz SIPA, aktivnosti su sprovedene po nalogu Suda BiH, pod nadzorom Tužilaštva BiH i u saradnji sa policijskim službenicima Ministarstva unutrašnjih poslova Unsko-sanskog kantona i Obavještajno-bezbjednosne agencije BiH.

    U realizaciji aktivnosti ostvarena je i saradnja sa Agencijom za lijekove i medicinska sredstva BiH, kao i predstavnicima danske kompanije Novo Nordisk A/S.

    Više detalja o osobi koja je lišena slobode i načinu na koji su lijekovi distribuirani za sada nije saopšteno.

    Kako prenosi BN, istraga se odnosi na sumnju u neovlaštenu trgovinu i krijumčarenje lijekova, a oduzeti predmeti biće korišteni u daljem dokaznom postupku.

  • Studentska lista razgovarala sa ruskim ambasadorom o Kosovu i Metohiji

    Studentska lista razgovarala sa ruskim ambasadorom o Kosovu i Metohiji

    Predstavnici Studentske liste Dejan Šoškić i Miodrag Krmar sastali su se sa ambasadorom Ruske Federacije u Srbiji Aleksandrom Bocan-Harčenkom, a glavna tema razgovora bila je mogućnost daljeg razvoja rusko-srpskih odnosa.

    Kako je saopšteno iz Ambasade Rusije u Srbiji, razgovor je bio posvećen perspektivama razvoja uzajamno korisne saradnje i sveobuhvatnom jačanju veza između dva naroda.

    „Otvoren i sadržajan razgovor bio je posvećen perspektivama daljeg razvoja uzajamno korisnih rusko-srpskih odnosa i sveobuhvatnog jačanja veza između naroda dve zemlje“, navedeno je u objavi ambasade.

    Tokom sastanka istaknuta je i važnost bliske saradnje na međunarodnim platformama.

    Prema navodima ambasade, potvrđen je i principijelni stav Ruske Federacije o pitanju Kosova i Metohije, zasnovan na poštovanju suvereniteta i teritorijalnog integriteta Srbije, u skladu sa Rezolucijom 1244 Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija.

    Kako prenosi BN televizija, sastanak dolazi u trenutku kada predstavnici Studentske liste najavljuju formiranje nove političke vlasti u Srbiji i iznose stavove o budućoj spoljnoj politici zemlje.

    Dejan Šoškić ranije je govorio da su jeftini energenti i stabilno snabdijevanje energijom među ključnim interesima Srbije, dok su pojedini predstavnici liste najavili da će nakon formiranja nove vlade delegacija otputovati u Moskvu radi razgovora o snabdijevanju ruskim gasom i drugim pitanjima od značaja za dvije zemlje.

  • Devizne rezerve BiH dostigle 19,9 milijardi KM, krediti rastu još brže

    Devizne rezerve BiH dostigle 19,9 milijardi KM, krediti rastu još brže

    Devizne rezerve Centralne banke Bosne i Hercegovine na kraju septembra iznosile su 19,9 milijardi KM, što je za 1,98 milijardi KM ili 11,1 odsto više nego u istom periodu prošle godine.

    U odnosu na prethodni mjesec, devizne rezerve povećane su za 10 miliona KM, objavila je Centralna banka BiH.

    Istovremeno, ukupni krediti domaćim sektorima na kraju septembra dostigli su 31,93 milijarde KM, što je za 499,7 miliona KM ili 1,6 odsto više nego u avgustu.

    Prema podacima Centralne banke, najveći mjesečni rast kredita zabilježen je kod nefinansijskih privatnih preduzeća, kojima je odobreno dodatnih 249,3 miliona KM ili dva odsto više nego mjesec ranije.

    Krediti stanovništvu povećani su za 156,3 miliona KM ili jedan odsto, dok je rast kod nefinansijskih javnih preduzeća iznosio 57,1 milion KM ili 6,4 odsto. Krediti vladinim institucijama porasli su za 16,5 miliona KM, a ostalim domaćim sektorima za 20,6 miliona KM.

    Na godišnjem nivou, ukupni krediti povećani su za 4,13 milijardi KM, odnosno 14,9 odsto.

    Najveći nominalni rast zabilježen je kod stanovništva, čiji su krediti veći za 1,75 milijardi KM ili 12,5 odsto. Kod privatnih preduzeća zabilježen je rast od 1,3 milijarde KM ili 11,5 odsto.

    Posebno je izražen rast zaduživanja vladinih institucija, gdje su krediti povećani za 781,9 miliona KM ili čak 60,4 odsto.

    Kako prenosi BN, krediti nefinansijskih javnih preduzeća na godišnjem nivou porasli su za 217,6 miliona KM ili 30 odsto, dok je kod ostalih domaćih sektora zabilježeno povećanje od 78,5 miliona KM ili 20,3 odsto.

    Podaci Centralne banke pokazuju da se, uz rast deviznih rezervi, nastavlja i značajno povećanje kreditne aktivnosti u Bosni i Hercegovini.