VRBAS Media

Autor: INFO

  • Dodik: Očekujemo Putina na osveštanju rusko-srpskog hrama u Banjaluci

    Dodik: Očekujemo Putina na osveštanju rusko-srpskog hrama u Banjaluci

    Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik izjavio je da Republika Srpska očekuje dolazak ruskog predsjednika Vladimira Putina na osveštanje rusko-srpskog hrama u Banjaluci, navodeći da je objekat praktično završen i da je preostalo još unutrašnje oslikavanje. Dodik je rekao da će hram predstavljati mjesto susreta „ruskog i srpskog svijeta“, te simbol zajedničke istorije, vjere i bratstva srpskog i ruskog naroda.

    Kako je naveo, hram je građen prema projektu crkve u Kremlju koji je Republika Srpska dobila od Ruske pravoslavne crkve. Govoreći o odnosima sa Moskvom, Dodik je ocijenio da je nedavna posjeta zamjenika ministra spoljnih poslova Ruske Federacije Aleksandra Gruška Banjaluci jedan od najznačajnijih događaja za Republiku Srpsku u posljednje vrijeme.

    „Otvoreno smo razgovarali o svemu i nismo imali različito mišljenje ni o jednom pitanju“, rekao je Dodik, dodajući da su razgovori bili puni povjerenja i dodatno učvrstili odnose Republike Srpske i Rusije.

    Dodik je naveo da zbog bliskih odnosa sa Rusijom trpi političke pritiske i prijetnje iz Brisela i pojedinih evropskih administracija, ali da ga to neće natjerati da promijeni političke stavove. Komentarišući kritike zbog odlaska u Moskvu na obilježavanje Dana pobjede, rekao je da Zapad pokušava da potisne značaj 9. maja i istorijske uloge Sovjetskog Saveza u borbi protiv fašizma.

    „Za njih to više nije Dan pobjede, nego Dan Evrope“, rekao je Dodik, ističući da Republika Srpska nastavlja da 9. maj obilježava kao simbol pobjede nad fašizmom i sjećanja na ogromne žrtve srpskog i ruskog naroda u Drugom svjetskom ratu.

    Govoreći o političkoj situaciji u BiH, Dodik je ocijenio da Zapad pokušava da destabilizuje Republiku Srpsku koristeći, kako tvrdi, „nepostojeće zakone“ i politički pritisak međunarodnih centara moći. Posebno je kritikovao proces koji se protiv njega vodi zbog nepoštovanja odluka Kristijana Šmita, navodeći da je riječ o politički motivisanom postupku.

    „Na osnovu potrebe za očuvanjem mira i stabilnosti, a nakon konsultacija sa našim prijateljima, uključujući i one u Moskvi, odlučili smo da bi bilo najbolje da predsjedničke izbore održimo bez mene, a ja ću ostati aktivan u politici“, rekao je Dodik.

    Komentarišući evropsku politiku prema Ukrajini, Dodik je kritikovao Njemačku zbog podrške Kijevu i ocijenio da Berlin pokušava da „prekroji istorijsku istinu“. Prema njegovim riječima, pokušaji relativizacije događaja iz Drugog svjetskog rata predstavljaju opasnost za buduće generacije i zato je, kako kaže, obaveza Republike Srpske da čuva sjećanje na istorijske događaje i žrtve.

    Dodik je u intervjuu ruskim medijima govorio i o ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, kojeg je nazvao „jedinstvenom i nezamjenjivom figurom svog vremena“. On je ocijenio da Putin predstavlja simbol multipolarnog svijeta i otpora zapadnoj dominaciji.

    „Predsjednik Putin daje nadu ne samo Rusiji već cijeloj civilizaciji“, rekao je Dodik, navodeći da je ruski lider na vrijeme prepoznao prijetnje po Rusiju i odgovorio na njih.

    Dodik je ponovio stav da je Rusija bila „primorana“ da pokrene specijalnu vojnu operaciju u Ukrajini, tvrdeći da je Zapad prešao „crvenu liniju“ pokušavajući da destabilizuje Rusiju. Takođe je optužio zapadne zemlje za kršenje međunarodnih sporazuma, navodeći kao primjere Dejtonski, Kumanovski i Minski sporazum.

    Predsjednik SNSD-a iznio je i tvrdnju da je predsjednik Ukrajine Vladimir Zelenski pokušao da od bošnjačkih struktura u BiH kupi oružje u vrijednosti od 400 miliona dolara, ali da Republika Srpska nije dala saglasnost za realizaciju tog posla. Dodik je naglasio da iz Republike Srpske „nijedan šaržer neće završiti u Ukrajini“.

    „Nijedno oružje ne može legalno da se pošalje u Ukrajinu, čak ni preko posrednika“, zaključio je Dodik.

  • Evropa pred velikim zaokretom, tvrdi De Vever

    Evropa pred velikim zaokretom, tvrdi De Vever

    Belgijski premijer Bart De Vever upozorio je da se evropska i globalna industrija trenutno nalaze usred duboke transformacije koja mijenja način proizvodnje, trgovine i ekonomskog razvoja.

    Govoreći o stanju evropske privrede, De Vever je istakao da se proizvodni sektor “fundamentalno preoblikuje” pod pritiskom geopolitičkih sukoba, visokih cijena energije, tehnoloških promjena i rastuće konkurencije iz SAD i Kine.

    Kako prenosi agencija “Anadolija”, belgijski premijer smatra da Evropa više ne može funkcionisati po starim ekonomskim pravilima i da evropske kompanije moraju brzo prilagoditi poslovanje novim globalnim okolnostima. “Svijet se promijenio”, poručio je De Vever tokom ekonomskih razgovora uoči belgijske trgovinske misije u Turskoj.

    Geopolitičke promjene mijenjaju industriju
    Belgijski premijer naglasio je da se globalni ekonomski odnosi ubrzano mijenjaju zbog sve većih geopolitičkih tenzija i trgovinskih sukoba između velikih sila. Prema njegovim riječima, kompanije više ne mogu donositi odluke isključivo na osnovu cijene proizvodnje, već moraju voditi računa o sigurnosti lanaca snabdijevanja, političkoj stabilnosti i strateškim partnerstvima.

    Analitičari navode da evropska industrija posljednjih godina trpi snažan pritisak zbog visokih troškova energije, posebno nakon energetske krize izazvane ratom u Ukrajini i nestabilnostima na Bliskom istoku. Belgija, kao jedna od industrijski razvijenijih država Evropske unije, posebno je osjetljiva na poremećaje u energetskom sektoru i međunarodnoj trgovini.

    De Vever je ranije upozorio da bi Evropa mogla postati “industrijski muzej” ukoliko hitno ne sprovede reforme koje bi smanjile troškove proizvodnje i povećale konkurentnost evropskih kompanija.

    Fokus na nove tehnologije i održivu proizvodnju
    Premijer Belgije smatra da će budućnost evropske industrije zavisiti od ulaganja u tehnologiju, digitalizaciju i održivu proizvodnju. Posebno je naglasio značaj vještačke inteligencije, automatizacije i modernizacije fabrika kako bi evropske kompanije ostale konkurentne na globalnom tržištu.

    Belgijska ekonomska delegacija, koja ovih dana boravi u Turskoj, fokusirana je upravo na sektore poput zelene energije, digitalnih tehnologija, logistike, farmaceutske industrije i odbrambenog sektora. De Vever smatra da evropske kompanije moraju biti prisutne na tržištima gdje postoje nove razvojne prilike.

    “Naše kompanije moraju biti tamo gdje su mogućnosti, a danas su te mogućnosti i u Turskoj”, izjavio je belgijski premijer.

  • Greške na spomeniku Vojske Republike Srpske u Banjaluci: Pogrešno uklesana imena boraca

    Greške na spomeniku Vojske Republike Srpske u Banjaluci: Pogrešno uklesana imena boraca

    Na Centralnom spomen-obilježju poginulim borcima Vojske Republike Srpske (VRS) u Banjaluci kod imena mog oca napravljena je slovna greška, a čuo sam da ih ima još.

    Rekao je to za “Nezavisne novine” Dejan Mijić iz Banjaluke, čiji je otac, potpukovnik VRS Slobodan Mijić, poginuo 12. jula 1993. godine na Igmanu.

    “Poginuo je u tenku zajedno sa kompletnom posadom prilikom operacije ‘Lukavac 93’. Sahranjen je u Banjaluci, a evidentiran je ovdje. Kada sam pitao ‘zbog čega greška’, pravdali su se da ne postoje centralni spiskovi na nivou Republike Srpske. Svi poginuli su u vrijeme rata evidentirani po lokalnim zajednicama i izdavana su rješenja o pogibiji u nadležnom odjeljenju boračko-invalidske zaštite. Za njega je izdato u Banjaluci, tako da apsolutno ne stoji njihovo obrazloženje da je neko drugi kriv. Kriva je Gradska uprava Banjaluka”, naveo je Dejan Mijić.

    Konkretno, dodaje naš sagovornik, kod pokojnog Slobodana Mijića greška je u imenu Slobodanovog oca.

    “On je Mijić Ljube Slobodan, a oni su umjesto LJ stavili slovo L. Ja sam to primijetio odmah tokom radova, pokušao sam da se to ispravi redovnim kanalima, ali niko nije reagovao”, naveo je Dejan Mijić.

    Nakon što je grešku prijavio, imao je, kaže, u februaru sastanak sa nadležnim načelnikom u Gradskoj upravi i izvođačem radova.

    “Oni su izašli na teren, gdje je izvođač pred nama svima priznao da su napravili greške i da to nije jedina greška te da će oni to sve otkloniti. Danas je, evo, Dan Vojske Republike Srpske i posebno me pogađa to što to do današnjeg dana nije urađeno”, rekao nam je Dejan Mijić u utorak, 12. maja 2026.

    BORS traži reakciju nadležnih

    Ovo spomen-obilježje je otkriveno i osveštano prije više od četiri mjeseca, tačnije 8. januara, povodom 9. januara, Dana Republike Srpske, a podignuto je za ukupno 25.830 poginulih boraca.

    “Ja sam kao ranjavani borac i oficir Vojske Republike Srpske i kao neko kome je otac poginuo bio oduševljen i podržao ideju da se pravi taj spomenik. Ali, smatram da je ovo uvreda za nas porodice, ali i njih same koji su poginuli – da se nakon 30 i nešto godina pogriješi ime na tom famoznom spomeniku koji smo toliko dugo čekali. Greške se dešavaju, međutim i nakon što je neko tražio da se ispravi, niko ništa ne preduzima. Očigledno je da ne postoji volja da se to brzo završi. Ja ne mogu da tvrdim, ali sam čuo od drugih ljudi da ima izostavljenih imena, nepotpunih imena, zatim sa greškama. To sam čuo na licu mjesta od izvođača”, kaže Mijić za “Nezavisne novine”.

    Predsjednik Predsjedništva Boračke organizacije Republike Srpske Milovan Gagić rekao nam je da do BORS dopiru informacije da postoje nepravilnosti i nedostaci imena na spomeniku.

    “Mi ne možemo 100 odsto tvrditi da je to tako jer nismo provjerili. Stav Predsjedništva BORS je da ćemo ovih dana slati dopis nadležnima koji su gradili spomenik, da ukažemo na određene stvari koje bi unaprijedile taj spomen-kompleks. Na primjer, ni sa jedne strane na ulazu u spomen-kompleks ne piše šta je to, a nema ni grba Vojske Republike Srpske. Prolaznik koji je došao sa strane, ako ne zna, nigdje ne može vidjeti da je to spomen-obilježje. Dobro je da spomenik postoji, dobro je da je napokon izgrađen, ali isto tako treba popraviti što se popraviti da”, rekao je Gagić za “Nezavisne novine”.

    Gradska uprava potvrdila nepravilnosti

    Iz Odjeljenja za boračko-invalidsku zaštitu Gradske uprave Banjaluka kažu da je u ovom odjeljenju zaprimljeno 19 imena poginulih boraca koja nedostaju na spomeniku.

    “Spisak je poslat na provjeru u Centar za istraživanje rata i ratnih zločina, te su nadležno odjeljenje pismenim putem informisali da ukupno devet imena može da budu uklesano na Centralno spomen-obilježje. Izvršenom kontrolom utvrđeno je da je u šest slučajeva napravljena slovna greška”, rekli su iz Odjeljenja za boračko-invalidsku zaštitu.

    Iz Odjeljenja napominju da se još prikupljaju primjedbe koje se upućuju nadležnoj instituciji na provjeru, a nakon toga izvođaču radova.

    “Takođe, treba napomenuti da izvođač radova ne može ispisivati pojedinačne slučajeve već kada se prikupi dovoljan broj da se može odštampati jedna tabla. Svi nedostaci će biti otklonjeni u doglednom vremenu”, rekli su iz Odjeljenja.

    Putem sredstava informisanja iz Odjeljenja su, ističu, pozivali porodice poginulih boraca da izvrše uvid na spomeniku.

    “Plan je da do kraja ljeta pristignu sve primjedbe, nakon čega će spisak primjedaba biti konačan”, rekli su iz Odjeljenja za boračko-invalidsku zaštitu Gradske uprave Banjaluka u izjavi za “Nezavisne novine”.

    Šta piše na centralnom dijelu spomenika

    Podsjetimo, u centralnom dijelu spomenika postavljen je krst na kojem je poruka: “Spomen na vas je naš sveti hram. U njemu nikad neće biti mrtva vaša svjetla i zavjetna žrtva”.

  • SDS danas donosi odluku o zajedničkim kandidatima

    SDS danas donosi odluku o zajedničkim kandidatima

    Ideja o jedinstvu opozicije i mogućnost da na izbore izađu sa zajedničkim kandidatima preživjela je u ponedjeljak Glavni odbor Pokreta “Sigurna Srpska”, međutim, hoće li ta ideja biti i realizovana, znaće se danas nakon sjednice Glavnog odbora SDS-a.

    I dok se čeka stav SDS-a, na sjednici Glavnog odbora Pokreta “Sigurna Srpska” Draško Stanivuković, predsjednik ove političke opcije, nominovan je za jednu od dvije inokosne funkcije, a konačnu odluku, kako je rekao, opozicija treba da donese do kraja maja, kao plod dogovora PSS-a i SDS-a.

    Šta je poručio Pokret “Sigurna Srpska”?

    “Jedan od naših najvažnijih zaključaka jeste da imperativ mora biti jedinstvo, jedinstvo opozicije. Zato je Glavni odbor Pokreta ‘Sigurna Srpska’ potvrdio svoje strateško opredjeljenje da je potpuno jedinstvo opozicije i postizanje dogovora o zajedničkim kandidatima jedini put da se ova vlast promijeni na opštim izborima zakazanim za 4. oktobar. Svaka fragmentacija, svako optuživanje šteti tome da završimo sa erom jednog režima koji traje dvije decenije”, rekao je Stanivuković nakon sjednice Glavnog odbora.

    Prema njegovim riječima, on planira u narednom periodu razgovarati sa Brankom Blanušom, predsjednikom SDS-a, kako bi donijeli zajednički dogovor.

    Zašto Stanivuković odgađa jednostranu kandidaturu?

    “Nisam htio da jednostrano proglašavanje kandidature uzburka strasti negdje drugdje uoči nekih drugih sjednica i pokvari mogućnost dogovora. Mi smo spremni da poslije sjednice Glavnog odbora zaustavimo sva dalja polemisanja dok se ne postigne dogovor. Ovo je istorijski trenutak”, rekao je on.

    Kako je dodao, na sjednici Glavnog odbora podržali su i sporazum SDS-a, za koji je rekao da je odlična platforma.

    Stanivuković je pozvao i Narodni front i Listu za pravdu i red da daju podršku zajedničkom dogovoru SDS-a i PSS-a, ali ostaje pitanje da li će ga biti.

    Šta danas odlučuje SDS?

    A odgovor na to pitanje bi se mogao znati već danas poslije 16 časova, za kada je u Banjaluci zakazana sjednica Glavnog odbora SDS-a, na kojoj će se razgovarati o imenima i kandidaturama, a utvrdiće se i kojim putem će ići dogovor sa drugim strankama opozicije.

    “Mi imamo zvaničnu odluku Glavnog odbora o kandidovanju za obje inokosne funkcije. Ja očekujem da ćemo mi na sjednici konkretizovati pravac i put kako ćemo djelovati na oktobarskim izborima i u skladu sa tim konačno donijeti odluku za koje pozicije koja imena i eventualno u kom pravcu dogovarati dalje sa ostatkom opozicije”, rekao je Jovica Radulović, predsjednik Glavnog odbora SDS-a, za “Nezavisne novine”.

    Na pitanje hoće li opozicija na izbore ići razjedinjena, Radulović navodi da vjeruje da će se “uzavrelo stanje smiriti”.

    “Ja vjerujem da ima dovoljno vremena da pokažemo mudrost. Posebno vjerujem da je ovo samo rezultat pokušaja pozicioniranja određenih političkih aktera prije konačne političke bitke. Kada dođe momenat predaje kandidatura, ja očekujem da se prije toga opozicija dogovori. U slučaju da se ne postigne dogovor, potpuno je jasno da nam interesi u smislu rušenja ovog režima i boljitka u Republici Srpskoj nisu isti”, istakao je Radulović.

    Može li opozicija izbjeći novi raskol?

    Uoči održavanja sjednice Glavnog odbora PSS-a, ali i SDS-a svoj stav o svemu je iznio i Ljubiša Petrović, gradonačelnik Bijeljine.

    “Opozicija posljednjih dvadeset godina izlazi na izbore sa zajedničkim kandidatom i ‘ujedinjena’ i gubi, kucnuo je čas da u bitku idemo razjedinjeni”, napisao je Petrović.

  • Tramp najavio razgovore sa Kubom: „Traže pomoć“

    Tramp najavio razgovore sa Kubom: „Traže pomoć“

    Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je danas da Kuba traži pomoć i najavio mogućnost razgovora sa tom zemljom.

    „Nijedan republikanac nikada sa mnom nije razgovarao o Kubi, koja je propala zemlja i ide samo u jednom pravcu – nadole. Kuba traži pomoć i razgovaraćemo. U međuvremenu, idem u Kinu“, napisao je Tramp na svojoj društvenoj mreži Truth Social.

    Kasnije je novinarima u Bijeloj kući ponovio da će o Kubi biti riječi u odgovarajuće vrijeme, dodajući da je riječ o „propaloj državi“.

    Predstavnici Bijele kuće nisu iznosili dodatne detalje o mogućim pregovorima, ali su naveli da će SAD biti spremne da pomognu ukoliko bude potrebno.

    Uoči Trampove posjete Pekingu i sastanka sa kineskim predsjednikom Si Đinpingom, Kina je pozvala SAD da ukinu embargo i sankcije prema Kubi.

    Tramp je ranije uveo nove finansijske sankcije Kubi, proširio postojeće mjere, ograničio putovanja i doznake iz SAD, kao i pokušao da odvrati regionalne saveznike od saradnje sa kubanskim medicinskim misijama.

  • Dodik: Iz skupštinske procedure povući izmjene Zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju

    Dodik: Iz skupštinske procedure povući izmjene Zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju

    Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik očekuje od Vlade Republike Srpske da iz skupštinske procedure povuče izmjene i dopune Zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju jer ih SNSD neće podržati zbog svih nedoumica i nejasnoća koje su proizveli kod naroda.

    “U zdravstveni sistem uložili smo stotine miliona KM i on mora biti na korist građana i zadovoljstvo zdravstvenih radnika. Ne dozvoljavam da ni najmanja sjenka padne, a posebno ne dozvoljavam spekulantima da spekulišu i obmanjuju narod”, napisao je Dodik na društvenoj mreži “Iks”.

  • Naredni visoki predstavnik će imati ograničena ovlaštenja

    Naredni visoki predstavnik će imati ograničena ovlaštenja

    U Njujorku je počela polugodišnja debata Savjeta bezbjednosti UN o BiH.

    Očekuje se da će fokus tokom sjednice biti stavljen i na ulogu OHR-a nakon ostavke Kristijana Šmita, kojeg u Republici Srpskoj ne priznaju za visokog predstavnika u BiH.

    Nebenzja pozvao na hitno gašenje OHR-a

    Pozivam na hitno gašenje OHR-a, jer je on privatizovan i glavni fator nestabilnost, rekao je ruski ambasador u UN Vasilij Nebenzja, tokom sjednice Savjeta bezbjednosti UN.

    “Uspostavljen je protektorat u BiH. Imali smo nezakonito imenovanje Kristijana Šmita. On je pokušao da optuži Republiku Srpsku za nestabilnosti u BiH”, rekao je Nebenzja.

    On je spomenuo i, kako je naveo, uplitanje Berlina, Londona i Pariza u unutrašnja pitanja BiH koja su donijela nestabilnosti.

    “Zapad žrtvuje napore za stabilizacijom. Implementacija Dejtonskog mirovnog sporazuma je predmet manipulacije da bi se narušio mir građanima. Oni koji su skloni da zaboravljaju, 90-ih godina smo imali Zapadne aktere koji su podsticali sukob u BiH, a koji su bili u suprotnosti sa očuvanjem teritorijalnog integriteta Јugoslavije”, naglasio je Nebenzja.

    “U BiH se bliži kraj međunarodnom intervencionizmu i tutorstvu”
    “U BiH se bliži kraj međunarodnom intervencionizmu i tutorstvu”, poručila je predstavnica SAD u Savjetu bezbjednosti UN Tami Brus, na sjednici u Njujorku na kojoj se raspravlja o BiH.

    “SAD smatraju da naredni izabrani visoki predstavnik treba da radi na prebacivanju nadležnosti upravljanja institucijama domaće izabrane političare i mora da ima i unutrašnji i međunarodni konsenzus”, izjavila je Brus.

    Ona je na sjednici Savjeta bezbjednosti UN o BiH naglasila da “OHR nikada nije trebao da bude trajna misija, te da će naredni izabrani visoki predstavnik imati ograničena ovlaštenja”.

    Brusova je podsjetila da se “predsjednik Milorad Dodik povukao sa funkcije, te da su u Republici Srpskoj povučeni zakoni koje su SAD smatrale ‘spornim’, uz napomenu da će u oktobru biti održani izbori”.

    Ona je ocijenila da se međunarodna misija u BiH kreće ka novoj fazi, te da uskoro neće biti potrebna funkcija visokog predstavnika.

    Prema njenim riječima, poenta je da se pragmatična rješenja traže kroz dogovor, a ne kroz diktat.

    Ona je naglasila da će SAD procjenjivati kandidate u smislu povjerenja i nepristrasnosti, te da Amerika ima i svoje kandidate “ukoliko to bude potrebno”.

    Brusova je navela da je poruka liderima u BiH da se usredsrede na pragmatično upravljanje, a ne na dramatične promjene.

    “Važno jačanje demokratske otpornosti”

    Velika Britanija poziva političare u BiH da se usredsrede na agendu reformi, a međunarodnu zajednicu da podrži BiH na tom putu, izjavio je zamjenik ambasadora Velike Britanije u UN Džejms Karijuki.

    On je na sjednici Savjete bezbjednosti UN naveo da je London “zabrinut zbog situacije u BiH”, uz napomenu da je u izbornoj godini važno “jačanje demokratske otpornosti”, kao i to da se na izborima koristi savremena tehnologija.

    “Dejtonski mirovni sporazum obavezuje na poštovanje političke nezavisnosti, teritorijalnog integriteta i suverenosti BiH”, naglasio je Karijuki.

    On je još jednom ponovio stav Londona da “treba da se podrži funkcija visokog predstavnika, kao i puna ovlaštenja na toj funkciji”.

    Rusija se usprotivila prisustvu Šmita

    Odmah na početku sjednice Savjeta bezbjednosti UN na kojoj se raspravlja o BiH, Rusija se usprotivila tome da na sjednici prisustvuje Kristijan Šmit.

    “Imamo prisustvo Kristijana Šmita. On nikada nije imao, niti ima pravo da se obraća međunarodnoj zajednici. Ne treba da predaje ikakve dokumente ovom vijeću. Tražimo da se njegove riječi uzmu kao lično gledište jednog građanina Njemačke. Šmit je navodno odstupio sa pozicije koju nikada nije ni imao”, naglasila je Ana Јevstingejeva, zamjenik stalnog predstavnika Moskve u UN, prenosi RTRS.

    Šmit napušta BiH

    OHR je saopštio da je Šmit donio ličnu odluku da napušta BiH.

    Šmit je o svojoj odluci obavijestio Upravni odbor Savjeta za sprovođenje mira (PIC) od kojeg je, kako se navodi, zatražio da započnu rad na pronalaženju njegovog nasljednika.

    Iz OHR-a navode da će Šmit ostati u BiH “dok traje potraga za njegovim nasljednikom”.

    Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik rekao je ranije da vjeruje da će Rusija na sjednici tražiti da sve Šmitove odluke budu proglašene pravno nevažećim.

    Vlada Republike Srpske usvojila je 1. maja 35. izvještaj Savjetu bezbjednosti UN u kojem je istakla dosljednu podrška Republike Srpske Dejtonskom sporazumu i ustavnom poretku BiH koji je tim dokumentom uspostavljen, a ukazano je na problem da pojedinci u BiH i van nje ne prihvataju dejtonski kompromis.

    Republika Srpska je pozvala Savjet bezbjednosti UN i njegove članice da se založe za dosljednu primjenu Dejtonskog sporazuma, uključujući i poštovanje prava na samostalno upravljanje, u skladu sa Ustavom BiH, prenosi Srna.

  • Kalabuhov: Došlo vrijeme za zatvaranje OHR-a

    Kalabuhov: Došlo vrijeme za zatvaranje OHR-a

    Ambasador Ruske Federacije u BiH Igor Kalabuhov izjavio je da je odlaskom Kristijana Šmita napokon došlo vrijeme za zatvaranje OHR-a, te da se nakon toga domaći akteri trebaju dogovoriti o prioritetima za razvoj BiH.

    Kalabuhov je najavio da će pozicija Rusije po pitanju BiH biti iznesena na današnjoj debati Savjeta bezbjednosti UN.

    On je istakao da se pozicije moraju kristalizovati i da OHR sa svim ovlaštenjima ne može beskonačno da egzistira.

    – Tu ima i jedna vrsta paradoksa i kontradiktornosti, a to je da nema govora o suverenitetu BiH dok je prisutan OHR – ocijenio je ruski ambasador.

    On je ukazao i na neke teze pripremljene za današnju sjednicu Savjeta bezbjednosti u kojima se navodi da se “situacija u BiH pogoršala”.

    – Pitanje je da li se takav narativ namjerno kreira zbog daljeg ostanka OHR-a ili su ljudi koji su radili u OHR-u toliko nekvalifikovani da su doveli do takve situacije – rekao je Kalabuhov.

    On smatra da se nakon 30 godina postojanja OHR-a moglo očekivati da urade sve što je trebalo i da BiH završi sa međunarodnim protektoratom.

    Podsjetio je da je za vrijeme Šmita došlo do destabilizacije unutar međunarodne zajednice i političkih prilika u BiH, na šta je Rusija upozoravala prije pet godina kada je došao takozvani visoki predstavnik.

    Kalabuhov je napomenuo da Rusija nikada nije priznavala Šmita kao visokog predstavnika, niti joj je bilo interesantno šta je pričao i radio.

    Odgovarajući na pitanje da li će ruska strana učestvovati u imenovanju budućeg visokog predstavnika, Kalabuhov je rekao da će možda biti nekih pregovora unutar međunarodne zajednice, podsjetivši da je i predsjednik Milorad Dodik naveo da Republika Srpska, kao jedna od potpisnica aneksa Dejtonskog sporazuma, mora participirati u izboru.

    – Vidjećemo šta će se desiti, ali bazična procedura je poznata – prema Dejtonskom sporazumu Upravni odbor PIK-a može samo nominovati kandidaturu, ali posljednju riječ ima Savjet bezbjednosti koji mora odboriti tu kandidaturu – istakao je Kalabuhov za Srnu.

    On je zaključio da se više ne moraju postavljati uslovi za zatvaranje OHR-a, te da se politički predstavnici u BiH moraju sami dogovoriti o prioritetima razvoja BiH.

    Iz OHR-a je juče saopšteno da je Kristijan Šmit donio ličnu odluku da napušta BiH.

  • Održan sastanak delegacija Narodne skupštine Republike Srpske i Sankt Peterburga

    Održan sastanak delegacija Narodne skupštine Republike Srpske i Sankt Peterburga

    U Banjaluci je danas održan sastanak delegacije Narodne skupštine Republike Srpske, sa predsjednikom dr Nenadom Stevandićem na čelu, sa delegacijom Sankt Peterburga koju je predvodio predsjednik Komiteta za spoljne poslove Vlade Sankt Peterburga Jevgenij Grigorjev, na kojem je razgovarano o daljem unapređenju i razvijanju pravaca zajedničke saradnje u oblasti institucionalnih, privrednih, kulturnih i obrazovnih veza Republike Srpske i Sankt Peterburga.

    Nakon sastanka predsjednici Stevandić i Grigorjev istakli su da odlična višegodišnja saradnja Srpske i Sankt Peterburga u mnogim oblastima može biti podignuta na viši nivo. Naglašeno je da Republika Srpska i Sankt Peterburg imaju razvijenu saradnju u oblastima obrazovanja, medicine i novih tehnologija, a naročito je izražena u dobrim odnosima izvršne i zakonodavne vlasti.

    Stevandić je rekao da je na današnjem sastanku zaključeno da saradnja može biti podignuta na viši nivo i da bude veoma primijećena kod građana Srpske i Sankt Peterburga.

    “Nakon više naših boravaka na ekonomskim i ekološkim forumima, mog govora u Zakonodavnoj skupštini Sankt Peterburga, u prilici smo da ugostimo brojnu delegaciju Sankt Peterburga. Više puta sam izvještavao o brojnim sporazumima koje smo potpisali”, izjavio je Stevandić na konferenciji za novinare u Banjaluci.

    Grigorjev je najavio da je vrijeme da se odredi nova mapa puta međusobne saradnje, koja će odrediti nove pravce i učvrstiti stare.

    “Saradnja je vidljiva u mnogim oblastima, a sve je od velike koristi i u interesu dva naroda”, rekao je Grigorjev.

    On je dodao da je velika čast da borave u Republici Srpskoj, samo par dana nakon što je delegacija Srpske bila u Moskvi gdje su proslavili zajedničku pobjedu u Drugom svjetskom ratu.

    Grigorjev smatra da saradnja srpskog i ruskog naroda treba da bude pozitivan primjer za ostale narode.

    Nakon sastanka u Narodnoj skupštini, dvije delegacije su položile vijence kod Spomenika poginulim borcima NOR-a.

  • Tramp: DŽej Di Vens i Rubio “tim iz snova” za predsjedničke izbore 2028.

    Tramp: DŽej Di Vens i Rubio “tim iz snova” za predsjedničke izbore 2028.

    Američki predsjednik Donald Tramp u ponedjeljak je predstavio potpredsjednika SAD DŽej Di Vensa i državnog sekretara Marka Rubija kao “tim iz snova” za predsjedničke izbore 2028. godine, ali se uzdržao od otvorene podrške.

    – Ko voli DŽej Di Vensa? Ko voli Marka Rubija? U redu. Zvuči kao dobra kandidatura. DŽej Di je savršen. To bi bila savršena kandidatura. Uzgred, vjerujem da je to tim iz snova. Mislim da zvuče kao predsjednički kandidat i potpredsjednički kandidat – rekao je Tramp tokom večere u čast Nacionalne nedjelje policije, prenosi danas portal Hil.

    Politički stratezi i posmatrači su više puta dovodili u pitanje da li bi Tramp podržao Vensa umjesto Rubija ili bi pozvao njih dvojicu da se kandiduju zajedno.

    Njih dvojica su pitani u više navrata o svojim namjerama za 2028. godinu, ali nijedan nije potvrdio namjeru da pokrene predsjedničku kampanju.

    Umjesto toga, rekli su da im je cilj da se fokusiraju na rad aktuelne administracije.

    Međutim, u decembru 2025. godine Rubio je izjavio za “Vanity Fair” da će biti “jedan od prvih koji će podržati” Vensa ako se potpredsjednik na kraju kandiduje za Bijelu kuću.