Autor: INFO

  • Eko toplane otkrile šta se dešava iza kulisa: Grijanje u Banjaluci prati ozbiljna finansijska kriza

    Eko toplane otkrile šta se dešava iza kulisa: Grijanje u Banjaluci prati ozbiljna finansijska kriza

    Privatni kapital u Eko toplanama nije na prodaju i o njegovom otkupu nije bilo zvaničnih razgovora sa Gradom Banjaluka, poručio je direktor ovog preduzeća Dragiša Zečević, govoreći o finansijskim problemima koji prate ovogodišnju grijnu sezonu.

    Zečević je odbacio mogućnost prodaje privatnog udjela Gradu, ističući da za takav potez ne postoji volja.

    „Nema apsolutno nikakve volje za prodajom kapitala niti je ikada bilo ikakvih zvaničnih razgovora sa većinskim vlasnikom na tu temu“, rekao je Zečević za BL Portal.

    Koliko je finansijska situacija u preduzeću složena, pokazuje i način na koji je obezbijeđen energent za početak nove sezone. Drvo za prošlu sezonu, kako navodi direktor, plaćano je sve do septembra, zbog čega su pred početak nove grijne sezone nabavljene znatno manje količine nego ranijih godina.

    Eko toplane su prvi put morale pribjeći nabavci na odgođeno plaćanje. Sa Šumama Republike Srpske postignut je dogovor o isporuci oko 20.000 kubika drvne sječke, ali ostaje pitanje kako će taj energent biti plaćen.

    „Ostaje veliki problem kako će se taj energent na kraju platiti, jer postojeći prihodi apsolutno ne pokrivaju drastičan skok svih ulaznih parametara i troškova preduzeća“, upozorio je Zečević.

    Sporan dogovor o pet miliona KM

    Jedan od ključnih problema direktor vidi u izostanku budžetske podrške koja je, prema njegovim riječima, dogovorena još 2023. godine.

    Tada je usaglašen model povećanja prihoda preduzeća za ukupno 48 odsto, kroz korekciju cijene grijanja i subvencije iz gradskog budžeta. Planirano je da građani i privreda preuzmu dio troškova, dok bi Grad Banjaluka pokrio preostalih 26 odsto, odnosno pet miliona KM redovnih subvencija.

    Takav model omogućio je uspješan završetak tadašnje sezone, ali se situacija ponovo zakomplikovala 2024. godine, kada pet miliona KM, prema navodima uprave Eko toplana, nije planirano u gradskom budžetu.

    Iz preduzeća tvrde da su u decembru te godine zatražili nadoknadu tog iznosa, ali da odgovor nadležnih gradskih institucija nisu dobili.

    Dodatni problem predstavljaju i zahtjevi za produženje grijne sezone zbog hladnijeg vremena. Iz Eko toplana navode da su dobijali zahtjeve da isporuka grijanja traje do 1. maja, što podrazumijeva veću potrošnju energenta i dodatne troškove.

    „Grad ne obezbjeđuje dodatna finansijska sredstva za takve vanredne napore i na taj način direktno iscrpljuje ionako ugroženu likvidnost Eko toplana“, navode iz uprave.

    Upozorenje Vladi i Elektroprivredi

    Zbog teške finansijske situacije, Eko toplane su se obratile i Vladi Republike Srpske i Elektroprivredi, tražeći institucionalno djelovanje.

    Zečević upozorava da bi eventualni kolaps sistema daljinskog grijanja imao posljedice i po elektroenergetski sektor, jer bi veliki broj građana u tom slučaju morao preći na grijanje električnom energijom.

    „Kolaps sistema daljinskog grijanja direktno ugrožava kompletan elektroenergetski sektor, s obzirom na to da bi masovni prelazak građana na struju izazvao opšti haos na mreži“, upozorio je direktor.

    Pored problema sa finansiranjem tekuće isporuke grijanja, veliko opterećenje predstavlja i distributivna mreža duga oko 200 kilometara, čije stanje Zečević ocjenjuje kao izuzetno loše.

    Komentarišući najave gradonačelnika da bi ulaganjem 14 miliona KM moglo biti obnovljeno oko 40 odsto toplovoda, kaže da bi to bio početak rješavanja problema, ali da je za dugoročnu stabilizaciju sistema potrebno znatno više novca.

    Prema njegovoj procjeni, za trajnu i sigurnu stabilizaciju sistema grijanja u Banjaluci bilo bi potrebno obezbijediti oko 200 miliona KM.

    Problemi sa grijanjem u Boriku

    Govoreći o pritužbama korisnika, Zečević je posebno izdvojio naselje Borik, gdje se nalazi oko 5.000 korisnika sistema daljinskog grijanja i odakle stižu žalbe na kvalitet isporuke toplote.

    Prema podacima koje je iznio, na području Banjaluke godišnje se sa sistema isključi oko 300 korisnika, dok se istovremeno priključi približno 400 novih.

    Ipak, potpuno isključenje stanova u starim zgradama nije jednostavno, jer zahtijeva složene procedure. Zečević smatra da na kvalitet grijanja u tim objektima značajno utiče i stanje same infrastrukture, posebno dotrajala izolacija.

    „U starim zgradama potpuno isključenje zahtijeva izuzetno složene procedure, dok glavni problem lošeg grijanja u tim stanovima zapravo predstavlja dotrajala i loša izolacija objekata“, zaključio je Zečević.

  • Krimski most ponovo na meti: Sve hitne službe angažovane na terenu

    Krimski most ponovo na meti: Sve hitne službe angažovane na terenu

    Oružane snage Ukrajine izvele su napad na Krimski most, zbog čega će saobraćaj preko ove važne saobraćajne veze biti ograničen približno do sredine dana, saopštio je šef Krima Sergej Aksjonov.

    Nakon napada u Kerču je formiran operativni štab, a na otklanjanju posljedica angažovane su sve nadležne hitne službe.

    Prema informacijama koje je objavio RTRS, pozivajući se na agenciju Sputnjik, ukrajinske snage gađale su Krimski most, nakon čega su uvedena ograničenja u odvijanju saobraćaja.

    Za sada nisu objavljeni detaljniji podaci o obimu eventualne štete niti o tome da li je u napadu bilo povrijeđenih.

    Krimski most predstavlja jednu od najvažnijih saobraćajnih veza između ruskog kopna i poluostrva Krim, zbog čega svaki napad na ovu infrastrukturu izaziva posebnu pažnju i može imati značajne posljedice po saobraćaj.

  • Alarmantni podaci „Plavog telefona“: Svaki treći razgovor o suicidalnim mislima vodi se tokom zime

    Alarmantni podaci „Plavog telefona“: Svaki treći razgovor o suicidalnim mislima vodi se tokom zime

    Iako zimski mjeseci sami po sebi ne znače da se kod djece i mladih češće javljaju simptomi depresije, podaci savjetodavne linije „Plavi telefon“ pokazuju zabrinjavajući trend – približno trećina razgovora koji uključuju suicidalne misli odvija se tokom novembra, decembra i januara.

    Maja Kovačević, koordinatorka „Plavog telefona“, istakla je da se broj savjetodavnih razgovora tokom ove sedmice ne razlikuje značajno od prethodnih, te da se djeca i mladi najčešće obraćaju zbog problema sa mentalnim zdravljem.

    Među najčešćim razlozima za traženje pomoći su strahovi, anksioznost, simptomi depresivnosti i suicidalne misli, ali i onlajn seksualno nasilje te poteškoće u školi i na fakultetu.

    Kako prenose Nezavisne, analiza višegodišnjih podataka „Plavog telefona“, sprovedena u saradnji sa UNICEF-om BiH i Filozofskim fakultetom Univerziteta u Banjaluci, pokazala je da se najveći broj obraćanja bilježi tokom ljetnih i jesenjih mjeseci, dok je tokom zime ukupan broj razgovora manji.

    Međutim, kada je riječ o suicidalnim mislima, situacija je drugačija jer se približno trećina takvih razgovora na godišnjem nivou odvija upravo tokom tri zimska mjeseca.

    Kovačevićeva upozorava da se iz ovih podataka ne može zaključiti da vremenske prilike direktno utiču na broj razgovora, s obzirom na to da na mentalno zdravlje djece i mladih utiču brojni faktori, uključujući porodične i vršnjačke odnose, školske obaveze i druge životne okolnosti.

    Više od 4.600 poziva i upita tokom ove godine

    Koliko je potreba za podrškom velika pokazuju i podaci o radu ove savjetodavne linije.

    Tokom 2026. godine savjetnici „Plavog telefona“ odgovorili su na više od 4.600 poziva i upita putem elektronskog savjetovanja.

    Istovremeno, nadležnim institucijama proslijeđeno je 87 prijava sumnji na nasilje i suicid, što predstavlja povećanje od oko 40 odsto u odnosu na cijelu prošlu godinu, kada su zabilježene 62 prijave.

    Ovi podaci ukazuju na značaj dostupnosti stručne podrške djeci i mladima koji se suočavaju sa problemima o kojima često teško razgovaraju sa porodicom ili okolinom.

    Pomoć je besplatna i anonimna

    Djeca, mladi i roditelji kojima je potreban razgovor, savjet ili podrška mogu se obratiti savjetnicima „Plavog telefona“ potpuno besplatno i anonimno.

    Dostupan je telefonski broj 080 05 03 05, kao i mogućnost razgovora putem četa na internet stranici www.plavitelefon.ba.

    Savjetnici su dostupni svakog radnog dana od 9 do 17 časova.

    Podaci iz rada ove linije pokazuju koliko je važno da djeca i mladi imaju sigurno mjesto na kojem mogu govoriti o svojim problemima, strahovima i osjećanjima, bez straha od osude i nerazumijevanja.

  • Nije obična magla: Svaki udah u Banjaluci nosi zdravstveni rizik

    Nije obična magla: Svaki udah u Banjaluci nosi zdravstveni rizik

    Banjaluka se ponovo suočava sa ozbiljnim problemom zagađenja vazduha, a podaci o kvalitetu vazduha pokazuju da je situacija već na početku sezone grijanja zabrinjavajuća. Indeks kvaliteta vazduha u subotu uveče iznosio je 153, što predstavlja kategoriju nezdravog vazduha, dok je samo nekoliko dana ranije dostigao čak 175.

    Posebno zabrinjava činjenica da zima još nije ni počela, a iskustva iz prethodnih godina pokazuju da najteži periodi zagađenja tek dolaze.

    Upozorenje je nedavno uputio i Institut za javno zdravstvo Republike Srpske, ističući da su u Banjaluci zabilježene visoke koncentracije sitnih lebdećih čestica PM2.5. Riječ je o česticama koje mogu prodrijeti duboko u pluća, a pojedine dospijevaju i u krvotok, zbog čega predstavljaju ozbiljan rizik za zdravlje.

    Posebno ugroženi djeca, stariji i hronični bolesnici

    Institut je posebno upozorio djecu, trudnice, starije osobe, kao i građane koji imaju astmu, hroničnu opstruktivnu bolest pluća, srčana i druga plućna oboljenja.

    Njima je preporučeno da ostanu u zatvorenom prostoru i izbjegavaju fizičke napore na otvorenom. Takođe, savjetovano im je da redovno uzimaju propisanu terapiju, a u slučaju kašlja, otežanog disanja, stezanja u grudima ili pogoršanja postojećih tegoba potraže medicinsku pomoć.

    Ni zdravi građani nisu pošteđeni preporuka. Savjetuje im se ograničavanje boravka na otvorenom, posebno u jutarnjim i večernjim časovima, dok bi prostorije trebalo kratko provjetravati tokom podneva. Ukoliko je izlazak neophodan, preporučuje se korištenje maski ili respiratora FFP2/N95.

    Zagađenje nije samo kašalj i iritacija očiju

    Koliko posljedice mogu biti ozbiljne objašnjava i profesor Saša Zeljković sa Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Banjaluci.

    Pozivajući se na naučna istraživanja, on ističe da je izloženost česticama PM2.5 povezana sa različitim respiratornim, kardiovaskularnim i neurološkim oboljenjima.

    Kratkoročne posljedice mogu uključivati iritaciju očiju, nosa i pluća, ali i ubrzan rad srca. Posebno osjetljive grupe su djeca, stariji i osobe koje već imaju kardiovaskularna oboljenja, astmu ili bronhitis.

    Zeljković upozorava da zimsko zagađenje u Banjaluci dominantno potiče od sitnih čestica koje nastaju sagorijevanjem uglja, drveta i peleta.

    Dugotrajna izloženost može povećati rizik od razvoja i pogoršanja različitih bolesti, a opasnost je dodatno izražena zbog toga što čestice ne možemo vidjeti golim okom.

    Vlasti najavljuju mjere, građani godinama čekaju rješenja

    Na dugogodišnji problem zagađenja upozorio je i novinar Aleksandar Trifunović, koji smatra da u prethodnih 25 godina nije urađeno gotovo ništa kako bi se stanje značajnije popravilo.

    On je ukazao da sada, pored građana, upozorenja upućuje i Institut za javno zdravstvo, dok konkretnih i sistemskih rješenja i dalje nema.

    Iz Gradske uprave, s druge strane, poručuju da nastavljaju sprovođenje mjera iz Kratkoročnog plana za unapređenje kvaliteta vazduha.

    Projekt menadžer Grada Milada Šukalo navela je da se aktivnosti odnose na pojačano pranje najopterećenijih saobraćajnica, kontrole zabrane spaljivanja otpada na otvorenom, nadzor nad termoenergetskim postrojenjima i kontrolu čišćenja dimnjaka.

    Ipak, profesor Zeljković smatra da su za ozbiljnije poboljšanje kvaliteta vazduha potrebne mnogo konkretnije promjene. Među njima su smanjenje korištenja uglja u individualnim ložištima, širenje toplovodne mreže, uvođenje električnih autobusa, prelazak na obnovljive izvore energije i povećanje zelenih površina.

    Dok se najavljuju mjere i dugoročni planovi, građani Banjaluke ponovo ulaze u sezonu u kojoj kvalitet vazduha predstavlja ozbiljan zdravstveni problem. A sudeći prema dosadašnjim iskustvima, najteži dani tek bi mogli uslijediti.

  • Banke u Srpskoj ponovo povećavaju naknade: Građani će od januara plaćati više

    Banke u Srpskoj ponovo povećavaju naknade: Građani će od januara plaćati više

    Građani Republike Srpske od 1. januara mogli bi se suočiti sa novim povećanjem troškova bankarskih usluga, dok se naknade za održavanje računa, obradu kredita, izdavanje dokumentacije i elektronsko bankarstvo već godinama gomilaju. Iako su pojedinačni iznosi često relativno mali, kada se saberu svi troškovi, predstavljaju značajno opterećenje za kućne budžete.

    Poseban problem je što klijenti često nisu dovoljno upoznati sa svim naknadama koje plaćaju, a promjene cijena bankarskih usluga nerijetko primijete tek kada dobiju izvod ili obavještenje banke.

    Ekonomista Igor Gavran upozorava da banke svojim klijentima dostavljaju obimnu dokumentaciju sa brojnim uslovima i naknadama, koju je u praksi veoma teško detaljno proučiti.

    „Kada recimo zaključujete bilo kakav ugovor sa bankom, bilo da je o štednji, bilo da je o kreditu ili nekom drugom aranžmanu, vi dobijete toliko stranica teksta sa raznoraznim uslovima, pravilima, naknadama, da to niko normalan ne može pročitati“, istakao je Gavran za Srpskainfo.

    On smatra da je veliki dio naknada koje banke naplaćuju u BiH neopravdan, posebno izdvajajući održavanje računa, koje se u brojnim bankama dodatno naplaćuje.

    Građani nemaju mnogo prostora za izbor

    Direktor Udruženja građana za zaštitu potrošača „Don“ Murisa Marić ističe da građani prilikom izbora banke uglavnom mogu pokušati pronaći povoljnije uslove za kredit, posebno kada su u toku određene akcije.

    Međutim, razlike u kamatnim stopama između banaka često su neznatne, dok se poskupljenja bankarskih usluga, kako navodi, najavljuju na način koji veliki broj klijenata ne primijeti na vrijeme.

    „Nekako ostane negdje iza da ne vide mnogi građani, a s druge strane, svako od nas dobije posebnu poruku kada se radi o poskupljenju bankarskih usluga“, upozorava Marić.

    Dodatni trošak predstavlja i korištenje elektronskog bankarstva. Iako su građani prelaskom na onlajn plaćanje očekivali jednostavnije i jeftinije obavljanje transakcija, i te usluge podrazumijevaju određene naknade.

    Marić ukazuje i na troškove transfera novca prema drugim bankama, koji se dodatno naplaćuju i povećavaju ukupne godišnje izdatke građana.

    Više naknada za jedan račun

    Na problem nedovoljne transparentnosti ukazuje i Snežana Šešlija, predsjednica Udruženja građana „Toper“ za zaštitu prava potrošača.

    Prema njenim riječima, građanima često nije jasno zbog čega plaćaju toliko različitih naknada, posebno kada se na jednom žiro računu pojavljuje nekoliko zasebnih finansijskih izdataka.

    „Zaista su visoki nameti, a drugo građanima nije jasno zašto su toliki nameti, ne po vrijednosti, nego vi imate tri-četiri finansijska izdatka na jednom žiro računu“, istakla je Šešlija.

    Ona upozorava da klijenti često tek nakon dobijanja prvog izvoda shvate koliko su im bankarske usluge poskupjele. Problem predstavlja i obimna dokumentacija koju građani dobijaju prilikom sklapanja ugovora, jer je za njeno detaljno čitanje i razumijevanje potrebno mnogo vremena.

    Dok banke povećavaju cijene svojih usluga, ostaje otvoreno pitanje ko kontroliše visinu naknada i na koji način se štite interesi građana.

    Za mnoge klijente promjena banke nije jednostavno rješenje, jer ih i u drugim finansijskim institucijama čekaju slični troškovi. Tako bankarske naknade postaju sve veća stavka u kućnim budžetima, dok građani često nemaju dovoljno jasnu sliku o tome šta sve plaćaju.

  • SAD na ivici potpunog avio-kolapsa: Jedna zamjena rutera poremetila kontrolu letenja

    SAD na ivici potpunog avio-kolapsa: Jedna zamjena rutera poremetila kontrolu letenja

    Avio-saobraćaj u Sjedinjenim Američkim Državama trebalo bi danas da se vrati u normalu nakon višednevnih poremećaja zbog kojih je otkazano ili kasnilo više od 11.500 letova samo tokom nedjelje. Američki ministar saobraćaja Šon Dafi izjavio je da se očekuje potpuna normalizacija, iako još nije utvrđen tačan uzrok tehničkog problema koji je izazvao haos na aerodromima širom zemlje.

    Prema podacima sajta „FlightAware“, do nedjelje uveče za ponedjeljak je bilo otkazano svega 88 letova, što ukazuje na postepeno smirivanje situacije.

    Dafi je u razgovoru za televiziju ABC rekao da nema dokaza o sajber napadu niti o drugom obliku namjerne sabotaže, ali da istraga o uzroku poremećaja još traje.

    Kako prenose Nezavisne, problemi su počeli u petak, 13. novembra, kada je američka Savezna uprava za avijaciju (FAA) naredila obustavu svih polijetanja na teritoriji zemlje. Gotovo svi letovi bili su zaustavljeni na skoro pet sati, što je predstavljalo najdužu obustavu vazdušnog saobraćaja u SAD od terorističkih napada 11. septembra 2001. godine.

    Zamjena rutera izazvala poremećaj u sistemu

    Prema dosadašnjim saznanjima, problem je povezan sa instalacijom novog rutera u udaljenom postrojenju FAA u El Doradu, u saveznoj državi Arkanzas.

    Posao je obavljala kompanija „L3Harris“, ugovorni partner američke vazduhoplovne uprave. Nakon instalacije, drugi ruter, koji je nedavno zamijenjen u Amarilu u Teksasu, počeo je da emituje podatke koji su preopteretili rutere u drugim centrima za kontrolu letenja širom zemlje.

    To je izazvalo probleme u komunikacionim sistemima i onemogućilo njihovo normalno funkcionisanje.

    Dafi je istakao da još nije poznato šta je tačno pošlo po zlu tokom radova na održavanju, iako su slični poslovi ranije obavljani hiljadama puta bez poteškoća.

    „Radnik koji je instalirao ruter je, koliko znamo, dobar američki patriota i iskusan je, tako da ne vjerujemo da je neko pokušao da sabotira mrežu tokom same instalacije. Ipak, još uvijek nemamo saznanja o tome šta je bio osnovni uzrok problema“, rekao je Dafi.

    Iz FAA su saopštili da je funkcionalnost spornih rutera onemogućena, a isti postupak primijenjen je i na oko 60 sličnih uređaja u sistemu kontrole letenja.

    Hiljade otkazanih letova širom zemlje

    Razmjere poremećaja najbolje pokazuju podaci o otkazanim i odgođenim letovima.

    Prema podacima „FlightAwarea“, u nedjelju je širom SAD otkazano oko 2.100 letova, dok je približno 9.400 kasnilo.

    Situacija je bila slična i u subotu, 14. novembra, kada je otkazano gotovo 6.700 letova, a više od 9.100 imalo je kašnjenja.

    Problemi su pogodili i najveće američke avio-kompanije. „JetBlue“ je otkazao oko 28 odsto svojih letova, dok je „American Airlines“ otkazao približno 20 odsto. „United Airlines“, „Southwest“ i „Delta“ prijavili su otkazivanje između tri i pet odsto planiranih letova.

    Iako se situacija postepeno stabilizuje, uzrok tehničkog kvara još nije u potpunosti razjašnjen, a američke vlasti nastavljaju istragu kako bi utvrdile zbog čega je zamjena jednog rutera izazvala tako velike probleme u nacionalnom sistemu kontrole vazdušnog saobraćaja.

  • Manje radnika iz BiH odlazi u Hrvatsku: Poznato šta je dovelo do promjene

    Manje radnika iz BiH odlazi u Hrvatsku: Poznato šta je dovelo do promjene

    Hrvatska je i tokom 2026. godine ostala najpoželjnija destinacija za zapošljavanje državljana Bosne i Hercegovine, ali podaci pokazuju da se trendovi na tamošnjem tržištu rada mijenjaju. Za prvih deset mjeseci ove godine građanima BiH izdato je 23.914 dozvola za boravak i rad, čime su zadržali prvo mjesto među stranim radnicima u Hrvatskoj.

    Prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova Hrvatske, broj izdatih dozvola približan je ukupnom broju stanovnika Modriče, Novog Grada ili Dervente, računajući i okolna seoska naselja.

    Radnici iz BiH ispred Filipinaca i Srba

    Na drugom mjestu po broju izdatih dozvola nalaze se državljani Filipina, kojima je odobreno 20.740 dozvola, dok je državljanima Srbije izdato 20.646.

    Slijede Nepal sa 18.902 dozvole i Sjeverna Makedonija sa 10.839. Među deset zemalja sa najvećim brojem izdatih dozvola nalaze se još Indija sa 8.287, Uzbekistan sa 6.258, Kosovo sa 4.844, Egipat sa 2.611 i Albanija sa 2.291 dozvolom.

    Ipak, u poređenju sa prethodnom godinom primjetan je pad broja dozvola za radnike iz BiH. Za prvih devet mjeseci 2026. godine izdato im je 22.565 dozvola, što je gotovo 12 odsto manje nego u istom periodu prošle godine.

    Azijski radnici mijenjaju tržište rada

    Predsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske Zoran Škrebić smatra da se promjene u zapošljavanju radnika iz BiH u Hrvatskoj mogu objasniti sa dva ključna faktora: sve većim angažovanjem radnika iz azijskih zemalja i smanjenom privrednom aktivnošću u proizvodnom sektoru.

    Kako je izjavio za „Nezavisne novine“, Hrvatska je u prethodnom periodu izdala veliki broj radnih dozvola državljanima Nepala, Bangladeša i Indije, koji su sve prisutniji u turizmu, uslužnim djelatnostima i ugostiteljstvu.

    S druge strane, radnici iz BiH i Republike Srpske koji odlaze u Hrvatsku uglavnom su angažovani u proizvodnim djelatnostima. Međutim, zbog krize u Evropskoj uniji, pojedine kompanije smanjuju proizvodnju, izmještaju poslovanje ili otpuštaju radnike.

    „Dva glavna razloga su, u suštini, radnici iz drugih zemalja i smanjena privredna aktivnost u proizvodnim preduzećima“, rekao je Škrebić.

    Migracije će se nastaviti i u narednim godinama

    Škrebić je ukazao i na šire migracione trendove, naglašavajući da se stanovništvo posljednjih sedam do osam godina sve više seli, ne samo iz BiH i Hrvatske već i iz drugih evropskih država.

    Prema njegovim riječima, radnici iz Njemačke i Austrije takođe odlaze u druge zemlje, među kojima su Švedska, Švajcarska, Sjedinjene Američke Države i Luksemburg.

    Zbog toga smatra da će se migracioni trendovi nastaviti i u budućnosti.

    Kao primjer države koja je uspjela zaustaviti negativne demografske trendove naveo je Poljsku, ističući da su tome doprinijeli njen tehnološki i privredni razvoj.

    Podaci za Hrvatsku pokazuju da radnici iz BiH i dalje čine najveću grupu stranih radnika, ali i da se struktura tržišta rada postepeno mijenja, uz sve veće prisustvo radnika iz azijskih zemalja.

  • BiH sve dalje od EU: Ni Brisel više nema rješenje za izlazak iz političkog ćorsokaka

    BiH sve dalje od EU: Ni Brisel više nema rješenje za izlazak iz političkog ćorsokaka

    Bosna i Hercegovina sve više se udaljava od evropskog puta, a ni u Briselu trenutno ne postoji jasno rješenje kako zemlju vratiti na put evropskih integracija. Dosadašnji model proširenja Evropske unije nije dao očekivane rezultate, dok političke blokade, nedovršene reforme i izostanak dogovora među domaćim političkim akterima dodatno usporavaju napredak.

    Na problem je ukazala i evropska komesarka za proširenje Marta Kos, koja je nedavno u Evropskom parlamentu poručila da je za BiH potrebno razviti poseban pristup, jer postojeća metodologija ne funkcioniše.

    Prema ocjenama analitičara, BiH je u posljednjem izvještaju Evropske komisije dobila jedan od najlošijih izvještaja do sada, što dodatno potvrđuje dubinu problema sa kojima se suočava na evropskom putu.

    Pet ključnih prepreka evropskim integracijama

    Među najvećim problemima izdvajaju se nefunkcionalnost institucija, političke blokade, nedostatak dogovora o ključnim pitanjima, nezavršene pravosudne reforme i činjenica da BiH još nema operativnog glavnog pregovarača sa Evropskom unijom.

    Dodatni problem predstavlja i provođenje Reformske agende, koje nije dovoljno da bi zemlja mogla koristiti predviđena sredstva iz Plana rasta.

    Kako za Nezavisne ističe Faris Kočan, slovenački ekspert za evropske integracije, izjava Marte Kos predstavlja zakašnjelo priznanje Evropske komisije da dosadašnja politika uslovljavanja nije dala rezultate.

    „Problem BiH nije prvenstveno u tome što domaći politički akteri ne razumiju evropske kriterije, nego u tome što njihovo ispunjavanje često nije u skladu s interesima onih koji bi reforme trebalo da sprovedu“, smatra Kočan.

    Prema njegovim riječima, odgovornost za zastoj snose i domaći politički akteri i Evropska unija, ali je ona prvenstveno na domaćim političarima.

    Istovremeno, upozorava da je Brisel godinama računao na to da će političko uslovljavanje, finansijski podsticaji i perspektiva članstva postepeno promijeniti ponašanje domaćih političkih elita. Međutim, nije dovoljno uzeo u obzir specifičnost političkog sistema BiH, u kojem institucionalne blokade predstavljaju i značajan izvor političke moći.

    Kandidatski status nije donio očekivane promjene

    Kočan smatra da je dodatni problem nastao kada je BiH dobila kandidatski status, iako prethodno nisu bili ispunjeni svi potrebni reformski uslovi.

    Takva odluka, prema njegovoj ocjeni, stvorila je utisak da se politički napredak može ostvariti i bez suštinskih promjena u institucijama.

    Posljednji izvještaj Evropske komisije, kako ističe, pokazuje da BiH i dalje nema ključne pravosudne reforme, operativnog glavnog pregovarača, dok provođenje Reformske agende nije dovoljno za korištenje sredstava iz Plana rasta.

    Šta bi mogao donijeti novi pristup Brisela?

    Govoreći o mogućnosti posebnog pristupa koji je najavila Marta Kos, Kočan smatra da to ne treba posmatrati kao uvođenje evropskog starateljstva nad BiH.

    Prema njegovom mišljenju, novi model morao bi biti prilagođen ustavnoj strukturi zemlje, velikom broju institucionalnih mehanizama veta i političkom sistemu u kojem je odgovornost za donošenje odluka podijeljena između različitih nivoa vlasti.

    Konkretne reforme, smatra on, trebalo bi povezati sa neposrednim koristima za građane, istovremeno jačajući institucije koje su zadužene za njihovo provođenje i smanjujući mogućnost blokiranja evropskih procesa.

    Evropska unija je tokom prethodnih decenija pokušavala različite modele približavanja BiH članstvu. Od poslijeratnog pristupa i inicijative da domaći lideri preuzmu odgovornost, preko insistiranja na rješavanju pitanja „Sejdić i Finci“, do njemačko-britanske inicijative usmjerene na ekonomiju i životni standard.

    Kasnije su uslijedile nova strategija za zapadni Balkan, promjena metodologije proširenja i Plan rasta, kojim je BiH trebalo da dobije značajna sredstva za pripremu za postepeno uključivanje u evropske integracione strukture.

    Ipak, nijedan od tih pristupa nije doveo do očekivanog pokretanja reformi. Sada se i u Briselu sve otvorenije govori o potrebi drugačijeg modela, ali ostaje pitanje kako ga sprovesti u zemlji u kojoj ni osnovni politički dogovori ne funkcionišu.

  • Cijene stanova u Srpskoj za deset godina više nego udvostručene: Kvadrat dostigao 3.103 KM

    Cijene stanova u Srpskoj za deset godina više nego udvostručene: Kvadrat dostigao 3.103 KM

    Cijene stanova u Republici Srpskoj u posljednjih deset godina više su nego udvostručene, a prosječna cijena kvadratnog metra novog stana dostigla je 3.103 KM. Istovremeno je značajno porastao i broj prodatih stanova, što pokazuje da visoke cijene nisu zaustavile potražnju za nekretninama.

    Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, u trećem tromjesečju 2016. godine u Republici Srpskoj prodato je 288 stanova, od čega 33 u Banjaluci. Prosječna cijena kvadratnog metra iznosila je 1.353 KM.

    Deset godina kasnije, u istom periodu 2026. godine, prodaja je dostigla 921 stan, uključujući 367 u Banjaluci, dok je prosječna cijena kvadrata porasla na 3.103 KM.

    To znači da je kvadrat novog stana za deset godina poskupio za 1.750 KM, odnosno da je njegova prosječna cijena više nego udvostručena.

    Šta je dovelo do rasta cijena?

    Profesor Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu Predrag Mlinarević smatra da je jedan od ključnih razloga povećane potražnje činjenica da su nekretnine postale atraktivniji oblik štednje u odnosu na druge mogućnosti ulaganja.

    Kako objašnjava za Nezavisne, inflacija je posljednjih godina umanjila privlačnost štednje u bankama, jer su realne kamatne stope u pojedinim periodima bile negativne.

    Zbog toga su mnogi građani novac usmjeravali u kupovinu nekretnina, što je dodatno povećavalo potražnju i uticalo na rast cijena.

    Drugi važan faktor, prema riječima Mlinarevića, jeste poskupljenje građevinskog materijala, koje je povećalo troškove izgradnje i uticalo na konačnu cijenu stanova.

    Kvadrat u centru Banjaluke i do 5.000 KM

    Koliko su cijene otišle nagore posebno se vidi na primjeru Banjaluke.

    Dragan Milanović, direktor agencije „Remax“ iz Banjaluke, ističe da je kvadrat stana u centru grada 2021. godine koštao oko 2.500 KM, dok se danas cijene kreću oko 5.000 KM i više.

    Prema njegovim riječima, najveći skok zabilježen je 2022. godine, nakon izbijanja sukoba u Ukrajini i naglog poskupljenja građevinskog materijala.

    Tada su cijene novogradnje rasle između 30 i 40 odsto, dok je u narednim godinama zabilježen postepeniji rast.

    Milanović navodi da na formiranje cijena značajno utiče i potražnja, pri čemu jedan dio kupaca stanove kupuje radi rješavanja stambenog pitanja, dok drugi nekretnine posmatraju kao oblik ulaganja.

    Podaci tako pokazuju da je tržište stanova u Republici Srpskoj za samo deset godina prošlo kroz veliku promjenu. Broj prodatih nekretnina je višestruko povećan, ali je istovremeno kupovina stana postala znatno skuplja, posebno u Banjaluci, gdje cijena kvadrata u centru grada dostiže i više od 5.000 KM.

  • „Neću prihvatiti Dinka Gruhonjića“: Dodik govorio o budućoj vlasti u Srbiji

    „Neću prihvatiti Dinka Gruhonjića“: Dodik govorio o budućoj vlasti u Srbiji

    Predsjednik Milorad Dodik izjavio je da će prihvatiti vlast koja bude konstituisana u Skupštini Srbije, kao i predsjednika koji bude izabran u skladu sa odlukama nadležnih institucija.

    Govoreći za televiziju Hajatu, Dodik je poručio da će prihvatiti Vladu kada bude izabrana u parlamentu Srbije, naglašavajući da je za njega mjerodavna odluka institucija koje učestvuju u formiranju vlasti.

    „Prihvatiću vlast koja bude konstituisana u Skupštini Srbije“, rekao je Dodik, prenosi RTRS.

    Istovremeno, Dodik je jasno poručio da neće prihvatiti Dinka Gruhonjića, za kojeg smatra da nije relevantan.

    Njegova izjava dolazi u trenutku političkih previranja i razgovora o budućem sastavu vlasti u Srbiji, a Dodik je svojim stavom naglasio da će poštovati politički poredak i odluke koje budu donesene u tamošnjem parlamentu.