VRBAS Media

Autor: INFO

  • Provizije banaka u Srpskoj eksplodirale

    Provizije banaka u Srpskoj eksplodirale

    Sve više građana u Republici Srpskoj negoduje zbog rastućih bankarskih provizija, a redakciji BL portala obratio se i čitalac koji je ostao zatečen nakon što mu je banka za jednu uplatu putem mobilne aplikacije naplatila čak pet maraka.

    Kako tvrdi, riječ je o prenosu nešto većem od 10.000 KM sa njegovog računa na račun u drugoj banci, pri čemu je kompletnu transakciju sam obavio putem telefona, bez odlaska na šalter.

    „Sve sam sam uradio preko aplikacije za minut. Plaćam paket računa, plaćam mobilno bankarstvo svaki mjesec i onda mi još uzmu pet maraka provizije. Iskreno, ostao sam šokiran kada sam vidio koliko su naplatili“, kaže on za BL portal.

    Dodaje da mu nije jasno zbog čega banke dodatno naplaćuju usluge koje korisnici praktično sami obavljaju.

    „Ranije su nas ubjeđivali da koristimo aplikacije jer je to jeftinije i jednostavnije. Sad ispada da njima najviše odgovara da sve sami radimo, a opet uredno naplate“, navodi ovaj čitalac.

    Provizije rasle godinama, razlike među bankama ogromne

    Podaci Agencije za bankarstvo Republike Srpske pokazuju da su naknade za bezgotovinska plaćanja danas znatno više nego ranijih godina, posebno kada je riječ o transferima između različitih banaka.

    Dok su slične transakcije ranije uglavnom koštale između tri i pet KM, danas pojedine banke za iste usluge uzimaju i do deset maraka.

    Tako, prema aktuelnim podacima, BPŠ banka za bezgotovinsko plaćanje iznad 1.000 KM naplaćuje od 3,35 do čak 10 KM, dok MF banka za iste transakcije uzima između 2,50 i osam KM. U Novoj banci ove provizije kreću se od 3,20 do sedam KM, a u Atos banci od tri do sedam maraka.

    UniCredit banka za transfere većih iznosa naplaćuje između četiri i sedam KM, dok se u NLB banci provizije kreću od četiri do šest maraka. U Našoj banci građani za iste usluge plaćaju između 3,30 i 7,30 KM, dok Addiko banka za pojedine transakcije naplaćuje 4,20 KM.

    Razlike su vidljive i kod manjih uplata.

    Dok UniCredit banka za transfer do 100 KM uzima 0,50 KM, MF banka za istu uslugu naplaćuje jednu marku. Istovremeno, Addiko banka za gotovo identičnu transakciju uzima 2,20 KM.

    Kod uplata između 500 i 1.000 KM UniCredit naplaćuje četiri KM, NLB i Nova banka po tri marke, BPŠ banka 2,85 KM, dok MF banka uzima dvije marke.

    Banke udvostručile prihode od provizija

    Koliko su naknade postale značajan izvor zarade za banke pokazuje i podatak da su banke u Republici Srpskoj prošle godine od provizija i naknada prihodovale oko 295 miliona KM.

    To je više nego duplo u odnosu na period od prije deset godina.

    Naime, tokom 2016. godine prihodi banaka od provizija i naknada iznosili su oko 116 miliona KM, što pokazuje koliko su bankarski prihodi po ovom osnovu u međuvremenu porasli.

    Istovremeno, građani sve češće upozoravaju da danas plaćaju gotovo svaki korak, od održavanja računa i mobilnog bankarstva do samostalnog slanja novca putem aplikacija.

    Upravo zbog toga sve više korisnika smatra da digitalizacija, koja je godinama predstavljana kao jeftinije i jednostavnije rješenje, bankama danas donosi dodatnu zaradu, dok trošak na kraju ponovo snose građani.

  • Zijad Krnjić opet zaustavio otvaranje novog graničnog prelaza

    Zijad Krnjić opet zaustavio otvaranje novog graničnog prelaza

    Zijad Krnjić, član Upravnog odbora UIO opet je blokirao otvaranje novog graničnog prelaza u Gradišci.

    Naime, na današnjoj sjednici Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje BiH (UIO), koja je zakazana zbog urušavanja ograde mosta na trenutnom graničnom prelazu Gradiška, prijedlog da se da saglasnost za otvaranje novoizgrađenog GP gradiška opet nije dobio podršku.

    Član Upravnog odbora UIO Zijad Krnjić opet nije bio za to da se otvori novi prelaz.

    Krnjić insistira, kao i u prethodnom periodu, da se prvo usvoji odluka o raspodjeli prihoda od PDV-a.

    Ministar finansija i trezora i član UO UIO Srđan Amidžić insistirao je da Upravni odbor prvo odlučuje o otvaranju novog GP Gradiška, a potom, na novoj sjednici koja bi bila pola sata kasnije, bude razmatrano poravnanje između entiteta. Suprotno od toga, Krnjić je insistirao da se prvo glasa o poravnanju, a potom otvaranju novog GP.

    Podsjećamo, na mostu preko rijeke Save u Gradišci noćas je došlo do djelimičnog urušavanja betonske konstrukcije i ograde, zbog čega je u potpunom prekidu prekogranični saobraćaj za sve kategorije vozila i pješake.

    Novoizgrađeni granični prelaz i most, koji povezuju BiH sa EU /Hrvatska/ na najfrekventnijem putnom pravcu u zemlji vrijednosti 100 miliona evra, spremni su za upotrebu još od decembra prošle godine, ali je član Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje iz FBiH Zijad Krnjić više puta spriječio njihovo otvaranje iz isključivo političkih razloga, prenosi ATV.

    Krnjićeva blokada prouzrokovala je velike ekonomske gubitke za Republiku Srpsku i BiH jer su putnici i teretni saobraćaj prisiljeni da koriste već preopterećeni stari prelaz.

    Krnjić već pet puta nije htio dati saglasnost za izmjene internih akata, neophodnih za otvaranje novog graničnog prelaza u Gradišci.

  • Ništa od otvaranja novog prelaza u Gradišci

    Ništa od otvaranja novog prelaza u Gradišci

    Hitna telefonska sjednica Savjeta ministara BiH zaključena je, nakon što ministri bošnjačke nacionalnosti nisu podržali predložene zaključke, potvrđeno je za “Avaz”.

    Povod zakazivanju sjednice bilo je urušavanje dijela mosta u Gradišci, zbog čega je važan granični prelaz od jutros zatvoren za saobraćaj.

    U skladu s prijedlogom zaključaka, Savjet ministara BiH trebalo je zadužiti Ministarstvo bezbjenosti Bosne i Hercegovine da, hitno i bez odlaganja, poduzme sve potrebne aktivnosti i mjere iz svoje nadležnosti radi privremenog otvaranja graničnog prelaza Gradiška Novi Most – Gornja Varoš, s ciljem osiguranja nesmetanog protoka ljudi i robe.

    Uprava za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine i Granična policija Bosne i Hercegovine trebali su dobiti zaduženja da, svaka u okviru svojih nadležnosti, hitno poduzmu sve potrebne aktivnosti radi osiguranja nesmetanog funkcioniranja privremenog graničnog prelaza, u cilju osiguravanja potrebnih tehničkih, kadrovskih i drugih uvjeta za njegovo stavljanje u funkciju

  • Minić: Urušavanje dijela mosta dokaz da sistem ne funkcioniše; Vlada preduzima sve potrebne mjere

    Minić: Urušavanje dijela mosta dokaz da sistem ne funkcioniše; Vlada preduzima sve potrebne mjere

    Od ranih jutarnjih časova od kako smo dobili informaciju o urušavanju dijela mosta na GP u Gradišci Vlada Srpske, koliko je god moguće, preduzima aktivnostima na rješavanju problema. Upoznati smo sa svim i smatra da je nužno da se sve uradi kako bi otkočili ovaj proces koji se tiče otvaranja novog graničnog prelaza, rekao je predsjednik Vlade Srpske, Savo Minić.
    – Samo želim da kažem dvije stvari. Naši pripadnici MUP su prije urušavanja mosta, obilazeći kompletam grad, udaljavali maturante od javnih objekata i građevina kako se ne bi desile neke neželjene okolnosti. Drugo, da ne govorim da preko mosta prelaze autobusi puni djece gdje su eksurzije u toku ali i drugi učesnici saobraćaja. Ovo je dokaz kako sistem ne da ne funkcioniše već dokaz iživljivanja koje do sada nije viđeno – rekao je Minić.

    Kako je rekao, imamo GP, imamo sve, imamo institucije koje koči jedan čovjek.

    – Ustvari, ovdje se ne radi o jednom čovjeku, ovdje se isključivo radi o nalogu – smatra Minić.

    Imamo, kaže, novi most koji ne radi i imamo most koji radi a koji se urušio.

    – I onda mi nekom nešto objašnjavamo i neko treba da kaže da u Srpskoj nešto ne funkcioniše i da krivi Republiku Srpsku. Ako ovo bude razlog da opet neko kaže da nešto zbog Srpske ne funkcioniše onda stvarno mi nemamo više s kim i nemamo sagovornika “na onoj strani” – istakao je Minić.

  • Vidović: Odluka da penzioneri plaćaju zdravstveno osiguranje biće stavljena van snage

    Vidović: Odluka da penzioneri plaćaju zdravstveno osiguranje biće stavljena van snage

    Zora Vidović, ministar finansija Republike Srpske, rekla je da misli da će odluka prema kojoj srazmjerni penzioneri treba da plaćaju 10,2 posto za zdravstveno osiguranje, biti stavljena van snage.

    Ona je tokom aktuelnog časa, odgovarajući na jedno od poslaničkih pitanja, rekla da prema njenim informacijama, u vezi sa tim, ima određenih problema.

    Radenko Bubić, ministar privrede i preduzetništva Republike Srpske, rekao je da je  u Vladu Republike Srpske došla informacija, odnosno zahtjev za otkup 30 posto akcija kompanije Orao iz Bijeljine.

    “To je došlo kao informacija samo. Razmotrićemo ponudu i smatramo da kompaniji Orao treba strateški partner”, rekao je Bubić, odgovarajući na jedno od poslaničkih pitanja u Narodnoj skupštini Republike Srpske.

    Inače, Vlada Republike Srpske vlasnik je oko 86 posto akcija kompanije Orao iz Bijeljine. Firma trenutno zapošljava oko 350 radnika i prema posljednjim informacijama posluje pozitivno.

  • U dnevni red uvršten Prijedlog deklaracije o zatvaranju OHR

    U dnevni red uvršten Prijedlog deklaracije o zatvaranju OHR

    Kolegijum Narodne skupštine Republike Srpske uvrstio je jutros u Konačan prijedlog dnevnog reda 19. redovne sjednice Prijedlog deklaracije o zatvaranju Kancelarije visokog predstavnika u BiH (OHR) – prijedlog predsjednika Narodne skupštine Nenada Stevandića.

    Zakonodavni odbor Narodne skupštine je sa Konačnog dnevnog reda skinuo dvije tačke jer nisu ispunjene pretpostavke za razmatranje na 19. sjednici.

    To su Nacrt zakona o zabrani propagiranja fašizma, nacizma i neonacizma – prijedlog narodnog poslanika Bojana Kresojevića i Nacrt zakona o dopuni Zakona o izvršnom postupku – prijedlog narodnog poslanika Ognjena Bodiroge.

    Na prijedlog Vlade na dnevnom redu 19. redovne sjednice će se naći nove tri tačke:

    1. Prijedlog zakona o elektronskog identifikaciji, uslugama povjerenju u elektronskom poslovanju i elektronskom dokumentu Republike Srpske, po hitnom postupku.

    2. Prijedlog zakona o dopunama Zakona o socijalnoj zaštiti, po hitnom postupku

    3. Prijedlog zakona o izmjeni i dopunama Zakona o komunalnim djelatnostima, po hitnom postupku.

    Narodna skupština danas i sutra radiće produženo do 22 časa.

  • Pakistan prenio američkoj strani novi prijedlog Irana za mir

    Pakistan prenio američkoj strani novi prijedlog Irana za mir

    Pakistan, koji posreduje u mirovnim pregovorima, podijelio je sa Sjedinjenim Američkim Državama revidirani prijedlog Irana za okončanje rata na Bliskom istoku, piše Rojters.

    Izvor ove novinske agencije upozorio je da vrijeme za dogovor ističe.

    Portparol Ministarstva spoljnih poslova Irana Esmail Bagaei kasnije je potvrdio da su stavovi Teherana preneseni američkoj strani preko Pakistana, ali nije iznosio dodatne detalje.

    Na snazi je primirje nakon šest sedmica rata koji je uslijedio poslije američko-izraelskih vazdušnih udara na Iran, ali pregovori pod posredovanjem Pakistana su zapeli, a američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da je primirje „na aparatima“.

    Pakistanski izvor nije otkrio detalje revidiranog prijedloga. Upitan da li će biti potrebno vrijeme za približavanje stavova, izvor Rojtersa rekao je da strane stalno mijenjaju svoje ciljeve.

    Vašington je pozvao Teheran da demontira svoj nuklearni program i ukine efektivnu blokadu Hormuškog moreuza, kroz koji inače prolazi petina svjetske opskrbe naftom i tečnim prirodnim gasom.

    Iran je zatražio nadoknadu ratne štete, kraj američke blokade iranskih luka i prekid borbi na svim frontovima, uključujući i Liban.

    Tramp je tokom vikenda u objavi na Trut Soušalu poručio da sat otkucava za Iran.

    „Bolje da požure, brzo, ili od njih neće ostati ništa. Vrijeme je ključno“, rekao je Tramp.

    Prema pisanju Aksiosa, Tramp bi se u utorak trebalo da sastane sa vodećim savjetnicima za nacionalnu bezbjednost kako bi razgovarali o opcijama za nastavak vojne akcije.

    Među pitanjima koja koče pregovore nalaze se i iranske nuklearne ambicije. SAD i druge velike sile žele da osiguraju da Iran ne može razviti nuklearno oružje.

    Teheran negira da pokušava razviti nuklearno oružje, a takođe traži nadoknadu ratne štete, garancije da neće biti novih napada i nastavak prodaje iranske nafte.

  • Ušakov: Putin i Si će potpisati deklaraciju o uspostavljanju multipolarnog svijeta

    Ušakov: Putin i Si će potpisati deklaraciju o uspostavljanju multipolarnog svijeta

    Ruski predsjednik Vladimir Putin i kineski predsjednik Si Đinping potpisaće deklaraciju o uspostavljanju multipolarnog svijeta i novog tipa međunarodnih odnosa, izjavio je pomoćnik Kremlja Јurij Ušakov.

    – Planirano je da Putin i Si usvoje još jedan, rekao bih, konceptualni dokument – zajedničku deklaraciju o formiranju multipolarnog svijeta i novog tipa međunarodnih odnosa – rekao je Ušakov novinarima.

    Ušakov je istakao da će Putin i Si potpisati i zajedničko saopštenje o jačanju strateškog partnerstva dvije zemlje.

    On je naveo da će Moskva i Peking potpisati oko 40 dokumenata koji se odnose na produbljivanje saradnje u industriji, transportu i nuklearnoj energiji.

    – Tokom predstojeće zvanične posjete biće razmotren čitav spektar bilateralnih odnosa. Rezultat predstojeće posjete biće dalje jačanje cjelokupnog kompleksa višeslojnih odnosa između dvije zemlje – najavio je Ušakov.

    On je naglasio i da će se i saradnja u oblasti energenata i naftnih derivata naći na dnevnom redu sastanka dvojice predsjednika.

    Prema njegovim riječima, odnosi Moskve i Pekinga su na najvišem nivou u istoriji i odraz su istinskog prijateljstva i uzajamnog poštovanja kroz sveobuhvatno partnerstvo i stratešku saradnju.

    – Putinova posjeta Kini obilježava 25. godišnjicu potpisivanja Sporazuma o prijateljstvu i saradnji između dvije zemlje – objasnio je Ušakov.

    On je dodao da će Putin i Si nakon razgovora dati izjave za medije.

    Ušakov je najavio i sastanak ruskog predsjednika sa predsjednikom Državnog savjeta Kine Li Đangom, na kojem će biti riječi o trgovinskim pitanjima.

    Putin će sutra započeti zvaničnu dvodnevnu posjetu Kini, na poziv Si Đinpinga.

  • Lavrov: Brisel ne dozvoljava rješavanje ukrajinskog sukoba

    Lavrov: Brisel ne dozvoljava rješavanje ukrajinskog sukoba

    EU ne želi da dozvoli provođenje američkih planova za rješavanje sukoba u Ukrajini, izjavio je ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov.

    – Evropski radikali, neoliberali i neonacisti, iskreno govoreći, zajedno sa režimom /ukrajinskog predsjednika Vladimira/ Zelenskog, u poziciji su da spriječe provođenje planova za nagodbu koje formulišu SAD – rekao je Lavrov na konferenciji za novinare.

    On je istakao da Rusija nije vidjela nove prijedloge u vezi sa rješavanjem sukoba između Irana i SAD.

    – Čitao sam da se takva vrsta prepiske odvija između SAD i Irana preko pakistanskih posrednika ili nekih drugih kanala. Ne mogu da potvrdim istinitost te informacije. Nismo vidjeli bilo kakve predloge. Ne pokušavamo da se uvučemo u taj pregovarački proces. Želimo mu uspjeh – naveo je šef ruske diplomatije.

    Lavrov je dodao da će Rusija podržati sva rješenja oko kojih se dogovore SAD i Iran.

  • Evropu čeka preokret od arktičke hladnoće do ekstremno visokih temperatura

    Evropu čeka preokret od arktičke hladnoće do ekstremno visokih temperatura

    Evropu čeka preokret nakon arktičke hladnoće, pa bi temperature u mnogim zemljama, uključujući Francusku i Englesku, mogle narednih dana da porastu za čak 15 stepeni Celzijusa, dok bi u dijelovima Sjedinjenih Američkih Država toplo vrijeme moglo da ustupi mjesto snježnim padavinama.

    U Evropi se poslije prolongiranog perioda hladnog vremena u većem dijelu kontinenta, narednih dana očekuje preokret, sa prodorom toplijeg vazduha u zapadne i centralne dijelove.

    Front visokog pritiska iznad Sjevernog Atlantika i nizak pritisak koji se usporeno kreće preko južne Skandinavije povukli su arktički vazduh ka jugu prošle nedjelje, donoseći temperature 10 do 15 stepeni Celzijusa ispod sezonskog prosjeka tokom više od nedjelju dana.

    Noćni mrazevi pogodili su poljoprivrednike, uključujući i one u Francuskoj, gdje su proizvođači grožđa palili vatre kako bi zaštitili vinograde.

    Ovakvo vrijeme je sve rjeđe posljednjih decenija, jer Evropa nastavlja da se zagrijava brže od bilo kog drugog kontinenta zbog posljedica klimatske krize, navodi britanski list.

    Hladan, nestabilan vazduh je u kombinaciji sa jakim majskim suncem istovremeno izazvao raširene grmljavinske oluje, pa je između 11. i 16. maja zabilježeno oko 750.000 udara groma širom Evrope i okolnih područja.

    Nacionalna meteorološka i hidrološka služba Srbije izdala je crvena upozorenja na jake vjetrove, obilne padavine i grad, navodi Gardijan.

    Kasnije ove nedjelje, meteorolozi predviđaju da će se veliko područje visokog pritiska stvoriti u zapadnim dijelovima kontinenta, privlačeći topao vazduh iz sjeverne Afrike.

    Do petka, temperature u mnogim zemljama, uključujući Francusku i Englesku, mogle bi da porastu za 15 stepeni Celzijusa, dostižući 30 stepeni u Španiji i Portugalu.

    Najniže noćne temperature u ovim regionima mogle bi da premaše dnevne maksimume zabilježene prošle nedjelje.

    Dramatični temperaturni kontrasti se takođe dešavaju širom SAD ove nedjelje, navodi list.

    Na sjeverozapadu, gdje su temperature prošle nedjelje skočile na oko 30 stepeni Celzijusa, hladan vazduh stiže ka jugu iz Kanade i u interakciji sa niskim pritiskom ovog mjeseca donosi drugu zimsku oluju u tom regionu.

    Tako se početkom ove nedjelje prognoziraju značajne snježne padavine na višim terenima u Vajomingu, sjevernom Koloradu i sjeveroistočnoj Јuti, pri čemu bi moglo da padne do 46 centimetara snijega u najvišim predjelima.

    Istovremeno, očekuje se da će vjetrovi sa udarima do 96 kilometara na sat izazvati mećave i stvoriti opasne uslove za vožnju na nekim mjestima.

    Dalje jugozapadno, udari vjetra i stalno niska vlažnost vazduha donose, međutim, crveni meteo-alarm u nekoliko američkih država, signalizirajući povećan rizik od šumskih požara.

    Na istoku, oštar kontrast između hladnog vazduha i toplijih, vlažnijih uslova širom centralnog dijela SAD vjerovatno će podstaći dalji razvoj grmljavinskih nepogoda, prognozirali su meteorolozi.

    Centar za predviđanje oluja upozorio je na vjerovatnoću tornada od 15 posto za ponedjeljak u četiri centralne države SAD, koje se prostiru u regionu u kojem živi skoro 900.000 ljudi.