Autor: INFO

  • Pelet u Srpskoj i dalje skup: Za paletu od 1.050 kilograma potrebno izdvojiti 695 KM

    Pelet u Srpskoj i dalje skup: Za paletu od 1.050 kilograma potrebno izdvojiti 695 KM

    Potražnja za peletom u Republici Srpskoj postepeno jenjava, jer je većina domaćinstava već obezbijedila zalihe za predstojeću zimsku sezonu, ali cijene ovog energenta i dalje su visoke, a za isporuku se čeka i do sedam dana.

    U banjalučkoj firmi „Drvoprodex“ navode da je interesovanje kupaca u posljednje vrijeme oslabilo, ali da narudžbe i dalje pristižu.

    „Trenutno paleta peleta koja ima 1.050 kilograma košta 695 KM, sa uključenim prevozom“, kazali su iz ovog preduzeća.

    Dodaju da se na isporuku trenutno čeka do sedam dana.

    Kako prenose Nezavisne, situacija je nešto drugačija nego početkom oktobra, kada „Drvoprodex“ nije primao nove narudžbe jer je završavao isporuku ranije ugovorenih količina, koje su građani naručivali tokom juna i jula.

    Tada je cijena peleta u ovom preduzeću iznosila 640 KM po toni.

    Slični trendovi bilježe se i u Šipovu, gdje iz firme „Medex Prom“ ističu da je većina domaćinstava na vrijeme obezbijedila potrebne količine peleta za grijanje.

    „Cijena tone peleta je 650 KM, plus prevoz“, naveli su iz ovog preduzeća.

    Kada je riječ o rokovima isporuke, oni zavise od količine koju kupci naručuju.

    „Vrijeme čekanja zavisi od količine koju neko traži. Što su veće količine, duže se čeka na isporuku“, pojasnili su iz „Medex Proma“.

    Dodali su da dio proizvedenog peleta plasiraju i na inostrana tržišta, prvenstveno u Hrvatsku, Italiju i Sloveniju.

  • Kremlj kritikovao Evropu: Njene izjave ne doprinose miru u Ukrajini

    Kremlj kritikovao Evropu: Njene izjave ne doprinose miru u Ukrajini

    Evropske izjave o bezuslovnoj podršci Ukrajini i nastavku pritiska na Rusiju ne ukazuju na spremnost da se doprinese mirovnom procesu, izjavio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

    Komentarišući mogućnost uključivanja evropskih predstavnika u pregovore o Ukrajini, Peskov je rekao da Moskva želi da razumije u kojoj mjeri stav Evrope može doprinijeti rješavanju sukoba.

    „Do sada su pregovori usaglašavani u trilateralnom formatu, odnosno Rusija–Ukrajina–SAD. Bilo je riječi i o mogućem uključivanju Evropljana u ovaj pregovarački proces, ali smo više puta ponovili da bi bilo dobro da od samih Evropljana čujemo u kojoj mjeri njihov stav može doprinijeti mirovnom procesu“, istakao je Peskov.

    Kako prenosi RTRS, portparol Kremlja ocijenio je da izjave evropskih zvaničnika ukazuju na nevoljnost da se doprinese postizanju mira u Ukrajini.

    On je posebno ukazao na poruke predsjednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen i drugih zvaničnika u Briselu o bezuslovnoj podršci Ukrajini i nastavku politike povećanja pritiska na Rusiju.

    Prema njegovim riječima, takav pristup ne predstavlja doprinos mirovnim pregovorima.

    Ranije je fon der Lajen izjavila da Evropa očekuje učešće u pregovorima o rješavanju ukrajinskog sukoba u formatu „evropske odbrambene grupe pet (E5) + EU“. Grupu E5 čine Francuska, Njemačka, Italija, Poljska i Velika Britanija.

    Peskov je dodao da bi bilo neprikladno otkrivati detalje razgovora Moskve i Vašingtona o Ukrajini, jer bi to bilo suprotno interesima mirovnog procesa.

    Moskva o napadima i mogućem primirju

    Govoreći o situaciji na frontu, Peskov je rekao da Rusija želi dugoročan mir u Ukrajini, a ne privremeno primirje koje bi, kako tvrdi, omogućilo Kijevu da se oporavi.

    Osvrnuo se i na intenzivne napade ukrajinskih bespilotnih letjelica, ističući da ruska protivvazdušna odbrana i dalje funkcioniše veoma efikasno.

    Prema podacima ruskog Ministarstva odbrane, ruska protivvazdušna odbrana oborila je 2.049 dronova avionskog tipa tokom 24 časa, kao i sedam vođenih avionskih bombi i četiri rakete „flamingo“.

    Kremlj odbacio optužbe Estonije

    Peskov je odbacio optužbe Estonije i drugih evropskih zemalja o navodnim ruskim diverzantskim aktivnostima, ocijenivši ih potpuno neosnovanim.

    Komentarišući najavu zatvaranja graničnih prelaza između Estonije i Rusije, rekao je da Talin izgradnjom zida neće postići ništa dobro.

    Ranije je estonski ministar spoljnih poslova Margus Cahna izjavio da Estonija planira zatvaranje svih graničnih prelaza sa Rusijom.

  • Putin: Rusija odbacuje svaki oblik neokolonijalizma, uključujući pritiske sankcijama

    Putin: Rusija odbacuje svaki oblik neokolonijalizma, uključujući pritiske sankcijama

    Rusija odbacuje bilo kakav oblik neokolonijalizma, uključujući vršenje pritiska na druge države uvođenjem sankcija, poručio je ruski predsjednik Vladimir Putin.

    Putin je u pismu dobrodošlice učesnicima i organizatorima foruma „Za slobodu nacija!“ istakao da Moskva u potpunosti podržava težnje većine zemalja da ojačaju svoj suverenitet i nezavisnost.

    „Međunarodna saradnja treba da se odvija isključivo na osnovu univerzalno priznatih pravnih normi, te poštovanja međusobnih legitimnih interesa i obostrane koristi“, naveo je Putin.

    Kako prenosi RTRS, ruski predsjednik izrazio je uvjerenje da će zajednički rad učesnika foruma biti sadržajan i plodonosan, te doprinijeti jačanju vrijednosti pravde, jednakosti i dobrosusjedskih odnosa u međunarodnoj zajednici.

    Putin je naglasio da ambicije pojedinih zapadnih zemalja predstavljaju prepreku izgradnji pravednog demokratskog sistema međunarodnih odnosa.

    „Moderni svijet prolazi kroz veoma velike promjene. Sve više zemalja zagovara izgradnju poštenog demokratskog sistema međunarodnih odnosa zasnovanog na principima multipolarnosti i stvarne jednakosti, dok neokolonijalne ambicije određenih zapadnih zemalja ostaju ozbiljna prepreka ispunjavanju tog cilja“, istakao je Putin.

    Dodao je da nekadašnje kolonijalne sile, koje su svojevremeno bile primorane da odustanu od direktnog ugnjetavanja naroda u Aziji, Africi i Latinskoj Americi, i dalje nastoje zadržati kontrolu nad ekonomijama država tih regiona.

    Prema njegovim riječima, te zemlje nastavljaju da se miješaju u unutrašnja pitanja drugih država i utiču na njihovu spoljnu politiku.

    Putinove izjave prenijela je ruska novinska agencija TASS.

  • Studentima zabranjeno prisustvo sjednici Skupštine Srbije, najavili okupljanje ispred parlamenta

    Studentima zabranjeno prisustvo sjednici Skupštine Srbije, najavili okupljanje ispred parlamenta

    Studentima u blokadi nije dozvoljeno da sa galerije Velike sale Narodne skupštine Srbije prate konstitutivnu sjednicu novog saziva parlamenta, koja je zakazana za utorak, 17. novembra.

    Kako su saopštili, odluku o zabrani prisustva donio je generalni sekretar Skupštine, ali su poručili da ih to neće spriječiti da se okupe ispred parlamenta.

    „Odlukom generalnog sekretara Narodne skupštine, studentima je maloprije odbijeno prisustvo konstitutivnoj sjednici sa galerije Velike sale“, naveli su studenti Ekonomskog fakulteta u blokadi na društvenoj mreži X.

    Dodali su da će uprkos takvoj odluci biti ispred Skupštine.

    „Ali to nas ne sprečava da budemo ispred Skupštine! Jedva čekamo da vas vidimo! Za Srbiju“, poručili su studenti.

    Pozvali građane na okupljanje u osam časova

    Studenti u blokadi pozvali su građane da se u utorak, 17. novembra, u osam časova okupe u Pionirskom parku u Beogradu, kako bi ispratili predstavnike Studentske liste na konstitutivnu sjednicu.

    Istovremeno su apelovali na okupljene da se nakon završetka skupa mirno raziđu.

    „Nakon okupljanja, molimo građane da se mirno raziđu i nastave praćenje sjednice iz svojih domova, kafića i drugih prostora“, naveli su studenti.

    Kako prenose Nezavisne, predstavnici Studentske liste zatražili su još 13. novembra, tokom konsultacija u Narodnoj skupštini, da se njihovoj delegaciji omogući prisustvo konstitutivnoj sjednici sa galerije Velike sale.

    Zahtjev su obrazložili činjenicom da se 17. novembra obilježava Međunarodni dan studenata.

    Šest tačaka dnevnog reda

    Konstitutivna sjednica 15. saziva Narodne skupštine Srbije zakazana je za utorak u 10 časova.

    Sjednicu je sazvala dosadašnja predsjednica parlamenta Ana Brnabić, a do izbora novog predsjednika Skupštine predsjedavaće najstariji poslanik Stojan Radenović.

    Na dnevnom redu nalazi se šest tačaka, među kojima su potvrđivanje mandata narodnih poslanika, izbor predsjednika i potpredsjednika Skupštine, imenovanje generalnog sekretara i izbor članova skupštinskih radnih tijela.

    Prema konačnim rezultatima parlamentarnih izbora održanih 25. oktobra, Studentska lista osvojila je 140 od ukupno 250 poslaničkih mjesta.

    Lista „Aleksandar Vučić – Ujedinjena Srbija“ osvojila je 103 mandata, dok je preostalih sedam pripalo predstavnicima manjinskih lista.

    Time je Studentska lista obezbijedila apsolutnu većinu u novom sazivu parlamenta.

  • Njujork tajms analizirao pobjedu studenata u Srbiji: Jedan veliki izazov tek dolazi

    Njujork tajms analizirao pobjedu studenata u Srbiji: Jedan veliki izazov tek dolazi

    Studentski pokret u Srbiji ostvario je istorijski izborni rezultat i porazio političku mašineriju Aleksandra Vučića, ali nakon pobjede otvara se mnogo teže pitanje – mogu li studenti, koji su djelovali bez lidera i klasične političke organizacije, uspješno upravljati državom?

    Kako navodi „Njujork tajms“, čiju analizu prenosi Srpskainfo, studentski pokret je na parlamentarnim izborima 25. oktobra postigao ono što etablirane opozicione stranke nisu uspjele duže od decenije.

    Studenti nisu imali lidera, političku stranku niti klasičnu izbornu kampanju. Odluke su donosili zajednički, nakon višesatnih rasprava na univerzitetima, kroz sistem koji su nazivali plenumima.

    Takav način organizovanja omogućio im je da okupe ljude različitih političkih i ideoloških stavova oko jednog cilja – smjene Vučića i sistema koji je stvorio.

    Studentska lista osvojila je 140 od ukupno 250 poslaničkih mjesta, dok je Srpska napredna stranka osvojila 103 mandata.

    Ipak, principi koji su im pomogli da ostvare izbornu pobjedu ne moraju nužno biti dovoljni za formiranje stabilne i funkcionalne Vlade.

    Bez lidera došli do pobjede, ali kako će upravljati državom?

    Jedan od najvećih izazova biće usklađivanje različitih političkih stavova unutar pokreta, koji je tokom protesta i izborne kampanje bio ujedinjen oko zajedničkog cilja.

    Sociolog Vladimir Vuletić smatra da je sistem kolektivnog odlučivanja, koji su studenti koristili, često bio netransparentan i da bi razlike unutar pokreta mogle dovesti do podjela.

    „Ideološke i organizacione razlike neminovno će dovesti do podjela unutar pokreta, a vjerovatno i do novih izbora u roku od godinu dana“, ocijenio je Vuletić.

    Studenti, međutim, priznaju da se državom ne može upravljati na isti način kao studentskim skupštinama.

    Natalija Petrović, 22-godišnja studentkinja komunikacija i odnosa s javnošću, istakla je da buduća Skupština i Vlada neće funkcionisati po principima plenuma, već u skladu sa ustavnim principima i zajedničkim programom.

    Za razliku od studentskih rasprava, koje su ponekad trajale satima čak i zbog manje važnih prijedloga, nova vlast moraće brzo donositi odluke, usvajati budžete, imenovati ministre, pregovarati o međunarodnim sporazumima i reagovati na krize.

    Posebno osjetljivo pitanje biće odnos studenata prema poslanicima koje su sami izabrali.

    Naime, studenti žele zadržati nadzor nad njihovim radom i nakon preuzimanja vlasti, zahtijevajući transparentnost i odgovornost.

    Program na 1.000 stranica, ali bez konkretnih odgovora na sva pitanja

    Kandidati Studentske liste obavezali su se na sprovođenje programa upravljanja državom od 1.000 stranica, koji je nastao uz učešće hiljada stručnjaka, profesora i studenata.

    Međutim, prema analizi „Njujork tajmsa“, program sadrži brojna opredjeljenja o opštim principima, poput odgovornosti, ali relativno malo konkretnih planova.

    Posebno su izbjegnuta pojedina osjetljiva pitanja, naročito iz oblasti spoljne politike.

    Studenti su, ipak, jasno izrazili namjeru da prekinu blisku saradnju Vučićeve vlasti sa Izraelom u oblasti odbrane i drugim oblastima.

    Još nije poznato ni ko će postati premijer i predvoditi novu Vladu Srbije, koja će biti formirana nakon konstituisanja novoizabrane Skupštine.

    Pokret nastao nakon tragedije u Novom Sadu

    Studentski pokret nastao je u novembru 2024. godine, nakon urušavanja betonske nadstrešnice na renoviranoj željezničkoj stanici u Novom Sadu, kada je poginulo 16 ljudi.

    Tragedija je postala simbol onoga što studenti smatraju sistemskom korupcijom u Srbiji.

    Uslijedili su višemjesečni protesti, blokade univerziteta i okupljanja građana širom zemlje. Studenti su putovali u manje gradove i udaljena sela, razgovarali sa poljoprivrednicima, roditeljima i penzionerima i pokušavali da pridobiju podršku ljudi koji su izgubili povjerenje u politiku.

    Odsustvo jednog prepoznatljivog lidera u početku je bilo način da se izbjegne mogućnost da vlast izdvoji i diskredituje pojedinca, ali je vremenom postalo jedno od osnovnih načela pokreta.

    „Ljudi su shvatili da nikada više ne smijemo dozvoliti da jedan čovjek upravlja državom“, rekao je student političkih nauka Nikola Maletić.

    Ipak, sada kada su osvojili vlast, pred studentskim pokretom nalazi se novi izazov – kako sačuvati kolektivni karakter pokreta, a istovremeno omogućiti izabranim predstavnicima da samostalno donose odluke i preuzmu odgovornost za upravljanje državom.

    „Jedina prava pobjeda biće trajna promjena političke kulture i načina na koji se upravlja državom“, poručio je Maletić.

  • Vukanović optužio Stanivukovića za licemjerje

    Vukanović optužio Stanivukovića za licemjerje

    Lider Liste za pravdu i red Nebojša Vukanović oštro je kritikovao gradonačelnika Banjaluke i predsjednika Pokreta Sigurna Srpska Draška Stanivukovića, poručujući da bi prvo trebalo da podnese krivičnu prijavu protiv sebe, a tek onda protiv drugih.

    Komentarišući današnju akciju sa bilbordima i krivične prijave zbog prelazaka opozicionih poslanika u vladajuće stranke, Vukanović je za BL portal rekao da je Stanivuković ranije upravo pozicijom u banjalučkom „Vodovodu“ pridobio Snježanu Gvozden, čiji prelazak u SNSD sada predstavlja kao političku izdaju.

    „Ovo je sve krajnje licemjerno, da je gospodin Stanivuković preveo gospođu Gvozden i dao joj poziciju u Vodovodu. To je klasičan, školski primjer zloupotrebe položaja i korupcije“, istakao je Vukanović.

    Prema njegovim riječima, Stanivuković danas osuđuje praksu od koje je ranije i sam imao političku korist.

    „A sad, kad ona to isto radi njemu, on podnosi krivičnu prijavu. Treba prvo podnijeti prijavu protiv sebe, pa onda tek protiv ostalih“, poručio je Vukanović.

    Spor zbog političkih prelazaka i krivičnih prijava

    Vukanovićeve izjave uslijedile su nakon burnih dešavanja u Banjaluci, gdje je konstituisanje novog saziva Narodne skupštine Republike Srpske obilježila polemika o prelascima poslanika iz opozicije u vladajuće stranke.

    Snježana Gvozden napustila je Pokret Sigurna Srpska i prešla u SNSD, koji ju je predložio za potpredsjednicu Narodne skupštine iz reda hrvatskog naroda. U Stanivukovićev pokret došla je u aprilu iz SPS-a, a poslanički mandat osvojila je preko kompenzacione liste PSS-a.

    Ispred Narodne skupštine pojavili su se pokretni bilbordi sa fotografijama Gvozdenove i Vladimira Ćopića, uz oznake „Papak No2“ i „Papak No1“. Ćopić je mandat osvojio na listi SDS-a, a potom prešao u Ujedinjenu Srpsku. Policija je nakon toga zaustavila vozila koja su prevozila bilborde.

    Stanivuković je Republičkom javnom tužilaštvu Republike Srpske podnio krivične prijave zbog sumnje na političku korupciju, trgovinu uticajem i zloupotrebu položaja. Zatražio je provjeru bankovnih računa, kreditnih obaveza i funkcija koje bi mogli dobiti poslanici koji su promijenili politički blok, kao i njima bliski ljudi.

    Gvozdenova je, s druge strane, optužila Stanivukovića da je unutar PSS-a postojala priča o postizbornoj koaliciji sa SNSD-om, pod uslovom da on postane premijer. Takođe je iznijela tvrdnju da su u pokretu dobijali instrukcije da ne rade za Branka Blanušu.

    Stanivuković je ranije tvrdio da je bio izložen pritiscima da sarađuje sa SNSD-om, ali da takvu saradnju nije prihvatio.

    Vukanović još nije potvrdio podršku SDS-u

    Osim političkih prelazaka, pred opozicijom su i razgovori o izboru delegata u Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH.

    SDS je za tu poziciju kandidovao predsjednika Gradskog odbora te stranke u Prnjavoru Milana Aleksića, koji očekuje podršku Liste za pravdu i red.

    Vukanović, međutim, nije potvrdio da je podrška dogovorena, navodeći da razgovori sa SDS-om još traju.

    „Imamo pregovore sa njima koji još traju, tako da bi trebalo uskoro da imamo još razgovora sa njima“, poručio je Vukanović.

  • Cvijanović, Filipović i Bećirović položili zakletvu: Poznato ko preuzima predsjedavanje Predsjedništvom BiH

    Cvijanović, Filipović i Bećirović položili zakletvu: Poznato ko preuzima predsjedavanje Predsjedništvom BiH

    Željka Cvijanović, Darijana Filipović i Denis Bećirović položili su svečanu zakletvu i zvanično preuzeli dužnost novih članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine.

    Mandate im je dodijelio predsjednik Centralne izborne komisije BiH Jovan Kalaba, a Željka Cvijanović preuzela je predsjedavanje Predsjedništvom BiH.

    Cvijanovićeva je poručila da su dijalog i dogovor jedini mogući recept za uspjeh, dok sve drugo, kako je navela, predstavlja eksperimente koji vode ka neizvjesnosti i novim krizama.

    Istakla je da je tokom protekle tri decenije bilo previše kriza te da je vrijeme za novi pristup, bez nametanja, osporavanja i majorizacije.

    „Dominacija jednog nad druga dva naroda je apsolutno neprihvatljiva, kao što je neprihvatljivo i potiranje interesa jednog od druga dva“, rekla je Cvijanovićeva.

    Kako prenose Nezavisne, ona je naglasila da će i u naredne četiri godine nastaviti da zastupa interese građana Republike Srpske, ne ugrožavajući pravo drugih da govore i djeluju u ime svojih naroda i građana.

    Dodala je da je prethodni mandatni period bio obilježen, kako je ocijenila, brutalnim i neustavnim eksternim nametanjima, te poručila da domaći politički predstavnici moraju preuzeti odgovornost za procese u BiH.

    „Mudrost je u tome da pronađemo način da, uprkos razlikama, očuvamo stabilnost i obezbijedimo bolji ambijent za život svih naših naroda i građana“, istakla je Cvijanovićeva.

    Filipovićeva: Učiniti sve da neslaganja ne postanu kriza

    Hrvatski član Predsjedništva BiH Darijana Filipović poručila je da današnjim preuzimanjem dužnosti počinje odgovornost za povjerenje koje su dobili.

    Istakla je da BiH ne treba biti zemlja u kojoj dobitak jednog naroda podrazumijeva gubitak drugog.

    „Takva politika ne može izgraditi zemlju. Vjerujem da može i mora drugačije“, rekla je Filipovićeva.

    Naglasila je da je BiH njena domovina, te da različiti identiteti i politička neslaganja ne bi trebalo da budu prepreka zajedničkom djelovanju.

    „Nećemo govoriti jednim te istim glasom, ali mogu obećati da ću učiniti sve što mogu da svako neslaganje ne postane kriza“, poručila je ona.

    Filipovićeva je istakla da želi da BiH na kraju njenog mandata bude bolja i nekoliko koraka bliže Evropskoj uniji.

    Bećirović najavio zalaganje za EU i NATO

    Bošnjački član Predsjedništva BiH Denis Bećirović najavio je zalaganje za prava svih građana, jačanje diplomatije i provođenje presuda Evropskog suda za ljudska prava.

    Poručio je da je njegova vizija ekonomski snažna i socijalno pravedna BiH, integrisana u Evropsku uniju i NATO.

    Istakao je da strateški vanjskopolitički ciljevi BiH ostaju članstvo u EU i NATO, te ocijenio da je potrebno ubrzati evropske integracije.

    Bećirović je najavio i podršku daljoj reformi Oružanih snaga BiH, kao i jačanju veza sa dijasporom.

    „Građani ne žele sirove svađe, nego dobru perspektivu za djecu“, poručio je Bećirović.

  • Stevandić ponovo na čelu NSRS: Konstituisan 12. saziv Narodne skupštine Republike Srpske

    Stevandić ponovo na čelu NSRS: Konstituisan 12. saziv Narodne skupštine Republike Srpske

    U Banjaluci je danas konstituisan 12. saziv Narodne skupštine Republike Srpske, a za predsjednika parlamenta ponovo je izabran dr Nenad Stevandić.

    Na prvoj konstitutivnoj sjednici potvrđeni su mandati narodnih poslanika za mandatni period od 2026. do 2030. godine, nakon čega su poslanici položili svečanu zakletvu.

    Zakletvu su položili i predsjednik Republike Srpske Savo Minić, srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović, kao i potpredsjednici Republike Srpske Ramiz Salkić i Igor Balukčić.

    Kako je objavljeno na zvaničnoj stranici Narodne skupštine Republike Srpske, novi saziv parlamenta imaće četiri potpredsjednika. Na tu funkciju izabrani su Nina Bukеjlović, Snježana Gvozden i Nedeljko Čubrilović, dok bi četvrti potpredsjednik, iz reda najbrojnije opozicione stranke, trebalo da bude izabran na nekoj od narednih sjednica.

    Za generalnog sekretara Narodne skupštine izabran je Dragan Dakić, a za njegovog zamjenika Boran Bosančić. Bojana Vokić izabrana je za predsjednika Komisije za izbor i imenovanja.

    Narodna skupština usvojila je i zaključke o pokretanju inicijative za izbor delegata iz Republike Srpske u Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH, kao i delegata u Vijeće naroda Republike Srpske.

    Političke stranke i narodni poslanici imaju rok do 18. novembra da predlože kandidate za izbor srpskih delegata u Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH, dok je rok za predlaganje kandidata za Vijeće naroda Republike Srpske 23. novembar.

    Prvom sjednicom, do izbora predsjednika parlamenta, predsjedavao je najstariji narodni poslanik Nedeljko Čubrilović, uz pomoć najmlađih poslanika Jovane Držalče, Milana Petrovića i Nebojše Drinića.

  • Minić nakon inauguracije poručio: Svoj život podrediću Republici Srpskoj

    Minić nakon inauguracije poručio: Svoj život podrediću Republici Srpskoj

    Novoizabrani predsjednik Republike Srpske Savo Minić poručio je da će svoj životni put podrediti Republici Srpskoj i njenim institucijama, ističući da će njegov prioritet biti jačanje kapaciteta Srpske i efikasniji rad institucija.

    Tokom inauguracije, Minić je naglasio da preuzimanje ove funkcije predstavlja veliku odgovornost, a ne samo privilegiju.

    „Stajati danas ovdje na ovom mjestu, pred narodom i istorijom, nije samo privilegija već ozbiljna obaveza. Ovo je zavjet Republici Srpskoj“, poručio je Minić.

    Istakao je da je svjestan istorijskih okolnosti i izazova koji su pred Republikom Srpskom, te da uvijek postoji prostor za bolji i kvalitetniji rad. Dodao je da će od budućeg premijera tražiti efikasnu i operativnu Vladu.

    Kako prenosi RTRS, Minić je poručio i da će svi započeti projekti biti nastavljeni, naglašavajući da političke nesuglasice ne smiju biti prepreka realizaciji infrastrukturnih projekata.

    „Samo onaj ko je svjestan svojih propusta i da može bolje, taj dobija povjerenje naroda. Političke nesuglasice ne smiju biti razlog da se infrastrukturni projekti stavljaju u stranu“, rekao je Minić.

    Govoreći o odnosima sa Srbijom, istakao je da će nastaviti njegovati saradnju sa institucijama u Beogradu, naglašavajući da su Srbi jedan narod podijeljen u dvije države.

  • Minić položio zakletvu, poručio da će prioritet biti stabilne institucije i dobrobit građana

    Minić položio zakletvu, poručio da će prioritet biti stabilne institucije i dobrobit građana

    Novoizabrani predsjednik Republike Srpske Savo Minić položio je danas svečanu zakletvu na prvoj sjednici novog, 12. saziva Narodne skupštine Republike Srpske u Banjaluci.

    Zakletve su položili i potpredsjednici Republike Srpske Ramiz Salkić iz reda bošnjačkog naroda i Igor Balukčić iz reda hrvatskog naroda.

    Minić je nakon polaganja zakletve istakao da je Republika Srpska pokazala snagu i stabilnost te da može odgovoriti na sve izazove.

    „Sve što budemo radili mora biti u interesu Republike Srpske. Cilj jesu stabilne institucije i sve što budemo radili mora biti isključivo za dobrobit građana Srpske“, izjavio je Minić u Narodnoj skupštini Republike Srpske.

    On je izrazio uvjerenje da će ostvariti kvalitetnu saradnju sa Vladom Republike Srpske, Narodnom skupštinom i ostalim institucijama.

    Minić je zahvalio dosadašnjem predsjedniku Republike Srpske Siniši Karanu za predani rad, trud i zajedničku borbu u izazovnim vremenima za Srpsku.

    „Republika Srpska će veoma brzo ući u proceduru formiranja novog saziva Vlade i pokazaćemo da ćemo institucionalno odgovarati na sve izazove. Neka živi Republika Srpska!“, naglasio je Minić.

    On je čestitao konstituisanje novog, 12. saziva Narodne skupštine Republike Srpske.

    Podsjećamo, na istoj sjednici za predsjednika Narodne skupštine Republike Srpske ponovo je izabran lider Ujedinjene Srpske Nenad Stevandić, koji je i u prethodnom sazivu obavljao ovu funkciju.

    Stevandić je nakon reizbora istakao da Republika Srpska ponovo prva formira vlast u BiH, čime pokazuje da je funkcionalna i stabilna.

    Poručio je da će štititi dignitet Narodne skupštine i izrazio uvjerenje da će novi saziv raditi kvalitetno.