VRBAS Media

Autor: INFO

  • Šetalište uz Vrbas bez zaustavljanja kod mostova

    Šetalište uz Vrbas bez zaustavljanja kod mostova

    Banjaluka bi uskoro mogla dobiti potpuno povezano šetalište uz Vrbas, od Rebrovačkog mosta pa sve do Vrućice, nakon što budu otvoreni prolazi za pješake ispod Venecija i Gradskog mosta. Gradonačelnik Draško Stanivuković najavio je upravo ove zahvate kao ključne za spajanje obale u jednu kontinuiranu pješačku zonu.

    Za građane je najvažnije to što bi šetnja uz Vrbas prvi put mogla biti moguća bez izlaska na prometne saobraćajnice i čekanja na pješačkim prelazima kod mostova.

    Najveća promjena očekuje se upravo kod Venecija mosta, gdje prolaz ispod mosta tehnički već postoji, ali je godinama bio zapušten, prljav i gotovo neprohodan. Zbog neuređenog prostora i lošeg osvjetljenja većina građana ga danas zaobilazi i koristi pješačke prelaze iznad mosta.Otvaranjem i uređenjem tog prolaza Grad pokušava da pješake zadrži uz samu obalu, umjesto da se kretanje prekida izlaskom na kolovoz.

    Rasterećenje saobraćaja u centru

    Osim povezivanja šetališta, projekat ima i saobraćajni cilj, posebno na potezu oko K4, Studentskog doma i Venecija mosta, gdje se tokom dana često stvaraju kolone zbog velikog broja pješaka i učestalih prelazaka preko ceste.

    Instruktor vožnje Dragan Ivić smatra da Banjaluka na pojedinim lokacijama već ima previše pješačkih prelaza i da se saobraćaj ne može ubrzati bez razdvajanja vozila i pješaka.

    „Morate kanalisati pješake. Ako pravite saobraćajnice, ništa niste uradili ako ih ugušite pješačkim prelazima. Moraju se raditi pothodnici i pasarele i to je jedini način da se izbjegnu ukrštanja pješaka i vozila u istom nivou i da se poveća brzina kretanja vozila“, rekao je Ivić za BL portal.

    Kao primjer navodi gužve koje se često stvaraju upravo kod K4 i Studentskog doma, gdje se vozila zaustavljaju zbog konstantnog protoka pješaka.

    Ipak, upozorava da sama infrastruktura neće značiti mnogo ukoliko građani nastave birati kraći put preko kolovoza.

    „Imamo pasarelu na Starčevici i svjedoci smo da ljudi često pretrčavaju. U tom pravcu svakako treba razmišljati, ali je pitanje kako će se pješaci kanalisati“, naveo je on za BL portal.

    Šetalište više neće „stajati“ kod mostova

    Upravo su mostovi do sada bili najveća prepreka za kontinuirano kretanje uz Vrbas. Šetnja obalom na više mjesta završava izlaskom na trotoar i uključivanjem u gradski saobraćaj, zbog čega veliki dio obale godinama funkcioniše kao nekoliko odvojenih cjelina.

    Otvaranjem prolaza ispod Venecija i Gradskog mosta, Grad pokušava prvi put spojiti te dionice u jedinstvenu šetnicu uz rijeku.

    To praktično znači da bi građani mogli proći uz Vrbas od Rebrovca prema centru grada bez penjanja na saobraćajnicu, dok je dugoročni plan nastavak šetališta sve do Vrućice.

    Koliko će projekat zaista promijeniti svakodnevno kretanje u gradu zavisiće prije svega od toga hoće li prolazi biti bezbjedni, osvijetljeni i redovno održavani, posebno nakon iskustva sa postojećim pothodnikom ispod Venecija mosta koji je godinama bio van ozbiljnije upotrebe. –

  • SDS, Narodni front i Stanivukovićev pokret razgovaraju o zajedničkom nastupu

    SDS, Narodni front i Stanivukovićev pokret razgovaraju o zajedničkom nastupu

    Delegacije SDS, Narodnog fronta i pokreta koji predvodi gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković danas bi trebalo da nastave pregovore o mogućem zajedničkom nastupu opozicije na opštim izborima naredne godine.

    Sastanak će biti održan u organizaciji Stanivukovića, a prema informacijama do kojih dolazi Srpskainfo, pitanje kandidata za predsjednika Republike Srpske i srpskog člana Predsjedništva BiH za sada neće biti tema razgovora.

    Umjesto toga, fokus bi trebalo da bude na ideji formiranja zajedničkih lista za Narodnu skupštinu Republike Srpske i Parlamentarnu skupštinu BiH. Prema izvorima iz jedne opozicione partije, upravo je to jedna od glavnih tema današnjih konsultacija.

    Istovremeno, u toj kombinaciji neće učestvovati Lista Za pravdu i red Nebojše Vukanovića, nakon što je Vukanović ranije poručio da više nema namjeru da učestvuje u sastancima sa Draškom Stanivukovićem i Jelenom Trivić.

    Sagovornici Srpskainfo tvrde da prijedlog o zajedničkim listama nailazi na ozbiljan otpor unutar SDS. Posebno se tome protivi dio stranačkih funkcionera koji smatraju da bi približavanje Stanivukoviću moglo da nanese političku štetu toj stranci.

    – Mnogi u SDS smatraju da bi zajednička lista sa Stanivukovićem bila veoma rizičan potez i da bi mogla da oslabi poziciju stranke. Zbog toga je neizvjesno da li će uopšte biti postignut dogovor – navode izvori.

    Predsjednik SDS Branko Blanuša juče je, međutim, poručio da je potrebno objediniti opozicione redove pred izbore.

    On je istakao da SDS sebe vidi kao okupljalište svih koji žele promjene i jačanje Republike Srpske, dodajući da je cilj ponuditi ozbiljan politički koncept koji može donijeti pobjedu na izborima.

    Blanuša je najavio da će na sastanku opozicije predložiti zajednički nastup „u jednoj koloni“, sa kandidatima za koje procijene da imaju najveću podršku birača.

    – Samo zajedničkim djelovanjem moguće je okupiti političku energiju građana koji žele suštinske promjene u Republici Srpskoj – poručio je Blanuša.

    Politički analitičar i profesor sociologije Drago Vuković smatra da ideja o zajedničkim listama nije bez političke logike, posebno imajući u vidu stanje u opozicionim redovima.

    Prema njegovim riječima, takav model mogao bi da pomogne manjim partijama da ostvare bolji rezultat, kao i da objedinjeni kandidati za pojedinačne funkcije imaju veću šansu na izborima.

    Ipak, Vuković upozorava da bi zajednička lista mogla da dovede do gubitka političkog identiteta stranaka koje bi u njoj učestvovale, a da bi najveći teret toga mogao da snosi SDS.

    – Manjim partijama takav model odgovara jer im olakšava borbu za prelazak cenzusa. SDS je, s druge strane, najveća opoziciona i istorijski važna stranka, pa bi za njih zajednička lista mogla predstavljati dodatni politički udarac. Ipak, u politici ništa nije nemoguće – smatra Vuković.

  • BiH na dnu Evrope po kupovnoj moći

    BiH na dnu Evrope po kupovnoj moći

    Bosna i Hercegovina se nalazi na dnu tabele među evropskim državama prema BDP-u po glavi stanovnika mjerenom prema paritetu kupovne moći (PPP) sa 24.120 dolara po stanovniku.

    Kako su rangirane zemlje regiona prema BDP-u po stanovniku

    Slovenija – više od 60.000 dolara
    Hrvatska – oko 54.000 dolara
    Crna Gora – 36.330 dolara
    Srbija – 34.860 dolara
    Sjeverna Makedonija – 31.750 dolara
    Albanija – 25.250 dolara
    BiH – 24.120 dolara

    Ovo su podaci International Monetary Funda i platforme Visual Capitalist za 2025. godinu, a BiH zauzima 43. mjesto od ukupno 45 država.

    Tako su, prema ovim podacima, samo Ukrajina (22.440 dolara po stanovniku) i Moldavija (21.170 dolara po stanovniku) gore od BiH.

    Vrh evropske liste

    Na vrhu evropske liste nalazi se Monako sa više od 205.000 dolara BDP-a po stanovniku prema kupovnoj moći, ispred Lihtenštajna (195.370 dolara) i Irske (159.130 dolara).

    Među deset najbolje rangiranih evropskih ekonomija nalaze se još Luksemburg (156.720 dolara), Norveška (115.550 dolara), Švajcarska (105.680 dolara), Danska (89.670), Nizozemska (87.770), San Marino (87.140) i Island (82.730).

    Gdje su zemlje regiona?

    Kada su u pitanju zemlje regiona, Slovenija je najbolje pozicionirana i na ovoj listi je zauzela 24. mjesto sa više od 60.000 dolara po stanovniku, dok je Hrvatska na 27. mjestu sa oko 54.000 dolara.

    Crna Gora je na 38. mjestu sa procijenjenih 36.330 dolara po stanovniku, Srbija je na 40. poziciji sa 34.860 dolara po stanovniku.

    Sjeverna Makedonija je na 41. mjestu sa 31.750 dolara po stanovniku, a Albanija je ispred Bosne i Hercegovine na 42. mjestu sa 25.250 dolara po stanovniku.

    Jedan od najčešće korišćenih pokazatelja ekonomskog standarda
    Inače, BDP po glavi stanovnika prema paritetu kupovne moći je jedan od najčešće korišćenih pokazatelja ekonomskog standarda, jer uzima u obzir razlike u cijenama između država i realnu kupovnu moć građana.

    Ipak, ekonomisti upozoravaju da ovaj indikator ne prikazuje raspodjelu bogatstva unutar države, niti direktno odražava kvalitet života svih građana.

    Velike razlike među evropskim ekonomijama pokazuju da životni standard u Evropi i dalje značajno varira uprkos zajedničkom tržištu i ekonomskim integracijama.

    Realni podaci

    Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, rekao je za “Nezavisne novine” da su ovi podaci realni u okviru statističkog obuhvata i pokazuju da je BDP po glavi stanovnika prema paritetu kupovne moći u BiH na svega 35% prosjeka EU, što je za 7 procentnih poena niže od Sjeverne Makedonije i 17 od Srbije.

    “Iako realan, ovaj podatak u jednom dijelu treba obazrivo tumačiti imajući u vidu strukture ekonomija zemalja regije. BDP je mjera proizvodne aktivnosti jedne zemlje koji u sebe uključuje sve ono što je proizvedeno na teritoriji jedne zemlje u okviru jedne godine. Sa druge strane, raspodjela BDP-a govori o tome koliko u raspodjeli dohotka učestvuju radnici, vlasnici kapitala i rentijeri. Prosto dijeljenje BDP-a sa brojem stanovnika u svrhu utvrđivanja BDP-a po glavi stanovnika pretpostavlja ravnomjernu raspodjelu, što u realnosti nije slučaj. Drugim riječima govoreći, ukoliko veći dio dohotka pripadne manjoj grupi ljudi, najčešće vlasnicima kapitala, a ostatak se dijeli na najbrojniju radničku populaciju, onda bi rast BDP-a po glavi stanovnika mogao biti privid poboljšanja standarda koji zbog nejednake raspodjele ne osjeti veći broj stanovništva”, objašnjava Mlinarević.

    Dodaje da je u BiH na djelu model rasta čija je noseća snaga potrošnja.

    “Stoga se značajan priliv doznaka iz inostranstva ne odražava na rast domaće proizvodnje i BDP-a jer je usmjeren na uvoz. Sa druge strane, u Srbiji je model rasta zasnovan na prilivu stranih direktnih i javnih investicija, naročito u infrastrukturu. Usljed toga jedan dio BDP-a strani vlasnici repatriraju u svoju zemlju kroz iznošenje profita i on nije uključen u kružni tok dohotka u Srbiji. Iz tog razloga je moguće da bude značajniji rast BDP-a koji većina stanovništva uopšte ne osjeti. Za unapređenje standarda stanovništva kao krajnjeg mjerila uspješnosti jedne ekonomije potrebno je podsticati proizvodnju čiji profiti će biti reinvestirani u zemlji. Takođe, povećanjem zarada radnika, što kroz objektivna povećanja minimalnih zarada, što kroz produktivnija radna mjesta gdje je moguć zdrav rast plata, povećaće se učešće radnika u raspodjeli dohotka koji raste. Na taj način bi bio zadovoljen i potreban i dovoljan uslov za rast blagostanja u BiH”, zaključio je Mlinarević, pišu Nezavisne.

  • Delegacija EU u BiH pozdravila privremeno otvaranje novog Graničnog prelaza

    Delegacija EU u BiH pozdravila privremeno otvaranje novog Graničnog prelaza

    Delegacija Evropske unije u Bosni i Hercegocini i specijalni predstavnik EU u BiH pozdravili su brzu reakciju nadležnih organa u pravcu odobrenja privremenog rješenja koje će omogućiti operativnost novog Graničnog prelaza Gradiška, nakon problema s postojećim Graničnim prelazom nastalih usljed urušavanja mosta.

    – Ovakav privremeni aranžman pomoći će u ublažavanju uskih grla, poboljšanju protoka robe i putnika, te osigurati trenutno rasterećenje prevoznicima i privrednim subjektima. Istovremeno, privremena mjera naglašava potrebu da se bez odlaganja krene ka održivom, dugoročnom rješenju koje osigurava potpuno i predvidivo funkcionisanje prelaza i omogućava da nova granična infrastruktura, izgrađena uz finansijsku podršku EU-a, ostvari predviđene ekonomske i koristi povezivanja – ističe se u objavi na društvenoj mreži Iks.

  • UIO BiH: Krnjić iznosi netačne informacije o kategorijama graničnih prelaza

    UIO BiH: Krnjić iznosi netačne informacije o kategorijama graničnih prelaza

    Uprava za indirektno oporezivanje BiH saopštila je da su netačne informacije člana Upravnog odbora UIO Zijada Krnjića da su granični prelazi prve kategorije Brod, Izačić i Šamac, te da između BiH i Hrvatske postoje samo dva granična prelaza sa potpunim inspekcijskim nadzorom – Gradiška i Bijača.

    – Kamioni sa robom koja zahtijeva potpuni inspekcijski nadzor, iz BiH u Hrvatsku to jest u EU, kao i iz EU u BiH, mogu ući isključivo na jedan od ova dva granična prelaza – saopšteno je iz UIO.

    Potpuni inspekcijski nadzor podrazumijeva da odrđena roba koja prelazi granični prelaz mora dobiti potvrde veterinarske inspekcije, fitosanitarno-poljoprivredne inspekcije, sanitarne inspekcije i tržne inspekcije, navodi se u saopštenju.

    – Ovo je u BiH moguće isključivo na dva granična prelaza – Gradiška i Bijača, odnosno od danas zbog novonastale situacije i prekida saobraćaja na prelazu Gradiška to više nije moguće na cijelom području sjverozapadne granice BiH sa EU – ističe se u saopštenju.

    Iz UIO napominju da su na ovakav način mnogi privrednici iz cijele BiH dovedeni u veoma težak položaj i znatno veće troškove, uz gubitak vremena za dugotrajni transport robe.

    Granični prelaz Gradiška zatvoren je za sva vozila zbog urušavanja pješačkog prelaza na nadvožnjaku međudržavnog mosta na Savi.

  • Uz aplauz otvoren novi prelaz u Gradišci, Amidžić poručio: Ovo je dobro za sve u BiH

    Uz aplauz otvoren novi prelaz u Gradišci, Amidžić poručio: Ovo je dobro za sve u BiH

    Novi Granični prelaz u Gradišci zvanično je otvoren, a prva vozila prešla su preko novog mosta uz aplauz prisutnih građana i zvaničnika.

    Kako javlja reporter RTRS-a, pripadnici Granične policije i carine već su na svojim radnim mjestima, čime je novi prelaz stavljen u funkciju nakon višemjesečnih čekanja.

    Ministarstvo bezbjednosti u Savjetu ministara donijelo je u poslijepodnevnim časovima rješenje kojim se omogućava preusmjeravanje saobraćaja preko novog mosta u Gradišci.

    Novoizgrađeni granični prelaz i most, koji povezuju BiH sa Evropskom unijom preko Hrvatske na najfrekventnijem putnom pravcu u zemlji, vrijedni su oko 100 miliona evra. Iako su bili spremni za upotrebu još od decembra prošle godine, otvaranje je više puta odgađano.

    U tekstu se navodi da je član Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje BiH iz FBiH Zijad Krnjić blokirao otvaranje prelaza, što je, kako se ističe, izazvalo velike ekonomske gubitke za Republiku Srpsku i BiH, jer su putnici i teretni saobraćaj bili usmjereni na već preopterećeni stari prelaz.

    Dodatni problem nastao je nakon zatvaranja starog graničnog prelaza zbog urušavanja mosta.

    Ministar finansija i trezora u Savjetu ministara Srđan Amidžić rekao je nakon otvaranja da je urađeno nešto što je dobro za sve građane BiH.

    „Trenutno su pomiješana osjećanja. To što oni rade nije politika, nego mržnja, a mržnja nikada nije ništa dobro stvorila“, poručio je Amidžić.

  • Vučić: Blokaderski nasilnici napali građane zbog transparenta „Srbija pobjeđuje“

    Vučić: Blokaderski nasilnici napali građane zbog transparenta „Srbija pobjeđuje“

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić pozvao je aktiviste da se sklone sa Trga Slavija od blokaderskih nasilnika i poručio da će se „tako uvijek raditi“.

    „Politikom ćemo se baviti programima, a ne suzavcima i noževima kao što to rade blokaderski nasilnici“, poručio je Vučić.

    Podsjećamo, na Slaviji je danas došlo do incidenta kada je grupa blokadera napala aktiviste SNS-a dok su postavljali transparent „Srbija pobjeđuje“.

    Blokaderi su tokom napada upućivali uvrede i psovke, a potom fizički nasrnuli na građane samo zato što drugačije misle i zato što im smeta poruka „Srbija pobjeđuje“ ispisana na transparentu.

  • Plenković: Apsurdno je da novi most stoji zatvoren

    Plenković: Apsurdno je da novi most stoji zatvoren

    Hrvatski premijer Andrej Plenković pozvao je u utorak sve strane u BiH da postignu dogovor o otvaranju novog graničnog prelaza kod Gradiške, nakon što se urušila ograda mosta na starom prelazu, naglašavajući „apsurdnost“ situacije u kojoj se novi most i prelaz ne otvaraju zbog problema u BiH.

    Ograda starog mosta preko Save kod Gradiške na bosanskohercegovačkoj strani najfrekventnijeg graničnog prelaza između Hrvatske i Bosne i Hercegovine urušila se, što je dovelo do obustave saobraćaja, objavio je u utorak ujutro bosanskohercegovački auto-moto savez.

    „Očigledno postoje neke nesuglasice na strani BiH gdje se opstruiše otvaranje tog novog mosta. Ja ih pozivam da što prije postignu dogovor jer ovakvi poremećaji koje će sada imati u saobraćaju svi koji žele ići iz Hrvatske u BiH i iz BiH u Hrvatsku nisu održivi“, rekao je premijer.

    Naglasio je da je „malo apsurdno“ da je nekoliko kilometara dalje od starog mosta i prelaza potpuno novi most sa uređenim graničnim prelazom koji stoje neotvoreni, pri čemu je Hrvatska napravila sve što je potrebno i prelaz bi se mogao otvoriti „danas“ ako BiH donese odluku.

    Situaciju je nazvao „nelogičnom i neodrživom“.

    „Apelujemo na sve da donesu razumne odluke da se prelaz otvori“, rekao je, naglasivši da se radi o ekonomskoj šteti za sve, a čekanje na granicama „se ne može izmjeriti“.

    Stari most kod Gradiške decenijama je usko grlo u prekograničnom saobraćaju jer ga svakodnevno prelaze stotine kamiona i putničkih vozila, a na bosanskohercegovačkoj strani od njega vodi tek uski put kroz naselje pa su česta zagušenja saobraćaja.

    Zbog toga su sagrađeni novi most preko Save i granični prelaz, ali on još nije u funkciji zbog unutrašnjih nesuglasica u BiH.

    „Hrvatska je napravila nove pristupne puteve koji povezuju taj granični prelaz sa autoputem, to je ogroman veliki prelaz, najsavremeniji, sa naše strane je već mjesecima sve spremno i mi smo bili spremni zvanično otvoriti taj granični prelaz prilikom moje posjete Banjoj Luci u decembru prošle godine“, pojasnio je premijer.

    Istakao je i da je dio uloženih sredstava u novi most i prelaz došao i iz EU.

    „Tu bi i Evropska komisija mogla uputiti poruku prema BiH“, dodao je.

    Na vanrednoj sjednici Savjeta ministara BiH u utorak nije bilo saglasnosti za prijedlog Borjana Krišto koja je predložila odluku o privremenom otvaranju novog graničnog prelaza.

    Prema dostupnim informacijama koje su prenijeli bosanskohercegovački mediji, protiv takvog rješenja bili su bošnjački ministri.

    Zbog oštećenja na mostu kod Gradiške na drugim graničnim prelazima između Hrvatske i BiH od jutarnjih časova traju velike gužve, a vozila u kolonama satima čekaju na prelazak.

    Tačan stepen oštećenja mosta izgrađenog 1956. godine se utvrđuje i neizvjesno je koliko dugo će biti zatvoren, piše Aloonline.

  • Džerard Selman izabran za predsjednika Ustavnog suda Republike Srpske

    Džerard Selman izabran za predsjednika Ustavnog suda Republike Srpske

    Narodna skupština Republike Srpske izabrala je danas, 19. maja, Džerarda Selmana iz reda bošnjačkog naroda za predsjednika Ustavnog suda Republike Srpske.

    Izabran je na mandatni period od četiri godine.

    Pored njega, na prijedlog predsjednika Republike, za sudije Ustavnog suda Republike Srpske izabrani su Ljubomir Ožegović iz reda srpskog naroda i Gorana Turić iz reda ostalih.

    Podsjećamo, Siniša Karan, predsjednik Republike Srpske, predložio je Džerarda Selmana iz reda bošnjačkog naroda za predsjednika Ustavnog suda Republike Srpske.

  • Hrvatska spremna za 2 sata da otvori GP Gradiška

    Hrvatska spremna za 2 sata da otvori GP Gradiška

    Hrvatska strana spremna je da u naredna dva sata stavi u funkciju novi granični prelaz Gradiška.

    Objavila je to oko 18 časova ATV, pozivajući se na svoja saznanja.

    Novi prelaz biće pušten nakon zatvaranja starog mosta
    Ministarstvo bezbjednosti BiH ranije je donijelo rješenje kojim se omogućava preusmjeravanje saobraćaja preko novog mosta u Gradišci, nakon što je stari prelaz zatvoren zbog obrušavanja dijela zaštitne ograde i pješačke staze na mostu preko rijeke Save.

    Rad carinskih službi na novoj lokaciji omogućen je premještanjem službenika sa postojećeg graničnog prelaza Gradiška.

    Podsjećamo, zbog zatvaranja starog prelaza danas, 20, maja, formirane su višekilometarske kolone kamiona i putničkih vozila na alternativnim graničnim prelazima, posebno na GP Gradina.