VRBAS Media

Autor: INFO

  • Koliko novca je potrebno studentu u Banjaluci?

    Koliko novca je potrebno studentu u Banjaluci?

    Za hiljade mladih koji će ove jeseni upisati fakultet u Banjaluci, studentski život donosi mnogo više od novih predavanja i ispita. Odlazak od kuće znači i prvi ozbiljan susret sa troškovima samostalnog života, zbog čega je finansijska računica postala jednako važna kao i izbor studijskog programa.

    Na Univerzitetu u Banjaluci u novu akademsku godinu planiran je upis 2.605 brucoša na prvi ciklus studija. Najveći broj mjesta predviđen je za studente koji će studirati o trošku budžeta, ali i za njih, nakon završetka upisnih procedura, slijedi pitanje kako organizovati život i pokriti svakodnevne troškove.

    Prva briga većine studenata koji dolaze iz drugih gradova jeste pronalazak smještaja. Studentski domovi i dalje predstavljaju najpovoljnije rješenje, ali raspoloživi kapaciteti nisu dovoljni da prime sve zainteresovane.

    U domovima u Banjaluci na raspolaganju je oko 1.250 mjesta, što znači da značajan broj studenata mora potražiti stan ili sobu u privatnom smještaju.

    Oni koji uspiju dobiti mjesto u domu ostvaruju veliku finansijsku prednost. Osim što ne izdvajaju velike sume za stanovanje, budžetski studenti imaju pravo i na subvencionisanu ishranu u studentskoj menzi, gdje tri dnevna obroka plaćaju svega tri marke.

    Marija, studentkinja treće godine Fizioterapije, kaže da joj je upravo smještaj u domu omogućio da bez većih finansijskih poteškoća nastavi školovanje.

    – Boravak u domu mi je mnogo olakšao studije jer nemam troškove kirije. Hranim se u menzi, gdje su cijene veoma pristupačne, pa sa oko 500 KM mjesečno uspijevam pokriti osnovne potrebe. Ponekad se pojave nepredviđeni izdaci, ali uz malo planiranja sve se može organizovati – ispričala je Marija.

    Privatni stanovi znatno skuplja opcija

    Studenti koji ostanu bez mjesta u domu ili jednostavno žele više privatnosti najčešće iznajmljuju stanove. Međutim, upravo je kirija najveći udar na studentski budžet.

    U zavisnosti od lokacije, veličine i opremljenosti, cijene garsonjera i jednosobnih stanova kreću se od nekoliko stotina maraka, a pred početak akademske godine, kada je potražnja najveća, iznosi od 450 do 500 KM za manje stanove nisu rijetkost.

    Dajana, studentkinja treće godine Građevinskog fakulteta, nije ostvarila pravo na dom kada je upisala fakultet, pa je odmah morala pronaći privatni smještaj.

    – Stan dijelim sa cimerkom, pa kiriju od 500 KM plaćamo zajedno, ali tu su i režije. Hranu uglavnom spremam sama, a kada uračunam stanovanje, račune, namirnice, prevoz i ostale svakodnevne potrebe, mjesečno mi je potrebno između 1.000 i 1.100 KM – kaže Dajana.

    Koliko novca je potrebno mjesečno?

    Za studenta koji živi kao podstanar prosječni mjesečni izdaci izgledaju ovako:

    kirija: od 400 do 600 KM
    režijski troškovi: 50–150 KM
    telefon i internet: 30–50 KM
    hrana: 250–400 KM
    prevoz i ostali izdaci: 50–150 KM

    Kada se sve sabere, ukupni troškovi života kreću se od približno 800 do čak 1.300 KM mjesečno, u zavisnosti od načina života i vrste smještaja.

    Takva računica pokazuje da studiranje u privatnom smještaju može koštati više od minimalne plate u Republici Srpskoj, što za veliki broj porodica predstavlja ozbiljan finansijski teret.

    Ipak, bez obzira na visoke troškove, mnogi studenti smatraju da su godine provedene na fakultetu neprocjenjivo iskustvo. Za jedne će Banjaluka biti mjesto gdje će steći diplomu, a za druge grad u kojem će napraviti prve korake ka samostalnom životu.

  • Intenzivan udar ruske vojske na ciljeve u Ukrajini

    Intenzivan udar ruske vojske na ciljeve u Ukrajini

    Ruska vojska izvela je tokom noći intenzivan napad visoko preciznim dalekometnim oružjem kopnenog, vazdušnog i morskog baziranja na vojne telekomunikacione centre u Ukrajini, saopštilo je rusko Ministarstvo odbrane.

    Udari su izvedeni na aerodrome, pogone vojne industrije Ukrajine, vojne logističke centre u Kijevu, Lavovu i Ivano-Frankovskoj oblasti.

    Takođe su uništeni objekti za proizvodnju raketa i dronova u Žitomirskoj, Rovnenskoj, Vinickoj i Dnjepropetrovskoj oblasti Ukrajine.

    Pored toga, uništen je brod za prevoz suvog tereta u luci “Јužni” i još dva istočno i južno od Odese. Brodovi su prebacivali oružje i opremu.

  • Sve više radnika bira slobodne dane umjesto veće plate

    Sve više radnika bira slobodne dane umjesto veće plate

    Sve veći broj zaposlenih u Bosni i Hercegovini spreman je da dio očekivanog povećanja plate zamijeni dodatnim slobodnim danima, pokazuje najnovije istraživanje koje je sprovela Alma Career grupacija. Ovaj trend, tvrde poslodavci, sve više utiče i na način na koji kompanije kreiraju uslove rada.

    Potpredsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske Saša Trivić kaže za BL portal da slobodno vrijeme postaje jedna od najvažnijih pogodnosti koje radnici uzimaju u obzir prilikom izbora ili promjene zaposlenja.

    „Ne postoji jedinstveno pravilo jer svaki radnik ima drugačije prioritete. Nekome je važnija veća plata, dok drugi više cijene mogućnost da imaju duži godišnji odmor ili dodatne slobodne dane. Posebno kod radnika koji su plaćeni po dnevnici postoji prostor da se kroz slobodne dane pronađe rješenje koje njima više odgovara. Jasno je da je sve više onih kojima je vrijeme postalo vrijednije od dodatnog novca“, istakao je Trivić.

    Prema njegovim riječima, upravo zbog promijenjenih očekivanja zaposlenih brojni poslodavci odlučuju da, uz rast primanja, postepeno povećavaju i broj dana godišnjeg odmora.

    „U našim kompanijama osnovni godišnji odmor traje 23 dana, dok zaposleni sa dužim radnim stažom imaju 25 ili čak 30 dana. Svaka firma odlučuje u skladu sa svojim mogućnostima, ali mnogi su već krenuli tim putem. I mi smo procijenili da je korisnije zaposlenima omogućiti dodatni slobodan dan nego sav raspoloživ novac usmjeriti isključivo na povećanje plata, pa se te dvije mjere sprovode istovremeno“, rekao je Trivić.

    On smatra da poslodavci više nemaju mnogo prostora za odlaganje ovakvih promjena, jer ih tržište rada primorava da ponude bolje uslove ukoliko žele da zadrže kvalitetne radnike.

    „Povećanje broja dana odmora danas je gotovo neizbježno. Naravno da svaka takva odluka nosi dodatne troškove, ali kompanije povećavaju onoliko koliko mogu. Mi smo posljednjih godina svake godine dodavali po jedan dan godišnjeg odmora, uz rast plata. Često smo birali da povećanje zarade bude nešto manje, a da zaposleni dobiju još jedan slobodan dan. To jeste finansijsko opterećenje, ali vjerujem da dugoročno donosi zadovoljstvo radnika i bolje rezultate“, naglasio je Trivić.

    Podaci istraživanja pokazuju da zaposleni u BiH trenutno u prosjeku koriste 21,6 dana godišnjeg odmora, dok bi idealnim smatrali gotovo 30 dana, odnosno prosječno 29,6 dana.

    Istovremeno, čak 58 odsto ispitanika smatra da raspolaže sa premalo slobodnog vremena, dok je svaki četvrti zaposleni spreman da se odrekne dijela buduće povišice plate ukoliko bi zauzvrat dobio više dana odmora. Ovakvi rezultati potvrđuju da ravnoteža između poslovnog i privatnog života postaje jedan od ključnih faktora na savremenom tržištu rada.

  • Fauči se pozvao na Peti amandman, Holi ga zasuo neobičnim pitanjima

    Fauči se pozvao na Peti amandman, Holi ga zasuo neobičnim pitanjima

    Republikanski senator Džoš Holi objavio je snimak sa saslušanja bivšeg američkog zdravstvenog zvaničnika Entonija Faučija, koji prikazuje svu bizarnost saslušanja održanog u američkom Senatu.

    Naime, Fauči se uoči saslušanja, koje su organizovali republikanski senatori, pozvao na Peti amandman Ustava SAD, prema kojem nijedna osoba ne može biti primorana da u bilo kojem krivičnom postupku svjedoči protiv sebe.

    To je iskoristio senator Holi, koji je odlučio da Faučiju postavlja pitanja koja nisu bila povezana sa predmetom saslušanja.

    Međutim, uprkos njegovom trudu, Fauči je na svako pitanje dao isti odgovor.

    – Pa, ništa ne govori o poštenju kao pozivanje na Peti amandman, zar ne, doktore? Hajde da probamo nešto. Koji je danas dan u sedmici? – upitao je Holi.

    Na to mu je Fauči odgovorio:

    – Na savjet advokata, s poštovanjem odbijam da odgovorim na osnovu svojih prava iz Petog amandmana Ustava.

    Ipak, Holi je nastavio sa pitanjima.

    – Koje je boje vaša kravata? Koje je boje tepih ispred vas? – pitao je.

    – Na savjet advokata, s poštovanjem odbijam da odgovorim na osnovu svojih prava iz Petog amandmana Ustava – ponovio je Fauči.

    Nakon toga, Holi je rekao da Fauči ne može da se poziva na Peti amandman.

    – Samo da razjasnimo jednu stvar. Nemate nikakva prava prema Petom amandmanu jer ste pomilovani, što vrlo dobro znate. Kao što je Vrhovni sud jasno utvrdio još prije više od jednog vijeka u predmetu Braun protiv Vokera iz 1896. godine, osoba koja je pomilovana ne može da se poziva na ovu privilegiju. To znate vi, a znaju i vaši advokati koji sada nervozno sjede iza vas. Ovo nije pitanje Ustava. Ovo nije pitanje zakona. Ovo je pitanje prezira. Prezira prema ovom tijelu i prema američkom narodu. Ali mislim da znam zašto to radite. Zato što ne želite da odgovarate na pitanja. Zato što ste radili razne strašne stvari. Zato što ste se obogatili tokom pandemije, zar ne? Obogatili ste se dok su ljudi umirali, stotine hiljada Amerikanaca, na kraju više od milion njih, a vi ste se obogatili. Ne samo to, već ste koristili savezne službenike i novac poreskih obveznika da biste sebi obezbijedili novčane nagrade u ukupnom iznosu većem od milion dolara. Sve ste to radili tokom pandemije, zar ne? – poručio je Holi.

    Fauči je postao zaštitno lice američkog odgovora na pandemiju zahvaljujući čestim obraćanjima javnosti, dok su naučnici pokušavali što brže da dođu do novih saznanja o virusu.

    Fauči i Donald Tramp često su bili u sukobu zbog načina borbe protiv pandemije, uključujući i period kada je Tramp javno promovisao nedovoljno potvrđene metode liječenja.

    Prije nego što je napustio funkciju, bivši predsjednik Džo Bajden izdao je preventivno pomilovanje Faučiju, koji je obavljao dužnost njegovog glavnog medicinskog savjetnika.

  • Šta u slučaju da skener i ručno brojanje pokažu različit rezultat?

    Šta u slučaju da skener i ručno brojanje pokažu različit rezultat?

    Iako je do opštih izbora ostalo još nešto malo više od dva mjeseca, javnost, birači, ali i kandidati, imaju brojne nedoumice. Jedna od njih je i šta u slučaju da se ne poklapaju rezultati elektronskog i ručnog brojanja glasova.

    “U slučaju da se ne poklapaju rezultati elektronskog i ručnog brojanja glasova CIK će donositi posebne odluke, vjerovatno ponovno brojanje glasačkih listića, ali u Glavnom centru za brojanje glasova”, rekli su nam u Centralnoj izbornoj komisiji Bosne i Hercegovine.

    Međutim, odgovor na pitanje šta u slučaju da se i kod ponovljenog brojanja glasova utvrde odstupanja, u CIK-u su nam rekli da će i u tom slučaju donositi odluku, ali nisu precizirali koju, odnosno da li će se izbori poništavati ili će ipak kao relevantni biti uzeti rezultati ručnog brojanja.

    Logično bi bilo poništavanje izbora

    Prema nezvaničnim informacijama, logično bi bilo da se u tom slučaju izbori ponište i održe novi, ali se očekuje da tih slučajeva ne bude s obzirom na to da će se na izborima prilikom skeniranja glasačkog listića svaki taj listić i uslikati, i biće vrlo lako utvrditi da li je neko namjerno “uništavao” listiće.

    I Izborni zakon Bosne i Hercegovine u tom slučaju je nedorečen, kao i sam CIK. Recimo, u Izbornom zakonu BiH nigdje eksplicitno ne piše šta u slučaju da se ne poklapaju rezultati elektronskog brojanja i ručnog brojanja glasova koje će i dalje biti obavezno.

    “Ukoliko se ustanovi da postoji neslaganje između rezultata ručnog i elektronskog prebrojavanja, Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine izvršiće ponovljeno ručno brojanje i ponovljeno elektronsko brojanje u Glavnom centru za brojanje i utvrđuje rezultat glasanja na biračkom mjestu”, piše u članu 5.29, stav 4, Izbornog zakona Bosne i Hercegovine.

    Kada je riječ o poništavanju izbora u izbornoj jedinici ili na nekom biračkom mjestu, Centralna izborna komisija BiH ima tu mogućnost, ali nigdje nije eksplicitno navedeno da je to moguće uraditi u slučaju nepoklapanja rezultata.

    “Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine će poništiti izbore u izbornoj jedinici ili na nekom biračkom mjestu ukoliko ustanovi da je za vrijeme glasanja, ručnog brojanja i/ili elektronskog brojanja glasačkih listića došlo do nepravilnosti koje mogu uticati na raspodjelu mandata ili na konačno pozicioniranje kandidata na kandidatskoj listi ili koje na drugi način mogu uticati na rezultate izbora”, piše u članu 2.10 Izbornog zakona Bosne i Hercegovine.

    CIK treba da izradi dodatne pravilnike

    Prema nezvaničnim informacijama, može se očekivati da Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine uskoro izađe sa konkretnim informacijama i pravilnicima šta u slučaju nepoklapanja izbora ili u slučajevima kada zakaže izborna tehnologija. I ta mogućnost je data Centralnoj izbornoj komisiji Bosne i Hercegovine.

    “Centralna izborna komisija BiH donosi propise za ručno i elektronsko brojanje glasova i utvrđivanje rezultata glasanja u Glavnom centru za brojanje, uključujući i slučajeve kada se izborni rezultati ne mogu utvrditi na određenom biračkom mjestu zbog neispravnosti izborne tehnologije. Rezultati glasanja u Glavnom centru za brojanje biće javno izloženi u Centru za brojanje kako bi javnost mogla imati uvida u njih, a kopije rezultata glasanja biće uručene akreditovanim posmatračima rada Glavnog centra za brojanje na njihov zahtjev”, piše u članu 5.22, stav 2, Izbornog zakona Bosne i Hercegovine.

    Dakle, CIK je ostavio i mogućnost da izborna tehnologija zakaže, ali još uvijek nije poznato šta će se dešavati u tom slučaju, a pretpostavka je da će u tom slučaju biti posebna kutija u koju će se ubacivati glasački listići.

    Inače, u BiH će na dan izbora biti instalirano oko 5.300 skenera.

  • Nezaposlenost u Srpskoj u junu smanjena, u FBiH povećana

    Nezaposlenost u Srpskoj u junu smanjena, u FBiH povećana

    Nezaposlenost u Republici Srpskoj smanjila se u junu za 335 lica u odnosu na maj, u Brčko distriktu za 31 osobu, dok se povećala u FBiH za 531 lice, podaci su Agencije za rad i zapošljavanje BiH.

    Na evidencijama zavoda i službi za zapošljavanje u BiH na kraju juna bilo je 305.500 lica i u odnosu na prethodni mjesec broj nezaposlenih osoba veći je za 165, a manji za 11.427 lica u odnosu na isti mjesec 2025. godine.

    Na evidencijama u junu bilo je najviše kvalifikovanih radnika – 96.063 ili 31,44 odsto od ukupnog broja, slijede nekvalifikovane osobe, njih 88.358 ili 28,92 odsto, te lica sa srednjom stručnom spremom 87.817 ili 28,75 odsto.

    Posao je tražilo i 24.411 lica sa visokom stručnom spremom ili 7,99 odsto od ukupnog broja, 4.510 ili 1,48 odsto ih je sa višom stručnom spremom, 3.819 ili 1,25 odsto je sa nižom stručnom spremom, a 522 ili 0,17 odsto su visokokvalifikovani radnici.

    Od ukupnog broja registrovanih nezaposlenih osoba u junu, novoprijavljenih osoba koja traže posao bilo je 13.332.

    U junu je brisano 13.215 lica sa evidencija službi zapošljavanja, od kojih ih je 7.198 zaposleno.

    Istovremeno je za 7.626 osoba prestao radni odnos, dok su poslodavci u ovom periodu prijavili potrebe za zapošljavanjem 3.208 novih radnika.

    Prema podacima Agencije za statistiku BiH, broj zaposlenih u maju u BiH je iznosio 852.563, odnosno za 0,1 odsto više nego u prethodnog mjeseca.

  • BiH na korak od SEPA sistema

    BiH na korak od SEPA sistema

    Novac iz inostranstva uskoro bi mogao stizati brže i uz mnogo manje bankarskih provizija. Posljednja prepreka za ulazak BiH u evropski platni, tzv. SEPA sistem uklonjena je nakon što su u oba entiteta usvojeni neophodni finansijski zakoni.

    Sada je na potezu Centralna banka BiH, koja treba da podnese aplikaciju, odnosno zahtjev za članstvo. Dokument je kažu i završnoj fazi. Nakon objave u Službenom glasniku, aplikacija će biti proslijeđena Evropskom platnom savjetu. Optimistično, prijem za članstvo očekuju već u novembru.

    “Optimistični scenario i najranije mogući je novembarr ove godine za prijem BiH u SEPA području. Nakon toga slijedi prijem jedne po jedne banke i to je moguće najranije od maja naredne godine. Između prijema do toga da jedna po jedna banka ispuni sve uslove prijema je šest mjeseci, znači maj naredne godine je prvi termin kada možemo očekivati da krenu prve transakcije u SEPA području iz BiH”, objasnio je rukovodilac Službe za informatičku podršku Odjeljenja za platne sisteme CBBiH Saša Lemez.

    Pristup SEPA sistemu značio bi da će međunarodne uplate u evrima funkcionisati identično kao domaće. Građani bi za prijem novca iz inostranstva plaćali manje naknade, novac bi stizao brže. Koristi bi imali i privrednici koji posluju sa evropskim partnerima. Posebno bi to značilo dijaspori koja svake godine u BiH šalje milijarde maraka.

    “Ukoliko uplatite ovog trenutka preko određenih aplikacija na vašem telefonu ili računaru, onaj kome šalje će imati trenutno taj novac na svom računu. To opet za privredne subjekte znači ukoliko očekujete novac,jer imate vi neka druga plaćanja, izvezli ste robu, očekujete uplatu. Imate potrebu da taj novac upotrijebite -za privredu i za njenu likvidnost, taj ulazak će jako značiti”, istakao je izvršni direktor Udruženja ekonomista Republike Srpske ,,SWOT” Saša Grabovac.

    Sve banke imaju mogućnost da učestvuju u SEPA sistemu. Iz informacija kojima raspolažu u Udruženju banaka BiH kažu da će banke vrlo rado uzeti učešće. Nakon što BiH dobije odobrenje, slijedi infrastrukturna priprema svake pojedinačne banke.

    “Na strani klijenta kompleksnost danas znači vrijeme izvršenja transakcija, dakle međunarodne transakcije se izvršavaju u roku dva, tri, pet dana i više dana . U SEPA sistemu koji će biti značajno jednostavniji to će biti od nekoliko minuta do jednog dana. Ta jednostavnost i brzina izvršenja transakcija očekivano će donijeti povećan obim transakcija . A samim tim i nešto niže troškove na strani klijenta i pojedinačnih transakcija”, kazao je zamjenik direktora Udruženja banaka BiH Milan Kajtez.

    BiH više od 80 odsto svoje spoljnotrgovinske razmjene vrši sa zemljama koje su već u SEPA sistemu. Dijaspora koja doznakama generiše prihode od tri milijarde KM godišnje, živi u zemljama koje su dio SEPA sistema. Zato se očekuje da će pristupanje donijeti jednostavniji i jeftiniji platni promet, kako građanima koji primaju novac iz inostranstva, tako i domaćim kompanijama koje posluju sa evropskim tržištem.

  • Trgovina ljudima u BiH nije nestala: Danas su mete djeca, migranti i najranjivije porodice

    Trgovina ljudima u BiH nije nestala: Danas su mete djeca, migranti i najranjivije porodice

    Iako su zatvaranjem noćnih barova i suzbijanjem organizovane prostitucije prije više od dvije decenije mnogi vjerovali da je trgovina ljudima u Bosni i Hercegovini prošlost, ovaj oblik kriminala nije nestao. Naprotiv, promijenio je svoje lice i danas pogađa neke druge, jednako ranjive kategorije stanovništva.

    Dok su nekada glavne žrtve bile žene iz istočnoevropskih zemalja primoravane na prostituciju, danas među najugroženijima prednjače migranti iz azijskih država, ali i državljani BiH, naročito pripadnici romske zajednice. Posebno su izloženi riziku žene i djeca.

    Savremeni oblici trgovine ljudima više nisu vezani isključivo za seksualnu eksploataciju. Žrtve se danas iskorištavaju za prisilni rad, prosjačenje, ugovorene maloljetničke brakove, izvršavanje krivičnih djela, kućno ropstvo, dok seksualna eksploatacija i dalje ostaje prisutna.

    Na ozbiljnost problema upozorili su i Ambasada SAD u BiH i Institucija ombudsmana za ljudska prava BiH.

    BiH i dalje ispod međunarodnih standarda

    Bosna i Hercegovina godinama se nalazi u drugoj kategoriji izvještaja američkog Stejt departmenta o borbi protiv trgovine ljudima, što znači da ne ispunjava u potpunosti minimalne standarde u ovoj oblasti, iako ulaže određene napore. Stručnjaci upozoravaju da postoji opasnost da zemlja bude svrstana u najnižu kategoriju ukoliko se stanje ne popravi.

    U izvještaju Ambasade SAD za 2025. godinu navodi se da su usvojene strategije i akcioni planovi, ali da ključni problemi ostaju neriješeni.

    Među najugroženijima izdvajaju se migranti, tražioci azila, izbjeglice i pripadnici romske zajednice.

    Prema izvještaju, romska djeca najčešće postaju žrtve prisilnog prosjačenja, kriminalne eksploatacije, seksualnog iskorištavanja i prisilnih brakova, pri čemu se dio slučajeva uopšte ne prepoznaje kao trgovina ljudima.

    Problem dodatno komplikuje činjenica da pojedini službenici ovakve slučajeve pogrešno tumače kao dio tradicionalnih običaja, umjesto kao teško krivično djelo.

    Djevojčica koju je prodavala rođena majka

    Koliko brutalni mogu biti ovi slučajevi pokazuje iskustvo Sigurne kuće Fondacije „Lara“ u Bijeljini.

    Psihologinja Grozdana Krstić govori o djevojčici koju je, kako navodi, više puta prodala njena rođena majka.

    Prema njenim riječima, djevojčica je najprije prodata u BiH, zatim u Njemačku, a potom i u Francusku. Iz Francuske je uspjela sama pobjeći, vratiti se u BiH i obratiti se Centru za socijalni rad.

    U tom trenutku još nije bila punoljetna.

    Protiv odgovornih je podignuta optužnica, ali ishod postupka još nije poznat.

    Malo presuda za trgovce ljudima

    Podaci iz američkog izvještaja pokazuju da u Republici Srpskoj od 2022. do kraja 2024. godine nije donesena nijedna osuđujuća presuda za trgovinu ljudima.

    Posebno je kritikovana odluka Vrhovnog suda Republike Srpske u jednom predmetu prisilnog prosjačenja djece, gdje je ponašanje optuženih obrazloženo tradicionalnim običajima.

    Stručnjaci upozoravaju da se ovakvim pristupom ozbiljna krivična djela često prekvalifikuju u blaža, poput zanemarivanja djeteta ili navođenja na prostituciju, što značajno umanjuje odgovornost počinilaca.

    Na takvu praksu ukazao je i Ombudsman BiH u posebnom izvještaju o maloljetničkim brakovima.

    Institucije navode i da istražni organi često nemaju dovoljno resursa, stručnog znanja i posebnih istražnih metoda za dokazivanje ovih krivičnih djela.

    Prisilni brakovi i prosjačenje

    Prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske, tokom prošle godine podnesene su tri krivične prijave za trgovinu ljudima i trgovinu djecom.

    Istovremeno je evidentirano 45 prijava za srodna krivična djela, među kojima su navođenje na prostituciju, zanemarivanje i zlostavljanje djece, vanbračna zajednica sa djetetom, dok je najveći broj prijava podnesen zbog iskorištavanja djece za pornografiju.

    Republički koordinator za borbu protiv trgovine ljudima Niko Gligić ističe da su romska djeca posebno izložena riziku od radne eksploatacije, prosjačenja i prisilnih brakova.

    Dodaje da mnogi slučajevi ostaju neprijavljeni ili neprepoznati upravo zbog stereotipa da su prosjačenje ili dječji brakovi dio romske tradicije.

    Zbog toga Akcioni plan Republike Srpske za period 2023–2027. predviđa dodatnu edukaciju policije, centara za socijalni rad i drugih institucija kako bi lakše prepoznali ovakve slučajeve.

    Potresna svjedočenja

    Romska aktivistkinja Indira Bajramović ranije je upozoravala na slučajeve u kojima su djevojčice prodavane za nekoliko hiljada maraka, ali i na primjere gdje su roditelji djecu davali u brak za simbolične protivusluge, poput jedne ovce ili litra rakije.

    Iako takvi primjeri izazivaju veliku pažnju javnosti, stručnjaci upozoravaju da problem nije ograničen samo na jednu etničku zajednicu.

    Grozdana Krstić naglašava da su u Sigurnoj kući pomagali i djeci koja nisu romske nacionalnosti, a koju su roditelji tjerali na prosjačenje ili prodavali.

    Kako ističe, zajednički imenitelj svih slučajeva nisu nacionalnost ili kultura, već siromaštvo, socijalna isključenost i izostanak institucionalne zaštite.

    Obrazovanje kao najbolja zaštita

    Jedan od ključnih faktora koji može spriječiti trgovinu djecom jeste redovno školovanje.

    Prema riječima Grozdane Krstić, škola djeci pruža sigurnije okruženje, omogućava da ih stručnjaci na vrijeme prepoznaju kao žrtve zanemarivanja ili nasilja i otvara im mogućnost drugačijeg života.

    Navodi primjer djevojčice koja je prije dolaska u Sigurnu kuću živjela na ulici i gotovo odustala od školovanja, a danas je uspješna učenica zahvaljujući kontinuiranoj podršci.

    Predrasude otežavaju borbu

    Izvršni direktor Centra za integrativnu inkluziju Roma i Romkinja Dragan Joković smatra da dodatni problem predstavljaju predrasude koje postoje čak i u pojedinim institucijama.

    Prema njegovim riječima, kada se prijavi slučaj ugovorenog dječjeg braka, često se može čuti da je riječ o „romskom običaju“, iako zakon takvu kategoriju ne poznaje.

    On navodi da su od 2017. do kraja 2022. godine prijavljena 24 slučaja ilegalnih maloljetničkih brakova u Bijeljini, ali da je spriječen samo jedan, dok roditelji koji su učestvovali u prodaji djece uglavnom nisu procesuirani.

    Istovremeno upozorava da zbog pojedinačnih slučajeva ne treba stigmatizovati cijelu romsku zajednicu, jer većina njenih pripadnika vodi normalan porodični život i poštuje zakone.

    Djeca na ulici najčešće postaju žrtve

    Joković ističe da je prisilno prosjačenje najrasprostranjeniji oblik iskorištavanja djece.

    Građani često daju novac djeci na ulici misleći da im pomažu, ali u velikom broju slučajeva novac završava kod odraslih koji ih eksploatišu.

    Psihologinja Grozdana Krstić objašnjava da djeca koja odrastaju u takvim okolnostima često razviju osjećaj krivice i brane roditelje uprkos zlostavljanju koje trpe.

    Sagovornici se slažu da najveću odgovornost imaju institucije koje bi morale pravovremeno prepoznati djecu u riziku i zaštititi ih prije nego što postanu žrtve trgovine ljudima, prisilnih brakova, seksualne ili radne eksploatacije.

    Njihova poruka je jasna – trgovina ljudima nije pitanje tradicije niti folklora, već jedno od najtežih krivičnih djela i ozbiljno kršenje osnovnih prava djeteta.

  • Crvene zastavice na više crnogorskih plaža

    Crvene zastavice na više crnogorskih plaža

    Na barskoj plaži Žukotrlica u Šušanju uvedena je zabrana kupanja na mjestima “Žukotrlica 02” i “Žukotrlica 03” nakon što su analize pokazale loš kvalitet morske vode.

    Crvene zastavice postavljene su i na kupalištima “Slovenska plaža 01” i “Pržno” u Budvi.

    Do problema je došlo nakon što je primjećeno izlivanje otpadnih voda u more kod Šušanjske plaže, uz pojavu mutne vode i neprijatan miris, javlja Informer.

    Nadležne službe su obaviještene, a na mjestima gdje je voda nebezbjedna za kupanje ostaje zabrana dok se ne utvrdi poboljšanje kvaliteta.

    Izlivanje kanalizacije u more

    Mediji su i ranije izvještavali da je kupače na Šušanjskoj plaži u Baru ove sedmice neprijatno iznenadilo izlivanje kanalizacije u more na najmanje dva mjesta.

    Nakon niza neprijatnih situacija, uslijedila je i reakcija roditelja djece koja ljetuju u Crnoj Gori.

    Tamošnje ambulante su pune mališana koji imaju iste simptome, a to su dijareja, povraćanje, malaksalost i temperatura, dok pedijatri upozoravaju da su glavni uzrok bakterije u plićaku koje se javljaju, između ostalog, kao posljedica izlivanja kanalizacije u more.

     

     

     

  • CIA i Mosad na nogama zbog Modžtabe Hamneija

    CIA i Mosad na nogama zbog Modžtabe Hamneija

    Američka CIA i izraelski Mosad pokušavaju da utvrde gdje se nalazi Modžtaba Hamnei i da li je živ, tvrdi londonski “Times”, pozivajući se na više obavještajnih izvora.

    Prema njihovim navodima, cilj nije njegova eliminacija, već prikupljanje pouzdanih informacija o njegovom stanju i lokaciji.

    Kako je navelo nekoliko obavještajnih izvora za “Times”, bezbjednosne službe koriste samo agente na terenu, jer Hamnei nije koristio elektroniku – telefon ili laptop – od 28. februara, prenosi B92

    Kako navode izvori, on se nalazi u nekom podzemnom skloništu, lice mu je unakaženo ranama koje je zadobio u vazdušnom napadu u kojem mu je poginuo otac i ne usuđuje se da izađe na dnevno svjetlo da ga ne bi uočio američki špijunski satelit, piše “Times”.

    Dok su pratili njegovog oca, Izrael i SAD koristili su sve moguće sajber trikove, uključujući hakovanje saobraćajnih kamera u Teheranu kako bi identifikovali vozila koja koriste tjelohranitelji i saradnici bivšeg vrhovnog vođe.

    Ključna uloga u režimu

    Tehnologija, koju su koordinisali američka Nacionalna bezbjednosna agencija (NSA) i njen izraelski ekvivalent, poznat kao Jedinica 8200, otkrila je gdje će se Ali Hamnei i njegovi visoki vojni i obavještajni zvaničnici nalaziti 28. februara, kada su svi eliminisani.

    Međutim, navodi se, sada je situacija drugačija, jer bez obzira na to da li ima smisla pokušati ubiti novog vrhovnog vođu, kada je jasno da vojska efektivno kontroliše Iran, činjenica ostaje da Modžtaba igra ključnu ulogu u režimu i u odlukama koje se tiču vojne akcije.

    Kako se navodi, ključ za njegovu preciznu lokaciju sada su informacije dobijene iz ljudskih izvora, a ne tehnologija za presretanje i nadzor.

    Navodi se da u obavještajnoj zajednici još uvijek postoje ljudi koji vjeruju da je možda mrtav i da Islamska revolucionarna garda (IRGC) lažira da je živ kako bi legitimisala svoj rat sa SAD.

    Dakle, potreban je dokaz o njegovom postojanju i potvrda gdje se krije, možda u jednom od teheranskih podzemnih tunela ili u vojnom bunkeru koji se nalazi u blizini vjerskog grada Kom, oko 150 kilometara južno od Teherana, piše Digi24 pozivajući se na “Times”.

    Gdje je vrhovni vođa Irana?

    Mosad, sa svojom mrežom agenata unutar Irana, od kojih su mnogi demoralisani i razočarani iranski građani, usmjerava svoje napore na Modžtabino stanje i njegovo boravište.

    Pretpostavlja se da Modžtaba ima druge oblike komunikacije, poput papirnih poruka i da koristi više nivoa kurira za prenošenje poruka.

    Jedan od izvora je rekao da je jedini pravi način da se dođe do Modžtabe da se regrutuje agent koji je sa njim u kontaktu, ali da je to veoma teško jer u Iranu postoji rigorozna provjera svih ljudi bliskih njemu, i vjerovatno samo dva ili tri člana IRGC-a znaju kako da ga kontaktiraju.

    Rekao je i da je jedan od načina da se prate drugi ljudi na osnovu njihovih telefonskih razgovora, ali i nuđenjem novčanih nagrada.

    Šta ako otkriju njegovu lokaciju?

    Bivši potpukovnik Mosada Avner Avraham rekao je i da je problem taj što Modžtaba boravi na različitim lokacijama, a da se ljudi unajmljuju da ga hrane, ali da ne znaju da li je hrana koju daju za pravog Modžtabu ili za nekoga ko liči na njega.

    Bivši visoki zvaničnik američkog Ministarstva odbrane rekao je da je siguran da se Modžtaba mnogo strože pridržava operativnih bezbjednosnih mjera i da će, kao rezultat toga, informacije dobijene iz ljudskih izvora biti važnije u potrazi za njim.

    Navodi se da će, ako Mosad i CIA uspiju da utvrde gdje se Modžtaba nalazi, politički lideri u SAD i Izraelu morati da odluče kako će da djeluju na osnovu te informacije.