VRBAS Media

Autor: INFO

  • Poljaku određen jednomjesečni pritvor zbog vandalizma u Međugorju

    Poljaku određen jednomjesečni pritvor zbog vandalizma u Međugorju

    Poljskom državljaninu Bartlomjeju Krakovjaku, osumnjičenom za skrnavljenje i paljenje vjerskih objekata u Međugorju, određen je jednomjesečni pritvor, saopštio je Sud BiH.

    Pritvor je određen zbog sumnje da je počinio krivična djela oštećenje ili rušenje vjerskih objekata, izazivanje narodnosne, rasne i vjerske mržnje, razdora ili netrpeljivosti, izazivanja opšte opasnosti, te zbog postojanja opasnosti od bjekstva i da bi boravkom na slobodi mogao ponoviti krivično djelo.

    Poljski državljanin uhapšen je u utorak, 28. jula, u mjestu Cerno kod Ljubuškog nakon što je noć prije na području Međugorja oštetio i zapalio više vjerskih objekata.

  • Požar u “Livnici Jelšingrad”, na terenu 9 vatrogasaca i 4 vozila

    Požar u “Livnici Jelšingrad”, na terenu 9 vatrogasaca i 4 vozila

    U praznoj hali u “Livnici Jelšingrad” u Banjaluci izbio je požar, a na terenu je devet vatrogasaca sa četiri vozila, potvrđeno je za “Nezavisne novine”.

    Ovu informaciju za “Nezavisne novine” potvrdio je Miroslav Malinić, komandant Vatrogasne brigade Banjaluka.

    “Intervencija je počela u 4.45 i još uvijek su naši ljudi na terenu. Požar je pod kontrolom. Na terenu je devet ljudi i četiri vozila”, istakao je on za “Nezavisne novine”.

    Očekuje se da će više informacija biti poznato tokom dana.

    Podsjećamo, i u Tesliću vatrogasci su se tokom noći borili sa požarom u fabrici drvenih sortimenata “Elgrad” u Donjem Rankoviću, a požar je stavljan pod kontrolu.

    Savo Bubić, starješina Teritorijalne vatrogasno-spasilačke jedinice Teslić, izjavio je za RTRS da je požar lokalizovan i da je u toku njegovo potpuno gašenje.

    “U vatri je uništena velika količina drvnih sortimenata, kao i gotovih i polugotovih proizvoda. U gašenju je učestvovalo više od 60 vatrogasaca sa oko 25 vozila, uz pomoć ekipa iz više lokalnih zajednica”, naglasio je Bubić.

    Dule Borić, načelnik Civilne zaštite u Tesliću, rekao je da je tokom vatrene stihije u potpunosti izgorjela glavna hala sa generatorima, fotonaponskim pločama i kubici drvnih sortimenata, te da je šteta ogromna, prenosi Srna.

    Na gašenju požara su, osim iz Teslića, bili angažovani vatrogasci iz Doboja, Tešnja, Maglaja, Žepča, Prnjavora, Kotor Varoša, Stanara, Jelaha, kao i iz Dobrovoljnog vatrogasnog društva iz Očauša.

    Iz dobojske Teritorijalne vatrogasno–spasilačke jedinice rečeno je da su kao ispomoć intervenisali juče od 18.00 časova do jutros u 4.00 časa, i da je šteta na fabrici totalna.

    Iz Policijske uprave Doboj ranije je rečeno da je požar prijavljen Policijskoj stanici Teslić juče u 16.30 časova.

  • Mileševićeva nakon vandalizma na Zvorničkoj tvrđavi: Provokacije ne smiju vratiti društvo u prošlost

    Mileševićeva nakon vandalizma na Zvorničkoj tvrđavi: Provokacije ne smiju vratiti društvo u prošlost

    Godinama ulažemo napore da gradimo povjerenje među ljudima i podjednako brinemo o kulturnom nasljeđu svih naroda, ali posljednji događaji pokazuju da pojedinci pokušavaju da naruše takvu atmosferu. Najnoviji primjer, prema ocjeni Republičkog zavoda za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa, jeste skrnavljenje Zvorničke tvrđave, jednog od najznačajnijih srednjovjekovnih utvrđenja u BiH.

    Na zidinama tvrđave Đurđev grad iscrtani su grafiti sa ratnim obilježjima i uvredljivim porukama, a policija je identifikovala dvije osobe iz Francuske koje se dovode u vezu sa ovim incidentom. Iz Zavoda poručuju da će oštećenja biti sanirana u saradnji sa Gradskom upravom Zvornik, uz primjenu svih konzervatorskih mjera kako bi se spriječila dodatna degradacija spomenika.

    Direktorica Zavoda Jasna Milešević upozorila je da je riječ o ozbiljnoj provokaciji koja može dodatno pogoršati međunacionalne odnose.

    Ona ističe da posljednjih godina primjećuje zabrinjavajući porast incidenata motivisanih nacionalnom netrpeljivošću, od sukoba među mladima na sportskim terenima do napada na kulturno-istorijske spomenike.

    Mileševićeva naglašava da Zavod kojem rukovodi jednako štiti kulturna dobra svih konstitutivnih naroda, podsjećajući da je ova ustanova u više navrata učestvovala u obnovi objekata od značaja za različite vjerske i nacionalne zajednice.

    Kao primjer navodi obnovu Sahat-kule u Banjaluci, za koju je Zavod izradio kompletnu projektnu dokumentaciju vrijednu oko 100.000 KM, kao i stručni nadzor i učešće u obnovi kuće Zehre Bajraktarević, u kojoj danas djeluje Muftijstvo.

    – Nisam vidjela niti jedan napis o tome, niti je neko pohvalio taj naš čin. Učestvovali smo i pružili stručnu pomoć i nadzor za vjerske objekte Islamske zajednice kako bi se svi osjećali dobrodošlo i znali da je ovo i njihov grad. U Srpskoj nemamo nacionalnu netrpeljivost niti dijelimo poslove u struci po nacionalnom ključu. Ne znam da je iko u Republici Srpskoj ikada napadnut niti da smo skrnavili nečije spomenike – rekla je Mileševićeva za „Glas Srpske“.

    Dodala je da građani ne bi trebalo da podliježu provokacijama pojedinaca koji, kako kaže, žele da društvo vraćaju unazad, ocijenivši da je ovakva atmosfera posljedica snažne nacionalne retorike koja dolazi iz političkog Sarajeva.

    Govoreći o sanaciji oštećenja na tvrđavi, objasnila je da je prvi korak da Gradska uprava Zvornik uputi zvaničan zahtjev Republičkom zavodu, nakon čega će biti propisane mjere zaštite i način uklanjanja grafita.

    – Gradska uprava ima pravo angažovati specijalizovanu firmu za uklanjanje spornih grafita, ali isključivo uz preporuke i propisane mjere Zavoda, koji definiše i koje se hemikalije smiju koristiti kako ne bi došlo do erozije i dodatnog oštećenja samog objekta – navela je Mileševićeva.

    Ukoliko stručnjaci utvrde da je oštećen i kamen, restauratori Zavoda će procijeniti obim štete i odrediti način sanacije.

    Direktorica Zavoda naglasila je da je riječ o ozbiljnom napadu na kulturno dobro, podsjećajući da važeći propisi predviđaju i prekršajnu i krivičnu odgovornost.

    – Prema Zakonu o zaštiti kulturnih dobara predviđena je prekršajna kazna, odnosno novčana kazna u zavisnosti od visine pričinjene štete. Takođe, prema Krivičnom zakoniku Republike Srpske propisana je kazna od jedne do tri godine za lica koja trajno ili privremeno urušavaju spomenike, koriste nedozvoljene simbole ili vrše intervencije bez saglasnosti Zavoda – naglasila je Mileševićeva.

    Član Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika iz Republike Srpske Anđelina Ošap Gaćanović podsjetila je da Zvornička tvrđava od 2005. godine ima status nacionalnog spomenika Bosne i Hercegovine.

    Ona očekuje da će nadležni organi, nakon utvrđivanja svih okolnosti, ispitati motive i eventualnu odgovornost osoba koje su oštetile ovo kulturno dobro.

    – U skladu sa zakonom vjerovatno će biti moguće utvrditi i potencijalnu krivičnu odgovornost osoba koje su na ovaj način oštetile kulturno istorijsko dobro od izuzetnog značaja – kazala je „Glasu“ Ošap Gaćanović.

    Dodala je da Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika nema izvršna ovlašćenja kada je riječ o zaštiti spomenika na terenu, već su za sprovođenje konkretnih mjera nadležni entiteti.

    Prema informacijama Policijske uprave Zvornik, prijavljeno je da su na zidinama tvrđave iscrtani simboli ratne zastave BiH iz perioda 1992–1998. godine, kao i natpisi „ACAB“, „Anti Srbi“ i „Horde zla“. U okviru istrage identifikovana su lica čiji su inicijali A.S. i M.S., oba iz Francuske, koja se dovode u vezu sa ovim slučajem. Pojedini mediji navode da je riječ o Bošnjacima porijeklom iz Zvornika koji danas žive u Francuskoj.

    Gradonačelnik Zvornika Bojan Ivanović ocijenio je da je incident uznemirio građane i narušio atmosferu po kojoj je ovaj grad bio prepoznatljiv.

    – Događaj je podigao tenzije, ali to nama u ovom trenutku ne treba. Kada su u pitanju povratak i suživot, Zvornik je bio primjer svima, ali ovakvi ekscesi uvijek izazivaju velike tenzije. Pozivam sve građane Zvornika da ne nasjedaju ni na kakve provokacije – naglasio je Ivanović.

     

    (Glas Srpske)

  • Saobraćaj otežan u centru grada zbog radova na vodovodnoj mreži

    Saobraćaj otežan u centru grada zbog radova na vodovodnoj mreži

    Radovi na obnovi vodovodne mreže u Ulici kralja Petra I Karađorđevića u Banjaluci ušli su u šesti dan, a zbog izvođenja radova saobraćaj kroz jednu od najprometnijih gradskih saobraćajnica odvija se otežano.

    Na dionici između Ulice Vuka Karadžića i Ulice bana dr Todora Lazarevića angažovane su građevinske mašine i radnici izvođača, dok je jedna kolovozna traka privremeno zatvorena. Zbog toga se vozila kreću usporeno, posebno u periodima pojačanog saobraćaja.

    Kako su za BL portal rekli radnici na terenu, u toku je zamjena dotrajalih vodovodnih cijevi, a planirano je da posao bude završen do 30. avgusta. Izvođač radova je banjalučka kompanija “MKR Kremenović”.

    Iz gradskog Odjeljenja za saobraćaj i puteve navode da će privremena izmjena režima odvijanja saobraćaja biti na snazi do 15. avgusta. Tokom tog perioda, na pomenutoj dionici zauzimaće se jedna strana kolovoza radi izvođenja radova na izgradnji hidrotehničke infrastrukture.

  • Macut: Očuvati ugrožene srpske svetinje na Kosovu i Metohiji

    Macut: Očuvati ugrožene srpske svetinje na Kosovu i Metohiji

    U Narodnom muzeju u Vranju večeras je otvorena izložba posvećena srpskim kulturnim dobrima sa Liste svjetske baštine u opasnosti – manastirima Dečani, Gračanica i Pećka patrijaršija, kao i Crkvi Bogorodice Ljeviške u Prizrenu.

    Izložbu “Srpski srednjovekovni spomenici u opasnosti” otvorio je premijer Srbije Đuro Macut, koji je poručio da ove svetinje nisu samo remek-djela srednjovjekovne arhitekture i umjetnosti, već i vjekovno svjedočanstvo o identitetu, vjeri, kulturi i istorijskom trajanju srpskog naroda na Kosovu i Metohiji.

    Istovremeno su, naglasio je, i dio evropske i svjetske kulturne baštine i upravo je zato njihovo očuvanje zajednička odgovornost.

    On je podsjetio da je ova izložba prvi put predstavljena u sjedištu Uneska, povodom 20 godina od upisa manastira Visoki Dečani na Listu svjetske baštine.

    Macut je istakao da je autorski tim kroz spoj umjetnosti i savremenih digitalnih tehnologija uspio da posjetiocima približi ne samo ljepotu ovih svetinja, već i njihovu ranjivost i potrebu da budu sačuvane.

    Naglasio je da će Vlada Srbije nastaviti da odgovorno ulaže u zaštitu kulturnog nasljeđa, u obnovu muzeja, manastira, crkava i drugih spomenika kulture širom Srbije, kao i da istrajno, u saradnji sa relevantnim međunarodnim institucijama, radi na očuvanju srpskih kulturnih dobara na Kosovu i Metohiji, saopšteno je iz Vlade Srbije.

  • Otvoren amfiteatar kod Pravnog fakulteta

    Otvoren amfiteatar kod Pravnog fakulteta

    U Banjaluci je večeras otvoren novi amfiteatar kod Pravnog fakulteta, novo mjesto okupljanja sa više od 600 sjedećih mjesta.

    Kako je gradonačelnik Draško Stanivuković poručio tom prilikom, Banja Luka je dobila još jedan savremen i funkcionalan javni prostor.

    -Od mjesta koje je bilo specifično sada je potpuno novo. Mjesto je specifično iz dva razloga, prvo jer se nalazi pored prelijepe rijeke Vrbas i pored Univerziteta. Ovo je bilo mjesto gdje niko nije boravio, bio je prostor koji je čekao da se nešto desi. Drugo je jer su pojedini ljudi željeli da uzmu ovo mjesto i da naprave nešto što oni požele. Mi smo na vrijeme, kada je trebalo, počeli da gradimo ovaj amfitetar, odnosno prostor gdje se njeguje nauka i besjedništvo – rekao je gradonačelnik.

    Istakao je kako je uvjeren da je ovaj prostor prepoznat na pravi način.

    -Danas ovdje nemamo samo amfiteatar, imamo amfiteatar – park, što znači da imamo sve sadržaje: biciklističke staze, trim staze, dječiji park, mobilijar. Ovdje će se ptorezati i naša banjalučka riva. Na 15 hiljada kvadratnih metara smo dobili novi prostor, mjesto gdje će naši studenti da imaju najbolja predavanja, gdje će se njegovati nauka, umjetnost i kultura. Hvala Univerzitetu koji je ovo prihvatio. Ovdje ne dostaje još jedna stvar, a to je spomen-obilježje nastradalim sutdentima i profesorima Univerziteta dali svoj život za Republiku Srpsku, njega ćemo postaviti kroz 30-ak dana – istakao je Stanivuković.

    Posebnu atmosferu na otvaranju upriličio je profesor Miloš Kovačević iz Beograda svojom besjednom, a nakon toga i predstava „Puškin. Slučaji“ u produkciji Ruskog teatra Beograd.

    U pitanju je predstava koja publici donosi savremenu scensku interpretaciju odabranih djela Aleksandra Puškina kroz moderan pozorišni izraz i glumačku igru.

    Novi amfiteatar predstavlja prostor namijenjen studentima, profesorima, mladima, porodicama, ali i svima koji žele da vrijeme provode na otvorenom u prijatnom i uređenom ambijentu.

    Amfiteatar kod Pravnog fakulteta tako već od danas postaje prostor namijenjen različitim manifestacijama, koncertima, promocijama, javnim predavanjima i drugim sadržajima koji bi trebali dodatno da ožive ovaj dio grada.

  • Projekat cesta Gradiška – auto-put Zagreb – Beograd gotova u septembru?

    Projekat cesta Gradiška – auto-put Zagreb – Beograd gotova u septembru?

    Ako je vjerovati “Hrvatskim cestama”, u septembru će biti završen projekat koji traje više od 20 godina, povezivanje Banjaluke sa Zagrebom preko mosta na Savi kod Gradiške i brzom cestom do auto-puta Zagreb – Beograd.

    Naime, kako nam je juče potvrđeno iz ove kompanije, treća faza brze ceste, koja vodi od petlje kod Novog Varoša do auto-puta, trebalo bi da bude završena u septembru.

    “Radovi se privode kraju u skladu s dinamičkim planom te se očekuje da će isti biti završeni u septembru ove godine”, navedeno nam je iz HC-a.

    Iako završetak radova ne znači i otvaranje, što pokazuje primjer ranijih dionica koje su otvarane na ovom području, ovo bi ipak bio značajan događaj koji bi priveo kraju jedan veliki projekat.

    Projekat u više faza
    Podsjećanja radi, projekat izvodi banjalučka firma “Integral inženjering”, a ista firma je izgradila prvi dio brze ceste, kao i most na Savi kod Gradiške. Zbog teškog i zahtjevnog terena prvi dio ceste je zahtijevao velike napore da se završi. Na primjer, jedan nadvožnjak na toj dionici duži je i od mosta na Savi, koji je sam predstavljao veliki građevinski izazov.

    Inače, most na Savi, koji povezuje BiH i Hrvatsku, koštao je 19 miliona evra i platile su ga Hrvatska i BiH, odnosno Republika Srpska, popola. Radovi na ovom objektu počeli su u oktobru 2019, a završeni u junu 2022.

    Prvi dio brze ceste od mosta do Novog Varoša dug je četiri kilometara, a cijena iznosi oko 40 miliona evra. Radovi su počeli u februaru 2022, a cesta je čekala otvaranje graničnog prelaza koji je, nakon mnogo zavrzlama i opstrukcija, otvoren u maju ove godine.

    Cijena radova na posljednjoj dionici iznosi oko 14 miliona evra, a prvobitno je bilo planirano da cesta bude završena u junu ove godine, ali je zbog izazova na terenu rok pomjeren za novembar.

    Ako cesta zaista bude otvorena u septembru, to će predstavljati kraj posla dugog dvije decenije, otkad su vlade u Banjaluci i Zagrebu dogovorile izgradnju mosta i brze ceste.

    Obostrani interes
    RS je imala interes da Banjaluku poveže sa Zagrebom i Beogradom mnogo lakšom i bržom vezom od postojeće stare ceste i neadekvatnog graničnog prelaza. Most kod tog prelaza zatvoren je nakon obrušavanja u maju, a zanimljivo je da novi granični prelaz ne bi mogao ni biti otvoren da nije došlo do ove havarije. Naime, formalno gledano, novi prelaz još nije otvoren, već se pravno vodi kao stari prelaz privremeno izmješten na novu lokaciju.

    Ni otvaranje mosta nije prošlo bez međudržavnih komplikacija, ali i unutardržavnih svađa u BiH između Banjaluke i Sarajeva. Cijeli problem mogao je biti riješen tek kada su u paketu dogovoreni svi prelazi i sve lokacije između BiH i Hrvatske za koji su pojedini dijelovi BiH imali interes. Tako je tek nedavno potpisan novi međudržavni ugovor o granicama između BiH i Hrvatske u kojem su sva ta pitanja definisana.

    Prema prethodnom ugovoru iz 2013, samo su Bijača i Gradiška imale najviše standarde inspekcijskog nadzora, što je privrednicima otežavalo prevoz određenih vrsta robe preko granice. Novim ugovorom ovaj status dobili su još i prelazi Svilaj, Kamensko i Izačić, čime su zadovoljeni ekonomski interesi svih dijelova BiH.

    Time se praktično pokazalo da je u BiH bez blokada moguće raditi samo ako se napravi sporazum koji zadovoljava sve ekonomske interese različitih dijelova BiH i interesnih grupa.

    Strategija Hrvatske
    Inače, u BiH se malo govori o hrvatskoj strategiji da preko ove saobraćajnice, dolinom Srednje Bosne, poveže sjever Hrvatske s jugom kroz BiH. Cilj je jug Hrvatske najkraćim putem preko Travnika i Banjaluke povezati s centralnom Evropom, što govori i podatak iz strategije “Hrvatskih cesta” za razvoj cestovnih saobraćajnica.

    “Trasa državne ceste D5 nalazi se i na trasi prometnog pravca E661 koji predstavlja jednu od transverzalnih prometnih veza između srednje Evrope i Jadrana. Postojeća trasa državne ceste D5 ima probleme i ograničenja kao gotovo sve trase značajnijih cesta na području Republike Hrvatske. Planirani zahvat značajan je i za prometno povezivanje šireg okruženja, posebno za prostor sjevernog dijela BiH. Upravo iz gorenavedenih razloga u okviru ove studije posmatrana je dionica: čvor Okučani (auto-cesta A3) granica BiH u sklopu brze ceste: Granica Mađarske – Virovitica – Okučani – granica BiH te zahvat na području BiH”, objašnjeno je u ovom dokumentu.

  • NASA šalje italijanskog astronauta u veliku misiju ka Mjesecu

    NASA šalje italijanskog astronauta u veliku misiju ka Mjesecu

    Italijanski astronaut Evropske svemirske agencije (ESA) Luka Parmitano (Luca Parmitano) učestvovaće u misiji Artemis III, ključnom koraku NASA-inog programa za povratak ljudi na Mjesec.

    Misija je zamišljena kao složen testni let, a Parmitano će postati prvi Evropljanin u programu Artemis.

    “Kao Evropljani i kao Italijani želimo da budemo snažni partneri Sjedinjenim Američkim Državama u ovoj trci“, rekao je Parmitano u razgovoru za Euronews.

    Misija Artemis III među najsloženijim u istoriji NASA
    Lansiranje je predviđeno za 2027. godinu. Artemis III će letjelicom Orion u nisku Zemljinu orbitu povesti trojicu NASA-inih astronauta i Parmitana. NASA je misiju opisala kao jedan od najkompleksnijih ljudskih svemirskih letova u novijoj istoriji.

    “Ova misija uopšte nije bila u mojim planovima. Ostao sam bez teksta, što je za mene prilično neobično, i zaista sam zahvalan“, rekao je Parmitano.

    Inače, Parmitano je bio prvi italijanski komandant Međunarodne svemirske stanice (ISS), a u svemiru je proveo više od 366 dana tokom dvije misije, Volare (2013) i Beyond (2019–2020). Bio je i prvi Italijan koji je izveo svemirsku šetnju.

    Tri lansiranja u kratkom razmaku
    NASA je posadu misije Artemis III javno predstavila 9. juna u Svemirskom centru Džonson (Johnson Space Center) u Hjustonu.

    Uprkos uzbuđenju, Parmitano je svjestan izazova koje misija Artemis III nosi.

    “Imamo tri lansiranja koja moraju da se dogode u kratkom razmaku i to sa veoma različitim letjelicama“, objasnio je.

    Intenzivne pripreme za put ka Mjesecu
    Kako bi se pripremili za tako složeno putovanje, Parmitano i njegove tri kolege iz NASA-e, Rendi Bresnik (Randy Bresnik), Frenk Rubio (Frank Rubio) i Andre Daglas (Andre Douglas), prolaze intenzivan program obuke.

    Program obuhvata uvježbavanje ključnih vještina, simulacije i pripremu za moguće scenarije kvarova.

    “Naša obuka je veoma složena, ali i drugačija i raznovrsna”, opisao je Parmitano.

    Iako su odnosi između EU i SAD na Zemlji povremeno napeti, Parmitano kaže da u svemiru to nije slučaj.

    “Mi ne gledamo šta se dešava na političkom nivou, mi smo operativci. Svi osjećamo zajednički cilj, a to je boljitak čovječanstva na Zemlji i našeg života. Ovo je sljedeći korak“, objasnio je, prenosi Index.hr.

  • Hiljade ušle u Seutu, Španija poslala vojsku

    Hiljade ušle u Seutu, Španija poslala vojsku

    Hiljade migranata ušle su iz Maroka u malu špansku teritoriju Seutu, na sjeveru Afrike, a najmanje devet osoba poginulo je tokom pokušaja prelaska granice. Zbog naglog priliva migranata Španija je rasporedila vojsku kako bi ponovo uspostavila kontrolu na granici.

    Snimci i fotografije sa granice prikazuju veliki broj ljudi, uglavnom Marokanaca, kako zaobilaze lukobrane na gradskoj plaži u blizini graničnog prelaza sa Marokom i izlaze na lokalne puteve. Većinu su činili mlađi muškarci, ali među migrantima je bilo i porodica sa ženama i djecom.

    Eskalacija na granici uslijedila je dan nakon naglog porasta broja migranata koji su pokušali da stignu do male španske eksklave, uglavnom plivajući. Za sada nije poznato šta je podstaklo toliko ljudi da istvremeno krenu prema Seuti.

    Španska vlada saopštila je da će poslati Oružane snage kako bi pomogle Civilnoj gardi u Seuti, koju bi španski premijer Pedro Sančez trebalo da posjeti u petak.

    Evo šta treba znati o Seuti.

    Autonomni španski grad na afričkom kontinentu

    Seuta i veća španska teritorija Melilja, udaljena oko 400 kilometara istočno, nalaze se na sjevernoj obali Sredozemnog mora, na samom vrhu afričkog kontinenta. Oba autonomna grada pripadaju Španiji i predstavljaju jedine kopnene granice Evropske unije sa Afrikom.

    Seuta je u španskom posjedu od 1580. godine i u njoj živi mješovito hrišćansko i muslimansko stanovništvo, kao i španski i marokanski državljani i radnici koji svakodnevno prelaze granicu. Oni uglavnom žive u skladnim odnosima.

    Maroko zvanično ne priznaje Seutu i Melilju kao dio španske teritorije i često ih naziva okupiranim područjima.

    Žarište migracionih i diplomatskih sporova Španije i Maroka

    Seuta, grad sa oko 85.000 stanovnika, posljednjih godina bila je jedno od glavnih žarišta diplomatskih kriza između Madrida i Rabata.

    U maju 2021. godine marokanska vlada ublažila je graničnu kontrolu, nakon čega je za samo dva dana u Seutu ušlo oko 8.000 ljudi iz Maroka i zemalja podsaharske Afrike.

    Taj potez je u velikoj mjeri protumačen kao odgovor Maroka na odluku Španije da lideru pokreta za nezavisnost sporne Zapadne Sahare omogući liječenje u jednoj španskoj bolnici.

    Tenzije su ublažene, a kontrola granice ponovo uspostavljena tek nakon što je španski premijer promijenio dugogodišnji stav Španije prema Zapadnoj Sahari i naredne godine se sastao sa marokanskim kraljem Muhamedom Šestim.

    Odredište migranata koji pokušavaju da stignu u Evropu

    Španija je jedna od glavnih ulaznih tačaka u Evropu za migrante koji traže bolje ekonomske uslove ili pokušavaju da pobjegnu od nasilja u svojim zemljama.

    Seuta i njen susjedni grad Melilja snažno su utvrđeni, jer predstavljaju odredište za ljude koji iz Maroka i drugih dijelova Afrike pokušavaju da stignu na teritoriju Španije.

    Mnogi migranti koji stignu u Seutu ili Melilju odmah bivaju vraćeni, dok su drugi smješteni u prihvatne centre, gdje prolaze odgovarajuće postupke i mogu da zatraže azil u Španiji.

    Da bi stigli do Seute, migranti često plivaju iz marokanskog grada Fnideka, prelazeći oko pet kilometara do španske teritorije. Drugi pokušavaju da pređu iz obližnjeg grada Beljuneša, odakle je udaljenost manja.

    Ipak, broj migranata koji stižu u Seutu i Melilju uglavnom je znatno manji od broja onih koji do Španije dolaze preko Kanarskih i Balearskih ostrva.

    Ukupan broj stanovnika Španije rođenih u inostranstvu znatno je porastao tokom posljednjih decenija. Od ukupno oko 50 miliona stanovnika, približno 10 miliona rođeno je izvan Španije.

    Mnogi od njih dolaze iz Kolumbije, Venecuele i Maroka i rade u ključnim sektorima španske privrede, uključujući poljoprivredu, turizam i uslužne djelatnosti.

    Španski obavještajci na nogama zbog informacija iz Afrike: Hoće li se migrantski haos u Seuti dodatno zakomplikovati?

    Najmanje 18 migranata poginulo je nakon što su probili barikade u blizini španske eksklave Seute, na sjeveru Afrike, pokušavajući da pređu na teritoriju Španije.

    Seuta je doživjela jedan od najdramatičnijih dana kada je riječ o migracijama. Prema pisanju španskih medija, najmanje 2.000 migranata uspjelo je da probije sve prepreke i uđe u grad, zbog čega su španska vojska, Civilna garda i druge službe proglasile vanredno stanje i hitno se uputile na to područje.

    Iako se očekivalo da je najteži dio krize prošao, španske obavještajne službe dobile su zabrinjavajuće informacije.

    Obavještajci su u velikim marokanskim gradovima evidentirali stotine mladih ljudi koji se pripremaju da krenu prema Seuti. Bezbjednosne snage upozoravaju da bi migrantska kriza mogla da eskalira u narednim satima dolaskom novog talasa migranata, osim ukoliko marokanske vlasti hitno ne rasporede policijske jedinice na granici i zaustave priliv koji je preplavio ovaj autonomni grad.

    Odbacivali mogućnost da je Rabat namjerno izazvao krizu kako bi doveo u pitanje španske institucije, za razliku od masovnog priliva migranata u Seutu 2021. godine.

    Kako su prethodnih dana upozoravali sindikati Nacionalne policije i Civilne garde, neprekidan priliv ljudi koji su plivajući prelazili granicu prvenstveno je bio posljedica presude Vrhovnog suda od 8. jula. Tom presudom utvrđeno je da migranti presretnuti na moru ne mogu biti podvrgnuti „hitnom vraćanju“, odnosno pojednostavljenom postupku protjerivanja

    Presuda je masovno dijeljena na marokanskim društvenim mrežama i ubrzo je postala viralna. Desetine ljudi iskoristile su priliku i preplivale područje oko lukobrana kod graničnog prelaza Tarahal.

    Vijest o prvim prelascima munjevito se proširila među mladima u Maroku, što je u srijedu izazvalo nagli rast broja pokušaja prelaska granice i na kraju dovelo do potpunog kolapsa sistema granične kontrole.

    Zašto Maroko dozvoljava odlazak hiljada svojih državljana?

    Postavlja se pitanje zbog čega Maroko upravo sada dozvoljava hiljadama svojih državljana da uđu u Španiju.

    Izvori španskih medija ukazuju na nekoliko mogućih razloga. Jedan od njih je zvanična posjeta španskog premijera Pedra Sančeza Alžiru 20. jula, čiji je cilj bio obnavljanje diplomatskih odnosa sa tom zemljom.

    Alžir i Rabat vode žestoku političku borbu za prevlast u Magrebu, pa je potez Španije da unaprijedi odnose sa marokanskim rivalom vjerovatno izazvao nezadovoljstvo kralja Muhameda Šestog. Špansko Ministarstvo spoljnih poslova negiralo je da je Sančezova posjeta razlog masovnog priliva migranata.

    Još jedno pitanje koje bi moglo da ima ulogu jeste Svjetsko prvenstvo u fudbalu 2030. godine, čiji će domaćini biti Španija, Portugalija i Maroko.

    Marokanska vlada pokrenula je sveobuhvatnu kampanju kako bi obezbijedila da finale turnira bude odigrano na novom stadionu koji se trenutno gradi u Kazablanki.

    Stadion „Santijago Bernabeu“ u Madridu prvobitno je važio za glavnog favorita, ali je Rabat pitanje domaćinstva finalne utakmice pretvorio u temu od nacionalnog značaja.

    „Slike koje stižu iz Seute šalju uznemirujuću poruku svijetu: Španija ne može da garantuje bezbjednost i cjelovitost vlastite državne teritorije. Kako onda može da bude domaćin Svjetskog prvenstva?“, navodi španski list El Konfidensijal (El Confidencial).

    Italija traži suspenziju Španije

    Italijanski ministar spoljnih poslova Antonio Tajani zatražio je suspenziju Španije iz šengenske zone nakon što su stotine migranata iz Maroka ušle u njenu sjevernoafričku enklavu Seutu.

    Šengenski prostor predstavlja sistem otvorenih granica koji obuhvata 29 evropskih zemalja koje su ukinule granične kontrole između svojih članica.

    “Zalažem se za zatvaranje Šengenskog prostora prema Španiji. Iregularna i nekontrolisana imigracija predstavlja opasnost po nacionalnu bezbjednost”, navedeno je.

    Tajani je kazao kako snimci iz ove enklave pokazuju da je odluka o dod‌jeli španskog, a samim tim i evropskog državljanstva za više od 500.000 iregularnih imigranata bila velika greška, jer, prema njegovim riječima, podstiče trgovinu ljudima.

    Zamjenik premijera Italije i lider desničarske stranke Liga Mateo Salvini takođe je pozvao na suspenziju šengenske zone i snažniju zaštitu evropskih granica.

    Vlada Španije saopštila je da će rasporediti vojne jedinice kako bi pojačala policijske snage u enklavi Seuta, nakon što su migranti probili zaštitne ograde i iz Maroka ušli u grad, savladavši pripadnike Civilne garde.

    Videosnimci prikazuju stotine migranata kako iz marokanskog dijela teritorije prelaze plivajući, koristeći unutrašnje gume i druga sredstva za plutanje, dok su pojedini probili kapiju na ogradi i ušli u grad.

    Državna televizija TVE objavila je da je granicu prešlo između 2.000 i 3.000 ljudi.

  • Radnici na otvorenom i dalje bez posebne zaštite

    Radnici na otvorenom i dalje bez posebne zaštite

    Dok je za područje Banjaluke, Prijedora i okolnih opština danas izdato upozorenje najvišeg stepena zbog ekstremno visokih temperatura, brojni radnici će uprkos tome provesti dan na gradilištima i putevima, izloženi temperaturama koje će dostići i 40 stepeni Celzijusovih.

    Za razliku od brojnih evropskih država, gdje postoje jasno definisana pravila za rad na otvorenom tokom velikih vrućina, u Republici Srpskoj ne postoje propisi koji bi obavezivali poslodavce da obustave ili prilagode rad kada temperature dostignu opasne vrijednosti.

    U pojedinim zemljama Evrope fizički poslovi na otvorenom prekidaju se već pri znatno nižim temperaturama, dok međunarodni standardi zaštite na radu predviđaju obavezne pauze, dostupnu rashlađenu vodu, prostor za odmor i druge mjere zaštite zaposlenih od toplotnog stresa.

    U Republici Srpskoj, međutim, zakoni ne određuju temperaturni prag nakon kojeg bi rad morao biti obustavljen. Poslodavci su obavezni da obezbijede bezbjedne uslove rada, ali način na koji će to učiniti nije precizno definisan, pa se sve uglavnom svodi na preporuke koje nisu obavezujuće.

    Koliko takva situacija može imati ozbiljne posljedice pokazala je tragedija koja se dogodila prije godinu dana u okolini Banjaluke, kada je građevinski radnik, radeći na temperaturi od oko 35 stepeni, izgubio svijest, pao sa objekta u izgradnji i preminuo od zadobijenih povreda.

    Na taj slučaj podsjetio je predsjednik Saveza sindikata Republike Srpske Goran Stanković tokom nedavno održanog okruglog stola posvećenog zaštiti zaposlenih koji rade na otvorenom u uslovima ekstremnih vrućina.

    – Na ovaj problem upozoravamo godinama. Potrebno je zakonom i podzakonskim aktima jasno definisati obaveze poslodavaca, ali i uslove u kojima rad mora biti obustavljen. Dosadašnja praksa pokazuje da preporuke same po sebi ne daju rezultate – rekao je Stanković za Srpskainfo.

    On ističe da su učesnici okruglog stola, među kojima su bili stručnjaci iz oblasti medicine rada, zaštite na radu i javnog zdravlja, ukazali na ozbiljne zdravstvene rizike kojima su radnici izloženi tokom rada na visokim temperaturama ukoliko se ne primjenjuju odgovarajuće mjere zaštite.

    – Očekivali smo da će Ministarstvo rada prihvatiti preporuke stručnjaka i međunarodne standarde, te donijeti podzakonski akt kojim bi se precizno uredio rad u uslovima ekstremnih temperatura. Zakon o zaštiti na radu pruža mogućnost za donošenje takvog akta, ali do toga nije došlo, zbog čega radnici i dalje nemaju odgovarajuću zaštitu – naglasio je Stanković.

    Savez sindikata Republike Srpske, kako kaže, planira pokretanje inicijative da se ova oblast konačno reguliše obavezujućim propisima.

    – Neophodno je jasno utvrditi pri kojim temperaturama se rad prekida, kada su obavezne češće pauze, kao i koje zaštitne mjere poslodavci moraju obezbijediti. Samo tako će i inspekcijski organi imati osnov da kontrolišu primjenu propisa i sankcionišu njihove prekršioce – poručio je Stanković.

    Ipak, dodaje da nije realno očekivati da takva pravila budu usvojena tokom ovog ljeta.

    – Cilj nam je da do naredne građevinske sezone obezbijedimo jasne propise koji će štititi radnike. Toplotni talasi postaju sve učestaliji i intenzivniji, a klimatske promjene zahtijevaju da se tome prilagode i propisi koji uređuju uslove rada – zaključio je Stanković.