Autor: INFO

  • Lopovi odnijeli desetine hiljada maraka iz kuće u Novom Gradu

    Lopovi odnijeli desetine hiljada maraka iz kuće u Novom Gradu

    Iz porodične kuće u Novom Gradu ukradeno je više desetina hiljada maraka, a policija radi na rasvjetljavanju ovog krivičnog djela i pronalasku počinioca.

    Iz Policijske uprave Prijedor saopšteno je da je Policijskoj stanici Novi Grad prijavljena krađa novca iz porodične kuće.

    “O svemu je obaviješten tužilac Okružnog javnog tužilaštva Prijedor, koji se izjasnio da se radi o krivičnom djelu teška krađa. U toku je rad na rasvjetljavanju krivičnog djela i pronalasku izvršioca”, naveli su iz PU Prijedor.

    Kako prenose Nezavisne, tokom protekla 24 časa na području Policijske uprave Prijedor evidentirana su četiri krivična djela, jedno narušavanje javnog reda i mira i tri saobraćajne nezgode.

  • Stevandić poručio: RTRS i bolnice ne smiju biti u blokadi

    Stevandić poručio: RTRS i bolnice ne smiju biti u blokadi

    Radio-televizija Republike Srpske i njeni zaposleni biće zakonski zaštićeni, a javni medijski servis ne smije biti doveden u situaciju da bude blokiran, poručio je predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić.

    Stevandić je, gostujući u Јutarnjem programu RTRS-a, istakao da javni servis ima posebnu ulogu u društvu, naročito u vanrednim situacijama, kada je građanima neophodno pravovremeno i zvanično informisanje, prenosi RTRS.

    „RTRS i bolnice ne smiju biti u blokadi. Ne daj Bože da dođe do neke nepogode, jer privatne televizije nemaju nikakvu obavezu, mogu čak i da šire paniku. A novinari Javnog medijskog servisa imaju obaveze, čak i veće od državnih službenika“, naveo je Stevandić.

    Naglasio je da građani upravo preko javnog medijskog servisa imaju sigurnost, jer se zvanične informacije plasiraju putem te institucije.

    „Sve što je zvanično dolazi preko Javnog medijskog servisa. I zato ćemo zakonski djelovati u pravcu zaštite RTRS-a“, poručio je Stevandić.

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske istakao je da je neophodno obezbijediti uslove za nesmetan rad javnog servisa i zaštititi njegove zaposlene, s obzirom na odgovornost koju imaju prema građanima.

  • Oglasila se Ambasada SAD: Evo šta očekuju od Cvijanovićeve, Bećirovića i Filipovićeve

    Oglasila se Ambasada SAD: Evo šta očekuju od Cvijanovićeve, Bećirovića i Filipovićeve

    Otpravnik poslova Ambasade Sjedinjenih Američkih Država u BiH Džon Ginkel čestitao je novoizabranim članovima Predsjedništva BiH povodom inauguracijske sjednice i preuzimanja njihovih ustavnih dužnosti.

    Ginkel je poručio da SAD pridaju veliki značaj odnosima sa Bosnom i Hercegovinom i da očekuju saradnju sa novim sazivom Predsjedništva na jačanju stabilnosti i bezbjednosti, te unapređenju ekonomskog prosperiteta dvije zemlje, prenosi RTRS.

    „U ime američkog naroda čestitam članovima Predsjedništva BiH na inauguraciji i preuzimanju njihovih ustavnih dužnosti. Sjedinjene Američke Države pridaju veliki značaj odnosima sa BiH i radujemo se saradnji sa novim sazivom Predsjedništva na jačanju stabilnosti i bezbjednosti te unapređenju ekonomskog prosperiteta naših dviju zemalja u godinama koje dolaze. Još jednom čestitam i zahvaljujem“, naveo je Ginkel.

    Čestitka je objavljena nakon inauguracijske sjednice na kojoj su novoizabrani članovi Predsjedništva BiH preuzeli četvorogodišnje mandate.

    Mandate su preuzeli Željka Cvijanović iz reda srpskog naroda, Denis Bećirović iz reda bošnjačkog naroda i Darijana Filipović iz reda hrvatskog naroda.

  • Banjaluka sinoć pod gustim smogom, vazduh bio vrlo nezdrav: Jutros stiglo poboljšanje

    Banjaluka sinoć pod gustim smogom, vazduh bio vrlo nezdrav: Jutros stiglo poboljšanje

    Banjaluku je sinoć prekrio gust smog, a građani su prijavljivali izrazito neprijatan miris i otežano disanje. Iako je jutros vidljivost znatno bolja i gusti sloj izmaglice se povukao, podaci mjerenja pokazuju da zagađenje vazduha i dalje predstavlja problem.

    Posebno zabrinjavajući prizori zabilježeni su u naselju Borik, gdje je gusta izmaglica gotovo potpuno zaklonila vidljivost. Jedan od čitalaca opisao je situaciju kao veoma tešku, ističući da je boravak napolju bio izrazito neprijatan.

    „Pored ogromnog smoga, napolju se gotovo nije moglo disati. Imali ste osjećaj kao da se nalazite u prostoru ispunjenom otrovnim isparenjima. Teško je uopšte opisati taj miris, ali bio je toliko neprijatan da je boravak napolju bio veoma težak. Banjaluka je sinoć bila nezdrava za život“, ispričao je čitalac, prenosi BL Portal.

    Koliko je situacija bila ozbiljna pokazuju i podaci o kvalitetu vazduha. Prema mjerenjima platforme Eko akcija, indeks kvaliteta vazduha u Banjaluci sinoć u 18 časova iznosio je čak 262, što spada u kategoriju vrlo nezdravog vazduha.

    Jutros je stanje bilo nešto bolje, ali podaci različitih mjernih platformi pokazuju određena odstupanja.

    Prema podacima Republičkog hidrometeorološkog zavoda Republike Srpske, mjerenim u 7 časova, indeks kvaliteta vazduha u Banjaluci iznosio je tri, dok je sinoć dostizao maksimalnu vrijednost šest.

    S druge strane, platforma Ekoakcija je jutros u isto vrijeme prikazivala indeks 134, uz koncentraciju PM2.5 čestica od 45 mikrograma po kubnom metru. Takav rezultat označen je kao nezdrav za osjetljive grupe stanovništva.

    Iako se gusti smog povukao, a vidljivost znatno popravila, jutarnji podaci pokazuju da problem zagađenja nije nestao.

    Banjaluka je tako nakon izrazito zagađene večeri osvanula uz nešto povoljniju sliku, ali kvalitet vazduha i dalje zahtijeva oprez.

  • Dva tendera za prazničnu dekoraciju Banjaluke vrijedna 134.000 KM

    Dva tendera za prazničnu dekoraciju Banjaluke vrijedna 134.000 KM

    Novogodišnje ukrašavanje Banjaluke ove godine moglo bi koštati najmanje 134.000 KM bez PDV-a, sudeći prema dvije odvojene javne nabavke koje je pokrenuo Grad.

    Dok je Gradska razvojna agencija već dodijelila posao iznajmljivanja i postavljanja praznične rasvjete vrijedan 114.000 KM, Gradska uprava raspisala je novi tender za montažu i demontažu novogodišnjih ukrasa, za koji je predviđeno dodatnih 20.000 KM bez PDV-a, objavio je BL Portal.

    Novi tender objavljen je 12. novembra, a procijenjena vrijednost nabavke sa PDV-om iznosi 23.400 KM. Ponude se primaju do 23. novembra, a posao će biti dodijeljen ponuđaču koji dostavi najnižu cijenu.

    Predmet nabavke je postavljanje i uklanjanje ukrasa na području grada, dok njihova kupovina nije obuhvaćena ugovorom.

    „Elektro tim“ dobio posao vrijedan 114.000 KM

    Gradska razvojna agencija još u avgustu raspisala je tender za iznajmljivanje i postavljanje rasvjete za manifestaciju „BL zima 2026/27“.

    Posao vrijedan 114.000 KM dodijeljen je banjalučkoj firmi „Elektro tim“, a odluka o dodjeli objavljena je u septembru.

    Ista firma dobila je i prošlogodišnji posao iznajmljivanja i postavljanja rasvjete za manifestaciju „Zimzobal“, za koji je bilo predviđeno 80.000 KM.

    Ovogodišnja vrijednost veća je za 34.000 KM, odnosno 42,5 odsto.

    Vlasnik i direktor „Elektro tima“ je Zoran Kiza, inženjer elektrotehnike i nekadašnji vršilac dužnosti direktora banjalučkih „Toplana“. Na tu funkciju došao je u martu 2021. godine, odlukom gradonačelnika Draška Stanivukovića, a krajem naredne godine vratio se u svoju firmu.

    „Elektro tim“ osnovan je 2009. godine, a tokom 2025. godine ostvario je prihod od oko 1,6 miliona KM sa šest zaposlenih radnika.

    Gradska razvojna agencija, koja je dodijelila posao vrijedan 114.000 KM, u vlasništvu je Grada Banjaluka, a na njenom čelu nalazi se Neven Stanić, odbornik Ujedinjene Srpske.

    Prošle godine za ukrase plaćeno još 49.140 KM

    Da novogodišnje ukrašavanje predstavlja značajan trošak za gradski budžet pokazuje i prošlogodišnja faktura.

    Prema zvanično objavljenom pregledu gradskih faktura, firmi „Elektro tim“ 20. decembra prošle godine izdata je faktura od 49.140 KM za montažu i demontažu novogodišnjih ukrasa.

    Tako je ista firma prošle godine dobila posao rasvjete za „Zimzobal“ vrijedan 80.000 KM, ali i dodatni posao postavljanja i uklanjanja ukrasa za 49.140 KM.

    Ove godine ponovo joj je dodijeljen posao praznične rasvjete, sada vrijedan 114.000 KM.

    Ipak, ostaje otvoreno pitanje šta je tačno obuhvaćeno pojedinačnim ugovorima, na kojim lokacijama će ukrasi biti postavljeni i da li se poslovi iz dvije ovogodišnje javne nabavke u nekom dijelu preklapaju.

    Ukoliko novi tender bude realizovan po procijenjenoj vrijednosti, ukupni troškovi dvije nabavke iznosiće 134.000 KM bez PDV-a.

    To još nije konačan iznos potrošenog novca, s obzirom na to da je postupak za montažu i demontažu ukrasa i dalje u toku.

  • Peskov otkrio koliko bi mogao trajati sastanak Putina i Trampa

    Peskov otkrio koliko bi mogao trajati sastanak Putina i Trampa

    Glavne teme razgovora predsjednika Rusije, Kine i Sjedinjenih Američkih Država, Vladimira Putina, Sija Đinpinga i Donalda Trampa, koji će ove sedmice biti održan u kineskom gradu Šenženu, već su usaglašene, izjavio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

    Peskov je istakao da je riječ o susretu koji nema presedana u savremenom svijetu, a odgovarajući na pitanje novinara da li je dnevni red trojnog sastanka utvrđen, rekao je da su osnovne teme dogovorene, ali da postoji mogućnost otvaranja dodatnih pitanja tokom razgovora, prenosi ATV.

    „Glavne teme – da. Nećemo trčati pred rudu. Nešto će biti improvizovano tokom samog razgovora“, rekao je Peskov.

    On je naglasio da ovakav format sastanka lidera Rusije, Kine i SAD do sada nije postojao, odbacujući poređenja sa istorijskim konferencijama u Jalti i Teheranu tokom Drugog svjetskog rata.

    „Sva poređenja sa Jaltom su politikološke vježbe koje nemaju nikakve veze sa stvarnošću. Isto važi i za Teheran. Sve je potpuno drugačije. Ovo je veoma važan sastanak koji u savremenom svijetu nije imao i nema analogа“, istakao je portparol Kremlja.

    Moskva želi najmanje sat vremena razgovora Putina i Trampa

    Govoreći o mogućem bilateralnom susretu Putina i Trampa na marginama samita APEK-a, Peskov je rekao da tačno vrijeme razgovora još nije utvrđeno.

    Ipak, istakao je da bi Moskva željela da sastanak dvojice predsjednika traje najmanje sat vremena.

    Rusija i Kina za multipolarni svijet

    Peskov je ukazao i na zajednički pogled Rusije i Kine na buduće uređenje svijeta, zasnovan na principu multipolarnosti.

    „Najmanje dvije od tri zemlje u osnovi svog viđenja svjetskog poretka zastupaju multipolarnost i isključuju mogućnost da neko odlučuje ili unaprijed određuje sudbinu drugih država. To su Rusija i Kina“, rekao je Peskov.

    Dodao je da Moskva i Peking ne namjeravaju da odlučuju o sudbini svijeta, kao što ne žele ni da druge države odlučuju o njihovoj budućnosti.

    Moguć susret Putina i Kima Džong Una

    Portparol Kremlja odgovorio je i na pitanje o mogućem susretu Putina sa sjevernokorejskim liderom Kim Džong Unom tokom samita APEK-a.

    „Naravno, ako on bude na samitu APEK-a, onda da, naravno“, rekao je Peskov, ne isključujući mogućnost bilateralnog razgovora dvojice lidera.

    Samit Azijsko-pacifičke ekonomske saradnje (APEK) biće održan 18. i 19. novembra u kineskom gradu Šenženu, a Putin će učestvovati na tom skupu.

    Prema ranijim najavama pomoćnika ruskog predsjednika Jurija Ušakova, trojni sastanak Putina, Sija i Trampa trebalo bi da bude održan u četvrtak u rezidenciji kineskog predsjednika.

  • Ryanair u sudskom sporu zbog vlasništva, O'Liri optužuje konkurenciju za napad

    Ryanair u sudskom sporu zbog vlasništva, O'Liri optužuje konkurenciju za napad

    Izvršni direktor Ryanaira Majkl O'Liri optužio je konkurentske avio-kompanije Lufthansu i Er Frans da stoje iza, kako tvrdi, namjernog pokušaja ograničavanja poslovanja irskog niskotarifnog prevoznika.

    U izjavi pod zakletvom dostavljenoj sudu O'Liri je naveo da postupak predstavlja organizovani napad pojedinih članica Evropskog udruženja nacionalnih avio-kompanija (ENAA), prvenstveno Lufthanse i Er Fransa, čiji je cilj da oslabe Ryanair zbog njegovih nižih cijena, prenose Nezavisne.

    O'Liri tvrdi da ove kompanije žele da ograniče pristup evropskih avio-prevoznika kapitalu izvan Evropske unije, koristeći tumačenje bilateralnih sporazuma o vazdušnom saobraćaju s Indijom koje zastupaju Lufthansa i Er Frans.

    Dodao je da bi postupak mogao predstavljati i odmazdu zbog dugogodišnjih optužbi Ryanaira da su pojedini konkurenti nezakonito primali državnu pomoć.

    O'Liri osporava kontrolu nad udruženjem

    O'Liri je naveo da nije ni znao za postojanje ENAA sve dok mu nisu predočene, kako ih je opisao, neosnovane optužbe protiv Ryanaira.

    Iako udruženje okuplja više avio-kompanija, on tvrdi da ga u praksi kontrolišu grupacije Air France-KLM i Lufthansa.

    Opisao ih je kao dvije evropske avio-grupacije nacionalnih prevoznika s najvišim cijenama.

    Njegovi navodi predstavljaju optužbe iznesene u okviru sudskog postupka.

    Sud odbio zahtjev za uključivanje tri kompanije

    Sutkinja Ajlin Roberts u ponedjeljak je odbila zahtjev advokata Šejna Krenlija da Lufthansa, KLM i Er Frans budu uključeni kao pojedinačno imenovane stranke u postupku.

    Obrazložila je da bi takav potez dodatno zakomplikovao predmet, koji treba da se odvija prema već usaglašenom rasporedu.

    Ipak, sud će omogućiti tim avio-kompanijama da u okviru postupka dostave izjave pod zakletvom u svoje ime.

    Odluka se odnosi na način vođenja sudskog postupka, a ne na konačno rješenje spora o vlasničkoj strukturi Ryanaira.

    Ryanair zaprijetio izlaskom iz udruženja A4E

    Sukob se proširio i na organizaciju Airlines for Europe (A4E), koja okuplja većinu najvećih evropskih avio-kompanija.

    Prema O'Lirijevim navodima, članice ENAA istovremeno su i članice A4E, a on smatra da je njihov stav o evropskoj uredbi suprotan zajednički usaglašenom stavu tog udruženja.

    Zbog toga je pozvao članice ENAA da odustanu od sudskog postupka ili napuste A4E.

    Ukoliko se to ne dogodi, poručio je da Ryanair neće imati drugog izbora nego da sam napusti udruženje.

  • Putin postavlja Trampu uslov koji bi promijenio bezbjednosnu mapu Evrope

    Putin postavlja Trampu uslov koji bi promijenio bezbjednosnu mapu Evrope

    Rusija ponovo insistira na zahtjevima koji bi mogli značajno promijeniti bezbjednosni poredak u Evropi, a koji podrazumijevaju povlačenje snaga i naoružanja NATO-a iz država koje su se Alijansi pridružile nakon 1997. godine.

    Takav zahtjev obuhvatio bi čak 16 zemalja, među kojima su Poljska, baltičke države, Finska i Švedska, čime bi se pitanje završetka rata u Ukrajini proširilo daleko izvan granica te zemlje, navode Nezavisne.

    Ruski zahtjevi ponovo su u fokusu pred najavljeni sastanak američkog predsjednika Donalda Trampa, ruskog predsjednika Vladimira Putina i kineskog predsjednika Si Đinpinga, koji bi trebalo da bude održan u četvrtak u Šenženu.

    Zašto Moskva insistira na 1997. godini?

    Prema riječima Putinovog pomoćnika Jurija Ušakova, ruski predsjednik je tokom prošlosedmičnog susreta u Kremlju podsjetio Trampove izaslanike Stiva Vitkofa i Džareda Kušnera na prijedloge koje je Moskva iznijela u decembru 2021. godine.

    Suština tih prijedloga bila je vraćanje vojnog rasporeda NATO-a u centralnoj i istočnoj Evropi na stanje prije proširenja Alijanse nakon 1997. godine.

    NATO je tada imao 16 članica, a njegova istočna granica u centralnoj Evropi završavala se na Njemačkoj.

    Ruski zahtjev, prema tome, ne odnosi se samo na budući status Ukrajine, već i na vojno prisustvo Alijanse u državama koje su joj se pridružile tokom narednih decenija.

    Koje zemlje bi bile obuhvaćene zahtjevom?

    Poljska, Mađarska i Češka postale su članice NATO-a 1999. godine.

    Sedam država pridružilo se Alijansi 2004. godine, uključujući Estoniju, Letoniju i Litvaniju, dok su kasnije članice postale još četiri zemlje Balkana.

    Nakon ruske invazije na Ukrajinu, NATO-u su pristupile i Finska i Švedska. Ulazak Finske produžio je granicu Alijanse sa Rusijom za više od 1.280 kilometara.

    Ukupno je riječ o 16 država iz kojih Moskva, prema opisanim zahtjevima, želi povlačenje snaga i naoružanja NATO-a.

    Da li Rusija traži i izlazak Finske iz NATO-a?

    Pojedini izvještaji navode da Moskva sada zahtijeva i da Finska u potpunosti napusti Alijansu, ali je Kremlj takve tvrdnje negirao.

    Važno je razlikovati zahtjev za promjenu vojnog rasporeda od zahtjeva za prestanak članstva u NATO-u, jer to nisu iste stvari.

    Šta Putin traži od Ukrajine?

    Kada je riječ o samoj Ukrajini, Putin insistira da Rusija zadrži četiri ukrajinske oblasti čije je pripajanje proglasila 2022. godine, iako ih nikada nije u potpunosti kontrolisala.

    Takođe, ruski predsjednik odbacuje mogućnost raspoređivanja evropskih trupa u Ukrajini nakon eventualnog prekida vatre.

    Takvo prisustvo je tokom razgovora sa američkim izaslanicima nazvao “apsolutno neprihvatljivim”.

    “Drugim riječima, rat bi se odmah nastavio”, poručio je Putin.

    Hoće li Ukrajina biti tema sastanka u Kini?

    Sastanak u Šenženu najavljen je kao prvi trilateralni susret lidera Sjedinjenih Američkih Država, Kine i Rusije.

    Zvaničnici američke administracije u petak su navodili da će Tramp razgovarati o nuklearnom razoružanju i ratu protiv Irana, dok se nije očekivalo da će pitanje Ukrajine biti na dnevnom redu.

    Međutim, Tramp je u ponedjeljak, pred odlazak u Aziju, najavio drugačiji plan.

    “Razgovaraćemo o mojoj omiljenoj temi, Ukrajini”, rekao je novinarima u Bijeloj kući.

    Time je otvorena mogućnost da ruski zahtjevi postanu jedna od važnijih tema razgovora trojice predsjednika.

    Zelenski upozorava na podjelu sfera uticaja

    Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski upozorio je da sastanak ne smije postati prilika za dogovor velikih sila o podjeli interesnih sfera.

    “Zaista ne želimo da se ovo pretvori u ‘Jaltu 2, 3, 4’, uz preraspodjelu uticaja”, izjavio je prošlog mjeseca.

    Za Sjedinjene Države, razgovori o budućem rasporedu NATO-a otvaraju i pitanja savezničkih obaveza, uključujući to koje će države učestvovati u odbrani, gdje će biti raspoređeni vojnici i kakav će biti budući odnos prema Rusiji.

    Zbog toga bi eventualni razgovori o Ukrajini u Šenženu mogli imati posljedice po bezbjednosni poredak širom Evrope, znatno šire od same zemlje u kojoj se rat vodi.

  • Američke obavještajne službe upozoravaju: Iran navodno razmatra napad prljavom bombom na Vašington

    Američke obavještajne službe upozoravaju: Iran navodno razmatra napad prljavom bombom na Vašington

    Američke obavještajne službe došle su do saznanja da Iran razrađuje moguće planove za napad na visoke zvaničnike administracije predsjednika Donalda Trampa, koristeći „prljavu bombu“ ili hemijsko oružje u Vašingtonu.

    Prema dostupnim informacijama, planovi navodno obuhvataju konkretne lokacije i mete u američkoj prijestonici, a presretnute su i komunikacije u kojima se tvrdi da je materijal za izradu bombe već sakriven na teritoriji SAD.

    Pozivajući se na sedam američkih zvaničnika, Nezavisne prenose da su ova saznanja pokrenula niz hitnih sastanaka i dodatnih bezbjednosnih priprema u Vašingtonu.

    Ipak, unutar američkih obavještajnih struktura ne postoji jedinstvena procjena o tome da li Teheran zaista namjerava da sprovede takav napad, niti da li raspolaže ljudstvom koje bi moglo da ga izvede.

    Jedan od izvora upoznatih sa obavještajnim podacima naveo je da je pitanje operativnih mogućnosti Irana i dalje predmet rasprave. Prema procjenama, za sada nema dokaza da je donesena konačna odluka o napadu, već se razrađuju različite mogućnosti djelovanja.

    Sumnje da je materijal već u SAD

    Posebnu zabrinutost izazvale su presretnute komunikacije u kojima se navodi da je materijal potreban za izradu bombe možda već dopremljen i sakriven na američkoj teritoriji.

    Američki zvaničnici podijeljeni su kada je riječ o pouzdanosti tih informacija, ali pojedini smatraju da postoji mogućnost da su radioaktivni materijal ili hemijska sredstva već ranije uneseni u zemlju.

    Jedan od izvora ocijenio je da Iran ne bi nužno morao da šalje posebno obučene operativce, već bi mogao da angažuje osobu koja već živi u SAD. Drugi je ukazao na pretpostavke pojedinih bezbjednosnih zvaničnika da bi takav materijal mogao biti na američkoj teritoriji godinama, pa čak i decenijama.

    Trampov ministar premješten u vojni smještaj

    Prijetnje povezane s Iranom već su dovele do konkretnih bezbjednosnih mjera. Američka Tajna služba prošle sedmice premjestila je ministra finansija Skota Besenta u vojni smještaj zbog prijetnji koje se dovode u vezu s Teheranom.

    U međuvremenu su održani sastanci američkih zvaničnika na kojima su razmatrani mogući odgovori i načini sprečavanja eventualnog napada.

    Iz Bijele kuće, međutim, poručuju da trenutno ne postoje vjerodostojne informacije o neposrednoj opasnosti.

    „Pratimo sve potencijalne prijetnje, ali u ovom trenutku nema vjerodostojnih prijetnji američkoj teritoriji“, izjavila je portparolka Bijele kuće Loren Bis.

    Pentagon je pitanja o novim obavještajnim saznanjima proslijedio Kancelariji direktora nacionalne obavještajne službe, koja nije željela da komentariše navode.

    Šta je „prljava bomba“?

    Za razliku od atomske bombe, „prljava bomba“ ne izaziva nuklearnu eksploziju. Riječ je o napravi koja koristi konvencionalni eksploziv kako bi raspršila radioaktivni materijal.

    Neposredne žrtve takvog napada najvjerovatnije bi bile posljedica same eksplozije, dok bi radioaktivna kontaminacija mogla zahvatiti šire područje i zahtijevati evakuaciju stanovništva.

    Jedan od izvora CNN-a ocijenio je da je riječ o oružju čija je svrha izazivanje straha, a ne precizno gađanje određenih ciljeva.

    Strahuje se i od mogućeg napada na američke vojnike

    Američke obavještajne službe prate i odvojene informacije o mogućnosti da Iran upotrijebi hemijsko oružje protiv američkih vojnika na Bliskom istoku.

    Ova saznanja pokrenula su dodatne pripreme za zaštitu diplomatskog i obavještajnog osoblja u regionu. Pojedini američki zvaničnici upozorili su da vojnici možda nemaju dovoljno odgovarajuće zaštitne opreme niti obuke za reagovanje na takav napad.

    Iranska misija pri Ujedinjenim nacijama u Njujorku odbacila je optužbe o mogućoj upotrebi hemijskog oružja, nazvavši ih lažnim i izmišljenim.

    Zabrinutost zbog isteka zakona o nadzoru

    Dodatni problem za američke službe predstavlja činjenica da je u junu istekao važan dio američkog Zakona o nadzoru stranih obavještajnih aktivnosti, poznat kao FISA, koji omogućava prikupljanje komunikacija stranih državljana.

    Produženje odredbe 702 blokirano je zbog neslaganja Bijele kuće i Kongresa. Nalozi za nadzor odobreni prije isteka zakona ostaju na snazi do marta 2027. godine, ali bi bez nove odluke Kongresa američke službe mogle izgubiti jedan od važnih instrumenata za otkrivanje potencijalnih prijetnji.

    Državni tužilac Tod Blanš, direktor nacionalne obavještajne službe Džej Klejton i direktor CIA Džon Retklif uputili su prošle sedmice pismo republikanskim i demokratskim liderima Kongresa, tražeći hitno produženje zakona. Upozorili su da bi odgađanje moglo ugroziti živote Amerikanaca, ali i američkih vojnika u inostranstvu.

    Nove informacije pojavljuju se u trenutku

  • Rat mostovima između Rusije i Ukrajine: Napadi na ključnu infrastrukturu, pregovori bez pomaka

    Rat mostovima između Rusije i Ukrajine: Napadi na ključnu infrastrukturu, pregovori bez pomaka

    Rusija i Ukrajina razmjenjuju snažne udare na stratešku infrastrukturu, dok istovremeno traju diplomatski pokušaji pronalaska rješenja za završetak rata. Ruske balističke rakete pogodile su tokom noći dva velika mosta u Kijevu, dok su ukrajinske snage drugi dan zaredom napale Krimski most, jednu od najvažnijih saobraćajnih veza Rusije s poluostrvom Krim.

    Snažne eksplozije odjeknule su u Kijevu neposredno prije ponoći, a gradonačelnik Vitalij Kličko ubrzo je saopštio da su pogođeni Sjeverni i Južni most preko Dnjepra, kao i drugi objekti kritične infrastrukture.

    Dijelovi ukrajinske prijestonice ostali su bez struje i vode, dok su pojedina naselja imala problema i sa grijanjem. Kličko je naveo da su, prema preliminarnim informacijama, pogođena dva velika mosta u gradu.

    Oštećeni su i dijelovi nadzemne mreže metroa, a stanovništvu je upućen poziv da potraži zaklon u skloništima.

    Preko Dnjepra u Kijevu vodi osam velikih mostova koji povezuju istočni i zapadni dio grada, a oko tri miliona stanovnika oslanja se na ove saobraćajne veze. Razmjere oštećenja dva pogođena mosta još nisu poznate.

    Ruski napadi nisu bili ograničeni samo na Kijev. U Čerkaskoj oblasti povrijeđene su tri osobe, dok je na meti bio i Harkov, drugi najveći ukrajinski grad.

    Istovremeno, ukrajinske snage nastavile su napade na Krimski most, koji povezuje Rusiju s poluostrvom Krim. Most je pogođen drugu noć zaredom, a proruski guverner Krima Sergej Aksjonov potvrdio je da je saobraćaj obustavljen. Prema njegovim navodima, u najnovijem napadu poginule su dvije osobe.

    Kako pišu Nezavisne, Institut za proučavanje rata (ISW) naveo je u svojoj analizi da su ukrajinski dronovi tokom prethodne noći oštetili konstrukciju mosta, uključujući kolovoz i potporne lukove.

    Prema snimcima i satelitskim fotografijama koje je analizirao ISW, dio konstrukcije bio je nagnut za približno 15 stepeni.

    Ruske vlasti su nakon prvog napada djelimično obnovile saobraćaj, ali je novi udar ponovo doveo do njegove obustave.

    Krimski most, koji je ruski predsjednik Vladimir Putin svečano otvorio 2018. godine, ima važnu ulogu u snabdijevanju ruskih snaga na Krimu i južnom ukrajinskom frontu.

    ISW procjenjuje da Ukrajina napadima pokušava da oteža rusku vojnu logistiku, s obzirom na to da Rusija za povezivanje s Krimom koristi dva glavna kopnena pravca: most preko Kerčkog moreuza i koridor kroz okupirane dijelove Donjecke, Zaporoške i Hersonske oblasti.

    Moskva prijavila masovni napad dronovima

    Istovremeno, Rusija se suočila s jednim od najmasovnijih ukrajinskih napada dronovima od početka invazije u februaru 2022. godine.

    Rusko Ministarstvo odbrane saopštilo je da su njegove snage tokom 24 časa presrele i uništile čak 2.049 dronova i četiri ukrajinske rakete dugog dometa „Flamingo“.

    Gradonačelnik Moskve Sergej Sobjanjin izjavio je da je tokom noći oboren 321 dron koji se približavao ruskoj prijestonici. Prema njegovim riječima, od 17 časova u ponedjeljak do sedam časova u utorak oko 800 bespilotnih letjelica kretalo se prema Moskovskoj oblasti, a većina je uništena na udaljenijim prilazima gradu.

    Riječ je o najvećem noćnom napadu od početka novembra i jednom od najopsežnijih ove jeseni. Prema dodatnim navodima ruskih vlasti, oko 600 dronova bilo je usmjereno prema ruskoj prijestonici. Ove brojke nisu nezavisno potvrđene.

    Ukrajinske snage gađale su i rusku naftnu infrastrukturu, uključujući rafineriju Iljski u Krasnodarskom kraju. Prema ukrajinskom Generalštabu, u napadu su oštećena postrojenja za preradu nafte i proizvodnju benzina.

    Dok traju napadi, nastavljaju se razgovori o miru

    Najnovija razmjena udara uslijedila je svega nekoliko časova nakon novih razgovora o okončanju rata.

    Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski razgovarao je u ponedjeljak, 16. novembra, putem video-veze s američkim izaslanicima Stivom Vitkofom i Džaredom Kušnerom, kao i predstavnicima evropskih država.

    Zelenski je razgovore opisao kao teške, ali je potvrdio da su dogovoreni novi susreti.

    „Diplomatski procesi su aktivno u toku i nadamo se da ovi napori neće biti uzaludni“, poručio je ukrajinski predsjednik.

    Američki izaslanik Džared Kušner iznio je optimističniju ocjenu, navodeći da se ostvaruje napredak prema sporazumu koji bi mogao da okonča rat. Ipak, upozorio je da su pred pregovaračima i dalje ozbiljne prepreke.

    „Važni izazovi ostaju, a konačni sporazum zahtijevaće teške odluke“, poručio je Kušner.

    Prema njegovim riječima, američka strana razgovarala je i sa savjetnikom Kremlja Jurijem Ušakovom o narednim koracima, uključujući mogućnost direktnih razgovora Rusije i evropskih predstavnika.

    Učešće Evrope jedno je od otvorenih pitanja u pregovorima. Zelenski je saopštio da su u posljednjim razgovorima učestvovali predstavnici Velike Britanije, Francuske, Njemačke, Italije i Poljske, te da bi trebalo da budu uključeni i u naredne pregovore s Moskvom.

    Međutim, Ušakov je izjavio da Rusija još nije pristala na proširenje pregovaračkog formata.

    Američki izaslanici, ukrajinski i evropski predstavnici planiraju novi sastanak u Berlinu u četvrtak, 19. novembra, na kojem bi trebalo da razgovaraju o bezbjednosnim garancijama za Ukrajinu i njenoj poslijeratnoj obnovi.

    Prethodna runda pregovora u Abu Dabiju donijela je dogovor o razmjeni zarobljenika, ali ne i pomak u rješavanju ključnih teritorijalnih pitanja.

    Kremlj, s druge strane, odbacuje mogućnost privremenog primirja koje bi, prema ruskom tumačenju, Ukrajini omogućilo da obnovi svoje vojne kapacitete.

    Portparol Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je da Moskva želi dugotrajan mir, a ne kratkotrajni prekid vatre.