Autor: INFO

  • Aleksandar Čupić spreman da preuzme Skupštinu Srbije, ali još nije poznato kada će biti izabran

    Aleksandar Čupić spreman da preuzme Skupštinu Srbije, ali još nije poznato kada će biti izabran

    Aleksandar Čupić, kandidat Studentske liste za predsjednika Skupštine Srbije, izjavio je danas da je spreman da preuzme tu funkciju, ali da još nije izvjesno da li će poslanici o njegovom izboru odlučivati tokom današnjeg zasjedanja.

    Čupić je, govoreći za „Naš portal“, istakao da je ponosan što je predložen za predsjednika parlamenta i da je spreman da preuzme odgovornost koja dolazi s tom funkcijom.

    „Jako sam ponosan što sam predložen za funkciju predsjednika parlamenta, spreman sam da preuzmem tu ulogu, ali nije izvjesno da će se to desiti danas“, rekao je Čupić.

    On se osvrnuo i na dosadašnji tok konstitutivne sjednice Skupštine Srbije, kojom do izbora novog rukovodstva predsjedava Stojan Radenović, kritikujući način na koji se vodi zasjedanje, posebno duge pauze u radu.

    Kako prenose Nezavisne, Čupić je rekao da su poslanici do tada u skupštinskoj sali proveli veoma malo vremena, uz dvije pauze od po deset minuta.

    „Bili smo dva puta po 10 minuta u sali, mislim da je to malo neodgovorno od strane onoga ko vodi sjednicu. Čeka nas pauza na koju nismo upozoreni, ali, dobro, predsjedavajući ima pravo da propisuje pauze“, naveo je Čupić.

    Konstitutivna sjednica Skupštine Srbije počela je jutros u 10 časova. Poslanicima su u međuvremenu potvrđeni mandati, nakon čega su položili zakletvu.

    Potom je određena pauza do 14 časova kako bi bile formirane poslaničke grupe i dostavljeni prijedlozi kandidata za predsjednika Narodne skupštine.

    Čupić je kandidat Studentske liste, koja je na vanrednim parlamentarnim izborima održanim 25. oktobra osvojila 140 od ukupno 250 poslaničkih mandata.

    Izbor predsjednika Skupštine jedan je od ključnih koraka u formiranju novih institucija Srbije. Naime, novi predsjednik parlamenta istovremeno će preuzeti i dužnost vršioca dužnosti predsjednika Republike, koja će trajati do izbora novog šefa države.

  • „Pištaljka“ osudila napad na Lidiju Vukićević i otkazala punomoć Mariji Radovanović

    „Pištaljka“ osudila napad na Lidiju Vukićević i otkazala punomoć Mariji Radovanović

    Advokati organizacije „Pištaljka“ otkazali su punomoć Mariji Radovanović, bivšoj sekretarki Medicinskog fakulteta u Beogradu, nakon što je polila jogurtom glumicu i narodnu poslanicu Lidiju Vukićević ispred Skupštine Srbije.

    Odluku je saopštila organizacija „Pištaljka“, koja je Radovanovićevu prethodno zastupala u sudskom postupku povezanom s njenim statusom uzbunjivača.

    Kako prenosi agencija Beta, iz ove organizacije poručili su da pružaju pravnu zaštitu uzbunjivačima bez obzira na njihova politička i druga opredjeljenja, ali da postupak Radovanovićeve ugrožava njihov dugogodišnji rad i ugled uzbunjivača u društvu.

    „Pištaljka brani uzbunjivače bez obzira na njihovu političku i drugu opredijeljenost, ali ovakvo ponašanje ugrožava decenijski rad na svijesti o značaju uzbunjivača u društvu i ugledu koji uzbunjivači danas u Srbiji uživaju“, saopštili su.

    Dodali su da je napad na narodnu poslanicu posebno sporan jer su upravo uzbunjivači ranije bili meta sličnih napada, a tada, kako navode, osim „Pištaljke“, nije bilo nikoga da ih zaštiti.

    Marija Radovanović je ranije, dok je obavljala funkciju sekretarke Medicinskog fakulteta u Beogradu, ukazivala na navodne nepravilnosti u radu te ustanove.

    Nakon što je ostala bez posla, advokati „Pištaljke“ zastupali su je u sudskom sporu povezanom s njenim statusom uzbunjivača.

    Otkazivanjem punomoći prestaje pravno zastupanje Marije Radovanović od strane advokata ove organizacije u navedenom postupku.

  • Nova analiza smrti Džefrija Epstina: Povrede ukazuju na davljenje, tvrdi forenzičar

    Nova analiza smrti Džefrija Epstina: Povrede ukazuju na davljenje, tvrdi forenzičar

    Smrt Džefrija Epstina ponovo je dospjela u centar pažnje nakon što je forenzički stručnjak Majkl Friman iznio tvrdnju da osuđeni seksualni prestupnik nije izvršio samoubistvo u zatvoru, već da je ubijen.

    Friman je, govoreći za emisiju „Newsnight“ BBC-ja, rekao da je analizom dokumentacije njujorške kancelarije sudskog patologa zaključio da je Epstin najvjerovatnije zadavljen s leđa.

    Prema njegovoj analizi, povrede uključuju obilno krvarenje u predjelu lijevog ramena, moguće povrede nastale udarcima u lice, kao i tragove noktiju iznad otiska omče na vratu. Smatra da bi takvi tragovi mogli ukazivati na pokušaj žrtve da ukloni omču.

    „Povrede i način na koji je tijelo pronađeno ne podudaraju se. Preostaje samo jedno objašnjenje, a to je da je smrt nastupila kao posljedica ubistva“, izjavio je Friman.

    Kako prenose Nezavisne, stručnjak smatra da dokazi najviše odgovaraju scenariju u kojem je Epstin prvo zadavljen omčom, koja je potom upotrijebljena za vješanje njegovog tijela o krevet na sprat.

    Ipak, zvanični nalaz obdukcije iz 2019. godine ostaje nepromijenjen. Tadašnja glavna sudska patologinja Barbara Sampson zaključila je da su povrede više odgovarale samoubistvu vješanjem nego ubistvu davljenjem. Takođe je navela da nisu pronađene odbrambene povrede karakteristične za žrtve davljenja.

    Friman nije lično pregledao tijelo, već je zaključke zasnovao na dokumentaciji i fotografijama obdukcije koje mu je dostavio Epstinov brat Mark, koji od početka tvrdi da mu je brat ubijen. Njegova analiza zasad nije prošla stručnu recenziju.

    Epstin je pronađen mrtav 10. avgusta 2019. godine u pritvorskom centru Metropolitan u Njujorku, gdje je čekao suđenje zbog optužbi za trgovinu ljudima u svrhu seksualne eksploatacije.

  • Južna interkonekcija pod znakom pitanja: Američke banke se povukle iz finansiranja projekta

    Južna interkonekcija pod znakom pitanja: Američke banke se povukle iz finansiranja projekta

    Američko finansiranje projekata kompanije AAFS Infrastructure and Energy u BiH, čija je ukupna vrijednost procijenjena na 2,3 milijarde dolara, dovedeno je u pitanje nakon što su se dvije američke razvojne banke ogradile od planiranog finansiranja. Među projektima koji bi mogli biti pogođeni ovom situacijom nalazi se i Južna interkonekcija, gasovod koji bi BiH preko Hrvatske povezao sa evropskom gasnom mrežom.

    Prema pisanju Bloomberga, Izvozno-uvozna banka SAD (EXIM) i Američka korporacija za međunarodno razvojno finansiranje (DFC) ranije su bile navedene kao glavni investitori u projekte kompanije AAFS Infrastructure and Energy. Međutim, iz ovih institucija sada stižu drugačije poruke.

    Portparol EXIM-a naveo je da banka „u ovom trenutku nije odobrila niti se obavezala na bilo kakvo finansiranje ove kompanije“, dok je izvor upoznat sa situacijom za Bloomberg rekao da projekat u DFC-u ne ide dalje.

    Kompaniju AAFS vode Džesi Binol, bivši advokat američkog predsjednika Donalda Trampa, i Džozef Flin, brat Majkla Flina, nekadašnjeg Trampovog savjetnika za nacionalnu bezbjednost.

    Bekan: Osigurano do 450 miliona evra

    Amer Bekan, prvi čovjek AAFS-a u BiH, potvrdio je za Bloomberg da su razgovori sa EXIM-om zaustavljeni. Ipak, istakao je da kompanija ne odustaje od planiranih investicija i da trenutno pregovara sa drugim potencijalnim finansijerima.

    Prema njegovim riječima, za gasovod je osigurano do 450 miliona evra, a očekuje da bi AAFS uskoro mogao potpisati ugovor sa Vladom Federacije BiH, entiteta na čijoj teritoriji bi se izvodili radovi.

    „Projekti se nastavljaju“, poručio je Bekan.

    Kako prenosi Klix.ba, kompanija je tako, uprkos zaustavljanju razgovora sa jednom od ranije najavljenih američkih finansijskih institucija, nastavila potragu za alternativnim izvorima novca.

    Gasovod, elektrane, aerodromi i data-centar

    AAFS je osnovan prije godinu dana, a u aprilu je najavio investicioni paket vrijedan 1,5 milijardi evra. Plan je obuhvatao izgradnju gasovoda Južna interkonekcija, tri gasne elektrane, kao i proširenje i modernizaciju aerodroma u Sarajevu i Mostaru.

    Investicioni plan dodatno je proširen u avgustu, kada je najavljena izgradnja data-centra snage 100 megavata sa pratećom infrastrukturom u Mostaru, čija je vrijednost procijenjena na oko 530 miliona evra. Time je ukupna planirana vrijednost investicija premašila dvije milijarde evra.

    Južna interkonekcija jedan je od najznačajnijih energetskih projekata za BiH, jer bi omogućila povezivanje domaćeg gasnog sistema sa evropskom gasnom mrežom preko Hrvatske. Realizacijom ovog projekta BiH bi dobila alternativni pravac snabdijevanja prirodnim gasom, čime bi se okončala potpuna zavisnost od ruskog gasa.

    Američki ministar energetike Kris Rajt predstavio je u aprilu ovaj projekat kao dio Trampove inicijative „Gasovod mira“ (Peace Pipeline), čiji je cilj povećanje izvoza američke nafte i gasa u Evropu.

    Američke diplomate u Sarajevu ranije su pozdravile političko odobravanje projekta u BiH, ocjenjujući ga kao značajan korak za energetsku bezbjednost zemlje.

    Iako su se američke razvojne banke ogradile od ranije najavljenog finansiranja, iz AAFS-a poručuju da projekti nisu zaustavljeni i da kompanija nastavlja pregovore sa drugim investitorima. Ipak, ostaje otvoreno pitanje na koji način će biti obezbijeđena sredstva za realizaciju svih najavljenih investicija.

  • Srdanović otkrio kada bi Srbija mogla dobiti novu Vladu

    Srdanović otkrio kada bi Srbija mogla dobiti novu Vladu

    Ilija Srdanović, prvi na listi „Studentska lista – Studenti pobeđuju“, izjavio je danas da postoji mogućnost da Srbija dobije novu Vladu do kraja ove godine, dok bi naredni važan institucionalni korak trebalo da bude raspisivanje predsjedničkih izbora.

    Srdanović je to rekao novinarima tokom pauze konstitutivne sjednice Skupštine Srbije, ističući da je u ovom trenutku najvažnije završiti proces formiranja skupštinskih organa i izabrati rukovodstvo parlamenta.

    „Danas nam je najvažnija tema konstituisanje Skupštine, prije svega upravnih organa u Skupštini. Krećemo sa izborom predsjednika Skupštine, to je izuzetno važno jer time biramo vršioca dužnosti predsjednika Srbije“, izjavio je Srdanović.

    On je objasnio da će izbor predsjednika parlamenta otvoriti put za naredni institucionalni korak, odnosno raspisivanje predsjedničkih izbora, u skladu sa Ustavom i zakonskim rokovima.

    Srdanović je naveo da postoji mogućnost da nova Vlada bude formirana prije isteka ove godine, ali nije precizirao kada bi mogao biti poznat njen sastav.

    Koji su rokovi za formiranje nove Vlade?

    Konstitutivna sjednica Skupštine Srbije održava se nakon vanrednih parlamentarnih izbora održanih 25. oktobra, na kojima je Studentska lista osvojila 140 od ukupno 250 poslaničkih mjesta.

    Lista „Aleksandar Vučić – Ujedinjena Srbija“ osvojila je 103 mandata, dok je preostalih sedam pripalo listama nacionalnih manjina.

    Konstituisanjem parlamenta počinje da teče rok od 90 dana za izbor nove Vlade. Ukoliko Skupština bude konstituisana 17. novembra, krajnji rok za formiranje Vlade biće 15. februar 2027. godine.

    Međutim, Srdanovićeva izjava ukazuje na mogućnost da ovaj postupak bude završen znatno ranije, odnosno do kraja novembra ili tokom decembra ove godine.

    Kako prenose Nezavisne, Srdanović je tokom obraćanja novinarima govorio i o narednim institucionalnim koracima koji očekuju Srbiju nakon konstituisanja Narodne skupštine.

    Predsjednički izbori sljedeći važan korak

    Srbija istovremeno treba da dobije i novog predsjednika Republike, nakon što je Aleksandar Vučić 27. septembra podnio ostavku.

    Dužnost predsjednika Srbije privremeno obavlja predsjednik Narodne skupštine, a izborom novog predsjednika parlamenta biće određeno i ko će preuzeti tu funkciju.

    Prema ustavnim rokovima, predsjednički izbori trebalo bi da budu održani najkasnije krajem decembra.

    Srdanović je ranije izjavio da je još rano govoriti o imenima budućeg premijera i ministara, navodeći da će među prvim prioritetima nove vlasti biti uspostavljanje vladavine prava.

    On je istakao da će nakon završetka konstituisanja Skupštine biti jasnije kako će izgledati naredni koraci u formiranju institucija i nove izvršne vlasti.

  • Stanivuković: Nikola Dronjak više nije dio Pokreta Sigurna Srpska

    Stanivuković: Nikola Dronjak više nije dio Pokreta Sigurna Srpska

    Predsjednik Pokreta „Sigurna Srpska“ Draško Stanivuković saopštio je da Nikola Dronjak više nije dio ove političke organizacije.

    Stanivuković je ovu informaciju objavio na društvenim mrežama, ne navodeći dodatne detalje o razlozima zbog kojih je Dronjak napustio pokret.

    „Nikola Dronjak više nije dio Pokreta Sigurna Srpska. Hvala mu“, napisao je Stanivuković.

    Kako prenose Nezavisne, iz Pokreta „Sigurna Srpska“ za sada nisu objavljene dodatne informacije o ovom odlasku.

    Opširnije informacije o razlozima odlaska Nikole Dronjka očekuju se naknadno.

  • Promjene u Skupštini grada Banjaluka

    Promjene u Skupštini grada Banjaluka

    Centralna izborna komisija BiH prihvatila je ostavke četiri odbornika u Skupštini grada Banjaluka i dodijelila mandate njihovim zamjenama.

    Mandati su dodijeljeni Davidu Ponorcu, Adriani Basari, Nemanji Babiću i Milanu Gruboru, nakon što su ostavke podnijeli Saša Gligorić, Nebojša Drinić, Nevena Todorović i Igor Radojičić.

    Kako prenose Nezavisne, CIK BiH donio je i nekoliko drugih odluka o dodjeli mandata i prihvatanju ostavki u zakonodavnim institucijama.

    Kada je riječ o Narodnoj skupštini Republike Srpske, mandat je dodijeljen Tanji Vukomanović iz PSS-a, nakon što je Mirna Savić Banjac iz ove stranke podnijela ostavku.

    Vukomanovićevoj je ranije dodijeljen privremeni zamjenski mandat nakon što je gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković svoj poslanički mandat stavio u mirovanje. Zbog toga je privremeni mandat bio dodijeljen Draganu Milanoviću.

    CIK je odlučivao i o mandatima u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH. Nakon ostavke Marine Pendeš, mandat je dodijeljen Marinku Čavari, dok je Željko Josić dobio mandat nakon što Ivan Vukadin nije prihvatio funkciju koja mu je dodijeljena poslije ostavke Ilije Cvitanovića.

    Cvitanović je ostavku podnio nakon što je izabran u Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH.

  • Blanuša raspisao unutarstranačke izbore u SDS-u

    Blanuša raspisao unutarstranačke izbore u SDS-u

    Predsjednik Srpske demokratske stranke (SDS) Branko Blanuša potpisao je odluku o raspisivanju unutarstranačkih izbora koji će početi 1. januara, a biti završeni najkasnije do 15. maja 2027. godine.

    Odluka je donesena na sjednici Glavnog odbora SDS-a, održanoj u nedjelju u Istočnoj Ilidži, a njeno donošenje potvrđeno je iz ove stranke.

    Član Glavnog odbora SDS-a Marinko Božović naveo je da je Blanuša na sjednici informisao članove da neće biti kandidat za predsjednika stranke, niti kandidat za delegata u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH.

    Kako pišu Nezavisne , Blanuša je istakao da SDS nije zadovoljan ostvarenim izbornim rezultatom, te da predstoje razgovori sa drugim opozicionim strankama o politikama koje će zastupati u Narodnoj skupštini Republike Srpske i na nivou BiH.

    Uoči sjednice Glavnog odbora, Blanuša je potvrdio da postoji mogućnost raspisivanja unutarstranačkih izbora, čime je otvoren proces izbora stranačkog rukovodstva za naredni period.

  • Stanić poručio SNS-u: Potpredsjednička mjesta dobićete prema zaslugama

    Stanić poručio SNS-u: Potpredsjednička mjesta dobićete prema zaslugama

    Kandidat Studentske liste za poslanika Tihomir Stanić izjavio je da će Srpska napredna stranka (SNS) u novom sazivu Narodne skupštine Srbije dobiti potpredsjednička mjesta u skladu sa zaslugama, odnosno prema tome kako se njeni predstavnici budu ponašali u prethodnim sazivima.

    Stanić je, povodom konstitutivne sjednice Skupštine Srbije, ocijenio da počinje nova faza političkog života zemlje, koju će, kako je naveo, obilježiti mladi ljudi.

    Istakao je da su studenti izabrali 250 predstavnika da zastupaju njihove interese i očekivanja, dodajući da će se truditi da opravdaju povjereni mandat.

    „Poslije decenijskog urušavanja naše države, ovo je nova faza. Početak novog doba koje će kreirati mladi ljudi. Studenti su izabrali nas 250 da ih predstavljamo i oni zaslužuju budućnost kakvu žele“, rekao je Stanić.

    Kako prenosi Srpskainfo, Stanić je govorio i o odnosu prema SNS-u prilikom raspodjele potpredsjedničkih mjesta, podsjećajući da ta stranka dok je imala većinu nije nudila takve pozicije opoziciji.

    „U ono vrijeme kada se nosilac liste SNS žalio kako niko s njim neće da razgovara, ja sam tada rekao da je on to zaslužio svojim ponašanjem, da je to kazna za monologe koje je vodio decenijama. Kako se sije, tako se žanje. U vrijeme kada su oni predstavljali većinu, nisu nudili ta potpredsjednička mjesta opoziciji. Vjerovatno će se tako, po zaslugama, desiti i u ovom sazivu“, poručio je Stanić.

    On je ocijenio da velika većina koju, kako tvrdi, ima Studentska lista znači da eventualne opstrukcije neće ugroziti održavanje skupštinskog zasjedanja.

    „Mi imamo tako veličanstvenu pobjedu i većinu da bilo koja opstrukcija ili vraćanje na radikalska podešavanja mogu biti samo kratkotrajni i ne mogu da ugroze zasjedanje. Stvari su jasne i čiste“, rekao je Stanić za Novu.

  • Otkrivena „crna lista“ banjalučkih ulica: Ovdje pauk najčešće odnosi automobile

    Otkrivena „crna lista“ banjalučkih ulica: Ovdje pauk najčešće odnosi automobile

    Gradska „pauk“ služba u Banjaluci za prvih devet mjeseci ove godine premjestila je 1.194 nepropisno parkirana vozila, dok je tokom cijele 2025. godine uklonjen ukupno 1.651 automobil, pokazuju podaci Odjeljenja za komunalnu policiju.

    Iako pauk patrolira cijelim gradom, pojedine ulice posebno se izdvajaju po broju intervencija zbog nepropisnog parkiranja.

    Iz Odjeljenja za komunalnu policiju za BL portal navode da su najčešće intervenisali u ulicama Sime Matavulja, Boška Tošića, Svetozara Markovića, Ivana Franje Jukića, Brace Potkonjaka i Nikole Pašića.

    Koliko košta odnošenje automobila?

    Cijene premještanja vozila nisu mijenjane, a njihov iznos zavisi od udaljenosti na koju se automobil prevozi.

    Premještanje vozila na udaljenosti do dva kilometra košta 40 KM, od dva do deset kilometara 60 KM, dok je za udaljenosti veće od deset kilometara potrebno izdvojiti 90 KM.

    Ukoliko je premještanje započeto, ali nije završeno, naplaćuje se 30 KM, dok čuvanje vozila na depou košta 10 KM po započetom danu.

    Na ove troškove potrebno je dodati i prekršajnu kaznu koju izdaje Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske, odnosno Policijska uprava Banjaluka.

    „Prekršajni nalog iznosi 40 KM, koji je moguće platiti u polovičnom iznosu u periodu od osam dana od dana izdavanja“, pojašnjavaju iz Odjeljenja za komunalnu policiju.

    Gdje se preuzimaju odvezena vozila?

    Automobili koje ukloni pauk služba završavaju na depou „Rakovačke bare“ u Bitoljskoj ulici, koji radi 24 časa dnevno.

    Prilikom preuzimanja vozila potrebno je dokazati vlasništvo, a od dokumentacije je neophodno imati ličnu kartu, vozačku dozvolu ili važeći pasoš BiH.

    S obzirom na troškove odnošenja, čuvanja vozila i prekršajne kazne, nepropisno parkiranje može vozače koštati znatno više nego što bi ih koštalo izdvajanje vremena za pronalazak propisnog parking mjesta.