Cijene goriva na pojedinim benzinskim pumpama u Banjaluci dostigle su visok nivo. Večeras, 28. septembra, litar dizela košta 3,47 KM.
Još skuplji je dizel 5, 3,99 KM po litru. Benzin BMB 100 košta 3,45 KM.
Za 50 litara običnog dizela potrebno je 173,50 KM, a iste količine skupljeg dizela 199,50 KM. Pedeset litara benzina BMB 100 iznosi 172,50 KM, prenosi BL Portal.
Katarska državna energetska kompanija Katar enerdži produžila je za još mjesec dana status više sile za isporuke tečnog prirodnog gasa kupcima u Aziji i Evropi, zbog poremećaja u transportu kroz Ormuski moreuz.
Kupce u Bangladešu i Pakistanu, kao i najmanje jednog kupca u Indiji, obavijestila je da će otkazivanje isporuka biti produženo do kraja novembra, prema izvorima upoznatim sa situacijom.
Italijanska energetska kompanija Edison saopštila je da joj katarski LNG neće biti isporučivan do početka decembra.
Proglašenje više sile, odnosno privremeno oslobađanje od ugovornih obaveza zbog okolnosti koje kompanija nije mogla da kontroliše, prvi put je uvedeno u aprilu nakon poremećaja izazvanih ratom između SAD i Irana. Katar je od tada više puta produžavao ovu mjeru.
Arapska zemlja, koja je prije rata bila drugi najveći svjetski izvoznik LNG-a, prema proračunima Rojtersa pretrpjela je pad izvoza od oko 96 odsto. Do kraja avgusta izvezeno je svega 18 LNG tereta, naspram 509 u istom periodu prethodne godine.
Neki tereti iz Katara i UAE ovog mjeseca uspjeli su da prođu kroz Ormuski moreuz ili da budu prebačeni s broda na brod kod Omana, ali je obim i dalje samo dio predratnog nivoa. Za razliku od nafte, LNG je znatno teže prevoziti alternativnim metodama jer zahtijeva specifične brodove i infrastrukturu, prenosi B92.
U Banjaluci je večeras otkriven spomenik knezu Lazaru, postavljen na kružnoj raskrsnici Bulevara srpske vojske i ulica Knjaza Miloša, Braće Pišteljića i Ivana Gorana Kovačića.
Otkrivanju je prethodio kulturno-umjetnički program na parkingu preko puta Lesnine, posvećen knezu Lazaru i Kosovskom boju.
Program su otvorili najmlađi članovi KUD Pelagić. Nastupila je Anđela Kulić s pjesmama „Vaskrsni Gospode sve srpske krajeve“ i „Pećka kandila“. Glumac Ivan Vučković izveo je monodramu „Knez“, Ivana Žigon poemu „Pohvala knezu Lazaru“. Program je završen recitacijom i pjesmom „Vidovdan“.
Gradonačelnik Draško Stanivuković govorio je o simbolici lokacije.
„Spomenik je postavljen na raskrsnici da bismo, bez obzira na to gdje skrećemo, uvijek znali kako da se vratimo svojoj kolijevci. Svaki čovjek koji živi ovdje treba u sebi da nosi dio Lazareve snage i opredjeljenja. Knez Lazar je svojim izborom postao naša moralna vertikala i ušao u besmrtnost.“
Najavio je da je u planu da kroz tu raskrsnicu u budućnosti saobraća i tramvaj. Nakon obraćanja uslijedilo je otkrivanje spomenika, a događaj je završen vatrometom. Saobraćaj na kružnoj raskrsnici bio je obustavljen od 18 do 21 čas.
Grad Banjaluka raspisao je u aprilu javnu nabavku za izgradnju spomenika, temelja, postamenta i uređenja. Procijenjena vrijednost bila je 1.519.218 KM bez PDV-a. Posao je dodijeljen grupi ponuđača KOTO d.o.o. Banja Luka i KOTO d.o.o. Beograd, ugovorena vrijednost 1.777.484,12 KM sa PDV-om.
Mediji su ranije objavili da se model već nalazio u subotičkoj livnici kada je Grad 24. aprila raspisao tender i da je livenje u bronzi već počelo, iako je u dokumentaciji od izvođača tražena i izrada modela u glini. U javno dostupnoj dokumentaciji nije jasno navedeno ime autora skulpture niti postupak umjetničkog konkursa.
Spomenik je sada centralni element kružne raskrsnice na jednom od važnijih ulaza u Banjaluku, prenosi BL Portal.
Dom kulture u Bratuncu večeras nije mogao da primi sve građane koji su željeli da prisustvuju dosad najvećoj tribini Ujedinjene Srpske u ovoj opštini, na kojoj su predstavljeni kandidati iz ove izborne jedinice, a govorio je i predsjednik US dr Nenad Stevandić.
Mnogi su ostali ispred sale Doma kulture, a među okupljenim građanima moglo se čuti dosad nezamislivo – zahtjev da Ujedinjena Srpska održi dvije tribine zaredom kako bi svi Bratunčani mogli da prisustvuju.
Predsjednik US dr Nenad Stevandić kaže da je ponosan, a i srećan jer Ujedinjena Srpska drži tempo od prvog dana kampanje i ne posustaje ni milimetra.
„Naroda je sve više, razumijevanje je ogromno za ono što nudimo i normalno je da kažemo da ćemo sigurno imati ponovo najveći napredak i biti najjača stranka poslije ovoga. Za Bratunac je važno reći da ga od početka tretiramo kao jedno od najvažnijih mjesta u Republici Srpskoj i najsvetijih, i da je to Ujedinjena Srpska mnogo puta dokazala“, izjavio je Stevandić.
Kako je rekao, US želi Bratunac još bolje da organizuje, da on živi svoje najbolje dane sa mladim ljudima i dokazanim snagama.
„To ćemo pokazati u čitavoj izbornoj jedinici. Ovdje Ujedinjena Srpska nikada nije bila mala, uvijek je bila velika, a sada će biti najveća. Hvala vam, ljudi“, poručio je Stevandić.
Miladin Radović, nosilac liste za Narodnu skupštinu Republike Srpske iz ove izborne jedinice, naglasio je da večerašnja slika govori puno više od riječi.
„Prepuna dvorana, da ljudi nemaju gdje da uđu, mislim da to govori više od bilo čega. Bratunac i kompletna Izborna jedinica 7 više nego ikad su spremni i mislim da je zagarantovan siguran mandat za Narodnu skupštinu i da ostvarimo najbolji mogući rezultat i za Parlamentarnu skupštinu BiH. Očekujem apsolutnu pobjedu Save Minića za predsjednika Republike Srpske, kao i Željke Cvijanović za srpskog člana Predsjedništva BiH. Ponosan sam na snagu Ujedinjene Srpske u Izbornoj jedinici 7. Velika mi je čast i ponos što stojim na čelu jedne takve liste na kojoj su mladi, obrazovani, prije svega porodični ljudi i ljudi koji nisu ništa pokvarili, nego su samo doprinijeli boljem razvoju naše kompletne regije i Republike Srpske“, rekao je Radović.
Doktor Saša Simić, nosilac poslaničke liste za Predstavnički dom PS BiH, kaže da mu je to velika čast, ali i odgovornost.
„Ako budem izabran, neću ići pognute glave, boriću se za Republiku Srpsku i institucije, kao što je i radio naš poslanik u prethodnom mandatu, gospodin Milan Petković. Kao što vidite, večeras je naša sala puna. Kroz ova 24 dana sve sale u Republici Srpskoj su bile pune i Ujedinjena Srpska šalje jasnu poruku da smo snažni, da nikad nismo bili organizovaniji, da smo jaki i da idemo u pobjedu“, zaključio je Simić.
Do kraja godine trebalo bi da budu završena prva sedam kilometara od mosta preko Save do petlje Brodac na auto-putu Rača–Bijeljina. Ostatak dionice u saobraćaj bi trebalo da bude pušten do kraja naredne godine.
To je poručeno nakon sastanka Radovana Viškovića, v.d. direktora JP Autoputevi Republike Srpske, i Slobodana Stanarevića, v.d. izvršnog direktora za tehničke poslove, s predstavnicima Integral inženjeringa.
Razgovarali su o dinamici radova na dionici od Rače do Bijeljine, dužine 20 kilometara, dijelu budućeg auto-puta Beograd–Banjaluka.
Posebno se govorilo o izgradnji pristupne saobraćajnice od auto-puta do magistralnog puta koji vodi ka Bijeljini i postojećem graničnom prelazu u Rači. Ta saobraćajnica neophodna je zbog najave Srbije da bi do sredine oktobra trebalo da pusti u saobraćaj novoizgrađeni most preko Save, kao poveznicu s dionicom Kuzmin–Rača.
Osim mosta i auto-puta, Srbija namjerava istovremeno da pusti i novi integrisani međunarodni granični prelaz. Pristupnom saobraćajnicom sav saobraćaj sa strane Srbije biće prihvaćen na strani Srpske i privremeno preusmjeren na magistralni put, do završetka kompletne dionice Rača–Bijeljina.
Autoputevi RS trenutno gazduju sa 111 kilometara na tri auto-puta. U izgradnji je 114,5 novih kilometara, a ukupna vrijednost investicija u saobraćajnice prvog ranga iznosi oko dvije milijarde KM. U pripremi su i novi projekti od oko 200 kilometara auto-puteva i brzih puteva, prenose Nezavisne.
Iz Srpske demokratske stranke najavili su da će Okružnom javnom tužilaštvu Banjaluka podnijeti krivičnu prijavu zbog neovlaštenog snimanja lidera Branka Blanuše i plasiranja snimka.
Milan Blagojević iz Blanušinog pravnog tima potvrdio je da prijavu podnose protiv nepoznatog izvršioca, za neovlašteno snimanje i neovlašteno objavljivanje. Očekuju da Tužilaštvo hitno postupi.
Snimak datira od 7. jula, kada je Blanuša, kako je sam potvrdio, išao na razgovor kod Milorada Dodika. Blagojević je istakao da je Blanuša na taj razgovor išao zbog finansiranja SDS-a iz budžeta, onemogućenog uprkos odluci Ustavnog suda BiH.
Blanuša se prije nekoliko dana obratio javnosti. Rekao je da je snimak s nadzornih kamera istinit, ali da je kontekst iskrivljen i da ga je SNSD mjesecima čuvao pa sada plasirao.
„U pitanju je sastanak mene kao predsjednika SDS sa predsjednikom SNSD-a, Miloradom Dodikom, koji se dogodio početkom jula. I to ništa nije tajno, skriveno, konspirativno.“
Sastanak je održan povodom američkih sankcija SDS-u, zbog kojih im je ugašen račun i onemogućeno finansiranje iz budžeta. „Mi smo sve učinili što je bilo u našoj moći da dobijemo novac koji nam po zakonu sljeduje, ali su institucije ignorisale odluku suda. Zato je ovaj sastanak bio održan. To je cijela priča. Vlast je samo htjela da od jednog najobičnijeg sastanka napravi nekakav skandal, pompeznu priču i ućari neki glas, pošto je očigledno da im fali mnogo glasova. Ništa više od toga.“
Iz SNSD-a zvanično nisu komentarisali slučaj. Portparol Radovan Kovačević prije dva dana osvrnuo se na objašnjenje. Stalno pitaju ko je Milorad Dodik, ali i oni trče da se vide s njim, rekao je.
„Ako sam dobro razumio, sada su shvatili da zbog problema sa američkim sankcijama trebaju razgovarati sa najmoćnijim ljudima na svijetu, pa su razgovarali sa Miloradom Dodikom?! Zanimljivo“, napisao je na Iksu, prenosi BL Portal.
Radovi na rehabilitaciji magistralnog puta MI-108, na pravcu Rebrovac – Čelinac – Kotor Varoš, vrijedni oko 12,6 miliona KM bez PDV-a, počeli su danas iz pravca Kotor Varoša.
Obuhvatiće oko 27,5 kilometara: struganje habajućeg sloja, polaganje novog asfalta, potpunu rekonstrukciju na teže oštećenim dijelovima, obnovu kolovozne konstrukcije, uređenje odvodnje i bankina, te dodatne mjere bezbjednosti u blizini škola u Adi i Zabrđu.
Ukupna dužina pravca je 30,9 kilometara, ali će iz radova biti izuzeta dionica nedavno urađena kroz centar Čelinca, rekao je Miroslav Janković, direktor JP Putevi Republike Srpske.
„Radi se o rehabilitaciji, a dijelom i rekonstrukciji. Na dijelovima gdje su oštećenja značajnija biće urađena rekonstrukcija. Vrijednost radova je 12.550.000 KM, a izvođač je konzorcijum Kozaraputeva i Prijedorputeva. Rok za izvođenje radova je 18 mjeseci, a vjerujemo da će izvođač završiti i prije ugovorenog roka.“
Ove sezone radovi idu iz pravca Kotor Varoša prema Čelincu, a dinamika zavisi i od vremena. „Ovo je još jedan dokaz da JP Putevi Republike Srpske, u saradnji sa Vladom Republike Srpske, ima kapacitet da razvija putnu mrežu i ulaže u svaku opštinu u Republici Srpskoj.“
Podsjetio je na rekonstrukciju dijela regionalnog puta od Šipraga prema Kruševom Brdu i most preko Vrbanje u Kruševom Brdu.
Načelnik opštine Čelinac Vlado Gligorić istakao je značaj za bezbjednost i privredu. Nedavno je završen kružni tok na ulazu u Čelinac i oko 1,1 kilometar puta kroz centar.
Načelnik opštine Kotor Varoš Zdenko Sakan kazao je da je prije dvije godine rekonstruisano nešto više od tri kilometra kroz gradsko jezgro, a sada će opština biti kvalitetno povezana i s Banjalukom.
Predstavnik izvođača Mirko Kaurin potvrdio je da će radovi biti zahtjevni zbog saobraćaja. „Danas počinjemo rehabilitaciju magistralnog puta Banjaluka – Kotor Varoš, koja podrazumijeva struganje habajućeg sloja i polaganje novog. Na pojedinim mjestima biće predviđena i totalna rekonstrukcija.“ Apelovao je na vozače da obrate pažnju na privremenu signalizaciju. „Imamo podatak da ovom dionicom dnevno prođe oko 6.000 vozila, kako putničkih tako i teretnih.“
Ministar privrede i preduzetništva Radenko Bubić naglasio je značaj za privredu Kotor Varoša, Čelinca i Srpske. Vlada je ove godine uložila još 1,5 miliona KM u sanaciju lokalnih puteva na području Kotor Varoša.
Ugovor je zaključen s konzorcijumom Kozaraputevi d.o.o. Banjaluka i Prijedorputevi a.d. Prijedor, prenose Nezavisne.
Svjetlana Milišić-Veličkovski, Mahir Muharemović i Predrag Raosavljević u konkurenciji su za novog sudiju Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu ispred BiH. Odluka bi mogla da bude donesena već sutra, u utorak, 29. septembra.
Listu je utvrdilo Predsjedništvo BiH, nakon čega je dostavljena Savjetu Evrope.
O novom sudiji odlučivaće Parlamentarna skupština Savjeta Evrope (PACE), prema čijem je rasporedu izbor predviđen za sutra.
Komitet PACE-a sredinom septembra obavio je razgovore sa svim kandidatima iz BiH i predložio Milišić-Veličkovski. To je samo preporuka, a konačnu odluku donosi Skupština tajnim glasanjem. Ako nijedan kandidat u prvom krugu ne dobije potrebnu većinu, održava se drugi krug, prenose Nezavisne.
Čistke među vojnim rukovodiocima možda su oslabile borbenu spremnost Kine, ali su vjerovatno ojačale kontrolu predsjednika Si Đinpinga nad institucijom koja je jedan od ključnih izvora moći Komunističke partije, ocjenjuju diplomate i analitičari.
Regionalni vojni atašei pažljivo prate obračun u vojnim strukturama dok Kina ubrzava modernizaciju oružanih snaga i pojačava prisustvo oko Tajvana, te u spornim dijelovima Južnog i Istočnog kineskog mora.
Vladajući Politbiro ove sedmice isključio je dvojicu visokih vojnih zvaničnika, Džanga Jousjaa i Liju Dženlija, iz Partije i vojske. To je najnoviji potez u dugotrajnoj kampanji čistki.
Džang, sin bliskog prijatelja Sijevog oca, dugo je važio za njegovog najbližeg saveznika u vojsci i bio je njegov zamjenik u Centralnoj vojnoj komisiji.
Desetine oficira drugog ranga popunile su ključne pozicije, ali pet mjesta i dalje je upražnjeno u sedmočlanom rukovodećem tijelu komisije. Ministarstvo odbrane nije odmah odgovorilo na zahtjev za komentar.
Pozicija Sija dodatno je ojačana uklanjanjem štićenika Džanga i Mjao Hue, nekada najvišeg političkog oficira vojske u uniformi, rekao je Džejms Čar, stručnjak za kinesku bezbjednost iz Singapura.
„Možemo očekivati da Si nastavi da ima odlučujuću kontrolu i uticaj na kineska vojna pitanja, a time i dominaciju nad partijom i državom, jer onaj ko kontroliše Narodnooslobodilačku vojsku kontroliše i partiju.“
Od dolaska na vlast 2012. Si je predvodio jednu od najobimnijih kampanja protiv korupcije i nediscipline. Zbog toga ga opisuju kao najmoćnijeg kineskog lidera od Mao Cedunga. Milioni ljudi u državnom i partijskom aparatu bili su predmet istraga, a desetine visokih zvaničnika uklonjene su sa funkcija.
„Iskorjenjivanje korumpiranih elemenata jača, a ne slabi političke temelje, koheziju i ukupnu borbenu sposobnost oružanih snaga“, rekao je Tjen Šičen, predsjednik kineskog Instituta za globalno upravljanje.
Istrage protiv Džanga i Liua prvi put su objavljene u januaru, a formalne kazne još nisu saopštene.
Opsežne smjene znače da Kina zadržava sadašnji odbrambeni kurs, testiranja naoružanja i složene vježbe. Ostaju pitanja kako čistke utiču na sposobnost vođenja rata, posebno oko Tajvana.
Džang je bio najviši oficir sa stvarnim borbenim iskustvom iz graničnog rata sa Vijetnamom 1979, kada je Kina posljednji put učestvovala u stvarnim borbenim operacijama.
„Teško je zamisliti da potresi ovakvih razmjera ne bi stvorili probleme za složenije operacije, uključujući i scenario rata punog obima oko Tajvana“, rekla je analitičarka Rubi Osman. Narodnooslobodilačka vojska uspjela je da redovne operacije zaštiti od previranja, ali „Si očigledno smatra da je kratkoročni poremećaj cijena koju vrijedi platiti za dugoročnu disciplinu i borbenu spremnost.“
Kampanja je u početku ciljala korupciju, uključujući nabavke u Raketnim snagama. Sve više dobija političku dimenziju. „Osnovni princip vojske oduvijek je bio apsolutno rukovodstvo Partije nad vojskom“, rekao je Tjen.
Džang i Liu su „ozbiljno doprinijeli političkim i korupcijskim problemima koji podrivaju apsolutno rukovodstvo Partije nad vojskom“, objavio je PLA Daily. Nanijeli su „ogromnu štetu političkom razvoju vojske, njenom političkom okruženju i borbenoj sposobnosti“.
Čar ne očekuje da će najviše tijelo Centralne vojne komisije biti u potpunosti popunjeno prije kongresa Partije krajem 2027, kada se očekuje da Si učvrsti četvrti petogodišnji mandat.
Kineski ministar odbrane Dong Jun i dalje je na funkciji, ali nije član Politbiroa ni Centralne vojne komisije. Nije jasno ko će zamijeniti Džanga u kontaktima sa stranim vojskama.
Si možda neke odluke donosi samostalno, rekla je Boni Glejzer iz Njemačkog Maršalovog fonda SAD. „Vojska i dalje može da izvršava naređenja preko združenog štaba, regionalnih komandi, pojedinačnih rodova vojske i partijskog aparata“, prenose Nezavisne.
Evropska centralna banka povećala je u septembru ključne kamatne stope, a njeni podaci pokazuju da domaćinstva evrozone drže gotovo 10 biliona evra u gotovini i niskoprinosnim bankarskim depozitima.
Oko 80 odsto domaćinstava nema akcije niti druge tržišne finansijske instrumente, što otvara pitanje kako tu štednju snažnije usmjeriti prema investicijama.
Privreda evrozone pokazuje veću otpornost nego što se očekivalo, ali je inflacija ponovo pod pritiskom zbog energenata. Veliki dio finansijske imovine domaćinstava ostaje u gotovini i depozitima.
ECB je 10. septembra povećao sve tri ključne kamatne stope za 25 baznih poena. Od 16. septembra depozitna stopa iznosi 2,50 odsto, stopa na glavne operacije refinansiranja 2,65 odsto, a marginalna kreditna stopa 2,90 odsto.
U novim projekcijama predviđena je prosječna inflacija od 3,0 odsto u 2026, 2,5 odsto u 2027. i 2,1 odsto u 2028. Rast se očekuje 0,9 odsto ove godine, 1,4 odsto u 2027. i 1,5 odsto u 2028.
Odluku je obrazložio inflatornim pritiscima povezanim s ratom na Bliskom istoku i energijom. Pretpostavke o cijenama gasa i struje značajno su povećane: za treći kvartal 2026. cijena gasa bila je oko 20 odsto viša nego u junskim projekcijama, a električne energije oko 50 odsto.
Viši troškovi energije povećavaju troškove kompanija, proizvodnje i transporta, pa se mogu preliti na cijene roba i usluga. ECB nastoji da inflaciju vrati prema cilju od dva odsto u srednjem roku, a sljedeće poteze ne najavljuje unaprijed.
Analiza od 15. septembra pokazuje da je gotovo 10 biliona evra u gotovini i niskoprinosnim depozitima približno trećina finansijske imovine domaćinstava evrozone. Oko 80 odsto ne posjeduje akcije niti druge tržišne instrumente.
Domaćinstva evrozone u prosjeku drže oko trećine finansijske imovine u depozitima, u SAD oko 11 odsto. Među najbogatijih 20 odsto domaćinstava u SAD više od 65 odsto posjeduje akcije, obveznice ili fondove, u evrozoni manje od 45 odsto.
Razlika se ne objašnjava samo količinom novca, već i investicionim navikama, dostupnošću proizvoda i penzionim sistemima.
Štednja usmjerena prema tržištima kapitala može finansirati inovacije, produktivnost i dugoročni rast. ECB ne poziva građane da novac iz depozita prebace u akcije, već želi da razumije zašto je učešće na tržištu kapitala nisko.
Više kamate mogu donijeti veće prinose štedišama, zavisno od toga koliko banke prenesu na klijente, a krediti mogu poskupjeti. Pitanje više nije samo koliko Evropljani štede, već gdje završava njihov novac, prenose Nezavisne.