VRBAS Media

Autor: INFO

  • Dodik: Dok drugi pokušavaju da dijele svijet, Srpska razgovara i sa Istokom i sa Zapadom

    Dodik: Dok drugi pokušavaju da dijele svijet, Srpska razgovara i sa Istokom i sa Zapadom

    Lider SNSD-a Milorad Dodik istakao je da mu je čast što učestvuje na Međunarodnom forumu o bezbjednosti u Moskvi, gdje će imati priliku da se sastane sa zvaničnicima Ruske Federacije i prijateljima Republike Srpske, kao i da još jednom potvrdi neraskidive veze Republike Srpske i Ruske Federacije, zasnovane na međusobnom poštovanju, saradnji i razumijevanju koje godinama simbolizuje predsjednik Vladimir Putin.

    – Republika Srpska podržava odlučnost Rusije i predsjednika Putina u pravednoj borbi za očuvanje sopstvenih nacionalnih interesa, jer je svijet stabilan samo onda kada Rusija zaštiti svoju bezbjednost i dostojanstvo, kao i prava ruskog naroda ma gdje živio. Predsjednik Putin je svojim principijelnim i čvrstim stavom godinama bio i ostao jedna od najvažnijih brana pokušajima urušavanja Republike Srpske – istakao je Dodik.

    Dodao je da će posebno razgovarati o pitanju visokog predstavnika i stranog miješanja u unutrašnje odnose drugih država, gdje Republika Srpska i Ruska Federacija dijele stavove.

    – Uvjeren sam da uz strateški dijalog i saradnju Rusije i Sjedinjenih Američkih Država svijet može ponovo doći do stabilnosti, mira i međusobnog poštovanja, koje je ozbiljno ugrozilo višedecenijsko iracionalno ponašanje centara moći koji su pokušavali da svijet oblikuju prema sopstvenim interesima i svojoj mjeri. Takva politika nije mogla donijeti mir, jer je nemoguće graditi stabilan svijet bez uvažavanja suvereniteta, identiteta i prava naroda da sami odlučuju o svojoj budućnosti – naveo je Dodik u objavi na društvenoj mrmeži Iks.

    Podsjeća, da će u Banjaluci, istovremeno, ove sedmice boraviti general Majkl Flin, prijatelj predsjednika SAD-a Donalda Trampa, koji će upravo u Banjaluci osnovati svoj Gold institut.

    – Sa generalom Flinom razgovaraćemo i o ekonomskoj saradnji, mogućnostima novih američkih investicija i povezivanju Republike Srpske s poslovnim i razvojnim inicijativama iz Sjedinjenih Američkih Država. To je najbolja potvrda da je Republika Srpska danas mjesto otvorenog dijaloga, saradnje i politike zdravog razuma. Dok drugi pokušavaju da dijele svijet novim zidovima i sukobima, Srpska razgovara i sa Istokom i sa Zapadom, jer razumijemo da bez razgovora, međusobnog uvažavanja i koegzistencije nema ni mira ni razvoja – navodi Dodik.

    Ističe da Republika Srpska ostaje pionir politike slobode, stabilnosti i saradnje među narodima.

  • Viši privredni sud u Banjaluci presudio da BHRT isplati RTRS-u više od 17,7 miliona KM

    Viši privredni sud u Banjaluci presudio da BHRT isplati RTRS-u više od 17,7 miliona KM

    Najnovijom pravosnažnom presudom Višeg privrednog suda u Banjaluci, BHRT je dužan da RTRS na ime duga za korištenje fiksnih radio veza isplati iznos od 7.391.250 KM. Takođe, na osnovu pravosnažne presude sud je dosudio i da BHRT na ime zakonskih zateznih kamata isplati isti iznos koji je dostigao glavnicu, 7.391.250 KM.

    Po osnovu raspodjele prihoda od marketinga BHRT je dužan da RTRS isplati 2.017.727,85 KM i na ime kamata za isti period 844.030.61 KM.

    U odluci suda navedeno je da se BHRT obavezuje da na ime troškova parničnog postupka RTRS isplati iznos od 119.675,15 KM a sve u roku od 30 dana od dana prijema presude.

    To znači da je BHRT dužan RTRS, na osnovu pravosnažne presude Višeg privrednog suda u Banjaluci od 12. maja 2026. godine, da ukupno isplati više od 17,7 miliona KM (17.763.933.61 KM).

    Istom presudom Viši privredni sud u Banjaluci je odbio žalbu BHRT.

    Podsjećamo da je Viši privredni sud u Banjaluci, u aprilu ove godine, potvrdio presudu Okružnog privrednog suda u Banjaluci prema kojoj je RTRS dužan da BHRT isplati, na ime rapsodjele prihoda od RTV takse 5,5 miliona maraka.

  • NSRS usvojila Deklaraciju o zatvaranju OHR

    NSRS usvojila Deklaraciju o zatvaranju OHR

    Poslanici u Narodnoj skupštini Republike Srpske usvojili su danas Deklaraciju o zatvaranju Kancelarije visokog predstavnika u kojoj se traži da bude okončana funkcija visokog predstavnika u BiH i zatvoren OHR.Poslanici Narodne skupštine Republike Srpske usvojili su Deklaraciji o zatvaranju OHR-a, na prijedlog predsjednika Parlamenta Nenada Stevandića.

    Za Deklaraciju, koja sadrži osam zaključaka, glasalo je 57 poslanika od prisutnih 60.

    U Deklaraciji, između ostalog, se navodi da Kristijan Šmit u BiH ne predstavlja međunarodnu zajednicu, nema nikakvo pravo da vrši funkcije iz nadležnosti domaćih organa.

    Deklaracijom se zahtijeva zatvaranje Kancelarije visokog predstavnika, prestanak nametanja odluka i vraćanje nadležnosti domaćim institucijama u skladu sa Dejtonskim sporazumom.

    U usvojenom dokumentu ističe se da Narodna skupština, kao najviši organ Republike Srpske – strane ugovornice Aneksa 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma, zahtijeva od Savjeta bezbjednosti UN da hitno usvoji rezoluciju kojom se okončava funkcija visokog predstavnika u BiH i zatvara OHR.

    Narodna skupština Republike Srpske podsjeća da je Aneks 10 međunarodni ugovor kojim su strane ugovornice privremeno, pod strogo definisanim uslovima i jasno definisanim ciljem, povjerile određene funkcije domaćih vlasti međunarodnoj zajednici, odnosno njenom visokom predstavniku u BiH.

    U Deklaraciji se ističe da je tokom primjene tog aneksa došlo do materijalnog kršenja njegovih odredbi i to zanemarivanjem volje i netraženjem pristanka ugovornica u postupcima imenovanja visokog predstavnika, kao i vanugovornim i protivpravnim proširivanjem njegovih ovlašćenja putem takozvanih bonskih ovlašćenja.

    Organi Republike Srpske protiv toga aktivno protestuju, te zahtijevaju od svih ugovornica da hitno otklone posljedice pravno ništavnih akata nastalih iz njihove upotrebe.

    Konačan i potpuni prekid ugovornog režima koji je uspostavljen Aneksom 10, a koji je davao legitimitet OHR-u za privremeno i ograničeno vršenje funkcija iz nadležnosti domaćih organa, desio se 2021. godine stupanjem na dužnost Kristijana Šmita, nasuprot jasno izraženoj volji Republike Srpske i bez izričite potvrde Savjeta bezbjednosti UN, navodi se u Deklaraciji.

    U usvojenom dokumentu se naglašava da Šmit u BiH ne predstavlja međunarodnu zajednicu, nema pravo da vrši funkcije iz nadležnosti domaćih organa.

    – Svi, a naročito zakonodavni akti koje je usvojio Šmit nemaju pravnu snagu u pravnom poretku BiH i predstavljaju apsolutno ništavne akte stranog intervencionizma – dodaje se u Deklaraciji.

    Narodna skupština Republike Srpske konstatuje da je dosadašnje djelovanje OHR-a, a naročito primjena takozvanih bonskih ovlašćenja i nametanje odluka suprotno demokratskoj volji naroda u BiH, produbilo političke podjele, narušilo povjerenje među konstitutivnim narodima i oslabilo razvoj domaćih demokratskih institucija.

    Narodna skupština zahtijeva potpuni prestanak prakse nametanja odluka, donošenja zakona i vršenja bilo kakvih izvršnih ili zakonodavnih funkcija od neizabranih stranih predstavnika, zatvarnje OHR-a, kao i puno vraćanje svih nadležnosti domaćim institucijama u skladu sa Dejtonskim mirovnim sporazumom.

    Svako eventualno međunarodno prisustvo u BiH može imati isključivo savjetodavnu i koordinacionu ulogu, bez mogućnosti nametanja odluka, a konačni cilj jeste potpuni prestanak protektoralnih mehanizama i preuzimanje pune odgovornosti demokratski izabranih predstavnika i domaćih institucija za upravljanje političkim procesima u BiH, ističe se u Deklaraciji.

    Prihvaćeni su i amandmani SDS-a i PDP-a.

  • Zvizdićev zahtjev Ustavnom sudu BiH neosnovan i nedopustiv

    Zvizdićev zahtjev Ustavnom sudu BiH neosnovan i nedopustiv

    Odbor za ustavna pitanja Narodne skupštine Republike Srpske danas je utvrdio odgovor Ustavnom sudu BiH u predmetu br. U-10/26 u kojem se ističe da zahtjev u cjelini nije podnesen u skladu sa odredbama Ustava BiH, konkretno članom VI, kao ni sa odredbama člana 19. Pravila Ustavnog suda BiH, te je on jedino dopustiv u pogledu podnosioca.

    Prvi zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Denis Zvizdić podnio je Zahtjev Ustavnom sudu BiH za rješavanje spora između Republike Srpske – Narodne skupštine Republike Srpske i BiH u vezi sa budžetskom stavkom, broj 488100 Budžeta Republike Srpske za 2026. godinu, sa prijedlogom za donošenje privremene mjere.

    Odbor za ustavna pitanja u odgovoru Ustavnom sudu BiH navodi da u konkretnom slučaju, ne postoji nadležnost Suda za odlučivanje jer je predmet osporavanja Ugovor o konsultantskim uslugama, a ne odredba ustava ili zakona.

    Odbor ističe da entiteti imaju ustavni osnov za donošenje entitetskih budžeta kojima se utvrđuje finansijski okvir prihoda i rashoda i podsjeća da je to konstatovano i u presudi Ustavnog suda BiH, broj U-15/08 od 3. jula 2009. godine.

    U tački 35. te presude se, između ostalog, konstatuje i da usvajanje takvog budžeta kojim se vrši raspodjela sredstava, između ostalog, i za predstavljanje Republike Srpske u inostranstvu, samo po sebi nije suprotno Ustavu BiH. Odbor naglašava da taj odgovor jasno ukazuje da navodi podnosioca nisu pravno utemeljeni, jer ovakvim ugovorima niti je povrijeđena odredba Ustava BiH, niti oni predstavljaju miješanje u nadležnosti koje su date BiH.

    Odbor za ustavna pitanja utvrdio je odgovore Ustavnom sudu Republike Srpske vezano za inicijativu za pokretanje postupka za ocjenjivanje ustavnosti člana 36. stav 1. tačka 1. Zakona o predškolskom vaspitanju i obrazovanju i člana 32. st. 1. i 7. Zakona o zaštiti stanovištva od zaraznih bolesti zbog navodne neusaglašenosti sa Ustavom Republike Srpske i Evropske konvencije o ljudskim pravima.

    Odbor u odgovoru ističe da navedeno zakonsko rješenje štiti građane, a prije svih djecu, od rizika proizvoljnosti jer zdravstveni sistem sadrži ugrađene mehanizme zaštite.

    Odbor je utvrdio i odgovore Ustavnom sudu Republike Srpske vezano za inicijativu za pokretanje postupka za ocjenjivanje ustavnosti pojedinih odredbi člana 102. Porodičnog zakona, člana 47. Zakona o prevozu u drumskom saobraćaju Republike Srpske, člana 59. Zakona o lovstvu i člana 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o dječjoj zaštiti.

    Sjednicom Odbora za ustavna pitanja predsjedavao je predsjednik Odbora i predsjednik Narodne skupštine Nenad Stevandić.

  • Prvi slučajevi ebole u Italiji?

    Prvi slučajevi ebole u Italiji?

    Na sjeveru Italije, u pokrajini Lombardiji, podignuta je zdravstvena uzbuna zbog dva sumnjiva slučaja ebole u pokrajini Komo.

    Riječ je o ženi i muškarcu koji su se prije nešto više od jednog dana vratili iz Ugande, gdje su oko tri mjeseca boravili kao humanitarni radnici.

    Oboje su razvili simptome koji odgovaraju virusu ebole te su hitno prebačeni u specijaliziranu bolnicu „Sako“ u Milanu, gdje se čekaju rezultati testiranja.

    Pacijenti, žena iz Lurate Kačivija i muškarac iz Bulgarograsa, imaju visoku temperaturu, mučninu, povraćanje i crijevne tegobe. Smješteni su u bolnicu „Sako“, ustanovu specijaliziranu za upravljanje visokorizičnim zaraznim bolestima, gdje se provode testovi prema nacionalnim i međunarodnim protokolima.

    Regionalni ministar za socijalnu skrb Lombardije, Gvido Bertolaso, potvrdio je da su aktivirani hitni postupci, no istaknuo je da službene potvrde o prisutnosti virusa još nema.

    “Još uvijek nema sigurnosti da je ovo ebola”, izjavio je Bertolaso na konferenciji za medije, dodavši kako se nadaju da će rezultati dijagnostičkih testova biti negativni.

    Liječnici sumnjaju na malariju

    Prema riječima regionalnog ministra, dvoje pacijenata dolazi iz područja Ugande u blizini granica s Demokratskom Republikom Kongo i Ruandom, regija koje se trenutno prate zbog porasta broja slučajeva ebole. Liječnici ipak smatraju da je vjerovatnija dijagnoza malarije, a u slučaju tridesetogodišnje žene moguće i cerebralne malarije, zbog čega bi mogla biti primljena na odjel intenzivne njege.

    Žena je navodno razvila teže simptome, uključujući vrlo visoku temperaturu i blage neurološke probleme. Klinička slika je blaža kod tridesetjednogodišnjeg muškarca, koji ima temperaturu oko 38°C i probavne smetnje. Zbog područja iz kojeg su doputovali, zdravstvene vlasti su odmah aktivirale protokole za nadzor sumnjivih slučajeva ebole, a ostalih pet članova njihovih porodica pod zdravstvenim je nadzorom.

    Ministarstvo: Rizik je nizak

    Italijansko ministarstvo zdravstva u službenom je saopštenju naglasilo da rizik od ebole u Italiji ostaje vrlo nizak te su potvrdili da je nacionalni sistem za pripravnost i odgovor na zarazne bolesti u potpunosti operativan. Kontinuirano se prati situacija u uskoj saradnji s regionalnim vlastima Lombardije, Visokim institutom za zdravstvo te bolnicama „Sako“ u Milanu i „Spalancani“ u Rimu.

    Bertolaso je kritikovao preuranjeno širenje informacija o slučaju, naglasivši da su pokrenuti postupci bili tek mjere opreza, dok je gradonačelnica Lurate Kačivija, Serena Arigi, obavijestila stanovnike da su aktivirani svi potrebni zdravstveni protokoli, prenosi Dnevnik.hr.

  • Da li postoje načini da se smanji inflacija u BiH?

    Da li postoje načini da se smanji inflacija u BiH?

    Centralna banka BiH procijenila je da će stopa inflacije u ovoj godini biti 4,7 odsto, što je posljedica pojačanih inflatornih pritisaka iz međunarodnog okruženja, uključujući rast cijena energenata na svjetskom tržištu i njihovo prelivanje na rast domaćih cijena.

    Stopa inflacije revidirana naviše

    Kako su naveli iz Centralne banke BiH, stopa inflacije revidirana je naviše u odnosu na prethodne projekcije i zbog rasta troškovnih pritisaka u sektoru usluga, rasta cijena električne energije te plata.

    “Projekcija rasta ekonomske aktivnosti u BiH u ovoj godini korigovana je naniže, do nivoa od 1,9 odsto, zbog slabljenja domaće i spoljne potražnje, koja se odražava kroz ličnu potrošnju, investicije te uvoz i izvoz. Nagli rast cijena nafte i prirodnog gasa, koji je zabilježen od početka marta, utiče na povećanje troškova proizvodnje i transporta, što se reflektuje na pad profitabilnosti privrednih subjekata i slabljenje investicione aktivnosti”, pojasnili su iz Centralne banke BiH.

    Skuplji energenti

    Dodali su da skuplji energenti smanjuju raspoloživi dohodak domaćinstava, što dovodi do slabije privatne potrošnje, tako da se očekuje sporija dinamika ekonomskog rasta u odnosu na prethodne projekcije.

    “U ovom krugu revidirane su makroekonomske srednjoročne projekcije, prvenstveno usljed globalnog energetskog šoka izazvanog eskalacijom sukoba na Bliskom istoku”, istakli su iz Centralne banke BiH.

    Federacija BiH i Republika Srpska

    Inače, prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, u aprilu ove godine, u odnosu na isti mjesec prethodne godine, cijene su porasle za 6,6 odsto.

    Zavod za statistiku Republike Srpske objavio je da je godišnja inflacija u Srpskoj iznosila 6,8 odsto.

    Postavlja se pitanje, postoje li načini da se inflacija smanji u Bosni i Hercegovini, jer je u većini zemalja Evrope, ali i okruženja ona niža?

    Mala otvorena privreda

    Marko Đogo, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, rekao je za “Nezavisne novine” da je BiH sredinom i krajem devedesetih godina prošlog vijeka prihvatila model male otvorene privrede.

    “Pri tome, nismo našli neke visokotehnološke privredne grane, kako bismo se uključili na svjetsko tržište kroz nuđenje neke robe ili usluga više dodatne vrijednosti. Posljedica toga je da mi, zapravo, skoro da ništa ne možemo uraditi ako ne promijenimo cijeli sistem. Sve to je nekako urađeno da je bukvalno minimalna mogućnost domaćih vlasti da nešto puno urade.

    Ipak, postoje dvije stvari u ovakvom sistemu koje se mogu uraditi. Jedna je populistička mjera, kao što je rađeno, da se za određen broj osnovnih životnih namirnica odredi neka maksimalna cijene u jednom kraćem do srednjem periodu. Druga je rast plata, ali to je mač sa dvije oštrice”, objašnjava Đogo.

    Prema njegovim riječima, prva opcija jeste ograničavanje marže, ali nije maksimalnih cijena.

    “Što se tiče druge opcije, nije problem kada rastu cijene, ako plate rastu podjednako ili brže. Međutim, rast plata je dodatni pritisak za porast inflacije. Osim ovoga, mi ne možemo nešto posebno drugo uraditi, jedino smanjiti poreze, ali to se neće uraditi, jer se javni sektor i javne usluge moraju finansirati”, naglasio je Đogo.

  • Vučić: Kina je u tehnološkoj trci rame uz rame sa SAD

    Vučić: Kina je u tehnološkoj trci rame uz rame sa SAD

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić obratio se iz Pekinga, gdje boravi treći dan posjete Kini, poručivši da je impresioniran tehnološkim napretkom i industrijskim dostignućima te zemlje, kao i da Srbija mora da uči iz kineskog iskustva i pokuša da dio tih tehnologija dovede u svoju privredu.

    Vučić je rekao da je tokom obilaska kineskih kompanija imao priliku da vidi nivo automatizacije i proizvodnje koji, kako je naveo, do sada nije vidio.

    „Bio sam i u Folksvagenu, ovako nešto nisam vidio. Ovdje ima 2.000 radnika, sve su roboti. U dvije smjene izbace 1.500 automobila. Pogledajte razliku, i u cijeni, i margini koju prave. Oni ulaze u trku sa Teslom“, rekao je Vučić.

    Dodao je da je kineskim partnerima ponuđeno da razmotre Srbiju ukoliko budu širili proizvodnju u Evropi.

    „Razgovarali smo i ponudili im i najbolje subvencije ako žele da dođu u Srbiju. Pozvali smo ih da dođu na EXPO, što bi bio dobar prvi korak“, naveo je predsjednik Srbije.

    Prema njegovim riječima, kineske kompanije planiraju početak proizvodnje u Evropi do kraja 2027. godine, zbog čega ih je Srbija pozvala da ranije uspostave saradnju kroz učešće na EXPO-u.

    Vučić je ocijenio da Kina rapidno napreduje u tehnološkom razvoju, posebno u povezivanju softvera i hardvera.

    „To je dio u kojem su bolji od SAD. Sad je trka u dvoje. Kina krupnim koracima grabi naprijed. Naše je da učimo i da makar jedan dio pomognemo“, rekao je Vučić.

    Predsjednik Srbije izjavio je da ga tokom posjete očekuje obilazak ukupno pet kompanija, dva intervjua za kineske medije i sastanak sa Čen Bo.

    Govoreći o mogućim investicijama, Vučić je ponovio da Srbija želi da privuče kineske kompanije i razvije dio tehnologija koje Kina već posjeduje.

    „Naše je da učimo i da nam pomognu da makar jedan dio ovoga što imaju razvijemo. Mi smo mnogo daleko od ovoga“, poručio je Vučić.

    On je rekao da je u Kinu došao kako bi se „borio za Srbiju i svoj narod“, odbacujući kritike političkih protivnika i, kako je naveo, blokadera.

    „Meni nisu potrebni ni automobili ni novac. Ja imam svoj stari automobil, ovo ne bih znao ni da vozim. Ja se borim za građane Srbije“, rekao je Vučić.

    Komentarišući reakcije opozicionih grupa, predsjednik Srbije rekao je da ga njihove poruke ne zanimaju.

    „Njih brine samo kako će oni nekome da služe, a Srbija i građani u Srbiji ih nikad nisu zanimali“, naveo je Vučić.

    Osvrnuo se i na, kako je rekao, napade iz Hrvatske usmjerene prema predstavnicima vlasti u Srbiji, uključujući i predsjednicu Narodne skupštine Srbije Anu Brnabić.

    „Puštali su njene stare slike valjda ne bi li je povrijedili, ali time su pokazali koliko su mali i da Ana u suštini radi dobar posao“, rekao je Vučić.

    Govoreći o odnosima u regionu, Vučić je poručio da Srbija želi ekonomsku konkurenciju, a ne sukobe.

    „Naše je da imamo zdravu konkurenciju, takmičarsku atmosferu, i sve ćemo to da mjerimo ekonomski jer nas sukobi ne zanimaju“, rekao je predsjednik Srbije.

    Komentarišući medijske nastupe pojedinih sagovornika na televizijama N1 i Nova S, Vučić je rekao da „blokaderima ništa nije sveto“ i optužio ih da za sve pokušavaju da okrive nekog drugog.

    Na kraju, osvrnuo se i na odluku o ukidanju emitovanja Informera u Crnoj Gori, poručivši da vjeruje da će građani pronaći način da prate taj medij.

    „Vjerujem da će narod naći način da gleda, a Srbija neće da se bavi cenzurama“, rekao je Vučić.

  • Njemačka i saveznici za brži prijem Zapadnog Balkana u EU, Holandija i Baltik protiv Srbije

    Njemačka i saveznici za brži prijem Zapadnog Balkana u EU, Holandija i Baltik protiv Srbije

    Evropska unija posljednjih godina ima puno izazova, a jedno od najvećih je pitanje proširenja koje je dovelo do manje-više podjela unutar Unije u vezi sa modelima prijema novih članica.

    Tako se na osnovu posljednjih inicijativa može reći da se, s jedne strane, Njemačka, Austrija, Češka, Italija, Slovačka i Slovenija zalažu za što bržu ekonomsku integraciju novih članica u EU, među kojima su i zemlje Zapadnog Balkana, dok su s druge Francuska, Holandija, Litvanija, Letonija i Estonija koje su već duže vrijeme prilično sumnjičave prema cjelokupnom procesu evrointegracija Zapadnog Balkana pogotovo Srbije.

    Pismo Fridriha Merca, kancelara Njemačke, evropskim zvaničnicima i prijedlog da zemlje Zapadnog Balkana dobiju status posmatrača u svim relevantnim institucijama EU za mnoge je predstavljalo prijatno iznenađenje pogotovo što Berlin do sada nije važio za inicijatora proširenja EU.

    Na liniji Njemačke je praktično još pet država članica EU (Austrija, Italija, Češka, Slovačka, Slovenija) koje su, takođe, ove nedjelje u non-pejperu založile za postepeni ulazak Zapadnog Balkana u jedinstveno tržište.

    Tim državama se pridružila i Mađarska čiji je novi premijer Peter Mađar poručio da prije Ukrajine treba primiti u EU zemlje Zapadnog Balkana koje se “godinama spremaju i koje su dobile mnoga obećanja”.

    Druga najjača politička grupa u Evropskom parlamentu: Četiri principa napredovanja ka EU

    Politička grupa Socijalista i Demokrata (S&D), druga najjača politička grupa u Evropskom parlamentu (EP), uslovno je pozdravila prijedlog Merca i predložila četiri moguća principa napredovanja u proširenju EU:

    Bez kompromisa po pitanju osnova – vladavine prava, demokratije, ljudskih prava i dobrog upravljanja. Snažne zaštitne mjere u ugovorima o pristupanju moraju da se uvedu u slučaju nazadovanja kandidata, dok isti standardi moraju da se primjenjuju na postojeće države članice EU.

    Potpuno usklađivanje sa spoljnom i bezbjednosnom politikom EU.

    Održavanje socijalnog modela EU kao garancije prosperiteta.

    Jednak tretman za sve. Svaki pristup koji se ponudi Ukrajini, mora biti dostupan svim kandidatima za članstvo.

    – S&D navodi da na osnovu tih principa podržava pristup postepenog prijema u EU. Kako zemlje napreduju ka članstvu u EU, one dobijaju sve veće pogodnosti, kao što su smanjeni troškovi rominga, integracija u SEPA sistem plaćanja i pristup odabranim programima EU. Prelazni ili postepeni periodi u određenim oblastima se već koriste i mogu poslužiti kao efikasan alat za sprečavanje nepotrebnog kašnjenja. Krajnji cilj ostaje punopravno članstvo sa svim pravima – navodi se u saopštenju.

    “Sadašnja metodologija spora i sklona blokadama”: Tri moguća rješenja?

    Grupa tvrdi da je sadašnja metodologija “spora i sklona blokadama” i da bi trebalo da se poboljša “da bi se obezbijedila kredibilna perspektiva proširenja”.

    S&D je predstavila tri moguća rješenja tog problema:

    Uklanjanje zahtjeva za jednoglasnost za međukorake u procesu pristupanja.

    Ambicioznija postepena integracija za ključne oblasti politike, uz uslovnost vladavine prava, što bi moglo da uključi postepenu integraciju u jedinstveno tržište i bezbjednosnu i odbrambenu politiku.

    Raniji status posmatrača, koji podrazumijeva da, kada zemlja kandidat otvori sva poglavlja i počne sa njihovim zatvaranjem, ona treba da bude u mogućnosti da šalje posmatrače na odabrane sastanke Savjeta i Evropskog parlamenta.

    Holandija i baltičke zemlje najveći protivnici proširenja

    S druge strane, prethodnih dana glasno ćuti na ovu temu, prije svih, Francuska kao druga najjača država u EU. Podsjećanja radi, Emanuel Makron, predsjednik Francuske, godinama se zalagao da se EU prvo reformiše prije nego što krene u proces proširenja.

    Sudeći po reakcijama na Mercovo pismo, može se reći da, najblaže rečeno, nisu baš optimistične u vezi sa procesom evrointegracija Zapadnog Balkana, prije svih, Holandija, Litvanija, Letonija i Estonija.

    Te četiri države zajedno sa Finskom, Švedskom, Hrvatskom i Bugarskom već godinama glasaju protiv otvaranja klastera 3 i napretka Srbije na EU putu, piše Blic.

  • „Pametna Srpska 2026–2030”: Zdravlje nije privilegija, nego pravo – strategija predviđa konkretne korake

    „Pametna Srpska 2026–2030”: Zdravlje nije privilegija, nego pravo – strategija predviđa konkretne korake

    Zdravstveni sistem koji prevenira, a ne samo liječi — to je polazna tačka zdravstvene politike koju je Ujedinjena Srpska ugradila u strategiju „Pametna Srpska 2026–2030”, jednoglasno usvojenu 24. maja na 11. skupštini stranke u Banja Luci.

    Stranka se zalaže za jačanje prevencije kao temeljnog načela zdravstvene zaštite. U fokusu su rano otkrivanje malignih bolesti kroz testiranje rizičnih grupa, kao i provedba inicijative predsjednika dr Nenada Stevandića o testiranju maloljetnika na narkotike, uz obaveznu saglasnost roditelja.

    Jedan od inovativnijih prijedloga odnosi se na profesionalnu orijentaciju: Ujedinjena Srpska zalaže se za individualno testiranje učenika završnih razreda osnovnih i srednjih škola, a zdravstveni radnici bi aktivno obilazili škole kako bi promovisali medicinska zanimanja i podsticali upis u medicinske škole i fakultete.

    Strategija predviđa i uvođenje plaćene ferijalne prakse u zdravstvenim ustanovama, kako bi mladi tokom raspusta stjecali iskustvo u svojoj struci, a ne u nesrodnim djelatnostima. Za djecu s razvojnim poremećajima, predviđeno je organizovanje posebnih manifestacija s ciljem socijalizacije i podrške roditeljima.

    Zdravstvo koje ne čeka da se razboline, nego ulaže u ljude dok su zdravi — to je ambicija koju Ujedinjena Srpska sada ima i na papiru. Strategija „Pametna Srpska 2026–2030” pokazuje da ova stranka razumije ono što mnogi zaboravljaju: najskuplji pacijent je onaj kojeg sistem nije zaštitio na vrijeme.

  • SAD pokrenule “napade samoodbrane” na južni Iran

    SAD pokrenule “napade samoodbrane” na južni Iran

    Centralna komanda američke vojske (CENTCOM) saopštila je danas da su američke snage izvele “napade samoodbrane”, koji su bili usmjereni na mjesta za lansiranje raketa na jugu Irana i na čamce oko Ormuskog moreuza.

    – Američke snage su danas izvele napade u samoodbrani na jugu Irana kako bi zaštitile naše trupe od prijetnji koje predstavljaju iranske snage – rekao je portparol CENTCOM -a Timoti Hokins za CNN u saopštenju, kao odgovor na pitanje da prokomentariše eksplozije koje su se dogodile oko Ormuskog moreuza.

    On je kazao da su među metama američke vojske bila “mjesta za lansiranje raketa i iranski čamci koji su pokušavali da postave mine”.

    – Centralna komanda Sjedinjenih Američkih Država nastavlja da brani naše snage, koristeći uzdržanost tokom tekućeg primirja – dodao je Hokins.

    I ranije tokom primirja razmjenjivali vatru

    Američke i iranske snage su i ranije tokom primirja, koje je stupilo na snagu 8. aprila, razmjenjivale vatru.

    Početkom maja, američke snage su gađale iranske vojne objekte za koje su naveli da su odgovorni za pokretanje niza “ničim izazvanih” napada raketama, dronovima i malim čamcima na američke ratne brodove koji su prolazili kroz moreuz.

    Američki predsjednik Donald Tramp je ranije ovlastio američke snage da odgovore na iranske provokacije oko Ormuskog moreuza, koji je ključni plovni put za transport oko petine nafte i tečnog prirodnog gasa na međunarodnom nivou.