VRBAS Media

Autor: INFO

  • Urednik na Harvard Journal of Law & Public Policy: Ukinuti odluke visokih predstavnika; Tramp će u vidu Dodika dobiti prijatelja i saveznika

    Urednik na Harvard Journal of Law & Public Policy: Ukinuti odluke visokih predstavnika; Tramp će u vidu Dodika dobiti prijatelja i saveznika

    Spoljna politika predsjednika SAD Donalda Trampa “Amerika na prvom mjestu” postavlja jednostavno pitanje svakom spoljnom angažmanu: Šta to čini za američki narod? Trostruki razvoj događaja u julu 2026. godine ističe trostruki odgovor na ovo pitanje u vezi sa BiH, centralnoevropskom zemljom formiranom Dejtonskim sporazumom iz 1995. godine, kojim je okončan rat i stvorena dva pravna entiteta: Republika Srpska, koju uglavnom čine pravoslavni hrišćani i FBiH koju uglavnom čine muslimani (zvani Bošnjaci), sa značajnom manjinom etnički hrvatskih rimokatoličkih hrišćana, piše urednik Harvard Journal of Law & Public Policy Tijago de Almeida Graf.

    Tekst prenosimo u cijelosti:

    Prvo, 1. jula 2026. godine, dok smo slavili 250 godina nezavisnosti od tiranina po imenu kralj DŽordž III, neizabrani njemački “visoki predstavnik”u BiH, Kristijan Šmit, koji je, poput DŽordža III, donosio ono što je naša Deklaracija od 4. jula 1776. nazvala “Aktima lažnog zakonodavstva”, podnio je ostavku.

    Drugo, naša 250. godišnjica početka našeg Revolucionarnog rata podsjeća nas da se ratovi dešavaju i da se naša bezbjednost nikada ne sme uzimati zdravo za gotovo.

    Treće, 13. jula 2026. godine, lideri dvije političke stranke u BiH, jedna koja predstavlja Srbe pravoslavne hrišćane (Savez nezavisnih socijaldemokrata, takođe poznat kao SNS“), i jedna koja predstavlja hrvatske rimokatoličke hrišćane (Hrvatska demokratska zajednica, takođe poznata kao HDZ), u zajedničkoj javnoj izjavi su se u suštini složili sa mišljenjem Ustavnopravnog odbora Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH od 13. februara 2026. godine da “visoki predstavnik u BiH nema ustavna ovlašćenja da donosi zakone”.

    Prema jednom novinskom izvještaju, “lider SNSD-a Milorad Dodik i lider HDZ-a BiH Dragan Čović izjavili su u Mostaru da su se složili da sve odluke koje su nametnuli visoki predstavnici treba poništiti”.

    Povodom ove prve te vrste zajedničke izjave Srba, pravoslavnih i Hrvata, rimokatoličke crkve, prva enciklika prvog pape rođenog u Americi, “Magnifica Humanitas: Humanity In Its Grandeur” pape Lava XIV, ističe jedan od ključeva za rješavanje 30 godina neuspjelog procesa izgradnje nacije u BiH: “Princip supsidijarnosti… podstiče nas da prevaziđemo bilo koji oblik paternalističkog ili na dobrobiti zasnovanog upravljanja društvenim životom, već da umesto toga promovišemo kulturu zajedničke odgovornosti u državi koja cijeni građansku inicijativu i. odluke se donose na nivou koji je najbliži uključenim licima”.

    Danas, tri različita naroda u BiH nude tri strateška odnosa koji čekaju da budu njegovani: katolički hrišćanski Hrvati, rođaci našeg NATO saveznika Hrvatske; pravoslavni hrišćanski Srbi, koji su više puta birali protrampovskog lidera po imenu Milorad Dodik; i muslimanski Bošnjaci, čiji je prosperitet bolje obezbijeđen američkom trgovinom i investicijama nego pokroviteljstvom Turske, zemalja Zaliva ili Irana.

    Skoro tri decenije, ovom evropskom zemljom tri različita naroda ne upravljaju lideri koje ti narodi biraju, već neizabrani strani birokrata poznat kao “visoki predstavnik”.

    U svakom slučaju, imenovanjem Amerikanca na funkciju vršioca dužnosti visokog predstavnika 1. jula 2026. godine, dolazi trenutak da se tiranska “Bonska ovlašćenja” Kancelarije visokog predstavnika – na osnovu kojih su donijeti, da citiramo našu Deklaraciju nezavisnosti od 4. jula 1776. godine, “stotine akata navodnog zakonodavstva” – proglase ništavnim od samog početka (“void ab initio”), odnosno kao da nikada nisu ni postojala.

    Kada se to dogodi, narod BiH moći će sam da odlučuje o svojoj budućnosti, a Amerikanci će moći da ulažu u prijateljsku evropsku zemlju. Što je najvažnije, ukoliko predsjednik Donald Tramp uzvrati podršku koju je više puta dobio od predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, Amerika će u BiH – u našoj globalnoj trci za ključnim strateškim resursima – dobiti prijatelja i partnera.

    Nedavna dešavanja u BiH otvorila su vrata predsjedniku Donaldu Trampu da uzvrati podršku koju je u više navrata dobio od predsjednika Milorada Dodika.

  • Kejn: Vojska SAD prekoračila ovlašćenja u borbi protiv narkotrafikinga

    Kejn: Vojska SAD prekoračila ovlašćenja u borbi protiv narkotrafikinga

    Američki senator iz redova demokrata Tim Kejn upozorio je Bijelu kuću da je američka vojska “prekoračila” ovlašćenja koja joj je dao američki predsjednik Donald Tramp prilikom napada na brodove za koje se sumnja da se koriste za krijumčarenje droge u okviru operacije protiv narkotrafikinga.

    Kejn, senator iz savezne američke države Virdžinije, naveo je u pismu Trampu da je pregledao takozvani “izvršni nalog” koji je predsjednik potpisao, a koji sadrži kriterijume za izbor meta napada na brodove, prenosi ABC njuz.

    On je ocijenio da su napadi na brodove u Pacifiku i na Karibima, započeti prošlog septembra, vjerovatno doveli do smrti ljudi koji “nisu bili uključeni u trgovinu narkoticima”, prenosi Tanjug.

    Kejn je rekao da iz izvještaja i obavještenja dostavljenih Odboru za oružane snage Senata, čiji je on član, proizlaze informacije o metama napada.

    Prema njegovim riječima, američka vojska je napadala i ubijala ljude koji nisu ispunjavali kriterijume iz predsjedničkog naloga.

    “Vi ste odabrali brojne organizacije za napade”, napisao je Kejn obraćajući se Trampu.

    On je naveo da je lista meta povjerljiva i da zato ne može da je objavi.

    “Važno je istaći da povjerljivost te liste znači da ljudi koje ste naložili Ministarstvu odbrane da napadne nisu ni svjesni da su označeni kao mete za likvidaciju”, dodao je on.

    Prema podacima ABC njuza, u tim napadima je do sada poginulo najmanje 218 ljudi.

  • Sokovi prolaze kontrole, ali stručnjaci upozoravaju: Djeca svakodnevno unose koktel aditiva

    Sokovi prolaze kontrole, ali stručnjaci upozoravaju: Djeca svakodnevno unose koktel aditiva

    Iako laboratorijske analize pokazuju da su bezalkoholna pića koja se prodaju u Republici Srpskoj zdravstveno ispravna i usklađena sa važećim propisima, stručnjaci upozoravaju da njihova redovna konzumacija, naročito kod djece, može predstavljati zdravstveni rizik zbog velikog broja aditiva koje sadrže.

    Gazirani i negazirani sokovi, energetski napici i proizvodi sa oznakom „light“ sve su češći izbor najmlađih. Privlačna ambalaža, intenzivne boje i izraženi ukusi čine ih veoma popularnim, ali iza takvih proizvoda često se nalazi kombinacija konzervansa, vještačkih boja, zaslađivača i drugih dodataka koji organizmu ne donose hranljive vrijednosti.

    Sintetski aditivi pod lupom stručnjaka

    Aditivi se u prehrambenoj industriji koriste kako bi se produžio rok trajanja proizvoda, poboljšali ukus, boja, miris ili tekstura. Iako su mnogi od njih odobreni za upotrebu, najveću pažnju stručnjaka privlače sintetski konzervansi, vještačke boje, pojačivači ukusa, zaslađivači, kofein i fosfati.

    Posebno su zastupljeni napici sa oznakom „light“, koji umjesto šećera sadrže vještačke zaslađivače. Međutim, nutricionisti ističu da takvi proizvodi ne predstavljaju zdraviju alternativu za djecu.

    Prema njihovim riječima, bezalkoholna pića nemaju značajnu nutritivnu vrijednost, a sve češće zamjenjuju mlijeko, vodu i druge korisnije napitke u svakodnevnoj ishrani djece i adolescenata. Istovremeno, učestala konzumacija zaslađenih napitaka prepoznata je kao jedan od faktora koji doprinosi razvoju gojaznosti kod mladih.

    Deklaracije kriju važna upozorenja

    Pojedini prehrambeni aditivi povezani su sa alergijskim reakcijama, mogućim toksičnim efektima, a određena istraživanja ukazuju i na njihovu povezanost sa poremećajima pažnje i hiperaktivnošću kod djece.

    Zbog toga proizvodi koji sadrže određene sintetske boje, među kojima su E102, E104, E110, E122, E124 i E129, prema propisima moraju imati jasno naznačeno upozorenje da mogu negativno uticati na aktivnost i pažnju djece.

    Problem predstavlja kombinacija više aditiva

    Iako su maksimalne dozvoljene količine aditiva strogo propisane, stručnjaci upozoravaju da još uvijek nema dovoljno podataka o dugoročnim efektima njihovog zajedničkog djelovanja.

    Specijalista higijene i zdravstvene ekologije u Institutu za javno zdravstvo Republike Srpske dr Vesna Petković ističe da istovremeni unos različitih aditiva iz više namirnica zahtijeva dodatni oprez, naročito kod djece, trudnica, osoba sa oslabljenim imunitetom i onih koji imaju povećanu propustljivost crijevne sluznice.

    Kako navodi, takve kombinacije mogu izazvati alergijske reakcije, ali i druge neželjene efekte koji nisu povezani sa imunološkim odgovorom organizma, uključujući moguće toksično djelovanje.

    Šta pokazuju inspekcijske kontrole?

    Iz Inspektorata Republike Srpske navode da je osnovni zadatak kontrola da na tržištu budu dostupni isključivo zdravstveno bezbjedni proizvodi.

    Prilikom uvoza bezalkoholnih pića kontroliše se dokumentacija i uzimaju uzorci za laboratorijske analize, dok promet na domaćem tržištu nadziru republičke, gradske i opštinske inspekcije.

    Tokom ove godine analizirano je 180 uzoraka bezalkoholnih pića i svi su ocijenjeni kao zdravstveno ispravni. U prethodnoj godini pregledano je 306 uzoraka, a nepravilnosti su utvrđene samo u dva slučaja i odnosile su se na nepotpune deklaracije.

    Iz Inspektorata ističu da nisu evidentirane prijave građana koje se odnose na kvalitet ili bezbjednost bezalkoholnih pića, ali pozivaju potrošače da prijave svaku sumnju na neispravnost proizvoda ili neadekvatne uslove njihovog skladištenja.

    Ispravno prema propisima ne znači i preporučljivo za svakodnevnu upotrebu

    Stručnjaci naglašavaju da činjenica da proizvod ispunjava zakonske i zdravstvene standarde ne znači da ga treba svakodnevno konzumirati, posebno kada je riječ o djeci.

    Zbog toga preporučuju da roditelji pažljivo čitaju deklaracije, izbjegavaju napitke koji nose upozorenja o mogućem uticaju na pažnju djece i prednost daju vodi, nezaslađenim napicima i svježe cijeđenim voćnim sokovima kao zdravijim izborima za svakodnevnu ishranu.

  • Toplotni talas ispraznio evropske rijeke, posljedice osjećaju industrija i građani

    Toplotni talas ispraznio evropske rijeke, posljedice osjećaju industrija i građani

    Produženi toplotni talas i dugotrajna suša doveli su do rekordno niskih vodostaja na brojnim evropskim rijekama, među kojima su Rajna, Dunav i Po, što već izaziva ozbiljne poteškoće u riječnom saobraćaju, energetskom sektoru i poljoprivrednoj proizvodnji.

    Na pojedinim mjernim mjestima u Njemačkoj i Nizozemskoj nivo Rajne spustio se na najniže vrijednosti otkako se vrše mjerenja. Posebno su pogođeni Keln i Lobit na granici dvije države, gdje je zabilježen istorijski minimum vodostaja.

    Prema podacima njemačkog sistema NIWIS, krajem jula gotovo polovina mjernih stanica na Rajni registrovala je izuzetno nizak nivo vode, dok je na Dunavu takvo stanje zabilježeno na više od tri četvrtine stanica. Posebno kritična situacija je kod mjesta Kaub, nedaleko od Koblenca, gdje je dubina plovnog puta pala na svega 25 centimetara, čime je izjednačen negativni rekord iz 2018. godine.

    Takvi uslovi primoravaju brodare da smanjuju količinu tereta na plovilima ili da isti teret raspoređuju na više brodova, što znatno povećava troškove prevoza i može izazvati kašnjenja u lancima snabdijevanja. Nadležni za plovne puteve navode da se potpuna obustava saobraćaja za sada ne očekuje, ali upozoravaju da će plovidba zahtijevati dodatni oprez. Trgovci ističu da u određenom trenutku prevoz postaje neisplativ zbog premalog tereta, dok dio vlasnika brodova izbjegava plovidbu kako bi spriječio moguća oštećenja plovila.

    Nedostatak vode već utiče i na proizvodnju električne energije. U Srbiji je smanjen rad termoelektrana na ugalj zbog problema sa sistemima za hlađenje, dok su rumunske vlasti izvele kontrolisano miniranje stijena na Dunavu kako bi povećale dotok vode prema nuklearnoj elektrani Černavoda. Istovremeno, automobilske fabrike Dacija i Ford u Rumuniji privremeno će obustaviti proizvodnju na više od dvije sedmice kako bi se smanjila potrošnja električne energije.

    Ozbiljna situacija je i u Italiji, gdje je rijeka Po krajem jula kod Kremone dostigla najniži nivo otkako postoje mjerenja. Zbog toga su vlasti za cijelu dolinu ove rijeke proglasile visok stepen upozorenja na sušu.

    Stručnjaci upozoravaju da bi nastavak ovakvih vremenskih prilika mogao ugroziti i snabdijevanje pitkom vodom. Dodatni problem predstavlja prodor morske vode u korito rijeke Po, što narušava prirodni ekosistem i otežava navodnjavanje poljoprivrednih površina.

    Naučnici okupljeni u međunarodnoj grupi World Weather Attribution navode da u većem dijelu Evrope nema jasnog dugoročnog smanjenja količine padavina, ali da rast temperatura, izazvan klimatskim promjenama, pojačava isparavanje vlage iz zemljišta i povećava vjerovatnoću pojave dugotrajnih suša. Istovremeno, visoke temperature povećavaju potrebe za vodom u domaćinstvima, industriji i poljoprivredi, dodatno opterećujući raspoložive vodne resurse.

  • Šest odraslih i dijete završili u UKC-u

    Šest odraslih i dijete završili u UKC-u

    U saobraćajnoj nesreći, koja se desila u mjestu Jošikova voda (Bistrica) kod Banjaluke, povrijeđeno je šest odraslih osoba i jedno dijete. Povrijeđeni su prevezeni na UKC Republike Srpske, potvrđeno je iz Doma zdravlja Banjaluka.

    Povodom saobraćajne nesreće koja se dogodila danas na lokalitetu Bistrica, Jošikova Voda, u kojoj su učestvovala dva putnička motorna vozila, na teren su odmah upućene tri kompletne medicinske ekipe Službe hitne medicinske pomoći.

    “U nesreći je povrijeđeno šest odraslih osoba i jedno dijete. Nakon pružanja neophodne medicinske pomoći na mjestu događaja, svi povrijeđeni su sanitetskim vozilima prevezeni u Univerzitetski klinički centar Republike Srpske radi dalje dijagnostike i liječenja”, saopšteno je iz Doma zdravlja Banjaluka.

    Svi pacijenti bili su stabilnog opšteg stanja tokom transporta, potvrđeno je za ATV.

    Podsjećanja radi, u frontalnom udesu u kome su učestvovala dva putnička vozila u Bistrici povrijeđeno je sedam osoba.

  • Najmanje pet poginulih u napadu dronovima na Moskovsku oblast

    Najmanje pet poginulih u napadu dronovima na Moskovsku oblast

    Najmanje pet osoba poginulo je, dok je šest povrijeđeno u jutrošnjem napadu dronovima na Moskovsku oblast, saopštio je načelnik oblasti Andrej Vorobjov.

    Prema njegovim navodima, nakon napada u industrijskoj zoni Novoselki izbilo je nekoliko požara, od kojih je najveći zahvatio skladište. Požar je u međuvremenu lokalizovan i ugašen.

    Vorobjov je naveo da su u napadu oštećeni i električna trafostanica te upravna zgrada, dok vatrogasne ekipe i druge hitne službe nastavljaju rad na terenu.

    Ruske vlasti za napad optužuju Ukrajinu, a okolnosti incidenta za sada nisu nezavisno potvrđene. Situacija na pogođenom području i dalje se prati.

  • Kako će izgledati glasanje na izborima?

    Kako će izgledati glasanje na izborima?

    Na predstojećim izborima građane neće dočekati samo elektronska identifikacija i skeneri glasačkih listića. Jedna od najvećih promjena biće sam izgled glasačkog listića i način na koji će birači iskazivati svoju izbornu volju.

    Dok jedni vjeruju da će nove tehnologije konačno suzbiti izborne zloupotrebe, drugi upozoravaju da bi upravo izmijenjeni način glasanja mogao dovesti do većeg broja grešaka, posebno među biračima koji su decenijama navikli na isti obrazac glasanja.

    Najveća razlika biće u tome što na glasačkom listiću više neće biti ispisana imena kandidata. Politički subjekti biće raspoređeni prema redoslijedu utvrđenom žrijebanjem Centralne izborne komisije BiH, a uz naziv svake stranke nalaziće se kružić koji birač treba označiti.

    Još nije potpuno razjašnjeno hoće li listić biti proglašen nevažećim ukoliko građani, po staroj navici, umjesto popunjavanja kružića stave znak “X” ili neku drugu oznaku.

    Nakon izbora političke stranke slijedi drugi korak. Umjesto zaokruživanja imena kandidata, birač će moći označiti najviše tri broja koja odgovaraju kandidatima sa izabrane liste. To znači da će prije dolaska na biračko mjesto morati znati ili zapamtiti pod kojim se rednim brojem nalaze kandidati kojima želi dati preferencijalni glas.

    Pravila su pritom veoma jasna. Označavanje više od tri kandidata čini listić nevažećim, baš kao i situacija u kojoj birač označi samo brojeve kandidata, a prethodno ne odabere politički subjekt.

    Upravo zbog ovakvih izmjena mnogi smatraju da će građanima biti potrebno vrijeme da se naviknu na novi sistem. Ukoliko edukacija ne obuhvati dovoljan broj birača prije izbora, postoji mogućnost da broj nevažećih listića bude veći nego ranije.

    Na Opštim izborima 2022. godine zabilježeno je 6,65 odsto nevažećih glasačkih listića, dok se u ranijim izbornim ciklusima taj procenat uglavnom kretao između pet i deset odsto.

    Centralna izborna komisija BiH najavila je informativnu kampanju o novom načinu glasanja, ali ostaje otvoreno pitanje hoće li sve informacije na vrijeme stići do svakog birača.

    Poseban izazov mogao bi predstavljati starijim građanima koji su godinama glasali po gotovo identičnom modelu. Umjesto dosadašnjeg jednostavnog pronalaska kandidata i označavanja njegovog imena, sada će morati voditi računa o izboru političkog subjekta, rednim brojevima kandidata i pravilima popunjavanja listića.

    Zbog toga mnogi smatraju da uspjeh izborne reforme neće zavisiti samo od nove opreme, već i od toga koliko će građani biti upoznati sa svim koracima koje moraju napraviti na biračkom mjestu.

    ### Šehić: Građani će se brzo prilagoditi

    Predsjednik Strateškog odbora Koalicije „Pod lupom“ Vehid Šehić smatra da se u javnosti pretjeruje kada je riječ o složenosti novog načina glasanja.

    Prema njegovim riječima, najveći dio nedoumica proizlazi iz činjenice da se građani prvi put susreću s novim pravilima, a ne zato što je sam postupak komplikovan.

    Objašnjava da će svaki birač po dolasku na biračko mjesto najprije proći elektronsku identifikaciju, kojom će se potvrditi njegov identitet. Ukoliko neko pokuša glasati koristeći tuđi identitet ili na drugi način zloupotrijebiti sistem, uređaj će na to odmah upozoriti.

    Kako navodi, upravo bi takva provjera trebalo da onemogući višestruko glasanje, koje je godinama bilo jedna od primjedbi na izborni proces.

    Šehić vjeruje da ni korištenje skenera neće predstavljati ozbiljan problem, posebno nakon što Centralna izborna komisija provede planiranu edukaciju birača.

    On očekuje da bi novi sistem čak mogao smanjiti broj nevažećih glasačkih listića.

    Podsjeća da je u prethodnim izbornim ciklusima bilo slučajeva u kojima su pojedini članovi biračkih odbora, prema njegovim tvrdnjama, važeće listiće pretvarali u nevažeće, te smatra da će nove tehnologije takve mogućnosti značajno ograničiti.

    Ističe da bi jedina poteškoća mogla biti nešto sporiji tok glasanja, naročito u prvim satima izbornog dana, ali smatra da će brzina zavisiti prije svega od toga koliko će birači unaprijed biti upoznati s novim pravilima.

    Naglašava da se suština glasanja ne mijenja, jer će građani i dalje sami odlučivati kojem političkom subjektu i kojim kandidatima žele dati podršku.

    Prema njegovim riječima, u narednom periodu biće organizovana široka edukacija u kojoj će, osim Centralne izborne komisije BiH, učestvovati lokalne izborne komisije, političke stranke i Koalicija „Pod lupom“.

    Dodaje da će biračima na samim biračkim mjestima biti pružena potrebna objašnjenja ukoliko im bilo koji dio postupka bude nejasan, te poručuje da nema razloga za strah od novog sistema glasanja.

  • Zalužni: Ukrajina nikada neće postati članica NATO-a

    Zalužni: Ukrajina nikada neće postati članica NATO-a

    Ukrajinski ambasador u Ujedinjenom Kraljevstvu i bivši vrhovni komandant ukrajinskih oružanih snaga Valerij Zalužni izjavio je da ne vjeruje kako će Ukrajina ikada postati članica NATO-a.

    – Veoma dobro poznajem NATO. Oko 12 godina lično sam radio na tome da usvojimo NATO standarde i svake godine slušao priče da ćemo uskoro postati članica. Nažalost, nikada nećemo ući u NATO – rekao je Zalužni, prenosi Ukrajinska pravda.

    On smatra da je jedna od glavnih prepreka za članstvo činjenica da je, kako je naveo, „nemoguće pristupiti organizaciji koja se vodi doktrinama iz Drugog svjetskog rata, s obzirom na sadašnje sposobnosti ukrajinskih oružanih snaga“.

    Istovremeno je kritikovao i ukupne sposobnosti Alijanse, uprkos tome što su među njenim članicama države poput Ujedinjenog Kraljevstva i Sjedinjenih Američkih Država.

    – Najvjerovatnije će NATO ostati u sadašnjem obliku i potrošiti još 12 godina, baš kao što je to činila Ukrajina, kako bi prešao na standarde potrebne da dostigne barem polovinu nivoa Ruske Federacije – rekao je ambasador.

    Dodao je da su Ukrajini ipak potrebne tehnologije kojima raspolažu članice NATO-a, uključujući sisteme protivbalističke odbrane, svemirske kapacitete i druge napredne vojne tehnologije.

    Govoreći o budućim bezbjednosnim garancijama za Ukrajinu, Zalužni je ocijenio da bi drugi savezi mogli biti efikasniji od NATO-a.

    – Ukrajina će se priključiti blokovima i savezima koji će tek biti formirani. Najvjerovatnije će biti riječ o evropskom vojnom bezbjednosnom bloku – naveo je Zalužni.

  • Diler iz Srbije optužen da je s kolegama mučio klijente zbog 100 evra

    Diler iz Srbije optužen da je s kolegama mučio klijente zbog 100 evra

    Tri bečka dilera, među kojima i državljanin Srbije, optuženi su da su namamili dvojicu muškaraca u stan u bečkom naselju Favoriten i tamo ih teško seksualno zlostavljali i mučili.

    Povod je, kako se navodi, bila neizmiren dug za drogu u iznosu od 100 evra.

    Kako prenosi Krone, radi se o nezamislivim scenama koje su se, prema navodima, odigrale prošle godine u jednom stanu u Favoritenu: trojica muškaraca (19, 20 i 22 godine) zlostavljala su, prema optužnici, dvojicu svojih muških žrtava na način koji se može uporediti sa mučenjem.

    Razlog, je što je jedna od žrtava bio mušterija glavnog osumnjičenog, 19-godišnjeg Austrijanca indijskog porijekla, od kojeg je redovno kupovao kanabis, a dugovao mu je 100 evra. Sa ovim dilerom, u stanu su bila još dvojica njegovih kolega, među kojima i Srbin.

    Dileri su žrtve ih namamili na „razgovor“ u stan, gdje su najprije, prema navodima, žrtve bile prisiljene da konzumiraju kokain. Potom je uslijedio nasilni eksces, počeli su da ih udaraju sačmaricom i prijete. Zatim su ih natjerali morali da se skinu, nakon čega su i seksualno zlostavljani.

    Teške tjelesne povrede
    Tu se nije završilo. Prema optužnici bečkog tužilaštva, glavni osumnjičeni je naredio žrtvama da sami prislone elektrošoker na sebe, tačnije na svoje intimne dijelove. Na sreću., baterija elektrošokera je ubrzo otkazala.

    Žrtve su bile brutalno pretučene. Zadobile su prelome, nagnječenja, posjekotine i kontuzije – a navodno su i opljačkane.

    Počiniocima prijete duge kazne
    Inače, Saša Falc, advokat optuženog Srbina tvrdi da je njegov klijent tog dana “bio samo gost u tom stanu i ništa više”. Međutim, austrijski mediji prenose da sve optužene dilere vjerovatno čekaju dugotrajne kazne.

  • Evropski put BiH sve klizaviji

    Evropski put BiH sve klizaviji

    Evropski put BiH sve je klizaviji – o evrointegracijama malo ko i priča, a i zvanični Brisel je promijenio pristup prema nama.

    Štaviše, stiče se utisak i da se zvaničnici u BiH tek sporadično bave ovom tematikom, a o napretku je suvišno i govoriti.

    “Ključni iskoraci”

    U Sarajevu je, podsjetimo, početkom juna održan sastanak predsjedavajuće Savjeta ministara BiH Borjane Krišto i predsjednika Evropskog savjeta Antonija Košte, kada je iz Savjeta ministara BiH saopšteno da je Krišto “upoznala Koštu sa svim preduzetim aktivnostima od posljednje posjete u maju i ključnim iskoracima u proteklih godinu dana”.

    “Na sastanku je razgovarano o aktuelnim prilikama u BiH i izazovima proširenja EU, integracionim procesima, regionalnoj saradnji, kao i pitanjima koja osiguravaju stabilnost i napredak naše zemlje”, saopštili su iz Savjeta ministara BiH.

    Košta: BiH da se odluči

    Košta je naveo da BiH treba odlučiti da li će uraditi ono što je potrebno kako bi dijelila istu budućnost u Evropskoj uniji.

    “Od naredne konkretne faze u otvaranju pristupnih pregovora dijeli vas još samo nekoliko koraka”, naglasio je Košta.

    Međutim, niko sa sigurnošću ne može reći kada ćemo te korake napraviti. Novinar Dejan Šajinović navodi da je Brisel promijenio način na koji se odnosi prema BiH i bh. političarima.

    “Od vučenja za rukav ranijih godina i decenija i moljenja da se nešto uradi na evropskom putu, došli smo u fazu u kojoj evropske diplomate poručuju da smo dobrodošli, ali ako ne želimo u EU, biće to naš izbor. Što se tiče domaćih političara, njima je to naravno dobro došlo jer kao što smo uvijek ranije isticali i u našim tekstovima, evropske integracije znače više reda, a to znači manje moći za lokalne političke moćnike, a oni se te moći ne žele odreći”, ističe Šajinović.

    Put na čekanju

    Došli smo, dodaje on, u situaciju da ćemo sačekati da Crna Gora uđe u EU, što će se najvjerovatnije uskoro desiti, pa ćemo onda vidjeti hoće li se javnost oko toga uznemiriti ili će i dalje biti ravnodušna.

    “Sve je do nas, mi sami odlučujemo hoćemo li ići ili ne”, naglasio je Šajinović.

    Politikolog Nikolina Lozo smatra da je evropski put BiH u ovoj godini – na čekanju.

    “U posljednjoj godini različiti predstavnici i funkcioneri Evropske unije bili su u posjeti Bosni i Hercegovini, ali nikakav pomak nije načinjen. Bosna i Hercegovina je izgubila značajna sredstva iz Plana rasta za zapadni Balkan, ali čini se da to nije nikoga mnogo potreslo”, rekla je Lozo.

    Prema njenim riječima, evropski put BiH je u fokusu posljednji put bio u junu na konferenciji Evropske narodne partije u Sarajevu i o njemu su govorili predstavnici EPP-a, dok su domaći političari koji su učestvovali deklarativno bili opredijeljeni za evropski put.

    Ne postoji saglasnost

    “U Evropskoj uniji ne postoji saglasnost u vezi sa politikom proširenja i vjerujem da nisu sve države članice spremne da podrže BiH na njenom putu jer mnogo je problema sa kojima se BiH susreće, a koji su nepojmljivi za većinu razvijenih evropskih država”, ocijenila je Lozo za “Nezavisne novine”.