Autor: INFO

  • Kremlj otkrio o čemu su razgovarali Putin i Tramp

    Kremlj otkrio o čemu su razgovarali Putin i Tramp

    Sastanak predsjednika Rusije i SAD, Vladimira Putina i Donalda Trampa, protekao je dobro, izjavio je pomoćnik ruskog lidera Jurij Ušakov, otkrivajući o čemu su razgovarala dvojica predsjednika.

    Ušakov je rekao da su Putin i Tramp razgovarali o ukrajinskom sukobu, ali i o pitanjima koja se tiču bilateralnih odnosa dvije zemlje.

    „Razgovarali su o pripremama za trilateralni samit, kao i o određenim pitanjima koja se tiču naših bilateralnih odnosa. I, naravno, dotakli su se tema koje su neposredno povezane sa rješavanjem ukrajinskog sukoba“, precizirao je Ušakov.

    Kako prenosi ATV, ovaj bilateralni sastanak bio je pripremni korak uoči trilateralnog susreta sa kineskim predsjednikom, istakao je ruski diplomata.

    Prema njegovim riječima, tokom razgovora Putina i Trampa nije bilo posebno značajnih izjava, s obzirom na to da se sve strane pripremaju za trilateralni sastanak.

    Sastanak je trajao između 35 i 40 minuta, rekao je Ušakov, dodajući da je Putin nakon razgovora bio odlično raspoložen.

  • Studentska lista uskoro formira novu Vladu Srbije: Spominje se i ovaj datum

    Studentska lista uskoro formira novu Vladu Srbije: Spominje se i ovaj datum

    Formiranje nove Vlade Srbije moglo bi početi ubrzo nakon konstituisanja Narodne skupštine, a kao jedan od mogućih rokova spominje se kraj ove godine. Iako konkretan datum još nije određen, sagovornici smatraju da će nova vlast nastojati da što prije preuzme odgovornost, prije svega zbog usvajanja budžeta za narednu godinu.

    Nakon što je Studentska lista ubjedljivo pobijedila na vanrednim parlamentarnim izborima, predstoji konstituisanje parlamenta, izbor predsjednika i potpredsjednika Skupštine, generalnog sekretara, kao i članova skupštinskih radnih tijela i delegacija. Tek nakon toga počinje da teče rok od 90 dana za formiranje Vlade.

    Dodatni vremenski okvir predstavljaju predsjednički izbori, koje je, prema zakonskim i ustavnim rokovima navedenim u tekstu, potrebno raspisati najkasnije do 27. novembra, dok bi trebalo da budu održani do 27. decembra.

    Srdanović: Postoji mogućnost da Vlada bude formirana do kraja godine

    Ilija Srdanović, prvi na Studentskoj listi, poručio je da će se o formiranju nove Vlade razgovarati nakon konstituisanja Skupštine, ali nije želio da precizira datum kada bi izvršna vlast mogla biti formirana.

    „Kada završimo konstituisanje Skupštine. Imamo dosta posla do tada, a o tome (formiranju Vlade, prim. aut.) ćete biti naknadno obaviješteni“, rekao je Srdanović.

    Na pitanje da li je realno očekivati da Srbija novu Vladu dobije do kraja godine, odgovorio je da takva mogućnost postoji, ali da će konačna odluka zavisiti od toka pregovora.

    „Realno, postoji mogućnost. A da li će biti, vidjećemo vremenom kako budu tekli pregovori oko formiranja Vlade“, naveo je Srdanović.

    Kako prenosi Srpskainfo, politički analitičari smatraju da bi usvajanje budžeta za narednu godinu moglo biti jedan od glavnih razloga zbog kojih bi Studentska lista željela da što prije formira novu izvršnu vlast.

    Vranić: Budžet će ubrzati formiranje Vlade

    Profesor Fakulteta političkih nauka Bojan Vranić ocijenio je da postoje razlozi za očekivanje da će proces formiranja Vlade ići brzo, prije svega zbog potrebe usvajanja budžeta.

    On je ukazao na to da bi odlaganje donošenja budžeta i odluka o načinu trošenja novca u narednoj godini moglo izazvati nezadovoljstvo građana.

    Podsjetio je i na iskustvo prve Vlade Zorana Đinđića, kada je budžet donesen tek u martu 2001. godine, nakon što je Vlada izabrana u februaru.

    Prema njegovim riječima, donošenju budžeta prethodili su i značajni pritisci, uključujući štrajk prosvjetnih radnika koji su tražili povećanje plata, a kasnije i generalni štrajk.

    Vranić je naglasio da ne očekuje da se takav scenario ponovi, ali smatra da bi odugovlačenje sa budžetom moglo uticati na strpljenje javnosti.

    On je podsjetio i da je Srpska napredna stranka u prethodnim sazivima parlamenta često čekala gotovo čitav zakonski rok za formiranje Vlade, odnosno 89. dan.

    „Sada može da bude i za jedan dan, ukoliko Studentska lista može da pokaže tu jednu vrstu efikasnosti“, ocijenio je Vranić.

    Ipak, upozorio je da se prvi rezultati nove vlasti neće moći očekivati odmah. Kao primjer naveo je projekat Ekspo, čiji su pojedini segmenti već u završnoj fazi, zbog čega će nova Vlada u prvih šest mjeseci u određenoj mjeri morati nastaviti postojeće projekte.

    Dodao je da je program Studentske liste ambiciozan i da će njegova realizacija zahtijevati ozbiljne rasprave, posebno kada je riječ o reformama poreske politike.

    Kao primjer naveo je eventualni prelazak na progresivno oporezivanje, za šta je, prema njegovom mišljenju, neophodna javna debata, a ne donošenje odluka po hitnom postupku.

    Bešić: Proces donošenja odluka mora biti transparentan

    Profesor Fakulteta političkih nauka Miloš Bešić smatra da će pred novom vladajućom većinom biti veoma težak period, u kojem će morati da se pozabavi brojnim društvenim problemima.

    Kao jedan od najvažnijih zadataka izdvojio je departizaciju države i uspostavljanje nezavisnih institucija koje bi mogle samostalno da funkcionišu i budu otporne na političke pritiske.

    Prema njegovoj ocjeni, upravo je izostanak takvih reformi u prethodnim decenijama omogućio političko zarobljavanje institucija.

    Bešić je, međutim, ukazao i na potrebu da Studentska lista javnosti predstavi način na koji donosi odluke i organizuje svoj rad.

    „Mi ne znamo po kojim metodama studenti donose odluke, ne znamo kako to funkcioniše. Ako kanite da imate taj epitet demokratski, proces donošenja odluka mora da bude transparentan. Niko ne osporava same metode. To jeste alternativa dosadašnjoj partijskoj logici, a ta logika nam se toliko smučila da mi se čini da niko nema ništa protiv da se promijeni. Ali neka vrsta transparentnosti mora da postoji“, poručio je Bešić.

    Naglasio je da studenti mogu i dalje imati važnu ulogu u procesu odlučivanja, ali da javnost mora biti upoznata sa načinom na koji se odluke donose.

    Pred novom političkom većinom tako su dva važna zadatka – što brže formiranje izvršne vlasti i početak realizacije najavljenog programa, uz uspostavljanje transparentnijeg načina donošenja odluka. Da li će nova Vlada biti formirana do kraja godine, kako se trenutno očekuje, zavisiće prije svega od dinamike konstituisanja parlamenta i pregovora koji će uslijediti.

  • Crvena prašina prekriva kuće i bašte kod Zvornika: Mještani traže ispitivanje zagađenja

    Crvena prašina prekriva kuće i bašte kod Zvornika: Mještani traže ispitivanje zagađenja

    U zvorničkom naselju Jardan, u neposrednoj blizini fabrike „Nova Alumina“, mještani godinama žive uz crvenu prašinu koja se širi iz fabričkih pogona i strahuju za zdravlje svojih porodica. Posebnu zabrinutost izaziva veliki broj slučajeva teških malignih oboljenja u ovom dijelu naselja, a dodatni nemir unijela je činjenica da su u jednoj porodici otac i dvije kćerke preminuli od karcinoma pluća.

    Gusti oblaci crvene prašine podižu se sa pogona i asfaltiranog puta, dok stanovnici tvrde da se posljedice zagađenja osjećaju svakodnevno. Jedna od mještanki, majka troje djece koja u Jardanu živi već 27 godina, kaže da je situacija iz godine u godinu sve teža i da u posljednjih pet godina u baštama više ništa ne može da opstane.

    „Melju ispod naše kuće, digne se prašina i dođe do samih kuća. Ne peru put, put je dole propao, kamione ne peru. Okačiš veš, on bude crven. Povrće i voće – ništa ne može da ostane. Kako koja godina, sve je gore“, ispričala je mještanka.

    Posebno je zabrinjava veliki broj oboljelih i preminulih od karcinoma pluća u nekoliko domaćinstava. Kako navodi ova stanovnica, u jednoj porodici koja živi bliže fabrici od iste bolesti preminula su tri člana.

    „Moja svekrva je umrla od karcinoma pluća, komšija je obolio, stric isto. Dole bliže fabrici u jednoj porodici su troje umrli iz iste kuće, isto od karcinoma – otac i dvije kćerke. Mnogo naroda inače ovdje umire od karcinoma. Sad da li je od toga ili nije, ne zna se, ali nikakvo ispitivanje nije ni vršeno, niko ništa ne preduzima“, navela je ona.

    Mještani kažu da su u više navrata pokušavali da skrenu pažnju na problem, pa su čak zaustavljali kamione i tražili da se put redovno pere, naročito tokom ljeta. Međutim, tvrde da bi se nakon nekoliko pranja sve vraćalo na staro.

    Kako prenosi Srpskainfo, stanovnici ističu da strahuju za zdravlje djece i komšija, ali da nemaju kome da se obrate. Jedna od mještanki tvrdi da su se mlađi stanovnici uglavnom odselili, dok su stariji ostali u naselju uprkos svakodnevnim problemima.

    „Kako da se ne brinem za zdravlje djece i za sav ovaj komšiluk, ali ne vrijedi, nemamo se kome obratiti. Više puta smo zaustavljali kamione da bar taj put peru preko ljeta, ako ništa drugo. Operu dva-tri puta i to je to. Sve što je bilo starije oko pedesetog godišta, to je sve pomrlo. Mlađi su se uglavnom odselili, ko god je mogao da ode i da se snađe. Ovdje nema opstanka“, upozorila je ona.

    Inspekcija: Fabrika je kontrolisana oko 20 puta za pet godina

    Iz Republičke uprave za inspekcijske poslove, odnosno Inspektorata Republike Srpske, navode da kompanija „Nova Alumina“ posjeduje ekološku dozvolu koju je izdalo nadležno ministarstvo. Tom dozvolom definisane su vrste mjerenja koje preduzeće mora obavljati, kao i dinamika njihovog sprovođenja.

    Obaveze kompanije obuhvataju monitoring vazduha, otpadnih voda i buke, analizu crvenog mulja, kao i praćenje parametara brane.

    Iz Inspektorata navode da je kompanija „Alumina“, odnosno „Nova Alumina“ Zvornik, u proteklih pet godina kontrolisana oko 20 puta po različitim pitanjima iz oblasti zaštite životne sredine, što je u prosjeku tri puta godišnje.

    Prema njihovim tvrdnjama, mjerenja se redovno sprovode, a kompanija rezultate dobija putem licenciranih preduzeća i dužna je da ih čuva i predoči inspektorima tokom kontrole. Učestalost mjerenja zavisi od parametra koji se prati i uslova propisanih ekološkom dozvolom.

    Iz ove institucije potvrdili su i da je prošle godine došlo do izlivanja materija u rijeke Drinu i Sapnu, usljed tehničkog kvara i obilnih padavina.

    Crveni mulj dospio u Drinu i Sapnu

    Kako su objasnili u Inspektoratu, prošle godine došlo je do pucanja dihtunga na cjevovodu koji se nalazi u blizini taložnika u fabričkom krugu. Istovremeno, obilne padavine i naglo topljenje snijega dovele su do toga da količina vode na taložniku premaši njegov kapacitet.

    Zbog toga nije bilo dovoljno vremena da se suspendovane materije iz taložnika odstrane, pa su direktno otišle u kolektor, a potom i u rijeku Drinu.

    Iz Inspektorata ističu da je kompanija u tim situacijama postupila u skladu sa propisima i preduzela mjere za sanaciju posljedica prije dolaska ekološkog inspektora.

    „Važno je naglasiti da ekološka dozvola propisuje i postupanje privrednih subjekata u akcidentnim slučajevima, kao što su navedeni, odnosno obavezu preduzimanja mjera na hitnoj sanaciji posljedica. U pomenutim slučajevima kompanija je preduzela mjere na sanaciji i prije dolaska ekološkog inspektora, uključujući hitnu intervenciju i zaustavljanje daljeg curenja, sanaciju cjevovoda nakon čega je isti vraćen u radnu funkciju, sanaciju i uklanjanje ostataka crvenog mulja, te druge mjere“, naveli su iz Inspektorata.

    Dodali su da su preduzete i mjere sanacije u koritu rijeke Sapne. Kada je riječ o brani crvenog mulja, inspekcija periodično kontroliše sprovođenje propisanih mjera, dok iz ove institucije tvrde da kompanija redovno obavlja tehnička osmatranja i mjerenja u skladu sa projektom i pravilnikom.

    Planirana spalionica dodatno zabrinjava stanovnike

    Zabrinutost mještana dodatno je pojačana planovima kompanije „Nova Alumina“, u vlasništvu biznismena Gordana Pavlovića, da u krugu preduzeća izgradi industrijsko postrojenje za spaljivanje više od 1.200 tona otpada dnevno.

    Za ovaj projekat investitor još nije dostavio Studiju uticaja na životnu sredinu.

    Istovremeno, javnost i ekološki aktivisti već mjesecima traže strože kontrole rada fabrike, posebno nakon prošlogodišnjih incidenata u kojima je crveni mulj dospio u rijeke Sapnu i Drinu.

    Dok nadležne institucije ističu da se propisana mjerenja i kontrole redovno sprovode, mještani Jardana i dalje traže konkretne odgovore o kvalitetu vazduha koji udišu. Posebno insistiraju na ozbiljnom ispitivanju mogućeg uticaja industrijskog zagađenja na zdravlje stanovništva, jer, kako poručuju, više ne žele da žive u strahu za svoju djecu i porodice.

  • Krimski most ponovo meta Ukrajinaca: Treći napad za samo sedam dana

    Krimski most ponovo meta Ukrajinaca: Treći napad za samo sedam dana

    Krimski most ponovo je bio meta napada ukrajinskih oružanih snaga, zbog čega je saobraćaj na ovoj važnoj saobraćajnici privremeno obustavljen, saopštio je lider Krima Sergej Aksjonov. Ovo je treći napad na most u posljednjih sedam dana.

    „Zbog još jednog napada na Krimski most saobraćaj je privremeno obustavljen“, napisao je Aksjonov na svom kanalu na platformi Maks, prenose RIA Novosti.

    On je dodao da su sve nadležne službe na svojim radnim mjestima, dok je u toku procjena pričinjene štete. Informaciju o procjeni posljedica napada prenio je i Tanjug, pozivajući se na objavu Aksjonova na Telegramu.

    Kako pišu Nezavisne, ovo je već treći napad na most koji povezuje teritoriju kontinentalne Rusije sa Krimom tokom ove sedmice.

    Krimski most predstavlja jednu od ključnih saobraćajnih veza između Rusije i poluostrva Krim, a njegovo funkcionisanje od velikog je značaja za drumski i željeznički saobraćaj.

    Most je i ranije bio meta napada ukrajinskih snaga. Tokom noći između 16. i 17. septembra pretrpio je oštećenja, nakon čega je saobraćaj bio privremeno poremećen.

    Prema tadašnjim preliminarnim podacima, u napadu nije bilo povrijeđenih, dok je Istražni komitet Rusije pokrenuo krivični postupak zbog sumnje na teroristički napad.

    Željeznički saobraćaj preko mosta nakon tog napada u potpunosti je obnovljen do večernjih sati.

  • Tramp već proglasio pobjedu prije sastanka sa Sijem i Putinom: „Ovo je velika pobjeda za nas“

    Tramp već proglasio pobjedu prije sastanka sa Sijem i Putinom: „Ovo je velika pobjeda za nas“

    Američki predsjednik Donald Tramp ocijenio je da je njegov dolazak u Kinu i prije zvaničnih razgovora sa kineskim predsjednikom Si Đinpingom i ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom već donio pobjedu, ističući da je svečani doček koji mu je priređen u Šenženu znak velikog poštovanja.

    Tramp je uoči susreta trojice lidera 19. novembra pohvalio kineskog predsjednika zbog načina na koji je organizovan njegov dolazak, dok analitičari smatraju da nema mnogo prostora za velike političke dogovore tokom razgovora koji će okupiti predstavnike tri najveće nuklearne sile.

    Poseban doček za Trampa u Kini

    Si Đinping lično je dočekao Trampa na aerodromu u Šenženu, gdje su se dvojica predsjednika nakratko i zagrlila. Prema pisanju Rojtersa, Si od stupanja na dužnost nijednog stranog lidera ranije nije dočekao na aerodromu.

    Time je kineski predsjednik uzvratio gest koji je Tramp napravio tokom njihovog prethodnog susreta u septembru, kada ga je dočekao u američkoj vojnoj bazi Endruz.

    Za razliku od Trampa, ruski predsjednik Vladimir Putin dočekan je uz znatno manje ceremonije, dok je japanska premijerka Sanae Takaiči u Kinu stigla bez posebnog protokola.

    Govoreći u intervjuu za Foks njuz o tome šta očekuje od sastanka, Tramp je posebno istakao svečani doček, veliki broj ljudi koji su učestvovali u ceremoniji, uključujući djecu i vojnike, kao i pažnju koju mu je ukazao kineski predsjednik.

    „To je velika pobjeda za nas, kao i za Kinu“, rekao je Tramp, naglašavajući da cijeni ukazano poštovanje.

    Kako prenose Nezavisne, Tramp je tako već prije početka razgovora istakao značaj ceremonije dočeka, iako analitičari upozoravaju da simbolika susreta ne mora nužno značiti i konkretne političke rezultate.

    Šta su Si i Putin poručili na samitu APEC-a?

    Uoči Trampovog dolaska, Si Đinping i Vladimir Putin učestvovali su na skupu Azijsko-pacifičke ekonomske saradnje (APEC), gdje su kritikovali zapadni trgovinski protekcionizam i sankcije.

    Si je u četvrtak ponovo istakao potrebu očuvanja slobodne i otvorene trgovine, u trenutku kada se Kina suočava sa kritikama zapadnih zemalja zbog svog ekonomskog modela. Zapadni lideri smatraju da kineski model rasta daje prednost industrijskoj proizvodnji u odnosu na domaću potrošnju, što, prema njihovim ocjenama, produbljuje neravnoteže u svjetskoj trgovini.

    Sastanak trojice predsjednika u Šenženu privlači veliku pažnju međunarodne javnosti jer predstavlja prvi zajednički susret lidera Sjedinjenih Američkih Država, Rusije i Kine.

    Među temama koje se očekuju u razgovorima su međunarodna bezbjednost, nuklearno naoružanje i globalni odnosi, dok analitičari ne očekuju da će susret odmah donijeti značajnije sporazume.

    Posebnu pažnju privlači i pitanje odnosa tri nuklearne sile u vremenu pojačanih međunarodnih tenzija, kao i mogućnost da razgovori otvore prostor za buduće pregovore o kontroli naoružanja.

    Iako je Tramp već pozitivno ocijenio svoj dolazak u Kinu, ostaje da se vidi hoće li susret sa Sijem i Putinom donijeti konkretne rezultate ili će njegov najveći značaj ostati na simboličkom i diplomatskom nivou.

  • Britanski i vojnici OS BiH zajedno na Manjači: U toku obuka za borbene operacije

    Britanski i vojnici OS BiH zajedno na Manjači: U toku obuka za borbene operacije

    Pripadnici Oružanih snaga Bosne i Hercegovine i Grenadirske garde britanske vojske održavaju zajedničku godišnju vojnu obuku na poligonu Manjača kod Banjaluke. Tokom vježbe, koja traje od 2. do 20. novembra, vojnici dvije zemlje uvježbavaju različite borbene operacije, razmjenjuju iskustva i unapređuju sposobnost zajedničkog djelovanja.

    Tokom posjete poligonu u srijedu, predstavnici medija imali su priliku da prisustvuju jednom segmentu obuke, tokom kojeg su britanski vojnici obučavali pripadnike Oružanih snaga BiH za izvođenje izviđačkih operacija i otkrivanje neprijatelja na nepristupačnom i šumovitom terenu. Poseban akcenat stavljen je na različite vrste taktičkih operacija.

    Kako je objašnjeno tokom vježbe, zadatak vojnika prethodnog dana bio je izviđanje terena i pronalaženje neprijateljskih uporišta, dok je tokom dana posjete bilo predviđeno izvođenje operacija usmjerenih na eliminaciju nekoliko takvih položaja. Budući da se operacija odvijala istovremeno na više lokacija, prisutni su mogli pratiti samo jedan njen dio, dok su ostale grupe izvršavale zadatke na drugim dijelovima poligona.

    Vojnici su tokom obuke koristili manevarsku municiju, dimne bombe i dronove, a cilj vježbe je nastavak dugogodišnje saradnje oružanih snaga dvije zemlje.

    Britanski kapetan: Želimo unaprijediti zajedničko djelovanje

    Kapetan Hari, jedan od britanskih oficira koji je nadgledao vježbu, istakao je da zajednička obuka predstavlja izraz posvećenosti Oružanih snaga Ujedinjenog Kraljevstva saradnji sa saveznicima, među kojima je i Bosna i Hercegovina.

    Kako prenose Nezavisne, britanski kapetan naglasio je da je cilj ovakvih aktivnosti očuvanje i dalje unapređenje odnosa između dvije vojske, kao i jačanje njihove sposobnosti da zajednički djeluju u različitim operativnim situacijama.

    „Ovdje smo kako bismo nastavili da razvijamo saradnju i sposobnost zajedničkog djelovanja Britanske vojske i Oružanih snaga BiH. Želimo da očuvamo taj odnos i nastavimo da ga unapređujemo. Zaista sam počastvovan i srećan što imam priliku da budem ovdje i nadgledam jačanje te veze između nas i naših saveznika, kako bismo mogli da sarađujemo još bliže i efikasnije“, rekao je kapetan Hari.

    Govoreći o pripadnicima Oružanih snaga BiH, istakao je da su britanski vojnici tokom zajedničke obuke stekli veoma pozitivna iskustva. Posebno je izdvojio činjenicu da su u istim formacijama učestvovale i vojnikinje iz obje vojske, koje su, kako je naglasio, imale jednak tretman kao i ostali pripadnici oružanih snaga.

    „Obuka je sprovedena na veoma visokom nivou, bez obzira na pol učesnika. Bilo je zaista dobro to vidjeti i imam ogromno poštovanje prema svim vojnicima“, poručio je britanski oficir.

    Britansko vrijeme stiglo i na Manjaču

    Kapetan Hari osvrnuo se i na vremenske prilike koje su pratile vojnu obuku, našalivši se da su britanski vojnici sa sobom donijeli i dio karakterističnog britanskog vremena.

    Ipak, naglasio je da su se pripadnici obje vojske odlično pokazali i uspješno izvršili sve zadatke, dok su tokom vježbe identifikovane i određene oblasti u kojima postoji prostor za unapređenje.

    „Sa sobom smo donijeli i malo pravog britanskog vremena, u kojem su vojnici, kao što vjerovatno možete vidjeti, veoma uživali. Vojnici su se zaista odlično pokazali i sve zadatke tokom obuke izvršili na visokom nivou. Identifikovali smo i određene stvari koje treba unaprijediti, što je upravo ono što smo željeli da postignemo. Zbog toga smo i došli ovdje“, rekao je Hari.

    Inače, NATO je tokom proteklih nekoliko godina stavio poseban naglasak na uključivanje žena u što veći broj vojnih operacija i aktivnosti, s ciljem unapređenja njihove uloge u oružanim snagama.

    Vježbi prisustvovali i austrijski vojnici

    Zajedničkoj obuci na Manjači prisustvovali su i pripadnici austrijske vojske. Austrija je, kao i Bosna i Hercegovina, dio NATO programa Partnerstvo za mir, s obzirom na to da nijedna od ove dvije zemlje nije članica Alijanse.

    Austrija ima značajno vojno prisustvo u BiH u okviru misije EUFOR, a njeni oficiri su u nekoliko navrata predvodili i ovu vojnu misiju Evropske unije.

    Peta godina zajedničke obuke britanskih i bh. vojnika

    Iz Ambasade Ujedinjenog Kraljevstva u Sarajevu potvrdili su da se zajednička godišnja vojna vježba britanskih i pripadnika Oružanih snaga BiH održava petu godinu zaredom. Ovogodišnja obuka počela je 2. novembra i trajaće do 20. novembra.

    U Ambasadi ističu da zajedničke aktivnosti predstavljaju konkretan primjer partnerstva između dvije zemlje, kroz koje vojnici razmjenjuju znanja, unapređuju profesionalne sposobnosti i grade međusobne odnose.

    „Ova zajednička obuka još je jedan primjer snažnog i konkretnog partnerstva između Ujedinjenog Kraljevstva i BiH. Zajedničkom obukom naše oružane snage uče jedne od drugih, unapređuju svoje profesionalne vještine i grade odnose koji doprinose bezbjednosti i stabilnosti Bosne i Hercegovine. Ujedinjeno Kraljevstvo ostaje posvećen partner Oružanim snagama BiH i nastavlja da pruža podršku bezbjednoj i otpornoj BiH“, poručili su iz Ambasade.

  • Ninković uoči sjednice Skupštine grada: Gradonačelnik jedno govori, drugo radi

    Ninković uoči sjednice Skupštine grada: Gradonačelnik jedno govori, drugo radi

    Predsjednik Skupštine grada Banjaluka Ljubo Ninković uoči nove sjednice gradskog parlamenta poručio je da se pred odbornicima nalazi obiman dnevni red, ali da na njemu neće biti dvije teme koje trenutno najviše opterećuju građane – problem gradskog grijanja i kvalitet vazduha. Istovremeno je kritikovao rad Gradske uprave i gradonačelnika Draška Stanivukovića, poručujući da postoji velika razlika između onoga što gradonačelnik govori i onoga što radi.

    Nakon tromjesečne pauze, odbornici će ponovo zasjedati u četvrtak, 19. novembra, sa početkom u 9 časova. Predsjednik Skupštine grada istakao je da se gradski parlament suočava i sa ozbiljnim organizacionim problemima, prvenstveno zbog činjenice da je pet odbornika prihvatilo mandate u Narodnoj skupštini Republike Srpske ili Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.

    „Činjenica je da imamo pet odbornika koji su prihvatili mandate u Narodnoj skupštini ili u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine. Ne bismo trebali da radimo sa njima, ali postoji mogućnost da se neko od njih, poput kolege Milanovića koji je tek juče potpisao ostavku, formalno pojavi i učestvuje u radu“, rekao je Ninković.

    Kako ističe BL Portal, već dva dana pokušava od Centralne izborne komisije dobiti zvanično i ovjereno rješenje kojim bi bilo potvrđeno da ti odbornici više nemaju mandate ili da su imenovane njihove zamjene.

    „Više računam na njihovu kolegijalnost i moralnu obavezu nego na CIK, od kojeg već dva dana uzalud pokušavam da dobijem zvanično i ovjereno rješenje da ti ljudi više nisu odbornici ili da su imenovani zamjenski mandati. To je ozbiljan problem jer kada od 31 odbornika nemate petoro, to se i te kako osjeti“, poručio je Ninković.

    On je dodao da od strane predlagača i Gradske uprave nema ozbiljnih materijala, iako je dnevni red dodatno proširen. Pored 35 osnovnih tačaka, stiglo je još devet prijedloga za dopunu, među kojima su regulacioni planovi, nacrt budžeta, zamjene zemljišta i dokupljivanje parcela.

    „Vrlo je interesantno kako gradonačelnik jedno govori u Bijeljini, a sasvim drugo radi kada se vrati u Banjaluku, ali moramo se boriti“, rekao je Ninković.

    Poskupljenje grijanja posljednja opcija

    Govoreći o problemima sa „Eko toplanama“ i najavama mogućeg poskupljenja grijanja, Ninković je naglasio da povećanje cijena za građane mora biti posljednja, iznuđena mjera. Prije bilo kakve odluke o poskupljenju, smatra, neophodno je dobiti detaljne informacije o troškovima i poslovanju ovog preduzeća.

    Posebno je ukazao na vlasničku strukturu „Eko toplana“, u kojima Grad Banjaluka ima 49 odsto vlasništva, dok je preostalih 51 odsto u privatnom vlasništvu. Podsjetio je da su biznis planom bile predviđene i dividende za Grad, ali da, kako tvrdi, danas nema dovoljno informacija o tome koliko je novca potrošeno i na šta.

    „Poskupljenje je zadnja opcija. Prije toga moramo dobiti detaljne informacije o rashodima „Eko toplana“, koji su nevjerovatno veliki. Građani moraju znati da je to privatna firma sa 51 odsto vlasništva, dok Grad ima 49 odsto. Biznis planom su bile predviđene i dividende za Grad, a mi danas nemamo informacije ni koliko su platili ni šta su radili. Imamo informacije o ogromnim troškovima za advokatske i konsultantske usluge, kao i za menadžerske plate“, istakao je Ninković.

    On je poručio da građani ne smiju snositi posljedice, kako kaže, rasipničkog poslovanja, te da bi prije povećanja cijene grijanja trebalo razmotriti mogućnost smanjenja troškova unutar samog preduzeća.

    „Ne možemo preko leđa građana pokrivati njihovo rasipanje. Neka smanje svoje plate i neka vrate kadrove koje su doveli iz drugih gradova“, kategoričan je Ninković.

    Zagađenje vazduha čeka materijale iz Gradske uprave

    Ninković se osvrnuo i na problem zagađenja vazduha u Banjaluci, podsjećajući da su odbornici prije godinu dana podržali mjere koje je predložio gradonačelnik Draško Stanivuković. Te mjere su tada predstavljene kao značajan korak u rješavanju problema, ali predsjednik Skupštine grada smatra da nisu dale očekivane rezultate.

    Zbog toga traži da gradonačelnik dostavi zvanična mjerenja relevantnih institucija, kao i izvještaj o tome koje su od ranije usvojenih mjera zaista sprovedene. Posebno je izdvojio kontrolu ložišta u velikim privrednim subjektima, za koju tvrdi da nije realizovana.

    „Tada su nam te mjere predstavljene kao revolucionarne, a danas vidimo da vazduh nije samo zagađen, nego i nezdrav. Mjere nisu dale rezultat. Tražimo od gradonačelnika da izađe sa zvaničnim mjerenjima relevantnih institucija i da podnese izvještaj šta je od usvojenog uopšte primijenjeno. Znam sigurno da neke mjere, poput kontrole ložišta u velikim privrednim subjektima, uopšte nisu sprovedene“, rekao je Ninković.

    Najavio je da planira sazvati tri vanredne sjednice Skupštine grada, koje bi bile posvećene problemima kvaliteta vazduha, grijanja i javnog prevoza. Njihovo održavanje zavisiće od toga kada će Gradska uprava dostaviti potrebne materijale.

    „Najavio sam tri vanredne sjednice o vazduhu, grijanju i javnom prevozu i čim dobijemo materijale od Gradske uprave, one će biti održane“, istakao je Ninković.

    Šta je sve na dnevnom redu?

    Podsjećamo, banjalučki odbornici posljednju redovnu sjednicu održali su početkom jula, dok je vanredna sjednica održana početkom avgusta. Na predstojećem zasjedanju razmatraće se niz važnih finansijskih, komunalnih i urbanističkih pitanja.

    Među najznačajnijim tačkama je Nacrt rebalansa budžeta za ovu godinu, koji iznosi 352,91 milion KM, što je za 69 miliona KM ili 24,3 odsto više u odnosu na prvobitno usvojeni budžet.

    Odbornici će razmatrati i raspodjelu neutrošenih namjenskih sredstava, rezervi i suficita iz 2025. godine i prethodnih perioda, kao i utvrđivanje stope poreza na nepokretnosti na području grada za narednu godinu.

    Na dnevnom redu je i konsolidovani izvještaj o izvršenju budžeta za 2025. godinu, kao i godišnji izvještaj o radu gradonačelnika i Gradske uprave za istu godinu.

    Pred odbornicima će se naći i odluke koje se odnose na komunalni red, komunalne takse i regulacione planove, zamjene zemljišta, kao i izmjene odluke o radnom vremenu pravnih lica i preduzetnika na području Banjaluke.

  • Brisel razmatra proširenje EU: Šta to znači za Bosnu i Hercegovinu?

    Brisel razmatra proširenje EU: Šta to znači za Bosnu i Hercegovinu?

    Ministri evropskih poslova država članica Evropske unije danas će u Briselu razgovarati o nastavku procesa proširenja Unije, zakonodavnim prioritetima za 2027. godinu i stanju vladavine prava u pojedinim državama članicama, najavljeno je iz Savjeta Evropske unije.

    Na marginama sastanka Savjeta za opšte poslove, ministri će tokom neformalnog radnog doručka razmotriti mogućnosti za unapređenje procesa proširenja Evropske unije. Ova tema posebno je značajna za zemlje zapadnog Balkana, među kojima je i Bosna i Hercegovina, koja nastoji ostvariti napredak na evropskom putu.

    Sastankom će predsjedavati ministar za evropske poslove i odbranu Itske Thomas Byrne, dok će Evropsku komisiju predstavljati evropski komesari Maroš Šefčovič, Michael McGrath i Hadja Lahbib.

    Zakonodavni prioriteti za 2027. godinu

    Jedna od glavnih tema sastanka biće predstavljanje programa rada Evropske komisije za 2027. godinu, nakon čega će ministri razmijeniti mišljenja o zakonodavnim prioritetima Evropske unije. Očekuje se da će države članice izdvojiti ključne oblasti koje bi trebalo da budu obuhvaćene zajedničkom deklaracijom o zakonodavnim prioritetima Unije za narednu godinu.

    Pored toga, ministri će razmotriti i prijedloge kojima bi trebalo dati prednost u zakonodavnom postupku, kako bi se utvrdili zajednički pravci djelovanja evropskih institucija u narednom periodu. Prema planu, Evropski parlament, Savjet EU i Evropska komisija trebalo bi da do kraja godine postignu dogovor o zajedničkoj deklaraciji.

    Kako je objavio BN, na sastanku će biti otvoreno i pitanje vladavine prava u pojedinim državama članicama, u okviru redovnog godišnjeg dijaloga o ovoj oblasti.

    Rasprava o stanju vladavine prava

    Ministri će razmotriti stanje u Mađarskoj, Litvaniji, Luksemburgu i Kipru, oslanjajući se na nalaze iz izvještaja Evropske komisije o vladavini prava za 2026. godinu. Riječ je o trećem krugu rasprava o pojedinačnim državama članicama tokom ove godine, nakon prethodnih sastanaka održanih u januaru i maju.

    Evropska komisija predstaviće ključne nalaze za svaku od četiri države, nakon čega će nacionalne delegacije iznijeti informacije o najnovijim dešavanjima i funkcionisanju svojih sistema vladavine prava.

    Današnji sastanak u Briselu obuhvatiće tako nekoliko važnih pitanja za buduće funkcionisanje Evropske unije, od unutrašnjih zakonodavnih prioriteta i poštovanja vladavine prava do nastavka politike proširenja, koja ostaje posebno važna za zemlje zapadnog Balkana i njihovu evropsku perspektivu.

  • Umjesto milijardi, višemilionski gubici: Kako je propala priča o Buk Bijeloj

    Umjesto milijardi, višemilionski gubici: Kako je propala priča o Buk Bijeloj

    Godinama najavljivana hidroelektrana „Buk Bijela“ nikada nije izgrađena, a projekat koji je trebalo da donese velike investicije i značajne koristi Republici Srpskoj na kraju je proizveo višemilionske gubitke. Posebno su na udaru bile „Hidroelektrane na Drini“ iz Višegrada, koje su nakon izlaska iz projekta ostale bez značajnog dijela uloženog novca, dok za neuspjeh i dalje niko ne preuzima odgovornost.

    Priča o izgradnji „Buk Bijele“ počela je još 2012. godine, kada je najavljeno partnerstvo sa njemačkim investitorima, koje je ubrzo neslavno propalo. Nekoliko godina kasnije, tačnije 2016. godine, koncesija je dodijeljena „Elektroprivredi Republike Srpske“ i preduzeću „Hidroelektrane na Drini“, a tadašnji ministar energetike Petar Đokić najavljivao je da bi radovi mogli biti završeni čak i prije predviđenog roka.

    „Pripremni period je godinu dana, a posle toga 60 mjeseci je period izvođenja radova. Nadamo se da ćemo svi biti uspješni u projektu i da ćemo ga završiti i prije roka“, obećavao je tada Đokić.

    Međutim, od tih najava nije bilo ništa. Projekat nije završen ni u predviđenom roku, niti prije njega, a u međuvremenu je došlo do promjene vlasničke strukture. Vlada Republike Srpske je 2019. godine iz projekta isključila višegradske „Hidroelektrane na Drini“, dok je većinsko vlasništvo preuzela „Elektroprivreda Srbije“.

    Iako se izgradnja nije pomjerila sa mrtve tačke, obećanja o velikim investicijama ponovo su aktuelizovana uoči opštih izbora 2022. godine. Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik tada je najavljivao milijarde maraka ulaganja u energetske projekte na području Foče, uključujući „Buk Bijelu“, „Paunce“ i hidroelektranu „Foča“.

    „Uložićemo ovdje u Foču. Po onome što sam ja mogao sad da saberem, samo u ovim godinama koje dolaze to je preko milijardu maraka. Buk Bijela, Paunci, Foča“, izjavio je Dodik 2022. godine.

    Milioni maraka završili u gubicima

    Od obećanih milijardi nije bilo ništa, ali su zato milioni maraka „Hidroelektrana na Drini“ nepovratno izgubljeni nakon što je ovo preduzeće 2019. godine izbačeno iz projekta. Umjesto očekivanih koristi od buduće hidroelektrane, višegodišnja ulaganja postala su ozbiljan finansijski teret za preduzeće iz Višegrada.

    Prema podacima koje je objavio BN, razlika između prijavljenih ulaganja i njihove procijenjene vrijednosti otvorila je pitanje gdje je završio značajan dio novca. Naime, prijavljena ulaganja iznosila su 24,2 miliona maraka, dok je revizorska kuća njihovu vrijednost procijenila na 16 miliona.

    Ekonomista Bojan Kresojević smatra da je takva razlika teško objašnjiva i da otvara ozbiljna pitanja o načinu trošenja javnog novca.

    „Pa neobjašnjivo je zaista da prijave ulaganje od 24,2 miliona, a da revizorska kuća procjenjuje na 16 miliona. To znači da su dvije marke svrsishodno potrošene, a treća marka je negdje otišla nizvodno. Otišla u neke druge džepove, a ne u džepove građana“, rekao je Kresojević.

    Uprava HE na Drini: Sve je urađeno u skladu sa poslovnom politikom

    Uprava „Hidroelektrana na Drini“ nije željela da pred kamerama govori o višemilionskom otpisu, ali je u pisanom odgovoru za RTV BN ponudila svoje objašnjenje načina na koji je riješeno pitanje ranijih ulaganja.

    Iz ovog preduzeća navode da su 2020. godine bili primorani da angažuju nezavisnog procjenitelja, kompaniju Deloitte, koja je izvršila procjenu prethodnih ulaganja i njihovu vrijednost prilagodila izmijenjenim projektima Hidroenergetskog sistema Gornja Drina.

    „HE na Drini su bile primorane da 2020. godine angažuju nezavisnog procjenitelja Deloitte koji je izvršio procjenu prethodnih ulaganja i sveo ih na realnu upotrebnu vrijednost za izmijenjene projekte HES Gornja Drina. Nijedna od stavki prvobitnog ulaganja nije u potpunosti obezvrijeđena, već u određenom procentu“, naveli su iz uprave.

    Dodali su da je višegodišnja isplata preostalog duga na rate sprovedena „u skladu sa poslovnom politikom“ preduzeća. Međutim, takvo objašnjenje ne otklanja dileme o finansijskim posljedicama izlaska iz projekta i načinu na koji je novac javnog preduzeća ostao vezan za investiciju koja nikada nije realizovana.

    Ekonomista Milenko Stanić smatra da je položaj u kojem su se našle „Hidroelektrane na Drini“ posebno apsurdan, jer je preduzeće iz Višegrada praktično postalo kreditor matičnom preduzeću i stranom partneru.

    „Znači ‘HE na Drini’ u Višegradu u ovom slučaju postaju kreditor matičnom preduzeću i stranom partneru, u ovom slučaju Elektroprivredi Srbije, i beskamatno kreditiraju ove subjekte“, istakao je Stanić.

    Ceh na kraju plaćaju građani i privreda

    Dok se godinama najavljuje izgradnja hidroelektrane koja bi trebalo da poveća proizvodne kapacitete i donese dodatnu električnu energiju, „Buk Bijela“ i dalje postoji samo na papiru. Umjesto novih megavata, projekat je iza sebe ostavio višemilionske gubitke, a posljedice lošeg upravljanja elektroenergetskim sektorom, prema ocjenama ekonomista, na kraju snose građani i privreda.

    Zbog nedovoljne domaće proizvodnje električne energije Republika Srpska primorana je da uvozi struju po visokim cijenama, što dodatno opterećuje elektroenergetski sistem. Bojan Kresojević upozorava da su finansijske posljedice neizgrađene hidroelektrane ogromne i da se svakodnevno pretvaraju u direktan trošak za stanovništvo.

    „Dnevni gubitak iznosi 500.000 maraka. To znači da svaki punoljetan građanin u Republici Srpskoj plaća svaki dan jednu marku zato što Buk Bijela nije urađena na vrijeme“, zaključio je Kresojević.

    Tako je projekat koji je godinama predstavljan kao jedna od najvećih energetskih investicija Republike Srpske ostao neostvareno obećanje, dok su milioni maraka javnog novca potrošeni bez očekivanog rezultata. Republika Srpska nastavlja da se suočava sa problemima u elektroenergetskom sektoru, uvozi električnu energiju i gomila gubitke, a pitanje odgovornosti za propale investicije i dalje ostaje bez odgovora.

  • Stevandić: Problemi u BiH posljedica spoljnog intervencionizma

    Stevandić: Problemi u BiH posljedica spoljnog intervencionizma

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske dr Nenad Stevandić poručio je da Republika Srpska ostaje dosljedna poštovanju Dejtonskog mirovnog sporazuma i zalaganju za dogovor dva entiteta i tri konstitutivna naroda u BiH, ocijenivši da su svi problemi unutar BiH nastali kao posljedica spoljnog intervencionizma, posredstvom OHR i stranih sudija u Ustavnom sudu BiH.

    Stevandić je ambasadora Republike Turske u BiH Emina Aksekija upoznao sa štetnim posljedicama međunarodnog intervencionizma, posebno kroz djelovanje Kristijana Šmita, saopšteno je iz Narodne skupštine Republike Srpske.

    On je naglasio da takvo miješanje u unutrašnja pitanja BiH narušava ustavne principe i onemogućava postizanje dogovora domaćih političkih aktera.

    Prema njegovim riječima, rješavanjem pitanja stranog intervencionizma bili bi stvoreni uslovi da se narodi u BiH brzo dogovore o svim važnim pitanjima, na korist svih.

    Stevandić je zahvalio ambasadoru Aksekiju na razumijevanju stavova Republike Srpske i značaja poštovanja Dejtonskog mirovnog sporazuma.

    Predsjednik Narodne skupštine i ambasador Akseki razgovarali su danas u Banjaluci o aktuelnoj političkoj situaciji u Republici Srpskoj i BiH.