Autor: INFO

  • Da li parking ispred zgrade pripada svim stanarima?

    Da li parking ispred zgrade pripada svim stanarima?

    Mnogi građani smatraju da parking ispred njihove zgrade automatski pripada stanarima, ali pravna situacija u praksi često je znatno komplikovanija.

    Da li parking pripada svim stanarima zavisi prvenstveno od toga kako je evidentiran u zemljišnim knjigama i projektnoj dokumentaciji, odnosno da li je riječ o zajedničkom dijelu zgrade, posebno uknjiženim parking mjestima ili javnoj površini.

    Prema Zakonu o stvarnim pravima Republike Srpske, etažni vlasnici imaju pravo zajedničkog korištenja zemljišta i dijelova nekretnine koji služe redovnoj upotrebi zgrade. U praksi to često obuhvata prilaze, dvorišta i parking prostore oko zgrade.

    Međutim, stručnjaci upozoravaju da parking ne pripada automatski svim stanarima u svakoj situaciji.

    Ako parking mjesta nisu posebno uknjižena kao zasebne jedinice, ona se uglavnom smatraju zajedničkim dijelom zgrade koji mogu koristiti svi stanari. U tom slučaju nijedan stanar nema pravo da prisvaja određeno mjesto bez saglasnosti ostalih etažnih vlasnika ili odluke zajednice etažnih vlasnika.

    Upravo zbog toga u praksi dolazi do brojnih sporova između stanara i investitora, posebno u novogradnji, gdje su pojedini investitori pokušavali naknadno prodavati parking prostore za koje stanari tvrde da predstavljaju zajedničku imovinu zgrade.

    S druge strane, ukoliko su parking mjesta ucrtana u projekat, posebno evidentirana i upisana u zemljišne knjige kao zasebne jedinice, investitor ih može legalno prodavati pojedinačnim kupcima. U tom slučaju vlasnik parking mjesta ima ekskluzivno pravo korištenja.

    Takva praksa postala je veoma česta u novijim stambenim kompleksima, gdje se parking mjesta prodaju odvojeno od stanova, piše Mondo.

    Dodatnu zabunu stvara činjenica da pojedini parking prostori ispred zgrada uopšte nisu u vlasništvu stanara, već predstavljaju javne gradske površine ili parking zone pod upravom grada.

    To znači da činjenica da se parking nalazi neposredno ispred ulaza ne znači automatski da pripada stanarima zgrade.

    Pravnici savjetuju građanima da status parkinga provjere kroz zemljišnoknjižni izvadak, katastarski plan, etažni elaborat i dokumentaciju zajednice etažnih vlasnika.

    U većini starijih naselja parking oko zgrada uglavnom se tretira kao zajednički prostor svih stanara, dok je kod novogradnje sve češća praksa pojedinačne prodaje parking mjesta.

  • Šojgu: Američka i NATO infrastruktura neprihvatljiva u Avganistanu

    Šojgu: Američka i NATO infrastruktura neprihvatljiva u Avganistanu

    Razmještanje vojne infrastrukture SAD i NATO-a u Avganistanu ili susjednim zemljama nije prihvatljivo, izjavio je sekretar Savjeta bezbjednosti Rusije Sergej Šojgu.

    Situacija u Avganistanu ostaje izazovna, sa prijetnjama usljed trgovine drogom i oružjem, kao i djelovanjem međunarodnih terorističkih organizacija i grupa, rekao je Šojgu na marginama Međunarodnog foruma o bezbjednosti.

    – Kada gradimo odnose sa avganistanskim vlastima, važno je da se zapamti da je to uzrokovano akcijama zemalja NATO-a, koje snose primarnu odgovornost – dodao je Šojgu.

    On je rekao da američka i NATO infrastruktura u Avganistanu “ne predstavljaju ništa osim rizika”.

    Sukob na Bliskom istoku pokazao je da se ne vrijedi oslanjati na Zapad kao garanta bezbjednosti, dodao je sekretar Savjeta bezbjednosti Rusije.

  • Peskov: Putin otvoren za pregovore sa Evropom

    Peskov: Putin otvoren za pregovore sa Evropom

    Ruski predsjednik Vladimir Putin otvoren je za pregovore sa Evropom, rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

    – Rusija je otvorena i predsjednik Putin je otvoren za ove pregovore, ali Evropljani tek počinju da se spremaju – rekao je Peskov listu “Izvestija”.

    Pregovori sa Evropljanima biće neophodni u budućnosti, jer je bez njih nemoguće razgovarati o bezbjednosnoj arhitekturi kontinenta, dodao je portparol.

    Peskov je ocijenio da je pozitivno to što Evropa govori o potrebi da se pronađu kandidati za razgovore sa Rusijom.

    – Do sada niko nikog nije nominovao. Zaista, ono što je pozitivno jeste to što oni govore da je potreban neko da vodi pregovore. Oni sami shvataju da će pregovori vremenom morati da se održe – rekao je Peskov.

    On je naglasio da u ovom trenutku nema konkretnih koraka na tom polju.

  • Tramp: Nismo zadovoljni razgovorima, završićemo posao

    Tramp: Nismo zadovoljni razgovorima, završićemo posao

    Predsjednik SAD Donald Tramp izjavio je da SAD nisu zadovoljne aktuelnim razgovorima sa Iranom i upozorio da će Vašington postići dogovor ili “završiti posao” vojnim putem.

    – Iran ima velike namjere. Oni veoma žele da naprave dogovor, ali do sada ga nemaju. Nismo zadovoljni time, ali bićemo. Ili će biti tako ili ćemo morati da završimo posao – rekao je Tramp na sastanku svog kabineta.

    Državni sekretar Marko Rubio rekao je na istom sastanku da je postignut određeni napredak u pregovorima sa Iranom o mirovnom sporazumu.

    – Mislim da je bilo određenog napretka i određenog interesovanja, a vidjećemo u narednih nekoliko sati i dana da li je moguće postići iskorak – rekao je Rubio.

  • Cvijanović: Vlast se na međunarodnom planu odgovorno bori za interese Srpske

    Cvijanović: Vlast se na međunarodnom planu odgovorno bori za interese Srpske

    Zvaničnici Republike Srpske su veliki i uigran tim koji se na međunarodnom planu odgoborno bori za interese Srpske, poručila je srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović.

    Kazala je da je jako bitno svako prisustvo predstavnika Republike Srpske na međunarodnim događajima, poput učešća delegacije u kojoj su ministar unutrašnjih poslova Željko Budimir i lider SNSD-a Milorad Dodik na moskovskom Međunarodnom forumu o bezbjednosti.

    – Sada su se te stvari znatno promijenile i važno je da je predsjednik Dodik tamo, te da će moći da kaže i predstavi mišljenja i stavove Srpske o raznim pitanjima – rekla je Cvijanovićeva.

    Kazala je da je bitan kontinuitet saradnje Republike Srpske i Rusije, ali i kontakata sa svima koji su raspoloženi da sa Srpskom grade dobre i prijateljske odnose, a kojih je danas mnogo više nego ikada ranije.

    – Namjeravamo da se pojavljujemo na različitim međunarodnim sastancima i forumima, te da pokažemo šta su naše politike. Aktivni smo. Ne radimo ništa na štetu drugih, ali činimo sve u interesu Srpske – istakla je Cvijanovićeva.

  • Srpska značajno povećava materinski dodatak

    Srpska značajno povećava materinski dodatak

    Za oko 3.900 majki koje su trenutno korisnice materinskog dodatka u Republici Srpskoj slijedi značajno povećanje iznosa ovog prava, i to za oko 84 odsto. Umjesto dosadašnjih 406 KM, korisnice materinskog dodatka ubuduće će primati 746 KM. Za realizaciju ove mjere u ovoj godini biće izdvojeno dodatnih 8.000.000 KM, saopšteno je iz Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske.

    Na ovaj način Vlada Republike Srpske nastavlja sa planiranim konkretnim mjerama podrške porodicama, majčinstvu, pronatalitetnoj politici, kao i unapređenja sistema dječije zaštite.

    – Materinski dodatak predstavlja jedno od najvažnijih prava iz sistema dječije zaštite i namijenjen je prvenstveno nezaposlenim porodiljama i majkama, kao podrška u prvim mjesecima nakon rođenja djeteta – navodi se u saopštenju.

    Istakli su da povećanjem materinskog dodatka Vlada Republike Srpske jasno pokazuje da su podrška porodici i briga o majkama i djeci među najvažnijim prioritetima institucija Republike Srpske.

    – Pitanja unapređenja položaja porodica, majki i djece u Republici Srpskoj moraju biti iznad političkih zloupotreba i predmet odgovorne i ozbiljne politike koju Vlada Republike Srpske u kontinuitetu sprovodi – naglasili su.

    Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske podsjeća i da su u toku aktivnosti na izradi novog Zakona o dječijoj zaštiti, kojim će dodatno biti unaprijeđen sistem dječije zaštite u Republici Srpskoj.

  • Dodik sa Gruškom: Poništiti sve odluke Šmita i izvršiti reviziju

    Dodik sa Gruškom: Poništiti sve odluke Šmita i izvršiti reviziju

    Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik istakao je da je danas u Moskvi imao sadržajan i produktivan razgovor sa zamjenikom ruskog ministra spoljnih poslova Aleksandrom Gruškom.

    Dodik je naveo da je jedna od tema razgovora bila je i OHR u BiH.

    – Kao što se ruski predsjednik Vladimir Putin i svi suverenistički lideri bore za interese svog naroda i države, i Srbi imaju pravo da se bore za interese vlastitog naroda, što Rusija kao velesila veoma dobro razumije – naveo je Dodik.

    Dodik je rekao da je za Republiku Srpsku neprihvatljivo bilo kakvo izmještanje Kancelarija OHR,-a jer bi to za srpski narod u BiH značilo novo zarobljavanje i novu neslobodu.

    Dodik je rekao da je taj stav danas iznio i na sastanku sa Gruškom, kojem je prisustvovao i ministar unutrašnjih poslova Republike Srpske Željko Budimir.

    – Ako oni to izmjeste negdje kao što zagovaraju, neki, ovaj će ostati tu još sto godina, a to znači da naša sloboda nikada neće biti dosegnuta, jer će uvijek imati protiv sebe takve birokrate bilo kojeg tipa – rekao je Dodik za medije iz Republike Srpske.

    On je istakao da će Republika Srpska prihvatiti svaki dogovor koji će imati sve u okviru Savjeta bezbjednosti, te da to uključuje i ruski pristup i naše tradicionalne prijatelje Kineze koji su se, kako je naveo, apsolutno na pravi način ponašali oko tog pitanja, ali i Amerikance koji su sada pokazali jedan novi interes u pogledu iznalaženja kvalitetnog rješenja.

    – Svakako o tome trebaju da daju zajedno sa Rusima i drugima glavnu riječ tom. Zamolili smo naše prijatelje ovdje da to bude neka vrsta dolaska novog čovjeka, sa ograničenim vremenskim trajanjem, godinu dana, najviše dvije, ali kada te dvije godine isteknu, onda je istekla i funkcija visokog predstavnika – istako je Dodik i dodao da raduje stav Amerike po kojem će svi zainteresovani biti konsultovani.

    Dodik je napomenuo da u Aneksu 10 Dejtonskog sporazuma piše da visokog predstavnika biraju strane potpisnice Aneksa 10 Dejtonskog sporazuma, a potpisala ga je i Republika Srpska, Srbija, Federacija BiH, Hrvatska i zajednički nivo BiH.

    – To je tih pet strana koje biraju. I da se on potvrđuje relevantnom rezolucijom Saveta bezbjednosti – rekao je Dodik.

    Dodik je naglasio da je ruska strana veoma upućena u detalje iako nije članica Savjeta za implementaciju mira, te da je na sastanku rekao da bi bilo interesantno vidjeti kako bi reagovala EU, ukoliko bi se Ruska Federacija vratila u Savjet za implementaciju mira.

    – Vjerujem da će ovi Evropljani odmah podizati nosove i da će oni u tom pogledu praviti određene smetnje. Ali u svakom slučaju, da visoki predstavnik, koji bude imenovan ili to bazično, mora da počisti sav ovaj nered koji je napravio Kristijan Šmit. Mora da poništi njegove odluke i da revidira mnoge odluke visokih predstavnika koji su bili protiv Ustava, jer ćemo samo na taj način mi razumijeti istinsko zalaganje koje se deklarativno već čujemo od strane Amerikanaca i drugih velikih sila u pogledu da je možda spas za BiH da se vratimo na izvorni Dejtonski sporazum – rekao je Dodik.

    Dodik je naglasio da, iako daje prednost izvornom Dejtonskom sporazumu, ipak, ne vjeruje da je to moguće i da i u tom pogledu treba imati neku vrstu alternative za nemogućnost takve vrste.

    – O toj alternativi ćemo pričati poslije. Nismo nešto razgovarali. Ono što je i nama i Rusima jasno, to je da da je Zapad nespreman da podržava ugovore koje potpiše. Nna kraju, Briselska administracija, Bajdenova administracija i mnogi drugi sa Zapada su razvalili Dejtonski sporazum, nisu prihvatili ni Kumanovski ni Minski sporazum. Onda, zašto gajiti nade ovde da je moguće da će on se vratiti na izborni Dejton? To je iluzija koju oni možda kupovno vremena, ako čujemo nekoga da to govori. Ali moram da kažem, precizno i jasno, da bi mi mogli da gledamo svoju budućnost organizovani u BiH po izbornom Dejtonu – poručio je Dodik.

    On je naveo da bi to podrazumijevalo da se Republici Srpskoj vrate sve nadležnosti koje su Dejtonom bile predviđene.

    – To muslimani neće dati. Mi na tome insistiramo. I možda je najbolje kreirati atmosferu mirnog razlaza da očuvamo stabilnost tog prostora – rekao je Dodik i naveo da je o svemu ovome danas razgovarao na sastanku sa Gruškom, predstavnikom Ministarstva inostranih poslova i vrhom ruske politike.

    Dodik je podsjetio da je Gruško nedavno boravio u Banjaluci nedavno boravio u Banjaluci i da je i tom prilikom upoznat o stavovima Srpske.

  • Da li je Stevandić samo uporan ili politički ispred svog vremena? Deklaracija najavljena, usvojena pa dobila i potvrdu iz inostranstva

    Da li je Stevandić samo uporan ili politički ispred svog vremena? Deklaracija najavljena, usvojena pa dobila i potvrdu iz inostranstva

    Dok su mu oponenti u Federaciji BiH i dijelu domaće opozicije prigovarali zbog načina vođenja sjednice, predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske dr Nenad Stevandić već je bio korak ispred, predstavljajući Deklaraciju o zatvaranju OHR-a, usvojenu dvotrećinskom većinom glasova, dok su bivši visoki predstavnici u BiH Karl Bild i Volfgang Petrič dan kasnije, u tekstu za njemački list FAZ, iznijeli stav da OHR treba ukinuti i definisali pravce njegovog zatvaranja.

    Taj slijed događaja – najava, usvajanje i međunarodna potvrda u rasponu od svega nekoliko dana – Stevandić nije propustio da prokomentariše.

    „Ono što sam najavio prije 10 dana i što je NSRS izglasala juče, upravo danas traže bivši visoki predstavnici. Mi u Srpskoj koji nosimo ne moć, već odgovornost funkcija, idemo ispred vremena i znamo više“, naveo je Stevandić.

    Bild i Petrič su u autorskom tekstu za Frankfurter Allgemeine Zeitung iznijeli argumente zbog čega OHR treba ukinuti i na koji način, što je u dijelu javnosti protumačeno kao stav koji ide u istom pravcu kao i ranije usvojena deklaracija Narodne skupštine Republike Srpske. Za Stevandića, to predstavlja redoslijed koji potvrđuje da su institucije Republike Srpske pravovremeno prepoznale smjer kretanja međunarodnih stavova po ovom pitanju.

    Podsjećamo, deklaracija je usvojena uz podršku opozicionih stranaka PDP-a i SDS-a, čime je obezbijeđena dvotrećinska većina i pokazano da se oko strateških pitanja može postići širok parlamentarni konsenzus. Stevandić je inicijativu okarakterisao kao poziv na saradnju, a ne kao stranačku pobjedu.

    Ipak, nije sve proteklo bez reakcija. Narodni poslanik Nebojša Vukanović i bivši sudija Okružnog suda u Banjoj Luci Milan Blagojević – obojica poznati po unitarističkim stavovima – kritikovali su predsjednika Narodne skupštine tokom i nakon rasprave. Stevandić je na te napade odgovorio bez ustupaka.

    „Neću da dozvolim da psihopate vode glavnu riječ, jer su favoriti onih kojima neću da plaćam da me hvale, pa me pljuju. Domaća opozicija pljuje i kuka – Federacija BiH se još nije oporavila ni od Šmitove ostavke“, poručio je Stevandić.

    Poređenje sa stanjem u Federaciji BiH, prema njegovim riječima, nije slučajno. Dok Banja Luka usvaja deklaracije koje pojedini međunarodni akteri potom i sami počinju da zastupaju, politički prostor u Federaciji BiH, kako ocjenjuje, još uvijek procesuira ranija dešavanja. Promjene se odvijaju, ali ih ne uočavaju svi u realnom vremenu.

    Dio medija iz Republike Srpske, kako navodi, nije posvetio značajnu pažnju sadržaju deklaracije, već je fokus pomjerio na proceduralne aspekte sjednice. Time se, smatra Stevandić, izbjegava suština političke odluke.

    „Primam stotine čestitki jer sam predlagač Deklaracije o zatvaranju OHR-a, usvojene dvotrećinskom većinom glasova vlasti i opozicije u parlamentu“, naveo je on.

    Hronologija, prema ovom tumačenju, ostaje jasna: Stevandić najavljuje, Narodna skupština usvaja, a bivši visoki predstavnici javno potvrđuju. Oponenti reaguju sa zakašnjenjem, što se, kako se poručuje, može tumačiti i kao razlika u sposobnosti praćenja političkog ritma koji se ubrzano mijenja.

  • Bivši visoki predstavnici poručili da je potrebno zatvoriti OHR

    Bivši visoki predstavnici poručili da je potrebno zatvoriti OHR

    Bivši visoki predstavnici u BiH Karl Bild i Volfgang Petrič u autorskom tekstu za njemački list Frankfurter Algemajne Cajtung (FAZ) komentarisali su stanje u BiH, ali i poslali poruku Evropi.

    Utekstu pod nazivom „Ukinite visokog predstavnika“, Bild i Petrič iznijeli su stav zbog čega bi Kancelariju visokog predstavnika (OHR) trebalo ukinuti, ali i kako bi to trebalo uraditi.

    „OHR zamišljen kao privremena, ali ostao kao trajna institucija“

    Na početku autorskog teksta bivši visoki predstavnici u BiH navode da je odlazak Kristijan Šmit otvorio „mnogo više od pukog pitanja njegovog nasljednika“, već da se Evropa suočava s „neugodnom geopolitičkom realnošću“.

    – Trideset godina nakon Dejtonskog mirovnog sporazuma, Bosna i Hercegovina ostaje zarobljena u političkom međuprostoru. Ona je formalno suverena, ali faktički i dalje pod međunarodnim nadzorom. Institucija visokog predstavnika međunarodne zajednice jeste ad hok institucija koja je u velikoj mjeri uspješno sprovela obnovu ratom razorene zemlje. Bez američko-evropskog angažmana, u kojem su, uz Evropsku uniju kao glavnog finansijera, učestvovali i Rusija, Japan te Kanada kroz Savjet za sprovođenje mira, sprovođenje Dejtonskog sporazuma nakon 1995. godine teško bi bilo moguće – navode za Frankfurter Algemajne Cajtung.

    Bild i Petrič dalje kažu kako je OHR zamišljen kao privremena institucija, a postao trajna.

    – Već dugo ova civilna institucija, koja je tokom godina izgubila i uticaj i legitimitet, mnogim lokalnim političarima služi podjednako kao neprijateljska slika ili kao spasilački oslonac, oslobađajući ih time obaveze koju demokratska društva imaju da u sopstvenoj odgovornosti pronalaze održive političke kompromise – tvrde u autorskom tekstu.

    Zbog toga, kako kažu, bilo bi pogrešno refleksno imenovati novog visokog predstavnika, već bi međunarodna zajednica trebalo da se zapita „da li takvim potezom zaista podstiče stabilnost i samostalnost ili samo konzervira upravljanu stagnaciju“.

    – Dodatno, geopolitička situacija se iz temelja promijenila. Dok u državama Zapadnog Balkana dugotrajni put ka Briselu gubi privlačnost, međunarodni konsenzus o budućnosti Bosne odavno je narušen. Rusija godinama otvoreno odbacuje ulogu visokog predstavnika sa specijalnim ovlašćenjima i odavno se pretvorila u regionalnog remetilačkog faktora – ističu u ovom tekstu.

    Međutim, kako dalje pišu bivši visoki predstavnici u BiH, sada je primjetna promjena i stava Sjedinjenih Američkih Država.

    FOTO: SAMIR JORDAMOVIC/ANADOLIJA

    – Sada se, međutim, i u Vašingtonu nazire izrazito transakcijski pristup Balkanu. Nedavna posjeta poslovno veoma aktivnog Trampovog sina glavnom gradu Republika Srpska mora se posmatrati kao pokušaj uspostavljanja još jednog sumnjivog poslovnog odnosa. Slični procesi već se odvijaju u Srbiji i Albaniji, uz očigledno zanemarivanje evropskih pravila i zakona. U takvim okolnostima nasljednik odlazećeg visokog predstavnika teško bi imao veći legitimitet od svojih prethodnika – naveli su Bild i Petrič.

    „Evropi potreban novi strateški pristup u BiH“

    Zbog toga je za njih, kako ističu, ključno pitanje koje reforme Bosnu i Hercegovinu približavaju Evropskoj uniji, a ne ko je nasljednik Šmita.

    – Jer nije spojivo da BiH i dalje, bez izgleda na puni suverenitet i sopstvenu odgovornost, ostane pod produženim oblikom međunarodnog upravljanja, a istovremeno treba da kroči putem ka Evropskoj uniji. Na osnovu temeljne analize tridesetogodišnjeg procesa izgradnje države, Evropi je zato potreban strateški novi početak u BiH – navodi se.

    Bild i Petrič smatraju da bi taj novi početak trebalo da bude zasnovan na dva elementa.

    – S jedne strane na korekciji disfunkcionalnog sistema vlasti, a s druge na okončanju međunarodnog posebnog nadzora. Ova reformska agenda pritom mora biti usko povezana s postepenim približavanjem evropskim strukturama. Ne radi se o radikalnom preuređenju dejtonskog sistema, nego o realističnim prilagođavanjima: odavno su potrebne efikasnije strukture odlučivanja, jasnije nadležnosti i ograničavanje trajnih mogućnosti blokade – piše u ovom tekstu.

    Navode i da se gašenje OHR-a mora usko vezati uz pristupanje BiH članstvu u Evropskoj uniji.

    – Uslovi koje Šmit i njegovi prethodnici godinama bezuspješno zahtijevaju, poput pitanja državne imovine, mogli bi biti prebačeni u odgovarajuća poglavlja pristupnog ugovora. Time bi se beskonačna rasprava o tome pripada li BiH uopšte Evropi konačno nedvosmisleno okončala – istakli su.

    Na kraju su se bivši visoki predstavnici u BiH osvrnuli i na to kako bi trebalo da izgleda budućnost Bosne i Hercegovine nakon OHR-a.

    – Ugrađena u vjerodostojnu evropsku perspektivu, država Bosna i Hercegovina tako bi postala dio dinamičnog političkog projekta. Bio bi to prelaz s međunarodnog nadzora na evropsku integraciju. Povlačenje Kristijana Šmita zato predstavlja dugo očekivanu priliku da se međunarodna politika prema Bosni i Hercegovini iz temelja promišlja evropski. Bosni i Hercegovini nije potrebna beskonačno produžena međunarodna uprava. Ono što zemlji treba jeste vjerodostojna evropska budućnost – napisali su Karl Bild i Volfgang Petrič za FAZ.

  • Preventivne mjere zbog moguće nestašice vode

    Preventivne mjere zbog moguće nestašice vode

    Gradski štab za vanredne situacije usvojio je set preventivnih mjera s ciljem očuvanja urednog vodosnabdijevanja na području Banjaluke tokom predstojećeg sušnog perioda.

    Na redovnoj sjednici Gradskog štaba za vanredne situacije razmatrano stanje vodosnabdijevanja stanovništva na teritoriji grada, te najavljeno formiranje stručno-operativnog tima koji će reagovati u slučaju eventualnih nestašica vode, saopšteno je iz Gradske uprave.

    Članove Štaba su predstavnici preduzeća “Vodovoda” informisali o trenutnom stanju vodosnabdijevanja, kao i o infrastrukturnim projektima na kojima se trenutno radi, sa posebnim akcentom na izgradnju i unapređenje vodovodne mreže prema potkozarskim selima, koja su u prošlosti predstavljala najveći izazov.

    Gradski štab za vanredne situacije jednoglasno je usvojio prijedlog da se donese odluka o mjerama štednje i ograničene potrošnje vode iz javne vodovodne mreže tokom sušnog perioda.

    Dogovoreno je i da se organizuje obilazak mjesnih zajednica koje su se prethodnih godina suočavale sa problemima nestašice vode.

    Uputili su apel građanima i privrednim subjektima da vodu koriste racionalno i odgovorno kako bi vodosnabdijevanje ostalo stabilno tokom ljetnih mjeseci.