Autor: INFO

  • Ninković najavio tri tematske sjednice: Prevoz, Vodovod i grijanje na dnevnom redu

    Ninković najavio tri tematske sjednice: Prevoz, Vodovod i grijanje na dnevnom redu

    Skupština grada Banjaluka početkom decembra održaće tri tematske sjednice, koje će biti posvećene pitanjima od značaja za funkcionisanje grada i svakodnevni život građana. Sjednice su planirane za 2, 3. i 4. decembar, a odbornici će tokom trodnevnog zasjedanja razmatrati cijenu javnog prevoza, stanje u „Vodovodu“ i probleme u vezi sa grijanjem.

    Ovu informaciju potvrdio je predsjednik Skupštine grada Banjaluka Ljubo Ninković, koji je najavio da će svaka od sjednica biti posvećena jednoj od tri aktuelne teme. Kako prenosi Srpskainfo, Ninković je istakao da očekuje od Gradske uprave da blagovremeno pripremi i dostavi materijale kako bi odbornici mogli kvalitetno raspravljati o ovim pitanjima.

    „Očekujem vas iz Gradske uprave da na vrijeme dostavite materijale o kojima ćemo raspravljati na sjednicama. Obaveza Gradske uprave je da pripremi materijale o ove tri teme“, poručio je Ninković.

    Tri teme od značaja za građane

    Prva od najavljenih tema odnosi se na cijenu javnog prevoza, pitanje koje direktno utiče na veliki broj građana koji svakodnevno koriste autobuski prevoz u Banjaluci. Odbornici bi trebalo da razmotre aktuelno stanje i pitanja u vezi sa funkcionisanjem ovog vida prevoza.

    Druga tematska sjednica biće posvećena stanju u gradskom preduzeću „Vodovod“, dok će treća biti usmjerena na problematiku grijanja u gradu. Riječ je o pitanjima koja već duže vrijeme privlače pažnju javnosti, posebno zbog njihovog značaja za komunalno funkcionisanje Banjaluke.

    Prema najavi Ninkovića, sve tri sjednice biće održane početkom decembra, a od Gradske uprave očekuje se da pripremi neophodnu dokumentaciju kako bi rasprava o ovim temama mogla biti održana na osnovu konkretnih materijala.

  • Prodaja NIS-a i dalje neizvjesna: Rusija još nije dala zeleno svjetlo za MOL

    Prodaja NIS-a i dalje neizvjesna: Rusija još nije dala zeleno svjetlo za MOL

    Pregovori o prodaji ruskog udjela u Naftnoj industriji Srbije (NIS) mađarskoj kompaniji MOL nisu toliko blizu završetka koliko bi se moglo zaključiti na osnovu pojedinih medijskih napisa, ocijenio je ekonomista Boran Kerim. Prema njegovim riječima, ključni problem u cijelom procesu jeste stav ruske strane, koja još nije dala saglasnost za prodaju svog vlasničkog udjela.

    Kerim je komentarisao izjavu direktora za strategiju MOL-a Đerđa Bače, koji je rekao da su pripreme za transakciju u vezi sa NIS-om ušle u novu fazu zahvaljujući novim licencama koje je izdala američka Kancelarija za kontrolu strane imovine (OFAC). Ipak, kako prenosi B92, ekonomista smatra da to ne znači da je završetak prodaje blizu, jer je najvažnije pitanje da li će ruska strana na kraju zaista pristati da proda svoj udio.

    Kako je istakao, činjenica da cijeli proces toliko dugo traje ukazuje na to da postoje prepreke koje sprečavaju njegovu realizaciju. Prema njegovoj procjeni, ruska strana ne pokazuje spremnost da se odrekne vlasništva u NIS-u.

    „Ključan je stav Rusa i njihovo zeleno svjetlo koje, čini mi se, neće stići još dugo. MOL-u je sada omogućeno da podnosi nekakve inicijative ispred komisija za zaštitu konkurencije u različitim državama, pošto NIS ne posluje samo u Srbiji, već i u BiH, Rumuniji i Bugarskoj. MOL-u je data dozvola da se na neki način nastavi rad na transakciji, ali to nikakvog smisla nema dok ne postoji saglasnost kupca i prodavca da se takva transakcija realizuje“, objasnio je Kerim.

    Rusija ključna za završetak transakcije

    Komentarišući činjenicu da su za isplatu transakcije u vezi sa NIS-om potrebne hartije od vrijednosti, Kerim je ocijenio da je to povezano sa sankcijama prema Rusiji. Podsjetio je da je ruska strana na određeni način isključena iz međunarodnog finansijskog sistema, uključujući SWIFT i druge okvire kroz koje se realizuju ovakve transakcije.

    Kerim je ponovio da se ključ za rješavanje ovog pitanja nalazi u rukama Rusije, koja može da zaustavi ili omogući završetak procesa. Smatra da organi za zaštitu konkurencije neće predstavljati prepreku transakciji, jer su dozvole OFAC-a i produženje licenci omogućili da se pred tim institucijama nesmetano vode potrebni postupci.

    Govoreći o razlozima zbog kojih Moskva ne želi da proda svoj udio, Kerim je ukazao na širi odnos Rusije prema američkom uticaju na energetskom tržištu.

    „Rusi ne žele da prodaju svoj udio u NIS-u možda zato što oni optužuju Amerikance da ih istiskuju sa energetskog tržišta na raznoraznim lokacijama u svijetu, pa i u Srbiji, što Rusima nikako ne odgovara“, izjavio je Kerim.

    Šta ako se produži sanacija naftovoda JANAF?

    Kerim se osvrnuo i na snabdijevanje Rafinerije u Pančevu sirovom naftom, posebno u kontekstu havarije na naftovodu JANAF. Upozorio je da bi, ukoliko se sanacija naftovoda oduži, NIS mogao ponovo zatražiti povlačenje nafte iz strateških rezervi.

    Ipak, očekuje da će sanacija JANAF-a biti završena u razumnom roku, kako bi snabdijevanje sirovom naftom moglo da se nastavi uobičajenim kanalima koji su i ranije korišteni.

    Neizvjesnost i oko licence za rad NIS-a

    Odgovarajući na pitanje šta bi moglo da se dogodi 11. decembra, kada ističe operativna licenca OFAC-a za NIS, ukoliko MOL do tada ne preuzme kompaniju, Kerim je rekao da se može očekivati novo produženje dozvole, kao što je to bio slučaj i ranije.

    Međutim, naglasio je da produženje licence ne rješava suštinski problem, jer je za završetak prodaje neophodno da ruski vlasnik prihvati da proda svoj udio.

    Upravo zbog toga Kerim ne očekuje da će pregovori uskoro biti završeni, ocjenjujući da je saglasnost Moskve i dalje najveća prepreka realizaciji transakcije.

  • Tramp, Putin i Si završili razgovore: U fokusu nuklearno oružje i svjetska bezbjednost

    Tramp, Putin i Si završili razgovore: U fokusu nuklearno oružje i svjetska bezbjednost

    Istorijski trilateralni sastanak američkog predsjednika Donalda Trampa, ruskog predsjednika Vladimira Putina i kineskog predsjednika Si Đinpinga završen je u kineskom Šenženu. Glavne teme razgovora bile su nuklearno naoružanje i međunarodna bezbjednost, ali zasad nema zvaničnih informacija o konkretnim dogovorima koje su lideri postigli.

    Tramp je na početku samita ocijenio da susret predstavlja priliku za SAD, Kinu i Rusiju da pronađu nove načine za rješavanje važnih međunarodnih pitanja, ističući zajedničku želju za stvaranjem bolje budućnosti.

    Pominje se „Jalta 2.0“

    Susret trojice lidera izazvao je poređenja sa konferencijom na Jalti iz 1945. godine, kada su predstavnici SAD, Velike Britanije i Sovjetskog Saveza razgovarali o poslijeratnom uređenju Evrope.

    Kako navode Nezavisne, jedan ruski novinar upitao je Putina da li današnji sastanak predstavlja novu Jaltu. Ruski predsjednik nije odgovorio riječima, već se samo nasmiješio i klimnuo glavom.

    Takva poređenja izazivaju različite reakcije. Dok dio ruskih nacionalista u mogućem dogovoru vidi priliku za jačanje međunarodnog položaja Moskve, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski upozorio je na opasnost od nove podjele sfera uticaja.

    „Zaista ne želimo da se ovo pretvori u Jaltu 2, 3 ili 4, s novom podjelom uticaja“, poručio je Zelenski uoči sastanka.

    Nuklearno razoružanje u fokusu

    Kineski predsjednik Si Đinping istakao je da se mora učiniti sve kako bi se spriječio nuklearni rat, poručivši da nuklearno oružje treba potpuno zabraniti i uništiti.

    Tramp je ocijenio da su tri države u posebnom položaju da razgovaraju o smanjenju nuklearnih arsenala, iako je priznao da takav proces neće biti jednostavan.

    Američki predsjednik osvrnuo se i na Iran, poručivši da SAD neće dozvoliti toj zemlji da posjeduje nuklearno oružje. Govoreći o Ukrajini, rekao je da je o ratu već imao dug razgovor s Putinom i izrazio nadu da obje strane žele njegov završetak.

  • Stevandić: O budućnosti svijeta razgovaraju Si, Putin i Tramp, EU izostavljena

    Stevandić: O budućnosti svijeta razgovaraju Si, Putin i Tramp, EU izostavljena

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske i lider Ujedinjene Srpske Nenad Stevandić komentarisao je održavanje samita APEC-a u kineskom Šenženu, ističući značaj ovog okupljanja za svjetsku ekonomiju i politiku, ali i izostanak Evropske unije sa skupa.

    Stevandić je u objavi na društvenoj mreži X naveo da se na zasjedanju Azijsko-pacifičke saradnje razgovara o ključnim pitanjima koja će oblikovati budućnost svijeta, uključujući vještačku inteligenciju, energetiku, razvoj, rat i nuklearno oružje.

    Posebno je ukazao na učešće kineskog predsjednika Sija Đinpinga, ruskog predsjednika Vladimira Putina i američkog predsjednika Donalda Trampa, ocjenjujući da značaj okupljanja potvrđuju i ekonomski pokazatelji.

    „APEC = 40% svjetskog stanovništva, 61% BDP, 50% trgovine i 70% resursa svijeta“, naveo je Stevandić.

    On je pažnju usmjerio i na činjenicu da Evropska unija nije pozvana na ovaj skup, što je iskoristio za komentar o promjeni njenog položaja na međunarodnoj sceni.

    „EU nije pozvana! Nekad kreator, a sad ni posmatrač“, poručio je Stevandić.

  • Studentska lista odustala od prigovora u Skupštini, Vučić ponovo preuzeo riječ

    Studentska lista odustala od prigovora u Skupštini, Vučić ponovo preuzeo riječ

    Poslanici Narodne skupštine Srbije nastavili su u četvrtak treći dan konstitutivne sjednice novog saziva parlamenta, a među glavnim temama ponovo su bili izbor predsjednika Skupštine i politički sukobi između predstavnika vlasti i Studentske liste.

    Aleksandar Vučić, šef poslaničke grupe „Aleksandar Vučić – Srbija pobeđuje“, ponovo se obratio poslanicima, nakon što je tokom prethodna dva dana imao najduža izlaganja. Govoreći pred parlamentom, iznio je tvrdnje o incidentu u restoranu „Dukat“ u Odžacima, gdje je, prema njegovim riječima, napadnuta predsjednica opštine Isidora Đaković, koja je bila u društvu svoje 19-godišnje kćerke Sofije.

    Vučić je naveo da je djevojka više puta udarena u lice, a poslanicima Studentske liste poručio da je napadnuta djevojka, kako je rekao, „njihovo lice“. Osvrnuo se i na konferenciju za novinare koju su predstavnici Studentske liste održali prethodnog dana, ocijenivši je kao namještenu i optužujući Aleksandra Čupića da je izbjegavao pitanja novinara, a odgovarao na ona koja su mu, prema Vučićevim tvrdnjama, bila unaprijed pripremljena. Detalje sa skupštinskog zasjedanja prenose Nezavisne.

    Studentska lista povukla prigovore

    Na početku četvrtog radnog dana sjednice, poslanici Studentske liste saopštili su da odustaju od prijava povrede Poslovnika koje su najavili na kraju prethodnog zasjedanja. Predsjedavajući Stojan Radenović zatražio je od njih da potvrde da li ostaju pri ranijoj namjeri, nakon čega je šef njihove poslaničke grupe Jovo Bakić odgovorio da odustaju od daljeg reklamiranja povreda Poslovnika.

    Nakon toga riječ su uzeli Uglješa Mrdić i Marijan Rističević, poslanici liste „Aleksandar Vučić – Srbija pobeđuje“. Mrdić je najavio da će podržati Stojana Radenovića za predsjednika Skupštine, ističući njihovo dugogodišnje prijateljstvo i poznanstvo, ali i Radenovićev naučni rad.

    Mrdić se osvrnuo i na tragediju u Novom Sadu, odnosno pad nadstrešnice koji je izazvao proteste, optužujući predstavnike Studentske liste da su politički zloupotrijebili taj događaj i nepravedno optuživali druge. Istovremeno je iznio i kritike na račun vlasti, navodeći da su njeni predstavnici u prethodnim godinama koristili tragedije za ostvarivanje političke koristi i da u Srbiji od izbora vlada nezakonje.

    Za riječ se potom javio i Marijan Rističević, koji je tokom obraćanja izgovorio: „Ostavljamo punu kuću, mi smo čudna ekipa lopova“, prenosi RTS.

  • Sjeverna Koreja predstavila svoj AI četbot: Politička pitanja strogo zabranjena

    Sjeverna Koreja predstavila svoj AI četbot: Politička pitanja strogo zabranjena

    Sjeverna Koreja predstavila je svoj prvi četbot zasnovan na vještačkoj inteligenciji (AI), koji korisnicima omogućava dobijanje odgovora na različita pitanja, kao i prevođenje tekstova. Ipak, ovaj sistem ima jasno definisana ograničenja, jer korisnici ne smiju da postavljaju pitanja iz društveno-političke oblasti.

    Novi sistem predstavljen je na izložbi informatičkih dostignuća u Pjongjangu, a njegovo funkcionisanje prikazano je i u prilogu državne televizije. Riječ je o četbotu pod nazivom „AI Service System 1.0, Fountain of Wisdom“, koji može da odgovara na pitanja iz nauke i tehnologije na korejskom i engleskom jeziku, ali i da pruža usluge prevođenja.

    Posebnu pažnju privuklo je upozorenje koje se pojavljuje na ekranu, a kojim se korisnicima izričito poručuje da ne postavljaju društveno-politička pitanja, navode Nezavisne, pozivajući se na izvještaje Rojtersa.

    Prema analizi američkog istraživačkog instituta 38 North, sistem ima i mehanizam koji unaprijed provjerava i klasifikuje korisničke upite, prije nego što oni uopšte stignu do AI modela. Na taj način omogućena je kontrola sadržaja koji korisnici pokušavaju da dobiju putem četbota.

    Nije poznato čija je tehnologija u pozadini

    Iako je interfejs sistema predstavljen javnosti, detalji o hardverskoj infrastrukturi na kojoj funkcioniše nisu objavljeni. Analitičari instituta 38 North smatraju da je vjerovatnije da se u pozadini nalazi model otvorenih težina razvijen u nekoj američkoj ili kineskoj laboratoriji, poput Guglovog modela Gemma ili Alibabinog Qwen, nego da je riječ o tehnologiji koju je Sjeverna Koreja samostalno razvila.

    U analizi se ukazuje i na to da nedostatak velikih centara za obradu podataka u toj zemlji predstavlja dodatnu prepreku za korištenje najnaprednijih sistema vještačke inteligencije.

  • Dva hapšenja u Banjaluci: Jedan ukrao novac iz pekare, drugi nosio nož u lokal

    Dva hapšenja u Banjaluci: Jedan ukrao novac iz pekare, drugi nosio nož u lokal

    Banjalučka policija uhapsila je dvije osobe zbog različitih krivičnih djela i prekršaja, a jedan od slučajeva odnosi se na tešku krađu novca iz pekare, dok je u drugom muškarac zatečen sa nožem u ugostiteljskom objektu.

    Policijski službenici Policijske uprave Banjaluka uhapsili su Z.P. iz Banjaluke zbog sumnje da je počinio krivično djelo teška krađa. On se sumnjiči da je tokom noći između 24. i 25. maja nasilno ušao u prostorije jedne pekare u Banjaluci, gdje je pronašao i ukrao neutvrđenu količinu novca. O ovom slučaju obaviješten je dežurni tužilac Okružnog javnog tužilaštva Banjaluka.

    Drugo hapšenje uslijedilo je nakon prijave da se u jednom ugostiteljskom objektu nalazi osoba koja se ponaša dezorijentisano i kod sebe ima nož. Kako su objavile Nezavisne, policiji je ovaj slučaj prijavljen u srijedu, 18. novembra, oko 17.30 časova.

    Policijski službenici izašli su na lice mjesta i zatekli D.S. iz Banjaluke, od kojeg su uz potvrdu oduzeli nož sa oštricom dužine oko 10 centimetara.

    D.S. je uhapšen zbog počinjenih prekršaja iz Zakona o javnom redu i miru i Zakona o oružju i municiji, a o svemu je obaviješten dežurni sudija Osnovnog suda u Banjaluci – Odjeljenje za prekršaje.

  • U akciji „Transporter“ presječen lanac međunarodne trgovine drogom, oduzeto 50 kilograma marihuane

    U akciji „Transporter“ presječen lanac međunarodne trgovine drogom, oduzeto 50 kilograma marihuane

    U nastavku višemjesečne policijske akcije „Transporter“ presječen je još jedan lanac međunarodne trgovine drogom, a pripadnici Federalne uprave policije uhapsili su dvije osobe i oduzeli oko 50 kilograma marihuane, kao i više od 17.000 evra.

    Uhapšeni su B.D. (34), državljanin Crne Gore, i A.K. (23) iz Sarajeva, koji su zatečeni tokom primopredaje droge na području Kantona Sarajevo. Akcija je izvedena 18. novembra pod nadzorom Tužilaštva BiH, a na osnovu naredbe Suda BiH.

    Prema informacijama koje su objavile Nezavisne, policijski službenici su tokom akcije pretresli osumnjičene, teretni kamion marke MAN i putnički automobil „golf 6“.

    Tom prilikom pronađeno je i oduzeto oko 50 kilograma materije koja svojim izgledom asocira na opojnu drogu kanabis, više mobilnih telefona i novac u iznosu većem od 17.000 evra. Oduzeti su i drugi predmeti za koje se sumnja da mogu biti dovedeni u vezu sa izvršenjem krivičnog djela.

    Oduzeta dva vozila

    Osim droge, novca i mobilnih telefona, privremeno su oduzeta i dva vozila koja su korištena u ovoj aktivnosti. Riječ je o kamionu MAN sa crnogorskim registarskim oznakama i automobilu „golf 6“ sa registarskim oznakama BiH.

    Uhapšeni će biti sprovedeni u službene prostorije Federalne uprave policije, gdje će nad njima biti izvršena kriminalistička obrada. Nakon toga će, uz izvještaj o počinjenom krivičnom djelu, biti predati u dalju nadležnost Tužilaštva BiH.

    Osumnjičeni se dovode u vezu sa krivičnim djelom neovlaštenog prometa opojnim drogama iz člana 195. Krivičnog zakona BiH.

    Iz Federalne uprave policije naveli su da nastavljaju aktivnosti na sprečavanju i suzbijanju zloupotrebe opojnih droga, otkrivanju i dokumentovanju krivičnih djela neovlaštenog prometa drogama, kao i identifikaciji i procesuiranju osoba koje se dovode u vezu sa ovim krivičnim djelima.

  • Carinici na granici BiH pronašli desetine hiljada evra: Novac privremeno oduzet

    Carinici na granici BiH pronašli desetine hiljada evra: Novac privremeno oduzet

    Carinski službenici Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH privremeno su oduzeli 15.700 evra i 4.000 KM na graničnom prelazu Deleuša, nakon što su tokom kontrole automobila utvrdili da dvije osobe nisu imale potrebnu dokumentaciju za iznošenje dijela gotovine iz BiH.

    Novac je pronađen u automobilu bh. registarskih oznaka u kojem su se nalazile četiri osobe. Kako je saopšteno iz UIO BiH, kod putnika su pronađeni iznosi koji su prelazili dozvoljeni limit za prenos gotovine preko granice bez prijave carinskoj službi.

    Kod osobe inicijala U.N. pronađeno je 22.600 evra i 4.000 KM, ali nije posjedovala dokumentaciju kojom bi dokazala zakonski osnov za iznošenje novca iz BiH. Zbog toga joj je privremeno oduzeto 12.600 evra i 4.000 KM, dok joj je dozvoljeni iznos od 10.000 evra ostavljen.

    Takođe, kod osobe inicijala U.J. pronađeno je 13.100 evra, od čega je privremeno oduzeto 3.100 evra, jer za taj dio novca nije imala potrebnu dokumentaciju.

    O ovom slučaju izvijestile su i Nezavisne, navodeći da su carinski službenici nakon kontrole izdali potvrde o privremenom oduzimanju gotovine zbog počinjenih prekršaja.

    Iz UIO BiH podsjetili su da su putnici dužni prijaviti carinskoj službi gotovinu u iznosu većem od 10.000 evra, odnosno protivvrijednost u konvertibilnim markama ili drugim valutama, prilikom prelaska granice.

    Za iznošenje većih iznosa potrebno je posjedovati i odgovarajuću dokumentaciju kojom se dokazuje zakonski osnov za prenos novca.

  • Ukrajini nedostaje 70 milijardi evra, Brisel predlaže kredit od 45 milijardi

    Ukrajini nedostaje 70 milijardi evra, Brisel predlaže kredit od 45 milijardi

    Saveznici Ukrajine okupljaju se danas, 19. novembra, u Berlinu kako bi usaglasili nastavak vojne i finansijske pomoći Kijevu, ali i razgovarali o bezbjednosnim garancijama koje bi toj zemlji trebalo da budu pružene nakon završetka rata. Sastanak takozvane „Koalicije voljnih“ održava se nekoliko sati poslije trojnog samita Donalda Trampa, Vladimira Putina i Si Đinpinga u kineskom Šenženu, dok evropske vlade nastoje da obezbijede svoje mjesto u budućim pregovorima o okončanju sukoba.

    Domaćini samita su njemački kancelar Fridrih Merc, francuski predsjednik Emanuel Makron i britanski premijer Endi Bernam. Njemačka vlada očekuje gotovo 40 delegacija, među kojima će biti predstavnici Evropske unije i NATO-a. Prema najavama, u Berlinu se očekuju i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, kao i američki izaslanici Džared Kušner i Stiv Vitkof.

    Na dnevnom redu biće diplomatski napori za okončanje rata, nastavak pomoći Ukrajini i bezbjednosne garancije koje bi trebalo da spriječe buduće napade. Bernam je uoči sastanka poručio da Britanija „čvrsto stoji uz Ukrajinu“, šaljući poruku podrške u trenutku kada se lideri SAD, Rusije i Kine sastaju u Šenženu.

    Strah od dogovora velikih sila bez Evrope

    U evropskim prijestonicama postoji bojazan da bi se na sastanku u Kini moglo razgovarati o budućnosti Ukrajine bez učešća Kijeva i njegovih evropskih saveznika. Dio diplomata strahuje i da bi velike sile mogle postići širi dogovor o podjeli svijeta na sfere uticaja.

    Upravo zbog toga njemački kancelar Fridrih Merc prošle sedmice je u Dablinu uputio poruku američkom predsjedniku: „Molim vas, bez iznenađenja“. Pozvao je Vašington da nastavi saradnju sa evropskim saveznicima i Ukrajinom u nastojanjima da se postigne mir. Istovremeno je odbacio zahtjev Moskve da se pregovori o okončanju rata povežu sa preuređenjem evropskog bezbjednosnog poretka, kojim bi se NATO udaljio od ruskih granica.

    Putinov savjetnik za spoljnu politiku Jurij Ušakov ocijenio je da je sastanak u Šenženu glavni događaj, dok je berlinski skup, iako važan, opisao kao događaj drugorazrednog značaja. S druge strane, visoki ukrajinski diplomatski izvor rekao je za AFP da susret u Kini neće promijeniti dnevni red u Berlinu. Od samita očekuje konkretne obaveze u vezi sa finansiranjem i naoružanjem, koje bi mogle dodatno razjasniti ulogu Evrope u budućim pregovorima.

    Ukrajini nedostaje 70 milijardi evra

    Prema podacima koje prenose Nezavisne, Evropska komisija procjenjuje da će Ukrajini za 2027. godinu nedostajati oko 70 milijardi evra. Zbog toga je predložila dodatni kredit u iznosu do 45 milijardi evra, od čega bi 20 milijardi bilo namijenjeno budžetskoj podršci, a 25 milijardi vojnim potrebama.

    Predloženi kredit pokrio bi približno dvije trećine procijenjenog finansijskog manjka, a Ukrajina bi glavnicu vraćala tek nakon što dobije ratnu odštetu od Rusije. Merc traži da svih 27 članica Evropske unije učestvuje u finansiranju.

    Njemačka je, prema navodima AFP-a, postala najveći pružalac vojne pomoći Ukrajini nakon što je administracija Donalda Trampa smanjila američku podršku. Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen, čiji se dolazak u Berlin takođe očekuje, poručila je da Evropska unija ostaje posvećena podršci Ukrajini „u ratu i miru“.

    Kijevu hitno potrebne rakete za protivvazdušnu odbranu

    Ukrajina se pred petu ratnu zimu suočava sa sve većim pritiskom na energetsku i saobraćajnu infrastrukturu, koje su meta ruskih napada. Istovremeno, ukrajinske snage gađale su ruska naftna postrojenja i teško oštetile most koji povezuje Rusiju sa anektiranim Krimom.

    Kijevu su hitno potrebne rakete za protivvazdušnu odbranu, posebno za američke sisteme „Patriot“. Nestašicu tih raketa na svjetskom tržištu dodatno je produbio rat na Bliskom istoku, navodi AFP.

    Britanska vlada najavila je da će Bernam u Berlinu predstaviti novi paket pomoći vrijedan 260 miliona funti. Paket uključuje više od 1.000 udarnih dronova dugog dometa, a dio je britanske podrške Ukrajini uoči pete zime od početka ruske invazije punog obima.