Autor: INFO

  • Emirates najbolji avio-prevoznik na svijetu: Pogledajte koje kompanije su još ušle u prvih deset

    Emirates najbolji avio-prevoznik na svijetu: Pogledajte koje kompanije su još ušle u prvih deset

    Nacionalna avio-kompanija Ujedinjenih Arapskih Emirata Emirates proglašena je za najboljeg avio-prevoznika na svijetu na rang-listi koju je objavio američki časopis Time. Drugo mjesto zauzeo je Qatar Airways, a među prvih pet našli su se još Air New Zealand, Singapore Airlines i Cathay Pacific Airways.

    Na šestoj poziciji nalazi se Delta Air Lines, iza koje je južnoafrički South African Airways, dok je osmo mjesto pripalo kompaniji China Southern Airlines. Prvih deset zaokružuju Air China i Air America.

    Evropske kompanije izvan prvih deset

    Nijedna evropska avio-kompanija nije uspjela da se plasira među deset najboljih na prvoj listi koju je objavio Time, iako je nekoliko njih zauzelo pozicije među prvih 20. Najbolje rangirani evropski prevoznik je Turkish Airlines, koji se nalazi na 14. mjestu, dok je finski Finnair odmah iza njega, na 15. poziciji.

    Poljski LOT Polish Airlines zauzeo je 16. mjesto, a British Airways je na 17. poziciji. Ipak, pojedine evropske kompanije izdvojene su u posebnim kategorijama. Najveća evropska avio-kompanija Ryanair proglašena je za najpouzdanijeg prevoznika, dok je Virgin Atlantic dobio priznanje za najbolje iskustvo na dugolinijskim letovima.

    Kako pišu Nezavisne, rangiranje je zasnovano na anketama u kojima su putnici ocjenjivali svoje iskustvo sa najviše pet avio-kompanija kojima su letjeli tokom posljednje tri godine.

    Ispitanici su ocjenjivali različite aspekte putovanja, uključujući udobnost u kabini, kvalitet usluge, zabavne sadržaje, odnos cijene i kvaliteta, kao i ponudu hrane i pića. Podatke za rangiranje prikupila je kompanija za istraživanje tržišta Statista.

    Objavljena i lista najboljih aerodroma

    Časopis Time i Statista pripremili su i rangiranje najboljih aerodroma na svijetu. Prvo mjesto zauzeo je aerodrom Changi u Singapuru, dok se na drugoj poziciji nalazi Međunarodni aerodrom Guangzhou Baiyun u Kini. Treće mjesto pripalo je aerodromu Beijing Daxing, takođe u Kini, prenosi Tanjug.

    Kada je riječ o najvećim aerodromima, nijedan evropski nije uspio da se plasira među prvih deset. Izuzetak je aerodrom u Oslu, koji je zauzeo šesto mjesto u kategoriji velikih aerodroma.

  • Žestok ruski udar na Kijev: Oštećena tri mosta, saobraćaj između dvije obale otežan

    Žestok ruski udar na Kijev: Oštećena tri mosta, saobraćaj između dvije obale otežan

    Ruske oružane snage pokrenule su masovni napad na objekte ukrajinskog vojnoindustrijskog kompleksa, energetske objekte i transportnu infrastrukturu u Kijevu i nekoliko drugih ukrajinskih regiona, saopštilo je danas rusko Ministarstvo odbrane.

    Kako je navedeno u saopštenju, napad je izveden preciznim oružjem sa kopna, mora i iz vazduha, kao i bespilotnim letjelicama. Ruska strana tvrdi da su pogođena preduzeća ukrajinskog vojnoindustrijskog kompleksa, kao i skladišni terminali namijenjeni proizvodnji i skladištenju krstarećih raketa i bespilotnih letjelica velikog i srednjeg dometa.

    “Као rezultat napada, oštećena su preduzeća ukrajinskog vojnoindustrijskog kompleksa i skladišni terminali koji se bave proizvodnjom i skladištenjem krstarećih raketa, bespilotnih letjelica velikog i srednjeg dometa, energetski objekti i transportna infrastruktura u gradu Kijevu, Kijevskoj, Dnjepropetrovskoj, Nikolajevskoj, Lavovskoj i Ivano-Frankovskoj oblasti”, navodi se u saopštenju ruskog Ministarstva odbrane, koje prenosi agencija RIA Novosti.

    Posljedice napada zabilježene su i na saobraćajnoj infrastrukturi ukrajinske prijestonice. Gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko ranije danas saopštio je da su tokom noćnog napada balističkim raketama oštećena tri mosta u gradu – Podoljsko-Voskresenski, Darnicki i Južni. Zbog nastale štete otežano je odvijanje saobraćaja između lijeve i desne obale Kijeva.

    Kako prenosi ATV, na društvenim mrežama pojavile su se i informacije o dodatnim posljedicama napada. U objavi koju je prenio Mario Nafal navodi se da su ruske balističke rakete pogodile tri velika mosta i ključnu infrastrukturu u Kijevu, dok su ukrajinski izvori upozoravali na nove rakete koje se kreću prema prijestonici, kao i na krstareće rakete „Kalibar“ usmjerene prema Vinickoj oblasti.

    U istoj objavi navedeno je da su na snazi ograničenja saobraćaja, uz mogućnost prekida snabdijevanja električnom energijom u pojedinim dijelovima grada. Dodatne tvrdnje o oštećenju još dva mosta, međutim, nisu bile potvrđene.

    Kličko je, prema navodima iz objave, pozvao stanovnike da izbjegavaju nepotrebna putovanja, dok je preduzećima preporučeno da omoguće zaposlenima rad na daljinu. Ekipe hitnih službi nalaze se na terenu i intervenišu, dok se nastavlja procjena nastale štete.

  • Istorijski IPO: Kompanija koja razvija Klod prikupila 81,3 milijarde dolara

    Istorijski IPO: Kompanija koja razvija Klod prikupila 81,3 milijarde dolara

    Američka kompanija Antropik, koja se bavi razvojem vještačke inteligencije i poznata je kao tvorac četbota Klod (Claude), prikupila je 81,3 milijarde dolara, odnosno oko 70,2 milijarde evra, u inicijalnoj javnoj ponudi akcija (IPO) za izlazak na berzu.

    Ovim potezom oboren je dosadašnji rekord po vrijednosti kapitala prikupljenog prilikom izlaska kompanije na berzu, dok je tržišna vrijednost Antropika procijenjena na približno 1,5 biliona dolara, odnosno oko 1,29 biliona evra, prenio je CNBC. Kompanija je ponudila 980 miliona akcija klase A po cijeni od 83 dolara, što je oko 71,7 evra po akciji i iznad prvobitno najavljenog raspona od 70 do 78 dolara.

    Akcije Antropika biće uvrštene na tehnološku berzu Nasdak, pod berzanskom oznakom ANT. Time je ova kompanija nadmašila prethodni rekord koji je držao Spejseks (SpaceX), nakon što je ta kompanija u junu prikupila oko 75 milijardi dolara u svojoj inicijalnoj javnoj ponudi akcija.

    Prema podacima iz prospekta, Antropik je u prvih devet mjeseci ove godine ostvario prihod od 33,24 milijarde dolara, što je oko 28,7 milijardi evra. Riječ je o povećanju od približno 1.200 odsto u odnosu na isti period prošle godine.

    Istovremeno, kompanija je prijavila neto gubitak od 104 milijarde dolara, dok je u istom periodu 2025. godine gubitak iznosio 25,1 milijardu dolara. Najveći dio ovog iznosa, odnosno oko 94,3 milijarde dolara, nastao je kao posljedica promjena vrijednosti konvertibilnih obveznica i drugih finansijskih instrumenata, navedeno je u prospektu.

    Kako prenosi B92, Antropik je osnovan 2021. godine, a među suosnivačima su izvršni direktor Dario Amodei i njegova sestra Danijela Amodei, zajedno sa još pet bivših istraživača kompanije OpenAI. Razvojem modela Klod kompanija je postala jedan od vodećih konkurenata na tržištu generativne vještačke inteligencije.

    Izlazak Antropika na berzu smatra se važnim pokazateljem interesovanja investitora za kompanije koje posluju u sektoru vještačke inteligencije. To se dešava u trenutku kada tržišta sve više preispituju opravdanost ogromnih ulaganja u ovu tehnologiju, ali i mogućnost da kompanije u dogledno vrijeme počnu ostvarivati održivu profitabilnost.

    Posebnu pažnju investitora privlači i struktura upravljanja kompanijom. Naime, sedam suosnivača, zahvaljujući posebnom sistemu glasačkih prava, zadržaće kontrolu nad Antropikom, a očekuje se da njihov zajednički udio u glasačkoj moći iznosi 61,3 odsto.

  • Zagreb uslovljava Podgoricu na evropskom putu: Crnogorci smatraju da im država savija kičmu

    Zagreb uslovljava Podgoricu na evropskom putu: Crnogorci smatraju da im država savija kičmu

    Crna Gora postepeno zatvara pregovaračka poglavlja i ispunjava uslove neophodne za napredak na evropskom putu, a ukoliko nastavi dosadašnjim tempom, već za dvije godine mogla bi postati nova članica Evropske unije. Ipak, njen put ka članstvu prate politička uslovljavanja, a najviše ih, prema navodima RTRS-a, dolazi iz zvaničnog Zagreba.

    Podgorica, kako se navodi, na zahtjeve susjedne Hrvatske uglavnom odgovara bez pogovora, što izaziva nezadovoljstvo dijela crnogorske javnosti. Mnogi građani smatraju da se njihova država na taj način samoponižava i povija kičmu pred svakim zahtjevom susjeda.

    Hrvatska trenutno blokira zatvaranje tri pregovaračka poglavlja, a iza najnovijeg spora, kako piše RTRS, mogli bi se kriti interesi povezani sa istraživanjem nafte i gasa u Jadranskom moru, kao i decenijama neriješeno pitanje granice kod Prevlake.

    Ovakva situacija otvara pitanje koliko je evropski put Crne Gore opterećen bilateralnim sporovima i političkim zahtjevima susjedne Hrvatske, ali i čime je sve Podgorica uslovljena na putu ka članstvu u Evropskoj uniji.

  • Tršić Babić: Očekujemo da novi američki ambasador vrati BiH na izvorne postavke Dejtona

    Tršić Babić: Očekujemo da novi američki ambasador vrati BiH na izvorne postavke Dejtona

    Direktorka Kancelarije za međunarodnu saradnju Republike Srpske Ana Tršić Babić izjavila je da se od novog američkog ambasadora u BiH Ronalda Džonsona očekuje da pomogne u vraćanju zemlje na izvorne postavke Dejtonskog sporazuma, ističući da bi njegov dolazak mogao označiti drugačiji pristup Vašingtona prema BiH.

    Odluka Odbora za spoljne poslove Senata SAD da podrži nominaciju Ronalda Džonsona za novog ambasadora u BiH otvara pitanje budućih odnosa Vašingtona i Sarajeva, ali i politike SAD prema Republici Srpskoj. Tršić Babić je, gostujući u Jutarnjem programu RTRS-a, navela da ime budućeg američkog ambasadora nije nepoznato javnosti i da se već duže vrijeme pominje u medijima. Očekuje se da on početkom naredne godine stupi na dužnost u Ambasadi SAD u Sarajevu.

    “Očekuje se da novi ambasador početkom sljedeće godine stupi na dužnost u Ambasadu u Sarajevo. Ovo je prvi put od Dejtona da dolazi ‘politički ambasador’, a ne karijerni diplomata. Mi očekujemo da će se SAD, kao potpisnice Dejtonskog sporazuma, sada pozabaviti situacijom u BiH i vratiti nas na prvobitne postavke Dejtona”, rekla je Tršić Babić.

    Osvrćući se na posjetu visokog iranskog vjerskog i političkog zvaničnika, ajatolaha Alireze Arafija, Sarajevu, Tršić Babić je istakla da je njena oštra reakcija na tu posjetu proistekla iz nezadovoljstva načinom na koji se vodi spoljna politika BiH. Prema njenim riječima, potrebno je ponovo utvrditi prioritete BiH u spoljnoj politici, jer se odluke donose bez odgovarajućeg dogovora.

    “Mora se ponovo dogovoriti koji su prioriteti BiH u spoljnoj politici. BiH je u srcu Evrope i ako je dozvoljeno da oni šetaju na taj način, mi na to ne pristajemo i moramo reagovati”, navela je Tršić Babić.

    Dodala je da Ustav jasno određuje način na koji se takva pitanja rješavaju, ali da je to, prema njenoj ocjeni, u posljednje četiri godine narušeno. Ministarstvo spoljnih poslova u Sarajevu, kako je istakla, samostalno odlučuje o pitanjima koja bi trebalo da budu predmet zajedničkog dogovora.

    “To je u posljednje četiri godine devastirano. Ministarstvo spoljnih poslova u Sarajevu dalo je sebi za pravo da samo odlučuje šta će se dešavati i gdje će se ići. Mi u Srpskoj držimo se Dejtona i tako će i dalje biti, ali ako nam neko nameće nešto protiv nas, reagovaćemo još oštrije”, poručila je Tršić Babić.

    Govoreći o međunarodnom položaju BiH, ocijenila je da ne postoji jedinstvena slika zemlje, te da Sarajevo politički privatizuje BiH. Smatra da takav pristup nije samo problem Republike Srpske, već da predstavlja potencijalnu prijetnju i za Evropu.

    “Ova situacija gdje Sarajevo privatizuje politiku na ovim prostorima neki ipak primjećuju i mi pokušavamo da što više argumentujemo sve te devijacije jer smatramo da nismo samo mi ugroženi, već je to prijetnja za Evropu”, istakla je Tršić Babić.

    Kako piše RTRS, Tršić Babić je navela da je osnivanje Kancelarije za međunarodnu saradnju Republike Srpske već dalo rezultate, naglašavajući da je njen zadatak predstavljanje i zaštita interesa Srpske u okviru njenih nadležnosti. Pojasnila je da se Kancelarija bavi međunarodnom saradnjom Republike Srpske, ali ne utiče na spoljnu politiku BiH.

    “Već smo prepoznati, ne samo u Srpskoj i BiH, koja je protiv te Kancelarije. Mi smo zaduženi za međunarodnu saradnju Srpske, ne utičemo na spoljnu politiku BiH, ali imamo nadležnost da reagujemo na sve što nije zajednička politika BiH”, rekla je Tršić Babić.

    Govoreći o međunarodnim partnerima Republike Srpske, poručila je da će Srpska nastaviti da njeguje prijateljstva koja je već uspostavila, izdvajajući Rusiju, Srbiju, Izrael, SAD i Kinu. Istakla je da Republika Srpska sa Srbijom ima specijalne i paralelne veze, koje su u skladu sa Ustavom, te da je uspostavljena i institucionalna saradnja sa Izraelom.

    “Tu je Rusija, zatim Srbija sa kojom imamo specijalne i paralelne veze, sve je u skladu sa Ustavom i ne kršimo pravila. Sa Izraelom smo takođe uspostavili institucionalnu saradnju, SAD su se pojavile kao novi i iskreniji partner nego ranije i počeli smo razgovarati na jednom drugačijem nivou. Kina nam je važna, vrlo principijelno se ponašala na sjednicama Savjeta bezbjednosti kada se razgovaralo o BiH. To su sada neki naši najjači oslonci”, zaključila je Tršić Babić.

  • Tramp iz aviona pozvao evropske lidere nakon sastanka sa Putinom: Poručio da ne želi više finansirati Ukrajinu

    Tramp iz aviona pozvao evropske lidere nakon sastanka sa Putinom: Poručio da ne želi više finansirati Ukrajinu

    Američki predsjednik Donald Tramp telefonski se uključio na sastanak evropskih lidera o Ukrajini u Berlinu, i to iz predsjedničkog aviona Air Force One, svega nekoliko časova nakon susreta sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i kineskim predsjednikom Si Đinpingom u Kini.

    Tokom razgovora Tramp je doveo u pitanje nastavak evropske vojne pomoći Ukrajini, poručivši da ruski predsjednik ozbiljno pristupa mirovnim pregovorima. Prema navodima evropskih zvaničnika, američki predsjednik izrazio je protivljenje daljem izdvajanju milijardi evra za vojnu pomoć Kijevu.

    Dvojica zvaničnika opisala su njegov nastup kao oštru kritiku nastavka finansiranja Ukrajine, dok je treći ponudio blaže tumačenje, navodeći da je Tramp govorio o velikim uštedama koje bi mogle biti ostvarene završetkom rata.

    Prema pisanju Nezavisnih novina, pozivajući se na Politiko i evropske zvaničnike upoznate sa razgovorom, Tramp je evropskim liderima prenio da Putin ozbiljno pristupa mirovnim pregovorima, ali je istovremeno jasno izrazio protivljenje nastavku finansiranja ukrajinske vojske.

    Kako se Tramp uključio u sastanak?

    Njemačka novinska agencija dpa objavila je dodatne detalje o neobičnom telefonskom uključivanju američkog predsjednika na sastanak u Berlinu.

    Prema informacijama iz krugova učesnika, Tramp je iz aviona pozvao svog zeta i specijalnog izaslanika Džareda Kušnera, koji se nalazio na sastanku. Kušner je potom uključio zvučnik na mobilnom telefonu, a zvuk je dodatno pojačan mikrofonom kako bi svi prisutni mogli čuti američkog predsjednika.

    Bijela kuća nije odmah odgovorila na zahtjev Politika za komentar o sadržaju razgovora.

    Zašto su se okupili evropski lideri?

    U Berlinu su se 19. novembra okupili predstavnici približno 40 zemalja na dosad najvećem sastanku takozvane Koalicije voljnih, grupe država koje nastoje da obezbijede dugoročnu vojnu i bezbjednosnu podršku Ukrajini.

    Sastanak je organizovao njemački kancelar Fridrih Merc, a među učesnicima su bili francuski predsjednik Emanuel Makron, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski i predstavnici drugih evropskih država. Sa američke strane učestvovali su Trampovi specijalni izaslanici Stiv Vitkof i Džared Kušner.

    Evropski saveznici željeli su saznati šta je Tramp dogovarao sa Putinom i Sijem u kineskom Šenženu, kao i da li će Vašington podržati njihove planove za bezbjednosne garancije Ukrajini nakon eventualnog prekida vatre.

    Merc: Nećemo dozvoliti novu Jaltu

    Nakon sastanka njemački kancelar Fridrih Merc poručio je da Evropa neće pristati na mirovni sporazum o Ukrajini koji bi bio dogovoren bez učešća Kijeva i evropskih država.

    „Pregovori mogu uspjeti samo ako Ukrajina i Evropa zajedno učestvuju u procesu. Format nalik Jalti neće donijeti mir“, rekao je Merc, aludirajući na konferenciju iz 1945. godine, na kojoj su Sjedinjene Države, Sovjetski Savez i Velika Britanija dogovarali poslijeratno uređenje Evrope.

    Merc je istakao da će evropske države nastaviti da podržavaju Ukrajinu koliko god bude potrebno. Sastanak Trampa, Putina i Sija u Kini opisao je prije svega kao priliku za zajedničko fotografisanje, za razliku od berlinskog sastanka na kojem se, kako je rekao, razgovaralo o konkretnim mjerama pomoći Ukrajini.

    Tramp Putina nazvao prijateljem

    Trampovo uključivanje na berlinski sastanak uslijedilo je nakon trilateralnog susreta u kineskom Šenženu, gdje je američki predsjednik ruskog lidera nazvao prijateljem.

    Trojica lidera razgovarala su o ratu u Ukrajini, nuklearnom naoružanju i međunarodnoj bezbjednosti. Uprkos velikim očekivanjima, sastanak nije donio konkretan napredak prema završetku rata u Ukrajini.

    U zajedničkoj deklaraciji tri države najavile su nastavak dijaloga o smanjivanju nuklearnih rizika, reformi Ujedinjenih nacija i povećanju snabdijevanja naftnim derivatima.

    Evropski lideri zabrinuti su da bi Tramp mogao pokušati postići dogovor sa Putinom bez njihovog učešća, posebno kada je riječ o budućnosti Ukrajine i bezbjednosnom poretku u Evropi.

    Dodatnu težinu tim zabrinutostima daju Trampove kritike nastavka evropske vojne pomoći Kijevu. Evropske države posljednjih mjeseci preuzele su najveći dio finansiranja ukrajinske odbrane, nakon što je Trampova administracija znatno smanjila direktnu američku pomoć.

    Za sada nije poznato da li je američki predsjednik tokom telefonskog razgovora iznio konkretne zahtjeve evropskim saveznicima niti da li je najavio promjenu američke politike prema Ukrajini.

  • Povrat PDV-a na prvu nekretninu: Vlasnici placeva suočeni sa neočekivanim problemom

    Povrat PDV-a na prvu nekretninu: Vlasnici placeva suočeni sa neočekivanim problemom

    Građani koji planiraju izgradnju kuće na vlastitom zemljištu, angažujući građevinsku firmu koja je u sistemu PDV-a, ne mogu ostvariti pravo na povrat poreza na dodatu vrijednost, iako se radi o njihovoj prvoj nekretnini. Ovakvo tumačenje propisa izazvalo je nezadovoljstvo među građanima koji su kupili plac i očekivali da će imati ista prava kao oni koji kupuju stanove ili kuće od investitora.

    Problem nastaje zbog razlike između kupovine novoizgrađenog stambenog objekta i plaćanja usluge njegove izgradnje. Upravo ta razlika, kako objašnjavaju u Upravi za indirektno oporezivanje BiH, određuje da li građanin može ostvariti pravo na povrat PDV-a.

    Jedan Banjalučanin, koji je planirao da na svom zemljištu izgradi kuću angažovanjem građevinske firme po sistemu „ključ u ruke“, izrazio je nezadovoljstvo ovakvim pravilima. Planirao je da angažuje firmu registrovanu u sistemu PDV-a, uz notarski obrađen ugovor, ali je naknadno saznao da u tom slučaju nema pravo na povrat poreza.

    Smatra da su na ovaj način diskriminisani građani koji već posjeduju zemljište i žele da na njemu riješe svoje stambeno pitanje.

    „Zbog čega je zemljište investitora bolje od mog? Povrat PDV-a pogoduje samo velikim firmama koje prave zgrade i koje su na osnovu toga dodatno podigle cijene nekretnina. ‘Mali’ i ‘obični’ ljudi se opet sami moraju snalaziti“, poručio je ovaj Banjalučanin.

    Kupovina nekretnine ili usluga gradnje – u čemu je razlika?

    Iz Uprave za indirektno oporezivanje BiH pojašnjavaju da Zakon o dopunama Zakona o PDV-u i prateći pravilnik ne prave razliku između stana u zgradi i individualne kuće. Oba objekta mogu biti predmet povrata PDV-a, ali pod uslovom da su ispunjeni svi zakonski kriterijumi.

    Kako navode, neophodno je da stan ili kuća budu kupljeni od PDV obveznika i da se radi o prvom prometu novoizgrađenog objekta, jer je upravo taj promet oporeziv PDV-om.

    Ključni problem nastaje kada građanin već posjeduje zemljište i angažuje firmu da na njemu izgradi kuću. U takvoj situaciji firma ne prodaje gotovu nekretninu, već pruža uslugu građenja, za koju izdaje odgovarajući račun.

    Kako pišu Nezavisne, iz UIO BiH pojašnjavaju da je razlika između prometa dobara i prometa usluga presudna za ostvarivanje prava na povrat poreza.

    „Zakon priznaje samo kupovinu gotovog objekta, a ne uslugu gradnje. Osnov za povrat PDV-a je promet dobara (prvi prenos vlasništva nad novoizgrađenim objektom kao cjelinom), a ne promet usluga (usluga građenja, bez obzira na to čiji je građevinski materijal)“, pojasnili su iz UIO BiH.

    Dodatni problem predstavlja činjenica da kuća i zemljište na kojem je izgrađena, prema propisima o stvarnim pravima u oba entiteta, čine jedinstvenu nekretninu. Zbog toga je vlasništvo nad parcelom jedan od ključnih elemenata u ovom postupku.

    Postoji li način da građani ostvare povrat PDV-a?

    Ipak, iz UIO BiH objašnjavaju da postoji mogućnost ostvarivanja ovog prava, ali pod određenim uslovima. Da bi firma građaninu prodala kuću kao cjelovitu nekretninu i izdala račun na osnovu kojeg bi se mogao tražiti povrat PDV-a, potrebno je da prethodno postane vlasnik zemljišta na kojem se objekat gradi.

    To znači da bi vlasništvo nad parcelom prije prodaje izgrađene kuće moralo biti preneseno sa građanina na građevinsku firmu koja je PDV obveznik.

    U tom slučaju firma bi mogla izvršiti prvi promet gotove kuće zajedno sa zemljištem, kao jedinstvene nepokretnosti, i izdati fakturu koja ispunjava zakonske uslove za povrat PDV-a.

    Iz UIO BiH naglašavaju da sam notarski ugovor o izgradnji kuće na zemljištu koje ostaje u vlasništvu građanina nije dovoljan za ostvarivanje ovog prava.

    Tako se građani koji već imaju vlastiti plac nalaze u drugačijem položaju od onih koji kupuju gotovu novoizgrađenu nekretninu od investitora, iako u oba slučaja nastoje riješiti svoje stambeno pitanje.

  • Bijela kuća traži procjene mogućeg odgovora Teherana

    Bijela kuća traži procjene mogućeg odgovora Teherana

    Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da ne žuri sa donošenjem odluke o eventualnom napadu na Iran i da će sačekati početak naredne godine prije nego što odluči o daljim koracima.

    „Ne žurim sa donošenjem bilo kakve odluke (u vezi sa Iranom). Vidjećemo šta će se desiti nakon početka godine“, rekao je Tramp u telefonskom razgovoru za portal Aksios, koji je vodio iz aviona Air Force One, tokom povratka u SAD iz Kine.

    Njegove izjave dolaze u trenutku pojačanog pritiska izraelskog premijera Benjamina Netanjahua u tehničkom mandatu, koji nastoji da Vašington što prije pokrene odlučujuću kampanju bombardovanja Irana.

    Kako prenose Nezavisne, Trampove poruke uslijedile su nakon ranijih informacija da je novi veliki talas napada na Iran „malo vjerovatan“, iako američki predsjednik i dalje razmatra mogućnost zajedničke vojne akcije sa Izraelom.

    Portal Aksios je u srijedu, pozivajući se na izvore upoznate sa situacijom, objavio da američka administracija razmatra različite scenarije mogućeg napada.

    Prema navodima dva izvora, Bijela kuća zatražila je od Pentagona i obavještajnih stručnjaka procjene o tome kako bi Iran mogao odgovoriti na svaki od scenarija napada koje je pripremila američka vojska.

    Izrael upozorava na iranski razvoj hemijskog oružja

    Dodatni pritisak na američku administraciju dolazi iz Izraela, odakle tvrde da posjeduju obavještajne podatke koji ukazuju na to da je Iran intenzivirao istraživanje i razvoj hemijskog oružja, kao i da je sprovodio određena testiranja.

    Prema pisanju Aksiosa, jedan američki zvaničnik potvrdio je da je Tramp obaviješten o ovim novim obavještajnim saznanjima.

    Iako Izrael nastoji da ubrza donošenje odluke o vojnoj akciji, Trampove posljednje izjave ukazuju na to da američki predsjednik za sada ne namjerava žuriti sa odlukom i da želi dodatno razmotriti moguće posljedice različitih scenarija.

  • Maratonska sjednica banjalučkog parlamenta bez završetka: Nastavak naredne sedmice

    Maratonska sjednica banjalučkog parlamenta bez završetka: Nastavak naredne sedmice

    Nakon cjelodnevnog zasjedanja koje je trajalo čak 11 sati, prekinuta je 11. sjednica Skupštine grada Banjaluka, jer odbornici nisu uspjeli da razmotre ni petinu predloženog dnevnog reda.

    Od ukupno 41 tačke, tokom dana razmotreno je svega sedam, zbog čega je odlučeno da se zasjedanje nastavi naredne sedmice. Tačan termin nastavka sjednice biće naknadno utvrđen.

    Tokom dana odbornici su raspravljali o Prijedlogu odluke o komunalnom redu, izmjenama i dopunama Odluke o komunalnim taksama, kao i o nekoliko regulacionih planova.

    Kako pišu Nezavisne, sjednica je trajala ukupno 11 sati, ali je zbog obimnog dnevnog reda i velikog broja preostalih tačaka njen nastavak ostavljen za narednu sedmicu.

    Odbornike tako očekuje još jedno zasjedanje na kojem će morati da razmotre preostale tačke dnevnog reda 11. sjednice gradskog parlamenta.

  • Sindikalci traže povećanje minimalca do 14 odsto, poslodavci nude tek pet: Ima li dogovora?

    Sindikalci traže povećanje minimalca do 14 odsto, poslodavci nude tek pet: Ima li dogovora?

    Iako ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske Radan Ostojić poručuje da će najniža plata biti utvrđena na zadovoljstvo i radnika i poslodavaca, stavovi socijalnih partnera o tome koliko bi minimalac trebalo da bude povećan i dalje su veoma udaljeni.

    Dok Savez sindikata Republike Srpske insistira na povećanju od 12 do 14 odsto, poslodavci smatraju da je trenutno prihvatljivo maksimalno pet odsto, a za veće povećanje traže prethodno ispunjavanje određenih uslova.

    Između ovih potpuno različitih zahtjeva pokušava se pronaći kompromis, ali za sada nije jasno kako bi on mogao izgledati.

    Sindikalci ne prihvataju povećanje od pet odsto

    Iz Saveza sindikata Republike Srpske poručuju da je povećanje najnižih plata od 12 do 14 odsto minimum ispod kojeg neće ići. Smatraju da svi ključni ekonomski pokazatelji opravdavaju veće plate, posebno zbog rasta troškova života.

    Predsjednik Saveza sindikata Republike Srpske Goran Stanković ističe da su na strani radnika argumenti poput globalne inflacije, poskupljenja osnovnih životnih namirnica, komunalnih usluga i nafte, ali i rasta dobiti poslovne zajednice i bruto domaćeg proizvoda.

    „Naš stav je jasan – minimum povećanja najniže plate u Srpskoj je od 12 do 14 odsto. Svi makroekonomski pokazatelji su na strani radnika“, poručuje Stanković.

    On smatra da ponuđenih pet odsto ne predstavlja prihvatljivo povećanje, jer bi u novcu značilo svega 47 do 70 KM više.

    Prema zahtjevu sindikata, povećanje najnižih plata od 12 do 14 odsto donijelo bi radnicima između 140 i 220 KM više.

    Stanković podsjeća da su poslodavci i prije tri godine, kada je minimalna plata povećana sa 700 na 900 KM, upozoravali na moguće zatvaranje preduzeća i gubitak između 40.000 i 50.000 radnih mjesta. Međutim, kako tvrdi, takve prognoze se nisu ostvarile, zaposlenost je rasla, a poboljšao se i standard radnika.

    Sindikat smatra da prostora za dodatno povećanje plata ima, a za privredne grane koje se suočavaju s poteškoćama predlaže određene olakšice. Jedna od mogućnosti je povećanje neoporezivog dijela plate sa sadašnjih 50 na 100 KM.

    Stanković navodi i da su poslodavci ove godine dobili više od 100 miliona KM podsticaja po različitim osnovama, zbog čega smatra da bi trebalo da prihvate veći rast najnižih plata.

    Poslodavci upozoravaju na inflaciju i pad proizvodnje

    S druge strane, poslodavci poručuju da su otvoreni za razgovore, ali da je povećanje od pet odsto prihvatljivo ukoliko ne bude drugih mogućnosti.

    Predsjednik Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske Zoran Škrebić ističe da je potrebno napraviti detaljnu analizu privrednih grana koje su posebno ugrožene. Među njima izdvaja prerađivačku industriju i još nekoliko sektora.

    Prema njegovim riječima, privreda se suočava sa padom poslovne aktivnosti, smanjenjem broja zaposlenih u prerađivačkoj industriji, dok je spoljnotrgovinski deficit sve veći.

    Škrebić upozorava da bi povećanje minimalca bez odgovarajućih mjera podrške moglo dodatno podstaći inflaciju, koja je, kako navodi, u Republici Srpskoj veća nego u evrozoni.

    „Naš stav je da plate moraju da rastu, ali da se mora raditi na povećavanju produktivnosti“, ističe Škrebić.

    Smatra da bi Vlada trebalo aktivnije da se uključi u pregovore i pomogne privredi kroz sufinansiranje dijela neto plata, smanjenje poreza i doprinosa ili povećanje neoporezivog dijela plate.

    Kako prenosi Srpskainfo, poslodavci upozoravaju i na različite posljedice povećanja minimalca u zavisnosti od tržišta na kojem preduzeća posluju. Dok bi kompanije koje rade na domaćem tržištu mogle povećati cijene svojih proizvoda i usluga, izvoznici nemaju takvu mogućnost jer moraju ostati konkurentni na međunarodnom tržištu.

    „Ako plate odu u procentu koji zastupa sindikat, oni koji rade na domaćem tržištu, povećavaće svoje cijene. Oni koji rade na međunarodnom tržištu neće moći povećavati za taj iznos svoje cijene i postaće manje konkurentni, gubiće poslove“, upozorava Škrebić.

    Dodaje da bi takav razvoj događaja mogao dovesti do smanjenja proizvodnje, pada privredne aktivnosti i gubitka radnih mjesta, posebno u prerađivačkoj industriji, koja stvara novu vrijednost i značajno je usmjerena na izvoz.

    Može li se pronaći kompromis?

    Iako su razlike između zahtjeva sindikata i poslodavaca velike, obje strane načelno podržavaju rast plata. Ključno pitanje ostaje koliki će taj rast biti i na koji način će se rasporediti teret povećanja troškova.

    Dok sindikalci smatraju da radnici zbog poskupljenja i rasta dobiti privrede zaslužuju znatno veće povećanje, poslodavci insistiraju na tome da se prije donošenja odluke uzmu u obzir stanje pojedinih privrednih grana, produktivnost i konkurentnost.

    Ministar Radan Ostojić izrazio je očekivanje da će biti utvrđena najniža plata koja će zadovoljiti i radnike i poslodavce, ali će pregovori pokazati koliko su socijalni partneri zaista spremni da približe svoje pozicije.