Autor: INFO

Predsjednik Rusije Vladimir Putin ocijenio je da se Zapad ponaša kao da je nekažnjiv i da mu je sve dozvoljeno, a taj pristup, kako je naveo, krenuo je vojnom intervencijom NATO-a protiv Savezne Republike Jugoslavije 1999. godine. Govorio je 1. oktobra na plenarnoj sjednici Međunarodnog diskusionog kluba Valdaj, o pomjeranjima u međunarodnom poretku poslije raspada Sovjetskog Saveza i o posljedicama napada na Jugoslaviju, prenose Nezavisne.

Po njegovoj ocjeni, od te intervencije međunarodna politika sve češće radi po principu djelovanja sa pozicije sile. „Svaki naredni korak predstavljao je vid pritiska – bilo vojnog, ekonomskog ili finansijskog. Sve se to svodi na djelovanje sa pozicije sile“, zaključio je.

Na pitanje odakle je krenulo, odgovorio je direktno. „Kako je sve počelo? Napadom NATO-a na Jugoslaviju. Da, sukob je bio težak. Ali da li je zaista bilo neophodno pokrenuti vojne operacije na teritoriji nezavisne države u srcu Evrope bez odobrenja Savjeta bezbjednosti UN? Da li je bilo neophodno početi bombardovanje glavnog grada, Beograda?“

Podsjetio je i da je tadašnji predsjednik Rusije Boris Nikolajevič Jeljcin pokušavao da se dogovori oko Jugoslavije, ali da njegovi stavovi nisu uvaženi. „Sjećam se kako je Boris Nikolajevič Jeljcin pokušavao da se dogovori u vezi sa Jugoslavijom, da riješi razna pitanja i kako je isticao da svakako treba uvažavati težnje naroda koji žive na toj teritoriji, ali da to treba učiniti mirnim putem. Međutim, ništa ga nisu slušali, radili su šta su htjeli, koristeći silu“, rekao je Putin.

Sistem uspostavljen poslije Drugog svjetskog rata, kako ga je tumačio, počivao je na ravnoteži snaga, a ta ravnoteža je, po njemu, pala s raspadom Sovjetskog Saveza. Zapadne zemlje su potom, tvrdi, same počele da pišu pravila međunarodnih odnosa prema sopstvenim interesima i da se ponašaju kao da im je „sve dozvoljeno“, uz logiku da „ako je nešto dozvoljeno jednima, onda je dozvoljeno i svima ostalima“.

„Zašto bismo se mi pridržavali tih pravila? Sada ćemo sami krojiti pravila koja nam odgovaraju, kako god poželimo, kako bismo ostvarivali svoje interese na međunarodnoj sceni. I to je bilo to – počeo je proces. Korak po korak“, opisao je promjenu pristupa Zapada.

Putin je i ranije javno tvrdio da je intervencija NATO-a protiv Jugoslavije izvedena bez odluke Savjeta bezbjednosti UN, dok je NATO svoju intervenciju obrazlagao potrebom za zaustavljanjem nasilja i humanitarne krize na Kosovu.

Moskva veoma cijeni uzdržan stav Beograda o odbijanju da uvede antiruske sankcije, izjavio je predsjednik Rusije Vladimir Putin na plenarnoj sjednici kluba „Valdaj“ i dodao da se nada da će bivši predsjednik Srbije Aleksandar Vučić postati premijer.

„Pozdravljamo veoma uzdržan stav Srbije o nizu ključnih i veoma osetljivih pitanja, kao i njeno odbijanje bilo kakvih odluka koje podrazumevaju sankcije protiv Rusije“, rekao je šef države.

Dodao je i da se nada da će bivši predsjednik Srbije Aleksandar Vučić postati premijer te zemlje.

„Sadašnje rukovodstvo Srbije, Aleksandar Vučić, koji je donedavno bio predsednik i, nadam se, u budućnosti će biti premijer, vodi uzdržanu politiku i pokazuje želju za saradnjom sa Rusijom. Mi to svakako pozdravljamo i uzvratićemo istom merom“, rekao je Putin.

Ruski lider istakao je da „ne razume zašto se kolektivni Zapad proteklih nekoliko decenija nepravedno odnosi prema srpskom narodu“.

„Znate naš stav o Srbiji. Lično mi je apsolutno nejasno zašto se kolektivni Zapad tokom proteklih decenija tako nepravedno i asimetrično odnosi prema srpskom narodu. Podelili su srpski narod na nekoliko delova i Srbi su se našli u različitim državnim entitetima“, rekao je Putin.

Istovremeno je ukazao na to da su Srbi silom podijeljeni narod i da je to nepravedno.

„Pre neki dan sam se sastao sa (Miloradom) Dodikom. Oni su sami formulisali Dejtonski sporazum, a sada niko ne želi da ga sprovodi, dok u drugim slučajevima nameću neka rešenja Srbima. Srbi su postali podeljen narod u Evropi – i to podeljen silom. To je nepravedno, to je loše, jer svaka nepravda vodi ka komplikacijama i sukobima“, ocijenio je šef države, piše Sputnik.

Predsjednik Rusije Vladimir Putin ocijenio je da je svijet stigao do odlučujuće prekretnice u razvoju i da se to ne svodi samo na politiku. Na plenarnoj sjednici debatnog kluba Valdaj, kako prenosi ATV, upozorio je da treba izbjeći „najkatastrofalnije scenarije“.

„Politika, kao i uvijek, proizilazi iz dubokih promjena“, napomenuo je Putin.

„Iako čovječanstvo naslućuje velike promjene, još uvijek nije u potpunosti shvatilo stvarne razmjere izazova koje one nose. Ovo je početak potpuno nove stvarnosti, u kojoj su prijetnje i opasnosti neraskidivo isprepletene sa prilikama. Ne radi se samo o promjeni odnosa snaga među državama, koliko o činjenici da te promjene utiču na samu biološku i moralnu suštinu ljudskih bića“, istakao je šef države.

Odgovornost svijeta za zajedničku budućnost, po njegovim riječima, nije apstraktan slogan, nego skup praktičnih djelovanja kojima se čovječanstvo sprečava da sklizne na ivicu opstanka i da se izbjegne nepopravljivo. Istok i Zapad, Sjever i Jug, prije ili kasnije moraće da se dogovore o principima novog svjetskog poretka.

„Uvjeren sam da će intelektualni kapital i iskustvo neposrednog dijaloga zasnovanog na povjerenju, koje je klub Valdaj stekao, svakako biti traženi – u trenutku kada ćemo svi mi, Istok i Zapad, Sjever i Jug, prije ili kasnije morati da se dogovorimo o principima formiranja novog svjetskog poretka, sposobnog da obezbijedi napredak i razvoj čovječanstva u decenijama koje dolaze“, naglasio je Putin.

Nastavak međunarodnih sukoba u bliskoj budućnosti smatra veoma vjerovatnim.

„Kakav god se scenario odvijao na globalnom nivou u narednim godinama, nastavak međunarodnih sukoba je, nažalost, veoma vjerovatan“, ocijenio je predsjednik.

Zabrinjavajući trendovi na globalnoj sceni, dodao je, tjeraju na razmišljanje o tome kako sačuvati mir i bezbjednost.

„Zabrinjavajući trendovi kojima svjedočimo na međunarodnoj sceni, nagone nas da razmišljamo, prije svega, ne o tome kako da u predstojećem periodu mudrije, efikasnije i pravednije organizujemo globalnu saradnju, iako je sve to, naravno, izuzetno važno, već o tome kako da očuvamo globalni mir i bezbjednost upravo sada, u trenutku kada su mnoge ustaljene pravne norme odbačene, a nove tek treba da nastanu“, rekao je Putin.

Zemlje koje žele da razmjeste nuklearno oružje u blizini ruskih granica „duboko se varaju“ ako vjeruju da će im to donijeti veću bezbjednost, izjavio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

„NATO im ovdje neće donijeti nikakvu bezbjednost. Naprotiv, to će biti instrument koji će dalje voditi ka eskalaciji i rastu tenzija“, rekao je Peskov.

Takođe je rekao da će Rusija u skladu sa svojim zakonodavstvom osigurati bezbjednost Kalinjingradske oblasti, koja je sastavni dio Ruske Federacije.

Istovremeno je poručio da nedavne izjave o spremnosti Rusije da zaštiti Kalinjingradsku oblast ne treba tumačiti kao konfrontacione.

Ruska ambasada u Belgiji prethodno je upozorila NATO i belgijsko Ministarstvo spoljnih poslova da aktivnosti Alijanse oko Kalinjingradske oblasti i podizanje tenzija povećavaju rizik od direktnog oružanog sukoba, navodeći da je Moskva spremna da za zaštitu svoje teritorije upotrijebi čitav raspoloživi arsenal.

Evropa je, umjesto da traži načine za smanjenje tenzija, odlučila da izgradi sopstveni bezbjednosni sistem po uzoru na NATO, izjavio je Peskov.

„Kada su shvatili da NATO na čelu sa SAD više ne može u potpunosti da garantuje njihovu bezbjednost, Evropa je, umjesto da traži puteve deeskalacije, odlučila da stvara sopstveni bezbjednosni identitet“, rekao je portparol Kremlja.

Istakao je da se sve o čemu je predsjednik Rusije Vladimir Putin govorio u svom govoru na Minhenskoj konferenciji o bezbjednosti 2007. godine pokazalo kao istina.

Prema njegovim riječima, Putinov govor je tada pogrešno protumačen kao konfrontacioni, iako je ruski predsjednik, kako je naveo, govorio o otvorenosti za dijalog i upozoravao na rastuće protivrječnosti i preduslove za konfrontaciju.

Putin je u Minhenu 2007. kritikovao spoljnu politiku SAD i koncept unipolarnog svjetskog poretka i usprotivio se širenju NATO-a i planovima za razmještanje elemenata američke protivraketne odbrane u istočnoj Evropi, piše RTRS.

EU i Ukrajina postigli su dogovor o pokrivanju budžetskih i odbrambenih potreba Ukrajine u 2026. godini, navodi se u zajedničkom saopštenju objavljenom na sajtu Evropske komisije.

„Danas smo kroz koordinisane zajedničke napore utvrdili sredstva za pokrivanje budžetskih i odbrambenih potreba Ukrajine za 2026. godinu. Takođe smo ponovo potvrdili korake potrebne za njihovo blagovremeno oslobađanje“, piše u saopštenju.

U tekstu se dodaje da je za 2027. godinu postignut dogovor da se „brzo krene dalje sa dodjelom 45 milijardi evra u okviru Zajma za podršku Ukrajini, pod utvrđenim uslovima“.

„Sve strane su se složile da bi i drugi partneri trebali da ispune svoje finansijske obaveze i pojačaju napore u svjetlu velikih izazova sa kojima se Ukrajina suočava“, navodi se u saopštenju.

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen objavila je na Iksu da su timovi „ostvarili dobar napredak“, a ukrajinski predsjednik Vladimir Zelenski napisao je da je dijalog sa Komisijom „donio dobre rezultate“, piše RTRS.

Nivo zaliha gasa u Njemačkoj je relativno nizak. Ministarka Rajhe izjavila je da se pripremaju različite mjere, a jedna od njih sada se sprovodi, piše njemačka novinska agencija (dpa).

Njemačka ministarka privrede Katerina Rajhe (CDU) reaguje na niske nivoe zaliha gasa u Njemačkoj dodatnim obezbjeđivanjem snabdijevanja gasom. Rajhe je naložila državnoj energetskoj kompaniji Sefe da poveća zalihe prirodnog gasa, u dogovoru sa kancelarom Fridrihom Mercom (CDU). Tu odluku objavio je portparol ministarstva.

Glavni razlog za ovaj korak leži u aktuelnim geopolitičkim rizicima.

„Sa aspekta pripravnosti za krizne situacije, ovaj korak predstavlja važan dodatni doprinos povećanju otpornosti nemačkog snabdevanja gasom.“

Portparol je dodao da je riječ o preventivnoj mjeri u slučaju dalje eskalacije geopolitičke situacije.

Usred sukoba sa SAD, Iran u velikoj mjeri blokira saobraćaj kroz Ormuski moreuz, ključni pravac za globalnu trgovinu naftom i gasom.

Portparol kompanije Sefe potvrdio je da je kompanija primila uputstvo Ministarstva privrede o nabavci i skladištenju 8 teravat-sati gasa do 15. decembra.

Za poređenje, prema podacima industrijskog udruženja Initiative Energien Speichern, postrojenja za skladištenje gasa u Njemačkoj imaju ukupan kapacitet od oko 247 teravat-sati.

Nivoi zaliha gasa trenutno su na relativno niskom nivou od nešto manje od 58 odsto. To je izazvalo zabrinutost u pogledu snabdijevanja gasom tokom zime.

Uobičajeno je da veletrgovci kupuju prirodni gas po niskim cijenama tokom ljeta. Oni ga skladište i zimi preprodaju uz profit, čime pokrivaju i troškove skladištenja. Ta takozvana razlika u cijeni između ljeta i zime predstavlja ključni ekonomski podsticaj za punjenje skladišta gasa. Međutim, blokada Ormuskog moreuza dovodi do rasta veleprodajnih cijena.

Posljedično, prema ranijim izjavama Njemačkog udruženja energetske i vodne industrije (BDEW), ubrizgavanje gasa u skladišta ekonomski je manje privlačno jer nabavna cijena tokom ljeta premašuje cijenu po kojoj se očekuje prodaja gasa tokom zime.

Portparol ministarstva izjavio je da je Rajhe dosljedno naglašavala kako ministarstvo pomno prati kretanja na tržištu gasa i priprema mjere za različite scenarije, mjere spremne za sprovođenje ukoliko bude potrebno, posebno imajući u vidu geopolitičku situaciju. „Ta potreba se sada pojavila.“ Davanje naloga kompaniji Sefe za nabavku dodatnih količina jedna je od tih pripremljenih mjera.

Sefe će samostalno odlučivati o tome koje će količine i kada skladištiti, nabavljajući gas putem dodatnih isporuka, rekao je portparol. Očekivanje da svi ostali učesnici na tržištu ispune svoju obavezu skladištenja gasa za zimu ostaje na snazi „bez ikakvih ‘ako’ ili ‘ali'“.

Prije tri sedmice Rajhe je naglasila sposobnost vlade da djeluje.

„Preduzeli smo mere predostrožnosti za svaki scenario“, rekla je političarka CDU-a u Bundestagu. U izvještaju koji je Ministarstvo privrede pripremilo za posebnu sjednicu Odbora za privredu Bundestaga sredinom septembra navedeno je da se, na osnovu trenutnih informacija, ne očekuje nestašica gasa tokom predstojeće zime.

Sredinom septembra takođe je objavljeno da ministarstvo pregovara sa Sefeom kako bi podstaklo kompaniju da skladišti veće količine gasa. U to vrijeme Sefe je potvrdio da kupuje gas, ali je naveo da nije dobio nikakvu direktivu od ministarstva.

Sefe je prethodno bio poznat pod nazivom Gazprom Germania i bio je podružnica ruske državne korporacije Gasprom. Kompanija je nacionalizovana kao posljedica ruskog agresorskog rata protiv Ukrajine i energetske krize. Evropska komisija naložila je saveznoj vladi da u velikoj mjeri ponovo privatizuje Sefe do kraja 2028. godine.

Njemačko udruženje industrije energije i vode (BDEW) ocijenilo je ovaj potez razumnim.

„Najavljenom merom savezna vlada stvara dodatnu zaštitu snabdevanja gasom za predstojeću zimu“, rekla je izvršna direktorka Kerstin Andreae. „Snabdevanje gasom u Nemačkoj bilo je, jeste i ostaće pouzdano. Trgovci gasom i dobavljači obezbeđuju svoje ugovorne obaveze isporuke putem pojedinačnih portfelja nabavke; to uključuje i uskladištene količine gasa.“ Između ostalog, istakla je važnost terminala za tečni prirodni gas (LNG). Osim toga, gas stiže gasovodima, posebno iz Norveške.

„Nakon meseci umanjivanja ozbiljnosti situacije, ministar konačno preduzima mere“, rekao je Mihael Kelner, stručnjak za energetsku politiku iz stranke Zelenih. „Bilo bi bolje da je to urađeno ranije. Zbog kašnjenja ceo poduhvat postaje skup, a nisam uveren ni da će to biti dovoljno.“

Rajhe planira uspostavljanje strateške rezerve gasa radi pokrivanja rizika. Ministarka je navela krizne situacije u kojima je dolazilo do prekida snabdijevanja Njemačke gasom. Portparol ministarstva izjavio je da će uspostavljanje zaliha gasa početi 2027. godine, nakon donošenja potrebnih zakonskih izmjena.

Pitanje finansiranja zaliha gasa još nije riješeno. Rajhe je za dpa izjavila da postoje dvije opcije finansiranja: namet za potrošače gasa ili finansiranje iz saveznog budžeta. Moguć je i hibridni model, piše B92.