VRBAS Media

Autor: INFO

  • Hegset: Odnosi SAD i Kine bolji nego ranije,ali oprez zbog brzog uspona kineske vojske

    Hegset: Odnosi SAD i Kine bolji nego ranije,ali oprez zbog brzog uspona kineske vojske

    Američki ministar odbrane Pit Hegset izjavio je da su odnosi između SAD i Kine bolji nego prethodnih godina, zahvaljujući rukovođenju američkog predsjednika Donalda Trampa, ali je istovremeno upozorio na brz uspon azijske vojne sile.

    U svom govoru na godišnjem Azijskom forumu bezbjednosti Šangri-La, Hegset je rekao da postoji “opravdana uzbuna” u Indo-Pacifiku usljed “istorijskog gomilanja kineske vojske i širenja njenih vojnih aktivnosti u regionu i šire”, prenosi Kjodo.

    Američki ministar je dodao da će Sjedinjene Američke Države, zajedno sa svojim saveznicima, spriječiti da “bilo koji hegemon” dominira Azijom i “naruši regionalnu ravnotežu moći”, kao i da “potkopa ravnotežu koju svi teže da očuvaju”.

    – Ne pristupamo ovom izazovu sa nepotrebnom konfrontacijom, već sa stavom odmjerene i promišljene snage. Naš fokus je jak, tih i jasan – rekao je Hegset.

    Istakao je da je održavanje otvorenih linija komunikacije između vojske ključno za SAD i Kinu, kako bi se smanjio rizik od pogrešnih procjena.

    Da bi se osigurao mir i prosperitet u Aziji, koju je opisao kao najdinamičnije ekonomsko područje na svijetu, Hegset je pozvao Kinu da poštuje dugogodišnje prisustvo Sjedinjenih Američkih Država u regionu, naglašavajući da su SAD pacifička nacija.

    Njegove izjave su uslijedile dvije nedjelje nakon samita američkog predsjednika Donalda Trampa i kineskog predsjednika Si Đinpinga u Pekingu, tokom kojeg su dvije strane dale prioritet stabilizaciji odnosa između dvije rivalske sile u odnosu na rješavanje glavnih geopolitičkih i ekonomskih pitanja.

  • Sezona kupanja počela, rezultati ispitivanja vode još se čekaju

    Sezona kupanja počela, rezultati ispitivanja vode još se čekaju

    Visoke temperature već su izmamile Banjalučane na plaže i kupališta, ali zvanične analize o zdravstvenoj ispravnosti i kvalitetu vode u Vrbasu i Vrbanji još nisu urađene.

    Da je situacija sa ljetnim osvježenjem u gradu na Vrbasu u sivoj zoni, potvrđuju i informacije koje je BL portal dobio iz Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske. Iz ove zdravstvene ustanove upozoravaju građane na činjenicu koju mnogi zaboravljaju prije nego što skoče u vodu.

    „Na području regije Banjaluka ne postoje uređena i kategorisana javna kupališta koja su pod kontinuiranim zdravstvenim nadzorom“, eksplicitno navode iz Instituta za BL portal, čime je jasno stavljeno do znanja da sigurnost na rijekama niko ne garantuje tokom cijele godine.Čeka se nalog Gradske uprave: Laboratorije još prazne

    Uobičajena praksa je da nadležna inspekcija svake godine, na samom početku ljetne sezone, vrši uzorkovanje voda koje se tradicionalno koriste za sport, rekreaciju i kupanje u Banjaluci. Međutim, iako su plaže poput „Abacije“ ili „Sitari” već počele da mame kupače, procedure su očigledno zapele u institucijalnim lavirintima.

    Iz Instituta za javno zdravstvo RS pojašnjavaju da su oni tehnički izvršilac posla, ali da im je za izlazak na teren potrebno „zeleno svjetlo“ od lokalnih vlasti.„S obzirom na to da ove godine uzorkovanje i analiza još nisu obavljeni, trenutno ne raspolažemo informacijama o kvalitetu vode na kupalištima. Tek kad nam nadležna inspekcija grada Banjaluke izda nalog, mi ćemo uraditi analizu uzoraka“, poručuju iz Instituta.

    Informacije tek nakon analiza

    Ovakva situacija praktično znači da građani koji ovih dana traže spas od ranih vrućina ulaze u vodu čiji je mikrobiološki i hemijski sastav potpuna enigma. Nakon što se uzorkovanje konačno izvrši, rezultati laboratorijskih analiza biće dostavljeni nadležnim inspekcijskim organima.

    „Nakon izvršenih laboratorijskih analiza, rezultati se dostavljaju nadležnim inspekcijskim organima, koji su ovlašteni da javnosti daju zvanične informacije o zdravstvenoj ispravnosti i kvalitetu vode na tim lokacijama. Kada budu urađene analize vode, javnost će biti informisana o dobijenim rezultatima i eventualnim preporukama nadležnih institucija“, zaključuju u Institutu za javno zdravstvo RS.

  • Pregovori blizu dogovora, ali SAD ne isključuju napad na Iran

    Pregovori blizu dogovora, ali SAD ne isključuju napad na Iran

    Sjedinjene Američke Države spremne su da ponovo pokrenu napade na Iran ukoliko pregovori dvije zemlje ne rezultiraju postizanjem sporazuma, izjavio je američki ministar odbrane Pit Hegset.

    Govoreći na bezbjednosnom forumu Šangri-La, koji okuplja zvaničnike iz oblasti odbrane, vojske i diplomatije, Hegset je rekao da su SAD „više nego sposobne“ za takvu opciju i da raspolažu dovoljnim zalihama naoružanja.

    • Nalazimo se u veoma dobroj poziciji – poručio je Hegset, prenosi Rojters.

    On je istakao da aktuelni pregovori sa Iranom nisu uticali na američko prisustvo u Azijsko-pacifičkom regionu.

    • Možemo da radimo dvije stvari istovremeno. Jačamo našu odbrambenu industrijsku bazu kako bismo uskoro proizvodili dva, tri ili četiri puta više municije – rekao je Hegset.

    Prema njegovim riječima, predsjednik SAD Donald Tramp i dalje teži postizanju „velikog sporazuma“ kojim bi se osiguralo da Iran ne dođe u posjed nuklearnog oružja.

    U međuvremenu, sastanak predsjednika Trampa sa savjetnicima za nacionalnu bezbjednost, posvećen mogućem sporazumu sa Iranom, završen je bez konačne odluke.

    Kako prenosi „Njujork tajms“, pozivajući se na visokog zvaničnika američke administracije, razgovori su trajali oko dva časa, a pregovori su i dalje blizu dogovora. Ipak, određena pitanja ostaju neriješena, uključujući pitanje odmrzavanja iranskih finansijskih sredstava.

  • Može li opozicija pronaći zajednički put?

    Može li opozicija pronaći zajednički put?

    Dok opozicione stranke u Republici Srpskoj odbrojavaju dane do sastanka na kojem bi trebalo da budu poznata imena kandidata za dvije najvažnije funkcije, jedno pitanje i dalje lebdi iznad svih razgovora – da li je veći problem ko će biti kandidat ili šta će taj kandidat ponuditi građanima?

    Početkom naredne sedmice lideri SDS, Narodnog fronta i Partije socijalista sastaće se za istim stolom u pokušaju da približe stavove i definišu zajednički nastup na izborima. Domaćin razgovora biće Narodni front, čija predsjednica Jelena Trivić već duže vrijeme zagovara sporazum o saradnji opozicionih partija.

    Ipak, iza priče o jedinstvu krije se dilema koja mjesecima opterećuje opozicione redove. U jednom taboru smatraju da bi predsjednik SDS Branko Blanuša trebalo da bude zajednički kandidat za predsjednika Republike Srpske. Kao argument navode njegov profesionalni i politički profil, ali i rezultat ostvaren na prijevremenim predsjedničkim izborima prošle godine, koji je pokazao da može okupiti značajan broj birača.

    Na drugoj strani su oni koji vjeruju da najveći opozicioni potencijal nosi Draško Stanivuković. Njegove pristalice podsjećaju da je riječ o političaru koji od ulaska u politiku nije izgubio nijedne izbore, te da je u Banjaluci uspio da pobijedi kandidate SNSD čak i u trenucima kada su mnogi smatrali da je to gotovo nemoguće.

    Međutim, pitanje kandidata možda i nije najvažnije. Politički analitičar Dušan Janjić smatra da opozicija rizikuje da izgubi dragocjeno vrijeme ukoliko se sva energija svede na međusobno odmjeravanje snaga. Po njegovom mišljenju, birače mnogo više zanima kakvu viziju razvoja Republike Srpske nude oni koji žele da preuzmu vlast.

    Janjić upozorava da sama matematika okupljanja opozicionih stranaka nije garancija uspjeha. Koalicije, zajedničke liste ili nastup u više kolona mogu biti tehničko pitanje, ali bez jasnih politika i konkretnih prijedloga teško mogu proizvesti ozbiljan politički efekat.

    Posebno naglašava da opoziciji nedostaje usaglašen stav o ključnim temama koje određuju budućnost Republike Srpske. Pitanja imovine, prirodnih resursa i spoljnopolitičkog pozicioniranja, prema njegovom mišljenju, ostavljena su po strani, dok je vlast na tim poljima već zauzela politički prostor.

    U takvim okolnostima, i Blanuša i Stanivuković imaju svoje prednosti. Jedan iza sebe ima iskustvo predsjedničke kampanje i političku prepoznatljivost stečenu kroz stranačku infrastrukturu, dok drugi raspolaže energijom, medijskom vidljivošću i izbornim rezultatima koji mu daju ozbiljan legitimitet.

    Zato će predstojeći sastanak biti mnogo više od razgovora o imenima. On će pokazati da li opozicija može da se dogovori o raspodjeli političkih uloga i zajedničkom pravcu djelovanja ili će rasprava o kandidatima ostati važnija od odgovora na pitanje šta građanima nudi kao alternativu postojećoj vlasti.

  • Da li će se promijeniti odnos međunarodne zajednice prema BiH?

    Da li će se promijeniti odnos međunarodne zajednice prema BiH?

    Odlazak Kristijana Šmita ponovo je otvorio pitanje budućnosti Kancelarije visokog predstavnika (OHR) i mogućeg pravca djelovanja njegovog nasljednika. Prema najavama, Savjet za implementaciju mira (PIC) mogao bi početkom juna razmatrati izbor novog visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu.

    Prema navodima iz Italije, ta zemlja je kandidovala Antonija Zanardija Landija za ovu funkciju. Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik izjavio je da je za Republiku Srpsku najvažnije na koji način će budući visoki predstavnik obavljati svoju dužnost.

    „On treba da bude potvrđen u Savjetu bezbjednosti UN-a i mi vjerujemo da će se to desiti. Na taj način bi imao dodatni legitimitet i za tu svoju godinu dana. U svakom slučaju, ukoliko to bude mešetarenje Nijemaca, Britanaca, to je za nas neprihvatljivo“, rekao je Dodik.

    Govoreći o ulozi OHR-a, Dodik je ponovio stav da bi funkcija visokog predstavnika trebalo da bude ukinuta, navodeći da je sadašnji model međunarodnog nadzora nad BiH prevaziđen.

    „Naš pristup je da treba ukinuti funkciju visokog predstavnika, da je on otet od potpisnica Aneksa 10 i da je premješten u neke druge centre odlučivanja, da su svojim djelovanjem rasuli BiH“, rekao je Dodik.

    U javnosti se pominju i druga moguća imena za ovu funkciju. Među njima je i Vilijam Ruger iz Sjedinjenih Američkih Država, koji se povezuje sa političkim pokretom MAGA. Njegov eventualni izbor bio bi prvi slučaj da se na čelu OHR-a nađe američki državljanin.

    Vršilac dužnosti direktora Kancelarije za saradnju Republike Srpske Ana Trišić Babić izjavila je da su bonska ovlaštenja predmet različitih tumačenja i ocijenila da bi budući visoki predstavnik trebalo da preispita dosadašnju praksu njihovog korišćenja.

    „Osoba koja se sad u ovoj situaciji prihvati odgovornosti da bude visoki predstavnik ovdje kod nas, bilo bi fer da dan prije nego što dođe ili dan kad sjedne kaže da ove odluke više ne važe jer ja ovdje ne želim da budem ni car ni kralj“, rekla je Trišić Babićeva.

    Pojedini politički akteri u Federaciji BiH izrazili su zabrinutost da bi novi visoki predstavnik mogao imati drugačiji pristup prema domaćim političkim procesima i rjeđe koristiti ovlaštenja za nametanje odluka. Predsjednik Vlade Republike Srpske Savo Minić smatra da aktuelna američka administracija drugačije posmatra političke odnose u BiH.

    „Sada dolazimo u situaciju da smo samo ravnopravni, ništa drugo, odnosno ravnopravni u smislu šta je ono što je dubina, ko šta blokira u BiH, ko šta nameće i naravno da strahuju od toga. Bili su u povlaštenom položaju sve ovo vrijeme“, rekao je Minić.

    Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović ponovio je stav da je OHR trebalo ranije da okonča svoj mandat u BiH, navodeći da bi eventualno izmještanje kancelarije iz Sarajeva moglo doprinijeti drugačijem okviru odnosa između domaćih i međunarodnih institucija.

    „Naš još jedan stav je bio vrlo jasan da se čak izmjesti Kancelarija OHR-a iz Sarajeva, recimo u Brisel, ako idemo ka briselskoj fazi. Možda bi nam to pomoglo da napravimo jedan skladan odnos“, rekao je Čović.

    Stručnjak za međunarodne odnose Bojan Šolaja ocijenio je da Ruska Federacija kontinuirano iznosi stavove Republike Srpske u Savjetu bezbjednosti UN kada je riječ o pitanjima vezanim za BiH.

    „U svjetlu ovih posljednjih dešavanja kada je u pitanju sada već odlazeći visoki predstavnik u BiH, moramo biti iskreni i reći da nije bilo Ruske Federacije to pitanje ne bi bilo apsolutno otvoreno sve ove godine“, rekao je Šolaja.

    Izbor novog visokog predstavnika mogao bi imati značajan uticaj na buduće odnose između domaćih institucija i međunarodne zajednice. Pitanje njegovog imenovanja prevazilazi diplomatski aspekt, jer će pokazati kakav pristup ključni međunarodni akteri vide kao najprimjereniji za narednu fazu političkog razvoja Bosne i Hercegovine.

  • Rumunski predsjednik: Ruski dron pogođen iznad Ukrajine promijenio putanju i udario u zgradu u Galacu

    Rumunski predsjednik: Ruski dron pogođen iznad Ukrajine promijenio putanju i udario u zgradu u Galacu

    Rumunski predsjednik Nikušor Dan izjavio je da je ruski dron, koji je pogodio stambenu zgradu u rumunskom gradu Galac i povrijedio dvije osobe, prethodno pogođen od strane ukrajinske protivvazdušne odbrane, što je dovelo do promjene njegove putanje.

    Kako prenosi rumunska televizija Digi24, predsjednik je naglasio da, bez obzira na te okolnosti, isključivu odgovornost za ovaj incident snosi Rusija.

    „Dok su dronovi letjeli iznad ukrajinske teritorije, neki od njih su pogođeni od strane ukrajinske protivvazdušne odbrane. Jedan od njih, vjerovatno pogođen iznad ukrajinskog grada Reni, promijenio je putanju i krenuo prema Galacu“, objasnio je Dan.

    Predsjednik je najavio da će Rumunija nastaviti pregovore sa svojim saveznicima o jačanju odbrambenih kapaciteta protiv dronova.

    „Na narednom sastanku NATO-a razgovaraće se o opremi koja je Rumuniji potrebna. Rusija je nesumnjivo odgovorna za ovu situaciju. Riječ je o dugoročnom procesu koji Rumunija sprovodi kako bi nastavila da se brani“, dodao je predsjednik.

    Iz rumunske vojske su zvanično pojasnili da nisu bili u mogućnosti da obore dron zbog nedostatka vremena za reakciju, ali i zbog niza zakonskih ograničenja koja važe u mirnodopskim uslovima.

    Ministarstvo spoljnih poslova Rumunije ocijenilo je incident kao „ozbiljnu i neodgovornu eskalaciju“ od strane Rusije. Šefica diplomatije Oana-Silvija Coju istakla je da ovaj noćni incident sa dronom spada u kategoriju događaja koji opravdavaju pokretanje Člana 4 Sjevernoatlantskog ugovora. Ovaj član predviđa hitne konsultacije zemalja članica NATO-a kada jedna od njih smatra da su joj ugroženi teritorijalni integritet, politička nezavisnost ili bezbjednost.

    Iako, prema navodima Digi24, do aktiviranja Člana 4 najvjerovatnije ipak neće doći, Rumunija je odlučila da povuče konkretne diplomatske poteze. Pored pozivanja ruskog ambasadora na razgovor, Rumunija će zatvoriti ruski konzulat u gradu Konstanca, a tamošnjeg ruskog konzula proglasiti personom non grata.

    Podsjećamo, ostaci ruskih dronova već su izazvali štetu u Galacu u aprilu ove godine. Krhotine su tada oštetile električni stub i jedan pomoćni objekat. To je bio prvi slučaj od početka rata u Ukrajini da je sličan incident prouzrokovao materijalnu štetu na teritoriji Rumunije.

    Član 4 se u slučaju opasnosti koristi kao prvi korak ka zajedničkom rješavanju situacije među članicama NATO-a. On ne podrazumijeva automatsku vojnu reakciju, kao što je to slučaj sa Članom 5, već predstavlja mehanizam za ozbiljne političke konsultacije između svih članica Alijanse.

  • Putin o dronu u Rumuniji: EU prebrzo optužuje

    Putin o dronu u Rumuniji: EU prebrzo optužuje

    Ruski predsjednik Vladimir Putin osvrnuo se na incident s dronom koji je navodno pao na teritoriju Rumunije, kritikujućo pritom reakcije iz Evropske unije i nudeći provođenje ruske istrage pod određenim uslovima.

    “Prva reakcija u EU na bilo koji dron je da ga proglase ruskim, a onda se ispostavi da nije”, izjavio je.

    Vezano za konkretan slučaj, poručio je da je Moskva spremna istražiti okolnosti pada letjelice ako za to dobije potrebne informacije.

    “Ako dobijemo objektivne podatke o padu drona u Rumuniji, provešćemo objektivnu istragu”, rekao je Putin.

    Rusija odbacuje optužbe

    Prije Putinove izjave oglasila se i portparolka ruskog ministarstva spoljnjih poslova Marija Zaharova, koja je odbacila tvrdnje da su ruski dronovi odgovorni za incidente iznad evropske teritorije.

    “Sve optužbe koje čujemo, posebno o bespilotnim letjelicama negdje u zemljama Evropske unije, posve su neutemeljene, nije predočena nijedna činjenica, materijal niti dokaz”, rekla je Zaharova, prenosi ruska novinska agencija RIA.

    Tvrdnje Bukurešta

    Njena izjava dolazi nakon što su vlasti Rumunije objavile da je dron koji je tokom noći pogodio stambenu zgradu u Galațiju bio ruskog porijekla te da je nosio eksploziv.

    Bukurešt je incident nazvao ozbiljnim kršenjem svojeg suvereniteta i vazdušnog prostora, dok su NATO i brojni evropski zvaničnici izrazili podršku Rumuniji, prenosi Index.

  • Dodik komentarisao mogući dolazak Antonija Zanardija Landija za visokog predstavnika

    Dodik komentarisao mogući dolazak Antonija Zanardija Landija za visokog predstavnika

    Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik komentarisao je prijedlog Italije da Antonio Zanardi Landi bude novi visoki predstavnik u BiH.

    Dodik poručuje da su se pojedinci suprotstavljali da to bude Landi, ali da njemu nije bitno ime, nego kako će da radi u BiH.

    “Ne interesuje nas kopija prethodnika Šmita, a ni onih drugih. On treba da ima ograničen mandat. Onog trenutka kada njegov mandat istekne, za godinu dana, to znači da se ukida funkcija visokog predstavnika. U međuvremenu, on koristeći neka svoja ovlašćenja treba iz pravnog prometa da eliminiše sve antiustavne i antidejtonske elemente koje su njegovi prethodnici donijeli. Svaka vrsta intervencije u nove sektore i oblasti za nas je neprihvatljiva. On treba da bude potvrđen u Savjetu bezbjednosti UN-a i mi vjerujemo da će se to desiti. Na taj način bi imao dodatni legitimitet za tu svoju godinu dana. Ako to bude mešetarenje Nijemaca i Britanaca, on je za nas neprihvatljiv”, rekao je Dodik za ATV.

    Landi zvanično kandidat za visokog predstavnika u BiH

    Mediji su objavili da je Italija zvanično kandidovala Antonija Zanardija Landija za poziciju visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini.

    Dodik: Kurs prema BiH mora da bude promijenjen

    Dodik poručuje da kurs prema BiH mora da bude promijenjen i da to više nije stvar ni njegove želje da se to desi, niti želje Sarajeva da se to ne desi.

    “Mislim da je vrijeme pokazalo da je neodrživ koncept upravljanja stranaca BiH i da to mora da bude promijenjeno, ali jednako tako ne smije se ostaviti sve ono što su oni uradili kao nedodirnuto i zdravo za gotovo. To je dio koji mora biti tretiran. Naš pristup je da se mora ukinuti funkcija visokog predstavnika. Da je on otet od potpisnica Aneksa 10 i da je premješten u druge centre odlučivanja. Da su oni napravili svojim djelovanjem rasuli BiH i načinili je propalom zemljom bez mogućnosti da ona funkcioniše. Dejtonski model je bio fer. To ne znači da BiH može da funkcioniše. Muslimani nisu htjeli dejtonsku BiH, sada će dobiti nikakvu BiH. To je ono što ih očekuje. Da li će to biti ubrzo ili nešto kasnije, desiće se svakako”, rekao je Dodik.

    Amerika promijenila stav

    Snažna podrška koju je OHR uživao od strane SAD-a nestala je dolaskom nove administracije predvođene Donaldom Trampom.

    Zaokret SAD prema OHR-u i PIK-u dao se naslutiti još prošle godine na obilježavanju godišnjice potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, kada se na konferenciji u Dejtonu obratio zamjenik državnog sekretara SAD Kristofer Landau i poručio da je Amerika završila sa pravljenjem nacija.

    Potvrda zaokreta najbolje se osjetila na posljednjoj sjednici Savjeta bezbjednosti posvećenoj BiH. Tada je u diplomatskom tonu američka predstavnica Temi Brus poručila da novi visoki predstavnik u BiH stiže sa mnogo ograničenijim setom odgovornosti i da će sva njegova djelovanja biti fokusirana na domaće aktere, odnosno njihovo preuzimanje odgovornosti.

    “Naredni visoki predstavnik mora da uživa povjerenje svih zajednica u BiH. Suverena BiH je ona u kojoj domaći političari donose odluke podržane od međunarodnih aktera, a ne diktirana”, poručila je Brus i istakla da budući visoki predstavnik treba da ispunjava pomenute uslove – povjerenje i nepristrasnost.

    Ni tu nije kraj oštrih poruka SAD kolegama u Evropi. Najzvučnija je ona da PIK i evropski “saveznici” mogu imati svoja rješenja za novog visokog predstavnika, ali da se pita i SAD.

    “Nadamo se da ćemo raditi sa vama svima, ali takođe imamo svoje kandidate na umu ako bude potrebe. Vremena je malo”.

  • Cvijanović: Dobro je što Šmit odlazi, ali to ne rješava problem njegovog nedejtonskog bahaćenja u BiH

    Cvijanović: Dobro je što Šmit odlazi, ali to ne rješava problem njegovog nedejtonskog bahaćenja u BiH

    Dobro je što Kristijan Šmit odlazi i što se govori o redefinisanju mandata visokog predstavnika, kao i njegovom vremenskom ograničenju, izjavila je srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović odgovarajući na pitanje Srne kako gleda na Šmitov odlazak iz BiH.

    – Ali, to, naravno, ne rješava problem Šmitovog unilateralnog, neustavnog i nedejtonskog bahaćenja u BiH koje je pretvorio u sudski proces ili doveo političke partije u neravnopravan odnos, ukidajući pojedinim partijama pristup javnom finansiranju. A, to sve znači da problem nije riješen – istakla je Cvijanović.

    Ona je ukazala da nijedan zakon ne može biti dio pravnog sistema BiH ako ga nisu donijele institucije koje su za to ovlaštene Ustavom.

    – Ta stvar je valjda jasna, pa se ne može od nas ni očekivati da se pretvaramo kako se ništa nije desilo. Desio se pravni, politički, ustavni i demokratski haos i on se mora riješiti pravnim, političkim, ustavnim i demokratskim metodama – konstatovala je Cvijanović

  • Prijeti li Banjaluci nestašica vode ovog ljeta?

    Prijeti li Banjaluci nestašica vode ovog ljeta?

    Iako su u banjalučkom “Vodovodu” pripreme za ljetnu sezonu počele odmah nakon prošlog ljeta, iz ovog preduzeća poručuju da potpuna garancija urednog vodosnabdijevanja ne postoji.

    Pripreme za ljetnu sezonu

    Kako iz “Vodovoda” ističu za “Nezavisne”, pripreme za ljetnu sezonu u “Vodovodu” rade se u kontinuitetu od završetka prethodnog ljeta.

    “Pripreme podrazumijevaju aktivnosti na otklanjanju kvarova na cjevovodu i postrojenjima za pripremu vode za piće, čiste se vodozahvati i rezervoari, proširuje se SCADA sistem i još mnogo toga”, objasnili su iz ovog preduzeća.

    Kako dodaju, počinje i čišćenje dvije infiltracione taložnice, što će povećati izdašnost bunarskog sistema, pa dio grada koji se snabdijeva s rezervoara Kočićev vijenac i Ristin gaj ne bi trebalo da ima problema.

    “Prošle godine izvršena je rekonstrukcija izvorišta Banjica, što je značajno stabilizovalo vodosnabdijevanje platoa Manjače, a ove godine izvršeno je čišćenje cjevovoda od rezervoara Vujanovac do rezervoara Rekavice”, kazali su oni te dodali da rade sve što je u njihovoj moći.

    Faktori na koje ne mogu uticati

    “Ono što je u našoj moći – mi uradimo, ali ima faktora na koje ne možemo da utičemo, samim tim ne možemo da garantujemo da neće doći do prekida. Npr. ne možemo uticati na temperature ili učestalost padavina, kao ni na izdašnost izvora niti pojačanu potrošnju, koja u uslovima smanjene količine vode može dovesti do poteškoća u isporuci. Dalje, ne možemo predvidjeti kvarove, koji su češći u ljetnom periodu, jer isporučujemo znatno veće količine vode, samim tim sistem trpi ogroman pritisak i stariji dijelovi podložni su pucanju”, ispričali su oni.

    Dalje dodaju da znaju šta ih čeka i spremni su da intervenišu 24 časa dnevno kako bi korisnici imali uredno vodosnabdijevanje.

    Sjeverni dio grada

    “Što se tiče sjevernog dijela grada, koji je inače najranjiviji, i ovo ljeto biće prisutni stari izazovi uzrokovani malim profilom cjevovoda do rezervoara Tunjice, što nam je onemogućavalo isporuku potrebne količine vode, ali ukoliko budemo imali pomoć i saradnju potrošača, odnosno ukoliko potrošnja ne bude visoka, vjerujemo da možemo održati stabilno vodosnabdijevanje i tog područja”, naveli su oni.

    Novi cjevovod

    Završetak izgradnje novog cjevovoda, kako dodaju, predviđen je do kraja avgusta, radovi teku predviđenom dinamikom, tako da će već od sljedećeg ljeta ovaj veliki problem postati prošlost.

    “Prošlog ljeta smo danima bili bez vode i stvarno je bilo teško normalno funkcionisati. Nadam se da će ove godine situacija biti bolja, ali, iskreno, dok ne prođe ljeto bez restrikcija teško je vjerovati da problema neće opet biti”, kaže jedna mještanka.

    Podsjećamo da su prethodnih godina mnoga naselja imala probleme

    sa vodosnabdijevanjem, poput Dragočaja, Tunjica, Piskavice, Potkozarja, Ramića,  Barlovaca, Prijakovaca i drugih, te su zbog toga organizovali proteste u više navrata.