Kategorija: Svijet

Policija je raspoređena u Frankfurtu na zaštiti prodavnica, koje su bile na meti pljačkaša tokom nereda, a “značajna” šteta na imovini tek treba da bude precizno procijenjena, rekao je neimenovani portparol policije.

On je dodao da još uvijek nije jasno koliko je ljudi povrijeđeno u neredima.

Neredi su uslijedili nakon demonstracija mladih ljudi koji zahtijevaju bolje škole, olakšanje od rastućih troškova života i veću socijalnu pravdu, u okviru jučerašnjih protesta u mnogim gradovima širom Nemačke, navodi DPA.

Mnogi protesti su prošli bez incidenata, međutim u Frankfurtu su izgrednici razbijali izloge prodavnica, krali robu i napadali policaju. Policija je privremeno uhapsila više od 30 ljudi i blokirala dio centra grada.

Premijer pokrajine Hesen Boris Rajn rekao je da je šokiran “nasilnim ekscesima u Frankfurtu”, ističući da to neće ostati bez posljedica.

“Svako ko se ponaša kao napadači u centru Frankfurta, stavlja se van našeg društva. Pažljivo ćemo procijeniti agresore, grupe počinilaca i tok događaja i izvući zaključke”, istakao je on.

Deklarisani pokušaj EU da nanese strateški poraz Rusiji onemogućava dijalog sa Briselom, ocijenio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

“Sada vidimo dva lidera koji žele da razgovaraju u ime svojih naroda, a vidimo gotovo sve ostale i, što je najvažnije, Brisel, koji i dalje govore samo o nanošenju strateškog poraza Rusiji. Sa takvim pristupom je nemoguće razgovarati sa njima”, rekao je Peskov novinaru Pavelu Zarubinu, komentarišući potencijalnu ulogu EU u pregovorima o ukrajinskom rješenju.

Početkom sedmice su finski predsjednik Aleksandar Stub i norveški premijer Jonas Gar Stere pozvali ruskog predsjednika Vladimira Putina da razgovaraju o situaciji u Ukrajini.

Zemljotres magnitude pet stepeni po Rihterovoj skali pogodio je južni Iran, saopšteno je iz Geološkog zavoda SAD /USGS/.

Epicentar potresa bio je 115 kilometara jugoistočno od Bušera na dubini od 10 kilometara.

Nema prijavljenih žrtava ili štete.

Južni Iran je seizmički aktivan region, sa desetinama manjih zemljotresa koji se dešavaju svakodnevno, podsjeća portal “Baha”.

Evropska komisija ocijenila je da poljski parlament ima ustavno pravo da imenuje sudije Ustavnog suda, čime se uključila u sve dublji politički i institucionalni sukob u Poljskoj oko kontrole nad najvišom sudskom institucijom.

Iz Komisije je poručeno da je na poljskim vlastima da obezbijede funkcionisanje Ustavnog suda u skladu sa poljskim ustavom i relevantnom sudskom praksom Suda pravde Evropske unije.

Portparol Evropske komisije istakao je da je imenovanje osam novih članova Ustavnog suda u okviru ustavnih ovlašćenja Sejma, odnosno poljskog parlamenta.

On je podsjetio i na odluku Evropskog suda za ljudska prava od 5. maja, kojom su izrečene privremene mjere i od poljskih vlasti zatraženo da ne ometaju stupanje na dužnost i obavljanje sudijskih funkcija sudija koje je Sejm imenovao u martu 2026. godine.

Reakcija Brisela uslijedila je nakon sukoba koji su u petak uveče izbili ispred zgrade Ustavnog suda u Poljskoj, a koji su prenošeni uživo na televiziji, prenosi RTRS.

Predsjednik Poljske Karol Navrocki prethodno je optužio premijera Donalda Tuska za nasilno preuzimanje Ustavnog suda. Njegova izjava uslijedila je nakon suspenzije predsjednika suda Bogdana Svječkovskog, koji je bio povezan sa prethodnom vladom krajnje desnice.

Poljski Ustavni sud saopštio je da je sudija sa najdužim stažom Ana Korvin-Pjotrovска suspendovala Svječkovskog i preuzela upravljanje institucijom.

Ovaj potez dodatno je produbio sukob između Navrockog, saveznika prethodne nacionalističke vlade, i proevropske vlade premijera Donalda Tuska, čije je jedno od glavnih spornih pitanja upravo kontrola nad pravosuđem.

Rusija je produžila zabranu izvoza dizel-goriva do 31. januara 2027. godine, uz određene izuzetke koji će omogućiti ograničene isporuke na inostrana tržišta. Odluka je donesena s ciljem očuvanja stabilnosti domaćeg tržišta goriva, ali će istovremeno uticati i na dostupnost ruskog dizela na međunarodnom tržištu.

Ruski potpredsjednik Vlade Aleksandar Novak izjavio je da je odgovarajuća uredba pripremljena, uz napomenu da će pojedine kompanije i dalje moći da izvoze gorivo pod posebnim uslovima.

Prema pisanju portala B92, Novak je pojasnio da će izuzeci biti odobravani za određene isporuke na svjetska tržišta, kao što je bio slučaj i u prethodnom periodu.

Rusija je ranije ograničila izvoz dizela zbog problema u snabdijevanju domaćeg tržišta, povećane potražnje i napada ukrajinskih dronova na rafinerije, koji su uticali na proizvodnju i dostupnost goriva.

Prema najavama ruskih vlasti, u novembru bi izvoz dizela mogao dostići oko 2,15 miliona tona, što je znatno više nego u oktobru, kada je kompanijama pod posebnim kvotama bilo omogućeno da izvezu oko 510.000 tona.

Posebnu pažnju privlače i isporuke prema Sjedinjenim Američkim Državama, nakon dogovora predsjednika Vladimira Putina i Donalda Trampa o isporuci ruskog dizela američkom tržištu.

Ruske vlasti tako nastoje da istovremeno zadrže kontrolu nad domaćim snabdijevanjem i omoguće izvoz određenih količina goriva, čime bi se izbjeglo gomilanje zaliha u domaćim rafinerijama.

Na izborima će biti birano svih 435 članova Predstavničkog doma, dok će se u Senatu odlučivati o 35 od ukupno 100 mjesta. Osim toga, birači u 36 saveznih država izabraće guvernere, a na glasačkim listićima naći će se i brojna mjesta u državnim i lokalnim institucijama.

Republikanci trenutno kontrolišu oba doma Kongresa, ali njihova većina u Predstavničkom domu je veoma tijesna. Upravo zbog toga će ishod glasanja u pojedinim izbornim okruzima imati veliki značaj za budući odnos snaga u Vašingtonu.

Prema pisanju portala B92, međuizbori se održavaju na polovini četvorogodišnjeg predsjedničkog mandata i tradicionalno predstavljaju svojevrsnu ocjenu rada aktuelnog predsjednika i njegove administracije.

Borba za kontrolu Kongresa

Demokratama je za preuzimanje Predstavničkog doma potrebno da osvoje najmanje 218 mjesta. Trenutni odnos snaga je 218 prema 214 u korist republikanaca, uz dva upražnjena mjesta.

Kada je riječ o Senatu, republikanci imaju 53 senatora, dok demokratski blok, zajedno sa dva nezavisna senatora, raspolaže sa 47 mjesta. Demokratama je potrebno neto povećanje od četiri mjesta kako bi preuzeli kontrolu nad ovim domom.

Važnu ulogu u toj računici ima i potpredsjednik SAD Džej Di Vens, koji kao predsjedavajući Senata može dati odlučujući glas u slučaju izjednačenog odnosa 50 prema 50. To znači da bi republikanci i u takvoj situaciji zadržali kontrolu nad Senatom.

Ekonomija jedna od glavnih tema

Među najvažnijim pitanjima koja će uticati na odluku birača nalaze se rast troškova života, inflacija, plate, zaposlenost i bezbjednost. Ekonomska situacija posebno je značajna jer se nezadovoljstvo građana često odražava na rezultate stranke čiji predsjednik trenutno upravlja Bijelom kućom.

Ukoliko demokrate preuzmu kontrolu nad jednim ili oba doma Kongresa, Trampova administracija suočila bi se sa snažnijim institucionalnim ograničenjima. Demokratska većina u Predstavničkom domu mogla bi pokrenuti parlamentarne istrage i pojačati nadzor nad radom administracije, dok bi kontrola Senata uticala i na potvrđivanje predsjedničkih imenovanja.

S druge strane, eventualno očuvanje republikanske većine u oba doma omogućilo bi Trampu da nastavi sprovođenje političkog programa uz manje prepreka u Kongresu.

Kada će biti poznati rezultati?

Birališta će se zatvarati u različito vrijeme, zavisno od savezne države, a prvi rezultati očekuju se tokom izborne noći 3. novembra.

Ipak, konačan ishod pojedinih neizvjesnih izbornih trka mogao bi biti poznat tek nakon nekoliko dana, s obzirom na dodatno prebrojavanje glasova pristiglih poštom i drugih listića.

Novi saziv Kongresa trebalo bi da počne sa radom 3. januara 2027. godine, kada će postati jasno kakav će odnos političkih snaga obilježiti posljednje dvije godine Trampovog predsjedničkog mandata.

Više od 320.000 ljudi izašlo je na ulice širom Francuske tokom trećeg uzastopnog vikenda masovnih protesta, a demonstracije su u pojedinim gradovima prerasle u sukobe sa policijom, koja je koristila suzavac, šok-bombe i vodene topove.

Protesti su održani zbog rasta troškova života, nejednakosti i nezadovoljstva stanjem u obrazovnom sistemu, a u njima su učestvovali srednjoškolci, studenti, sindikalni aktivisti i pripadnici pokreta Žutih prsluka.

Prema pisanju portala Nezavisne, francuske vlasti procijenile su da je na ulicama širom zemlje bilo oko 320.000 demonstranata, uključujući približno 70.000 u Parizu. Organizatori, međutim, tvrde da je broj učesnika dostigao gotovo pola miliona.

Najveći sukobi izbili su nakon završetka marša u Parizu, gdje su maskirane grupe bacale kamenice i zapaljive naprave na policiju. Snage bezbjednosti odgovorile su suzavcem i intervencijama za razbijanje okupljenih, dok je u Lionu takođe došlo do sukoba i upotrebe suzavca.

U Tuluzu je policija upotrijebila vodene topove protiv demonstranata koji su učestvovali u neprijavljenom skupu. Neredi i požari zabilježeni su i u drugim francuskim gradovima.

Francusko Ministarstvo unutrašnjih poslova saopštilo je da je tokom protesta širom zemlje uhapšeno 565 osoba. U Parizu su povrijeđena četiri policajca i jedan pripadnik žandarmerije, a pojedini su zadobili opekotine nakon što su demonstranti bacali Molotovljeve koktele.

Zbog očekivanih nereda vlasti su širom zemlje rasporedile oko 70.000 policajaca i žandarma. U pojedinim dijelovima Pariza uvedena su i dodatna ograničenja kretanja tokom noći.

Ovo su treći uzastopni vikend masovnih demonstracija u Francuskoj. Prethodnog vikenda na ulicama je, prema procjenama vlasti, bilo oko 410.000 ljudi, dok je proteste 17. oktobra obilježio još veći odziv i ozbiljni neredi.

Iranske vlasti poručile su da više ne postoje „crvene linije“ u odgovoru na eventualne nove napade Sjedinjenih Američkih Država i Izraela, uz upozorenje da bi svaki pokušaj vojne akcije mogao izazvati sukob mnogo širih razmjera.

Prema pisanju portala Nezavisne, vrhovni vođa Irana Modžtaba Hamnei naredio je vojnim komandantima da ažuriraju listu potencijalnih ciljeva, koja bi obuhvatila sve vrste materijalne i nematerijalne imovine američke i izraelske strane.

Upozorenje dolazi nakon što je američki predsjednik Donald Tramp nagovijestio mogućnost nove vojne akcije protiv Irana nakon predstojećih izbora za Kongres u SAD. Izraelski premijer Benjamin Netanjahu takođe je govorio o istorijskoj prilici za rušenje iranske vlasti.

Američki državni sekretar Marko Rubio izjavio je da Tramp još nije donio odluku o eventualnim novim udarima, ali je naglasio da Vašington ostavlja otvorenom mogućnost diplomatskog rješenja.

„Ako postoji diplomatsko rješenje, bili bismo otvoreni za njega“, poručio je Rubio, istovremeno upozoravajući da SAD raspolažu kapacitetima za ostvarivanje vojnih ciljeva ukoliko se za to ukaže potreba.

Iranski ministar spoljnih poslova Abas Aragči izjavio je da trenutno nema planova za direktne razgovore sa američkim zvaničnicima, iako se konsultacije nastavljaju posredstvom Katara i Pakistana.

U međuvremenu, iranski zvaničnici razgovarali su sa katarskim posrednicima o mogućnostima okončanja sukoba. Šef iranskog Savjeta za nacionalnu bezbjednost Mohsen Rezaei potvrdio je da je primio pismo američkog potpredsjednika Džejmsa Dejvida Vensa, ali da na njega još nije odgovorio.

Iranska vojska upozorila je da bi eventualni nastavak neprijateljstava proširio sukob na znatno veće geografsko područje. Teheran je ranije zaprijetio i mogućim napadima na američke i izraelske interese u susjednim državama, kao i ugrožavanjem podmorskih komunikacionih kablova u Ormuskom moreuzu.

Ukrajina, Sjedinjene Američke Države i Rusija mogle bi uskoro ponovo sjesti za pregovarački sto, a kao moguće mjesto susreta pominje se Abu Dabi.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da bi trilateralni pregovori na tehničkom nivou mogli biti održani između 6. i 10. novembra, ali je naglasio da konačan datum i lokacija još nisu potvrđeni, prenosi Tanjug.

“Sastanak bi trebalo da bude održan u Abu Dabiju, ali, kao što znate, na Bliskom istoku postoji mnogo različitih osjetljivih pitanja i izazova. Ne znam da li će to biti baš taj datum i da li će se sastanak održati upravo u Abu Dabiju, ali podržaćemo ga”, poručio je ukrajinski predsjednik u intervjuu za američkog novinara Tonija Perkinsa, prenosi Ukrinform.

Zelenski je istakao da Ukrajina podržava prijedlog američke strane o održavanju trostranih pregovora na tehničkom nivou.

“Prije svega, dobro je što ćemo imati priliku da uključimo Ruse u pregovore. Zahvalni smo američkoj strani na posredovanju tokom našeg sastanka u Oslu. Upravo su Sjedinjene Američke Države predložile održavanje sastanka u novembru”, rekao je Zelenski.

Ukrajina očekuje da Vašington utvrdi datum trostranih pregovora, a Zelenski je ranije izrazio nadu da bi oni mogli da budu održani prije 10. novembra, navodi ukrajinska agencija, prenose “Nezavisne“.

Zemljotres magnitude šest stepeni po Rihterovoj skali pogodio je područje blizu južne obale ostrva Honšu u Japanu, saopšteno je iz Evropsko-mediteranskog seizmološkog centra /EMSC/.

Potres, čiji je epicentar bio na dubini od 352 kilometra, dogodio se 110 kilometara jugoistočno od Cua, glavnog grada prefekture Mie, sa populacijom od preko 250.000 stanovnika.

Pojedina svjedočanstva ostavljena na veb stranici EMSC-a opisuju potres kao “dug”, prelazeći iz blagog u “progresivno jači”, prenosi portal “Baha”.

Za sada nisu prijavljeni šteta ili žrtve.