Kategorija: Svijet

Britanski BBC analizirao je obećanje predsjednika SAD Donalda Trampa da će Amerikancima isplatiti po 5.000 dolara ukoliko republikanci pobijede na izborima na polovini mandata, postavljajući pitanje da li takav potez pokazuje da je Tramp zabrinut zbog mogućeg izbornog poraza.

Kako prenose Nezavisne, BBC navodi da Tramp ni ranije nije osjećao potrebu da se pridržava uobičajenih pravila političke kampanje, ali da je obećanje o isplati 5.000 dolara svakom Amerikancu bilo neuobičajeno čak i prema njegovim standardima.

Tramp ovo obećanje nije stavio u prvi plan tokom govora na republikanskoj konvenciji posvećenoj predstojećim izborima na polovini mandata.

O isplati novca govorio je oko sat nakon početka dugog obraćanja, u trenutku kada je pažnja publike već počela da opada.

Program bi koštao više od bilion dolara

Tramp nije iznio detalje o tome na koji način bi bila finansirana i sprovedena isplata koja bi, prema procjenama, mogla da košta više od bilion dolara.

Ni Bijela kuća za sada nije ponudila detaljnije objašnjenje plana, navodeći da „predsjednik Tramp čini ono što takozvani ‘stručnjaci’ tvrde da je neizvodljivo“.

BBC zbog toga postavlja pitanje da li ovakvo predizborno obećanje predstavlja znak da Tramp strahuje od teškog poraza u novembru.

Iako predsjednik nije kandidat na glasačkom listiću, birači izbore na polovini mandata često doživljavaju kao svojevrsni referendum o aktuelnom predsjedniku, dok se vladajuća stranka tradicionalno suočava sa većim izazovima na tim izborima.

Trampu pada rejting?

BBC navodi da se Tramp, manje od dva mjeseca prije izbora na polovini mandata, suočava sa najnižim rejtingom do sada.

U tekstu se posebno ukazuje na njegov sukob sa Iranom, koji postaje sve nepopularniji, dok Amerikanci posljedice regionalnih tenzija osjećaju i kroz cijene goriva.

Zbog toga BBC postavlja pitanje da li obećanje o isplati 5.000 dolara „ukazuje na izvjesnu paniku“ i da li je Tramp mjeru izvukao „iz rukava“, prije nego što je o njoj obavijestio dio svojih najbližih saradnika.

„Nema sumnje da je riječ o veoma neuobičajenom načinu predstavljanja važnog predizbornog obećanja“, navodi BBC.

Tramp pozvao republikance da glasaju

Tramp je na konvenciji Republikanske stranke u Dalasu pozvao Amerikance da izađu na predstojeće izbore i ponovio obećanje da će svim odraslim stanovnicima SAD isplatiti 5.000 dolara ukoliko republikanci pobijede.

„To možemo da uradimo jer naša zemlja nikada nije bolje prolazila. Primamo bilione, bilione dolara“, rekao je Tramp govoreći o prihodima od carina.

On je pozvao republikance da se obavežu da će glasati na izborima u novembru, poručivši im da je spreman da učini sve kako bi republikanci zadržali kontrolu nad Kongresom.

Prema navodima CNN-a, Tramp je okupljenima rekao da se „pretvaraju da su na glasačkoj listi“ i da glasaju na izborima na polovini mandata po svaku cijenu.

Od republikanaca u areni zatražio je da ponove: „Nije me briga da li sam registrovan ili ne, pokušaću, i varaću kao i oni“.

Tramp je okupljenima u Dalasu poručio i da će „otići dođavola“ ako ne budu glasali, prenosi Tanjug.

Saudijski prijestolonasljednik Mohammed bin Salman dva puta je u četvrtak telefonom razgovarao sa američkim predsjednikom Donaldom Trumpom i od njega tražio da SAD pokrenu napade na Hute u Jemenu, dok se ova grupa približavala strateškom području uz Crveno more.

Kako navodi Klix.ba, pozivajući se na dvojicu američkih zvaničnika i informacije Axios-a, Trump je odbio zahtjev saudijskog prijestolonasljednika, dok u Washingtonu zasad nema planova za direktnu vojnu intervenciju protiv Huta.

Situacija u Jemenu dodatno se zaoštrila nakon što su Huti zauzeli strateški obalni grad, čime su se približili moreuzu Bab el-Mandeb, jednom od najvažnijih pomorskih prolaza za globalnu trgovinu i transport saudijske nafte.

Cijene nafte naglo su porasle nakon vijesti o napredovanju Huta, dok bi eventualna kontrola nad Bab el-Mandebom mogla Iranu pružiti dodatnu polugu pritiska na SAD i njihove saveznike u zemljama Zaliva.

Teheran već ometa pomorski saobraćaj kroz Hormuški moreuz, zbog čega bi istovremeni pritisak na dva ključna pomorska prolaza predstavljao dodatni problem za međunarodnu trgovinu i energetsku sigurnost.

Američka administracija zbog toga pojačava podršku Saudijskoj Arabiji, ali istovremeno nastoji izbjeći direktno uključivanje u novi sukob.

Admiral Brad Cooper, komandant američke Centralne komande, otputovao je u četvrtak u Saudijsku Arabiju na hitne koordinacijske sastanke, navela su dvojica izvora upoznata sa situacijom.

Bijela kuća i Ambasada Saudijske Arabije u Washingtonu nisu željele komentarisati navode o razgovorima Trumpa i MBS-a.

Sukob Saudijske Arabije i Huta ponovo je eskalirao u julu, nakon što je Rijad spriječio iranski avion sa visokim zvaničnicima Huta da sleti u Sanu nakon njihovog povratka sa dženaze bivšem iranskom vrhovnom vođi Aliju Hameneiju.

MBS je tada od Trumpa zatražio političku podršku za napad na aerodrom u Sani, uz poruku da Saudijskoj Arabiji nije potrebna američka vojna pomoć. Trump mu je podršku dao.

Huti su potom odgovorili napadima na saudijske tankere u Crvenom moru, a napadi su kasnije prošireni i na energetska postrojenja u Saudijskoj Arabiji. Saudijska Arabija i njeni jemenski saveznici uzvratili su zračnim napadima i kopnenim operacijama protiv položaja Huta.

Najnoviji zahtjev Rijada predstavlja značajan zaokret u odnosu na juli, kada je Saudijska Arabija Washingtonu poručivala da se sama može obračunati sa Hutima.

Kako su se borbe intenzivirale, međutim, Rijad je počeo tražiti sve snažniju američku podršku.

Američki vojni i civilni zvaničnici posljednjih sedmica poručivali su saudijskim kolegama da Trump želi da američke snage ostanu fokusirane na Iran i Hormuški moreuz i da izbjegavaju otvaranje novog fronta.

U četvrtak, dok su snage Huta napredovale prema obalnom gradu Moka, a snage jemenske vlade koje podržava Saudijska Arabija povlačile se, MBS je prvi put pozvao Trumpa kako bi ga informisao o pogoršanju situacije.

Nekoliko sati kasnije uslijedio je novi razgovor, tokom kojeg je saudijski prijestolonasljednik zatražio od Trumpa da naredi američke napade na Hute.

Trump je taj zahtjev odbio, ali bi Washington, prema riječima jednog američkog zvaničnika, mogao Saudijskoj Arabiji dostaviti obavještajne podatke o Hutima, kao i informacije koje bi pomogle pri odabiru ciljeva.

U Saudijskoj Arabiji se već nalazi oko 200 američkih vojnika koji pružaju neborbenu podršku.

Visoki zvaničnik Trumpove administracije poručio je da je prioritet Washingtona održavanje slobode plovidbe Crvenim morem, dok se šira borba protiv Huta za sada prepušta regionalnim partnerima.

“Sjedinjene Američke Države fokusirane su na zaštitu naših ključnih interesa nacionalne sigurnosti – poput osiguravanja slobode plovidbe u Crvenom moru – dok našim regionalnim partnerima omogućavamo da preuzmu vodeću ulogu u upravljanju i rješavanju regionalnih sigurnosnih izazova”, rekao je zvaničnik.

“U stalnom smo dijalogu sa Saudijskom Arabijom i Vladom Republike Jemen o regionalnoj stabilnosti.”

Američki predsjednik Donald Tramp pokušava da mobiliše republikanske birače pred novembarske izbore za Kongres, na kojima će republikanci nastojati da zadrže većinu i u Predstavničkom domu i u Senatu, dok istorijski trendovi stranci aktuelnog predsjednika uglavnom ne idu u prilog.

Tramp je na republikanskoj konvenciji u Dalasu priznao da stranka predsjednika tradicionalno ne ostvaruje dobre rezultate na izborima na polovini mandata, ali je istovremeno poručio da vjeruje da će ovogodišnje glasanje biti izuzetak.

„Pretvarajte se da sam ja na glasačkom listiću“, poručio je Tramp pristalicama, nastojeći da izbore za Kongres predstavi kao direktno izjašnjavanje o njegovoj politici i dosadašnjem radu administracije.

Predsjednik SAD izbore je opisao kao „veoma, veoma jednostavan“ izbor između dvije političke opcije, uz poruku republikancima da moraju ostati ujedinjeni ukoliko žele da zadrže kontrolu nad Kongresom.

Tramp je tokom obraćanja iznio i obećanje da bi svaki odrasli Amerikanac mogao dobiti po 5.000 dolara ukoliko republikanci pobijede. Takva mjera, prema procjenama navedenim u tekstu „Nezavisnih novina“, mogla bi koštati više od bilion dolara, u trenutku kada američki javni dug dostiže oko 40 biliona dolara.

Republikanci se pred izbore suočavaju sa nezadovoljstvom birača zbog ekonomskih pitanja, ali i posljedica rata u Iranu, zbog čega dio stranačkih zvaničnika smatra da je čvrsto svrstavanje uz Trampa najbolji način da se zadrži kontrola nad Kongresom.

Istovremeno, republikansko rukovodstvo upozorava svoje birače na posljedice eventualne pobjede demokrata.

Lider republikanske većine u Predstavničkom domu Stiv Skaliz upozorio je da bi, ukoliko republikanski birači ostanu kod kuće, demokrate mogle preuzeti kontrolu i pokrenuti nove postupke opoziva predsjednika.

Republikanci svoju kampanju nastoje da zasnuju i na upozorenjima da bi promjena većine ugrozila poreske olakšice i politiku strožeg sprovođenja imigracionih propisa koju je pokrenula Trampova administracija.

Demokrate, sa druge strane, tvrde da je republikansko rukovodstvo izgubilo kontakt sa svakodnevnim problemima Amerikanaca.

Kongresmen Robert Garsija poručio je da građani žele mogućnost da normalno žive i rade, kao i pristup zdravstvenoj zaštiti, dok je Trampa optužio da je više zainteresovan za „bizarne i poremećene objave na društvenim mrežama“.

Ishod izbora mogao bi imati dalekosežne posljedice po ostatak Trampovog predsjedničkog mandata.

S obzirom na to da bi svega nekoliko tijesnih izbornih trka moglo odlučiti koja će stranka kontrolisati Kongres, rezultat novembarskog glasanja direktno će uticati na Trampovu sposobnost da tokom posljednje dvije godine mandata sprovede ključne dijelove svoje političke agende.

Zbog toga Tramp već sada pokušava da izborima da karakter šireg političkog referenduma o svom predsjedništvu.

„Velika američka većina podići će se“ kako bi nastavila njegov pokret „Učinimo Ameriku ponovo velikom“, poručio je Tramp pristalicama, uz insistiranje da republikanci pred izbore moraju ostati ujedinjeni.

Republikance tako čeka borba za svaki mandat, dok će izlaznost njihovih birača i nekoliko neizvjesnih izbornih trka vjerovatno biti ključni za odgovor na pitanje ko će nakon novembarskih izbora kontrolisati američki Kongres.

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da ne strahuje da će vještačka inteligencija (AI) dovesti do kraja čovječanstva.

Njegov komentar uslijedio je nakon što su stručnjaci za vještačku inteligenciju upozorili na rizik da bi ta tehnologija mogla toliko da napreduje da rizikuje da uništi ljudski rod, prenosi Rojters.

Na pitanje da li je zabrinut zbog tih predviđanja, Tramp je odgovorio: “Ne, nemam nikakve bojazni”.

Tramp je dodao da će se SAD naći u veoma lošem položaju ukoliko ne pobijede u trci u razvoju vještačke inteligencije.

Ove komentare iznio je na aerodromu u Dalasu, ubrzo nakon što se obratio na republikanskoj konvenciji povodom izbora na sredini mandata.

Luka u Njujorku osvijetljena je sinoć sa više hiljada svjetala uz pomoć dronova čime je odata počast za 2.977 osoba poginulih u terorističkim napadima na Svjetski trgovinski centar na današnji dan 2001. godine.

Teroristički napad koji su izveli pripadnici “Al kaide”, jedan je od događaja koji su obilježili početak 21. vijeka, u smislu opštih ekonomskih, socijalnih, kulturnih i vojnih posljedica koje su uslijedile u SAD i ostatku svijeta, piše RTRS.

Više osoba je poginulo i povrijeđeno u teškoj saobraćajnoj nesreći na istoku Švajcarske, u kojoj je učestvovao autobus u kome se nalazilo 48 turista iz Holandije, saopštila je danas Kantonalna policija Graubindena.

Holandski turistički autobus skrenuo je sa puta između Zerneza i Suša, i udario je u zaštitnu ogradu pored semafora na gradilištu, prenosi “Blik”.

Iako još nije saopšteno koliko ima poginulih i povrijeđenih, na licu mjesta viđena su mrtvačka kola, brojna ambulantna vozila Hitne pomoći, kao i nekoliko spasilačkih helikoptera.

Prema prvim informacijama, turistički autobus je juče oko 16.45 sati na putu između Suša i Cerneza udario u zaštitnu ogradu, probio ju je, a zatim preletio preko puta, klizio kratko niz nasip i zaustavio se na boku.

Mjesto nesreće nalazi se u građevinskoj zoni a, prema riječima očevidaca, put je u oblasti u kojoj se dogodila saobraćajna nesreća djelimično sveden na jednu traku.

Prema izvještajima holandskih medija, pretpostavlja se da je vozač autobusa morao da skrene kako bi izbjegao prepreku ili kamen na putu.

Prema podacima holandskog udruženja turističke industrije ANVR, u autobusu je bilo ukupno 49 holandskih državljana, vozač i 48 putnika, prenosi Tanjug.

Švajcarski predsjednik Gi Parmelin je u poruci koju je objavio na platformi X rekao da će se “nadležne švajcarske vlasti pobrinuti da se sprovede sveobuhvatna i temeljna istraga kako bi se razjasnile sve okolnosti ove nesreće”.

Irska niskobudžetna avio-kompanija Rajaner je u četvrtak saopštila da će osporiti navode da je bilo koji dio tijela putnika Ljubiše Karovića usisan napolje kada je prozor na jednom od njenih aviona pukao tokom leta iz Grčke za Njemačku u julu.

Američki istražitelji ispituju incident u kojem je srpski biznismen Karović (61) teško povrijeđen kada se prozor pored njega razbio tokom leta kompanije Rajaner.

Karovićev advokat je izjavio da je on uvučen nazad u avion nakon što su mu glava i desna ruka usisani kroz prozor aviona Boing 737 usljed naglog gubitka pritiska.

Izvršni direktor kompanije Majkl O'Liri rekao je, međutim, da će Rajaner osporiti ovakvu verziju događaja, rekavši novinarima nakon godišnje skupštine akcionara u Dablinu da je Karović “svakako bio usisan ka prozoru, ali nije izašao kroz njega“, prenio je sinoć “Gardijan”.

Američki Nacionalni odbor za bezbjednost saobraćaja (NTSB) vodi istragu o nesreći, zajedno sa kompanijama Boing, proizvođačem motora GE i kompanijom Rajaner.

O'Liri je rekao da putnik nije bio djelimično van prozora, i da dio njegovog lica nije izašao kroz prozor.

– Ne smatramo da je bilo koji dio njegovog tijela izašao kroz prozor, ali je svakako, u veoma dramatičnim okolnostima, bio usisan ka prozoru – rekao je on.

O'Liri je izjavio da ne pokušava da umanji značaj događaja i da će avio-kompanija morati da sačeka ishod izvještaja NTSB-a.

U intervjuu za “Gardijan”, Karović je rekao da vjeruje da ga je sigurnosni pojas zadržao u avionu dok je gubio svijest.

Njegova supruga Svetlana izjavila je da je jedan putnik odigrao ključnu ulogu u njegovom spasavanju, dok je posmatrala svog supruga kome se pola tijela nalazilo u avionu, a pola van njega.

Ona je rekla da je nepoznati putnik, za koga se vjeruje da je Albanac, učinio sve što je mogao da ga uvuče unutra, a zatim pokušao da blokira prozor, prvo torbom koju je vazdušna struja odmah izvukla napolje, a zatim koferom, što je bilo uspješno.

U međuvremenu, oko trećine akcionara je na godišnjoj skupštini glasalo protiv O'Lirijevog najnovijeg paketa zarade, vrijednog 150 miliona evra.

Taj paket, dogovoren tokom leta, omogućio bi mu opcije na 10 miliona akcija ukoliko ispuni ciljeve vezane za profit i cijenu akcija, i ostane na čelu irske avio-kompanije do 2032. godine.

Iz Rajanera su najavili da će kasnije objaviti rezultate glasanja, kojim je taj dogovor usvojen odnosom glasova približno 2 prema 1.

O'Liri je takođe osporio navode britanske službe za kontrolu letenja (Nats) o uzrocima najnovijeg kvara koji se dogodio u utorak, poremetivši putovanja stotinama hiljada putnika koji su letjeli ka Velikoj Britaniji ili iz nje, i doveo do otkazivanja više od 2.100 letova.

Nats bi trebalo da podnese izvještaj o incidentu sljedeće nedjelje, dok su ministri naložili Upravi za civilno vazduhoplovstvo da sprovede nezavisnu provjeru, prenosi Tanjug.

Avion ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog zamalo je pogodila bespilotna letjelica prilikom polijetanja iz Moldavije, izjavio je norveški premijer Jonas Gar Store.

“Njegov avion je zamalo pogodila bespilotna letjelica kada je trebalo da poleti iz Moldavije. To je realnost u kojoj se on nalazi”, rekao je Store, prenose Nezavisne.

Norveški premijer opisao je situaciju u Ukrajini kao “veoma dramatičnu”, istakavši da događaji ostavljaju dubok utisak.

Store je naveo i da je pitao Zelenskog kako je proveo noć, na šta mu je ukrajinski predsjednik odgovorio da nije bila dobra jer je veći dio vremena provodio na telefonu i dobijao informacije o lokacijama na koje su padali projektili.

Zelenski je u utorak uveče doputovao iz Moldavije u Oslo, gdje je prisustvovao sahrani norveškog kralja Haralda. Store ga je u srijedu ujutro primio u svojoj kancelariji.

Prema riječima norveškog premijera, Zelenski je odmah po dolasku u Oslo održao sastanak sa Storeom, ministrom finansija Jensom Stoltenbergom i ministrom spoljnih poslova Espenom Bartom Ejdeom.

Američki predsjednik Donald Tramp najavio je da bi svaki punoljetni građanin Sjedinjenih Američkih Država mogao dobiti „dividendu“ od 5.000 dolara ukoliko Republikanska stranka osvoji većinu i u Predstavničkom domu i u Senatu na novembarskim srednjoročnim izborima, navode Nezavisne.

Tramp je, obraćajući se Republikancima u Dalasu, rekao da bi novac morao biti potrošen na teritoriji SAD-a.

Govoreći o ratu s Iranom, Tramp je ponovio da očekuje njegov završetak nakon srednjoročnih izbora. Istovremeno je predložio da se Ormuski moreuz preimenuje u “Trampov moreuz”.

Zaprijetio je i napadima na planinu Pikoks, ispod koje se nalazi iransko nuklearno postrojenje, poručivši Teheranu da “ne blefira”, jer bi SAD u suprotnom morale „veoma snažno“ da odgovore.

Tramp je tokom obraćanja govorio i o trgovinskim odnosima s Kanadom, ističući da su susjedi SAD-a veoma zainteresovani za dogovor, dok je carine nazvao svojom “omiljenom riječi”.

Predložio je i da se savezna država Novi Meksiko preimenuje u “Novu Ameriku”.

Američki predsjednik odao je počast i Čarliju Kirku, kojeg je opisao kao svog “velikog prijatelja”. Kirk je ubijen prije godinu dana tokom govora na univerzitetu u Juti.

Cijena sirove nafte Brent porasla je u srijedu uveče iznad 101 dolara po barelu, prvi put od maja, podstaknuta eskalacijom tenzija između Sjedinjenih Američkih Država i Irana i jačom potražnjom Kine za naftom.

Američka sirova nafta “WTI” porasla je iznad 96 dolara po barelu, na najviši nivo od maja, prenio je Trejding ekonomiks.

Američka vojska saopštila je da je uništila pet iranskih tankera koji su prevozili sirovu naftu, nakon pokušaja napada balističkim projektilima na ratni brod američke mornarice

Iran je, s druge strane, saopštio da je napao dva američka plovila i osam naftnih tankera u Persijskom zalivu, uz upozorenje posadama brodova u blizini luka u Kuvajtu i Bahreinu da napuste svoja plovila.

Najnovija eskalacija dodatno je pojačala strahovanja od novih poremećaja u globalnom snabdijevanju naftom, posebno u oblasti Ormuskog moreuza, ključnog pomorskog pravca za transport energenata sa Bliskog istoka.

Militanti Huti, koje podržava Iran, istovremeno su napali energetsku infrastrukturu na jugu Saudijske Arabije, uključujući rafineriju DŽazan kapaciteta 400.000 barela dnevno.

Cijene nafte dodatno podržava i povećana kupovina Kine, koja obnavlja smanjene zalihe sirove nafte i goriva.

Kina je ove godine ograničila uvoz skupljih naftnih derivata zbog rata u Iranu, ali sada povećava nabavke sirove nafte iz Afrike, Kanade i Latinske Amerike, prenosi Tanjug.