Kategorija: Svijet

Rast organizovanog kriminala i spornih političkih praksi predstavljaju sve veći izazov za stabilnost Albanije i njen evrospki put, piše “Washington Examiner”, dodajući da ta zemlja postaje značajan centar organizovanog kriminala i trgovine narkoticima i dovodeći to u vezu sa politikom premijera Edija Rame, legalizacijom uzgoja kanabisa i navodnom politizacijom državnih institucija.

U tekstu se navodi da je Albanija, kojoj organizovani kriminal “nije stran” sve češće u fokusu zbog, kako se ističe, jačanja kriminala i šverca narkotika, pri čemu se tvrdi da su određene zakonske promene, poput legalizacije uzgoja kanabisa, doprinijele stvaranju prostora za miješanje legalnih i nelegalnih tokova novca.

Premijer Rama, za kojeg list tvrdi da je “podigao kriminal na novi nivo”, legalizovao je uzgoj marihuane, a kako piše vašingtonski list, taj postupak “pružio je pokriće za pranje profita od droge”, jer prema njihovim tvrdnjama, Albanija tako postaje evropski centar za drogu, “ne samo za marihuanu, već i za heroin, kokain i metamfetamin”.

U tekstu se pominje i djelovanje specijalizovanih antikorupcijskih struktura SPAK, uz tvrdnje da postoji zabrinutost zbog njihove navodne politizacije, odnosno transformacije u “Raminu privatnu policiju”, tako što optužuju bivešg zamjenika premijera Albanije Arbena Ahemtaja i gradonačelnika Tirane Eriona Veliaja “koji mu stoje na putu”, zarađivanju na osnovu konfiskacije zemljišta za izgradnju.

Vašingtonski list navodi i da organizovani kriminal i trgovina narkoticima predstavljaju bezbjednosni izazov koji, prema ocjeni autora analize, prevazilazi granice Albanije i može da ima posljedice i po širi evropski prostor, uz ocenu da “ono što se dešava u Albaniji, neće ostati u Albaniji”.

U tekstu se navodi i da politička i ekonomska saradnja sa međunarodnim akterima, poput investitora Aleksa Soroša i privrednika DŽareda Kušnera, zeta američkog predsjednika Donalda Trampa, uključujući investicije i diplomatske veze, dodatno komplikuje unutrašnju situaciju i “daju Rami osećaj nekažnjivosti”.

Kao poređenje i ilustracija, u tekstu se navode primjeri drugih država u kojima su male zemlje bile izložene spoljnim uticajima i kriminalnim strukturama, uključujući Liban i Kipar.

Na kraju, autor teksta napominje da Albanija može da izgleda kao mala zemlja, ali upozorava da “Rama predstavlja gangrenu” za koju tvrdi da mora da “bude amputirana kako se njen otrov ne bi širio dalje”.

Američki predsjednik Donald Tramp i kineski lider Si Đinping saglasili su se da Ormuski moreuz mora biti otvoren za slobodan protok energenata, saopšteno je iz Bijele kuće.

U saopštenju se navodi da su Tramp i Si razgovarali o napretku u okončanju protoka hemikalija koje služe kao prekursori za proizvodnju fentanila u SAD, kao i o povećanju kineske kupovine američkih poljoprivrednih proizvoda.

Tajvan nije pomenut u rezimeu sastanka Bijele kuće, koji je opisan kao “dobar”.

Neimenovani zvaničnik Bijele kuće rekao je novinarima da su SAD i Kina postigle dogovor da Iran nikada ne smije imati nuklearno oružje, prenosi “En-Bi-Si njuz”.

Isti izvor navodi da se Kina usprotivila “militarizaciji moreuza i svakom pokušaju naplate putarine za njegovo korišćenje” kao i da je Peking zainteresovan za kupovinu veće količine nafte od SAD kako bi ublažila svoju “zavisnost od moreuza u budućnosti”.

Tramp i Si razgovarali su i o potencijalnom jačanju ekonomskih i trgovinskih odnosa SAD i Kine, uključujući podsticanje poslovanja i ulaganja.

Si Đinping i Donald Tramp susreli su se u Pekingu. Kineski predsjednik pozvao je američkog kolegu da “zajedno grade svijetlu budućnost” i poručio je da je oduvijek vjerovao da Kina i SAD imaju više zajedničkih interesa nego razlika. Tramp je Siju rekao da mu je čast da bude njegov prijatelj i da će odnosi SAD i Kine biti bolji nego ikada ranije.

Nakon bilateralnog susreta, Si i Tramp uputili su se u Nebeski hram, drevni kompleks hramova u Pekingu koji su jedna od glavnih turističkih atrakcija kineske prestonice.

Dvojica predsjednika napravila su zajedničku fotografiju u Nebeskom hramu nakon čega su započeli obilazak kompleksa.

Sastanak trajao oko dva sata, dvostruko duže od planiranog

Susret dvojice predsjednika trajao je više od dva sata, što je, kako javlja Bi-Bi-Si, dvostruko duže od planiranog.

Večeras će Tramp prisustvovati velikom državnom banketu koji se organizuje u njegovu čast.

Predsednik SAD Donald Tramp započeo je trodnevnu posjetu Kini. U Pekingu se susreo sa predsjednikom Kine Si Đinpingom.

Trampu je ispred Velike dvorane naroda u Pekingu priređen spektakularan doček nakon čega su započeli bilateralni susret. U uvodnom obraćanju, Si Đinping je poručio da njihov sastanak prati cijeli svijet.

– Trenutno se transformacija koja nije bila viđena čitavog veka pokreće širom svijeta, a međunarodna situacija je fluidna i turbulentna – rekao je Si.

Dodao je da je svijet stigao do nove prekretnice.

– Mogu li Kina i SAD da prevaziđu Tukididovu zamku i stvore novu paradigmu odnosa? Možemo li ići u susret globalnim izazovima zajedno i da obezbijedimo više stabilnosti svijetu? Možemo li, u interesu našeg svijeta, naših dvaju naroda i budućnosti čovječanstva, da izgradimo svijetlu budućnost naših bilateralnih odnosa – upitao je Si Đinping.

Istakao je da su ta pitanja važna za istoriju, svet i ljude.

– To su pitanja našeg vremena na koja Vi i ja moramo da odgovorimo kao lideri velikih zemalja – naveo je kineski predsjednik.

Čestitao je 250. godišnjicu nezavisnosti SAD i dodao da veruje da Kina i SAD imaju više zajedničkih interesa nego razlika.

Tramp: Vi ste sjajan lider, kada je bilo teškoća, riješili bismo ih

U svom uvodnom govoru, Tramp je rekao da mu je čast što se danas sastaje sa Sijem.

– Slagali smo se, kada je bilo teškoća, riješili bismo ih. Јa bih vas zvao, a vi biste mene zvali. Ljudi ne znaju, kad god bismo imali problem, riješili bismo ga veoma brzo. Svima kažem, vi ste sjajan lider – kaže Tramp.

Američki predsednik je rekao da je sa sobom na ovo putovanje poveo “najbolje (poslovne lidere) na svijetu”, prenosi Bi-Bi-Si.

Sjedinjene Države se nadaju da će Moskva i Kijev uskoro nastaviti pregovore o rješavanju sukoba u Ukrajini, izjavio je američki državni sekretar Marko Rubio.

“Nadamo se da ćemo uskoro doći do momenta kada će se obje strane ponovo angažovati”, rekao je Rubio za televiziju “Foks njuz”.

On je naglasio da je Vašington spreman da nastavi da igra posredničku ulogu u okončanju sukoba u Ukrajini.

“Mislim da smo mi jedina zemlja na svijetu koja to može. Ako neko drugi želi da pokuša, neka to uradi, ali obje strane nam stalno govore da smo mi jedini koji to na kraju mogu”, naveo je Rubio.

On je dodao da će proces obnove Ukrajine nakon završetka sukoba trajati najmanje dvije decenije.

Uoči sastanka američkog predsjednika Donalda Trampa (Trump) i kineskog lidera Sija Đinpinga (Xi Jinping), američki državni sekretar Marko Rubio (Marco Rubio) zastao je kako bi zadivljeno posmatrao plafon sale za sastanke u Velikoj hali naroda u Pekingu.

Snimak tog trenutka ubrzo je postao hit na društvenim mrežama i izazvao brojne reakcije korisnika širom svijeta.

Video, koji se velikom brzinom proširio platformom X i kineskim društvenim mrežama, prikazuje Rubija kako zabačene glave gleda u plafon i pokazuje prstom prema njemu dok razgovara sa američkim ministrom odbrane Pitom Hegsetom (Pete Hegseth).

Korisnici društvenih mreža sa oduševljenjem su komentarisali njegovu reakciju, a mnogi su ukazali i na ironiju činjenice da se Rubio tehnički nalazi pod kineskim sankcijama, prenosi Index.

Šale preplavile društvene mreže

Brojni korisnici u šali su nagađali šta je Rubio mogao reći Hegsetu dok su posmatrali raskošnu unutrašnjost dvorane.

„Pogledaj ova svjetla – trebalo bi i mi da zamijenimo naša kada se vratimo“, napisao je jedan korisnik kineske mreže Vejbo (Weibo).

Na mreži X pojavio se i komentar:

„Hajde da ovako preuredimo Bijelu kuću kada se vratimo.“

Marco Rubio was very impressed with the ceiling and light fixatures inside the Great Hall of the People. pic.twitter.com/0ojbKaJoxD

— Zhao DaShuai 东北进修🇨🇳 Commentary (@zhao_dashuai) May 14, 2026

Simbol kineske moći i raskoši

Velika hala naroda, izgrađena pedesetih godina prošlog vijeka, poznata je po monumentalnoj arhitekturi i raskošnom enterijeru.

Objekat karakterišu ogromni kristalni lusteri okruženi pozlaćenim dekoracijama u tradicionalnom kineskom stilu, kao i šareni kasetirani plafon u obliku šahovnice.

Cijela dvorana odiše zlatnim detaljima i simbolizuje političku i državnu moć Kine.

Sastanci američke i kineske delegacije u Pekingu, predvođene predsjednikom SAD Donaldom Trampom i Kine Si Đinpingom, dobro su prošli i već daju rezultate, izjavio je američki preduzetnik Ilon Mask.

– Divno, mnogo dobrih stvari – rekao je za pres-službu Bijele kuće Mask koji je i direktor kompanije “Tesla”.

Oba predsjednika su, nakon završetka razgovora, naglasili značaj izgradnje dobrih ekonomskih odnosa i saradnje Pekinga i Vašingtona.

Među američkim poslovnim ljudima u delegaciji SAD, osim Maska su direktor “Epla” Tim Kuk, Robert Keli Ortberg iz “Boinga”, Dejvid Solomon iz “Goldman-Saksa”, Stiven Švarcman iz “Blekstona” i Leri Fink iz “Blekroka”.

Si Đinping i Donald Tramp susreli su se u Pekingu. Kineski predsjednik pozvao je američkog kolegu da “zajedno grade svijetlu budućnost” i poručio je da je oduvijek vjerovao da Kina i SAD imaju više zajedničkih interesa nego razlika. Tramp je Siju rekao da mu je čast da bude njegov prijatelj i da će odnosi SAD i Kine biti bolji nego ikada ranije.

Nakon bilateralnog susreta, Si i Tramp uputili su se u Nebeski hram, drevni kompleks hramova u Pekingu koji su jedna od glavnih turističkih atrakcija kineske prestonice.

Dvojica predsjednika napravila su zajedničku fotografiju u Nebeskom hramu nakon čega su započeli obilazak kompleksa.

Sastanak trajao oko dva sata, dvostruko duže od planiranog

Susret dvojice predsjednika trajao je više od dva sata, što je, kako javlja Bi-Bi-Si, dvostruko duže od planiranog.

Večeras će Tramp prisustvovati velikom državnom banketu koji se organizuje u njegovu čast.

Predsednik SAD Donald Tramp započeo je trodnevnu posjetu Kini. U Pekingu se susreo sa predsjednikom Kine Si Đinpingom.

Trampu je ispred Velike dvorane naroda u Pekingu priređen spektakularan doček nakon čega su započeli bilateralni susret. U uvodnom obraćanju, Si Đinping je poručio da njihov sastanak prati cijeli svijet.

– Trenutno se transformacija koja nije bila viđena čitavog veka pokreće širom svijeta, a međunarodna situacija je fluidna i turbulentna – rekao je Si.

Dodao je da je svijet stigao do nove prekretnice.

– Mogu li Kina i SAD da prevaziđu Tukididovu zamku i stvore novu paradigmu odnosa? Možemo li ići u susret globalnim izazovima zajedno i da obezbijedimo više stabilnosti svijetu? Možemo li, u interesu našeg svijeta, naših dvaju naroda i budućnosti čovječanstva, da izgradimo svijetlu budućnost naših bilateralnih odnosa – upitao je Si Đinping, prenosi RTS.

Istakao je da su ta pitanja važna za istoriju, svet i ljude.

– To su pitanja našeg vremena na koja Vi i ja moramo da odgovorimo kao lideri velikih zemalja – naveo je kineski predsjednik.

Čestitao je 250. godišnjicu nezavisnosti SAD i dodao da veruje da Kina i SAD imaju više zajedničkih interesa nego razlika.

Tramp: Vi ste sjajan lider, kada je bilo teškoća, riješili bismo ih

U svom uvodnom govoru, Tramp je rekao da mu je čast što se danas sastaje sa Sijem.

– Slagali smo se, kada je bilo teškoća, riješili bismo ih. Јa bih vas zvao, a vi biste mene zvali. Ljudi ne znaju, kad god bismo imali problem, riješili bismo ga veoma brzo. Svima kažem, vi ste sjajan lider – kaže Tramp.

Američki predsednik je rekao da je sa sobom na ovo putovanje poveo “najbolje (poslovne lidere) na svijetu”, prenosi Bi-Bi-Si.

Najmanje 31 osoba povrijeđena je tokom noćašnjeg ruskog napada na Kijev, uključujući jedno dijete, dok je jedna osoba poginula, saopštile su ukrajinske vlasti u četvrtak, 14. maja.

Šef Kijevske vojne administracije Timur Tkačenko prvo je na Telegramu objavio da je u napadu povrijeđeno najmanje 16 ljudi i da je potvrđen jedan smrtni slučaj, prenosi Ukrinform.

Kasnije je Državna služba za vanredne situacije Ukrajine saopštila da je broj povrijeđenih porastao na 31.

Prema podacima spasilačkih službi, u Darnickom okrugu spaseno je 27 ljudi, dok su ekipe hitnih službi nastavile potragu za osobama za koje se vjeruje da su zatrpane ispod ruševina urušenog solitera.

The Russian attack is still underway. Another series of explosions in Kyiv moments ago and throughout the early morning, even now in broad daylight. It has been relentless.

— Christopher Miller (@ChristopherJM) May 14, 2026

Vatrogasci su istovremeno gasili požar na pet automobila u dvorištu stambene zgrade na drugoj lokaciji.

Otklanjanje posljedica napada nastavlja se u Obolonskom, Darnickom i Goloseivskom okrugu Kijeva, dok nadležne službe i dalje utvrđuju tačan broj žrtava.

Ukrinform navodi da je glavni grad Ukrajine tokom noći bio meta velikog napada dronovima i raketama, prenosi Tanjug.

Cijene nafte su u srijedu bile relativno stabilne, nakon rasta od 7,5 odsto u prethodne tri sesije zbog tenzija na Bliskom istoku i smanjenja globalnih zaliha.

Cijena nafte Brent kretala se na nivou od 106 dolara po barelu, a američka sirova nafta WTI na oko 101 dolar po barelu, prenio je Trejding ekonomiks.

Međunrodna agencija za energetiku (IEA) je saopštila da su zabilježene zalihe nafte pale za oko četiri miliona barela dnevno u martu i aprilu.

S druge strane, Saudijska Arabija obavestila je Organizaciju zemalja izvoznica nafte da je njena proizvodnja pala na najniži nivo od 1990. godine.

IEA je upozorila da, s obzirom na to da zalihe već padaju rekordnim tempom, vjerovatna je dalja volatilnost prije vrhunca ljetne potražnje i da bi tržište moglo ostati ozbiljno nedovoljno snabdjeveno do oktobra čak i ako se sukob na Bliskom istoku završi sledećeg mjeseca.

U međuvremenu, podaci američke vlade pokazali su da su zalihe destilata porasle za 190.000 barela prošle nedjelje, što je prvo povećanje od marta, čime su malo ublažani strahovi oko ponude.

Međutim, zalihe sirove nafte pale su za 4,3 miliona barela, što je skoro dvostruko više od tržišnih očekivanja.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski naveo je danas, 13. maja, da je Rusija izvela jedan od najdužih i najvećih napada od početka rata, lansiravši najmanje 800 dronova širom zemlje.