Kategorija: Svijet

Petoro ljudi koji su se vodili kao nestali nakon teške željezničke nesreće u Španiji pronađeno je živo, ali potraga za nestalima još nije završena. Nadležne službe upozoravaju da bi konačan broj stradalih mogao premašiti 70, s obzirom na složenost identifikacije pronađenih ljudskih ostataka.

Predsjednik regionalne vlade Kastilje-La Manče Emilijano Garsija-Pahe saopštio je da je od 72 osobe koje su se prvobitno vodile kao nestale njih pet pronađeno živo. Među tri osobe koje su nedavno locirane, dvije se nalaze u bolnicama, dok se jedna uopšte nije ukrcala u voz.

Prema njegovim riječima, na spisku se i dalje nalazi 67 nestalih osoba, među kojima je 14 stranih državljana iz Argentine, Australije, Kanade, SAD, Francuske, Japana, Meksika, Češke, Tunisa i Venecuele.

Broj potvrđenih smrtnih slučajeva trenutno iznosi 69, ali postoji mogućnost da bude veći. Garsija-Pahe je objasnio da je do sada pronađena 31 vreća sa djelimičnim ljudskim ostacima, zbog čega su prikupljanje materijala i identifikacija žrtava izuzetno složeni.

On je ove podatke iznio nakon sastanka Centra za koordinaciju civilne zaštite, kojem je prisustvovao i španski premijer Pedro Sančez.

Treći dan spasilačkih operacija u mjestu Urda završen je u petak, a potraga je nastavljena. Na području nesreće raspoređeni su i vodiči sa psima, kako bi ponovo pregledali mjesto sudara i unutrašnjost vagona.

Portparolka Civilne garde Tereza Albasete istakla je da je cilj dodatnih pretraga da se osigura da niko nije ostao na području nesreće ili u olupinama vozova.

Institut za sudsku medicinu u Toledu i Sijudad Realu obavio je obdukcije svih 69 stradalih, dok se nastavlja proces identifikacije i obavještavanja porodica.

U sudaru vozova kompanija Irio i Renfe, koji se dogodio u srijedu u blizini mjesta Urda, povrijeđeno je više desetina putnika, a oko 50 osoba nalazi se na bolničkom liječenju. Španska vlada proglasila je trodnevnu nacionalnu žalost, prenose Nezavisne.

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da sukob sa Iranom traje mnogo duže nego što se može zaključiti na osnovu aktuelnih vojnih operacija, tvrdeći da su iranske vlasti godinama pokretale neprijateljstva i da su prethodni američki predsjednici ranije trebalo da reaguju.

Govoreći o ratu, Tramp je poručio da odgovornost za njegovo izbijanje ne treba posmatrati samo kroz posljednje vojne sukobe, već i kroz dugogodišnje odnose Vašingtona i Teherana.

„Ovaj rat su započeli Iranci prije mnogo godina“, rekao je Tramp.

Američki predsjednik je i ranije isticao da smatra kako je obračun sa Iranom trebalo da se dogodi mnogo ranije, uz ocjenu da su prethodne administracije propustile priliku da se odlučnije suprotstave Teheranu.

Tramp je ponovio da je cilj američke politike spriječiti Iran da dođe do nuklearnog oružja, a nije isključio ni mogućnost nastavka vojnih udara.

Sjedinjene Američke Države i Izrael pokrenuli su napade na Iran 28. februara ove godine, nakon čega je Teheran odgovorio raketnim i napadima dronovima na ciljeve u regionu. Sukob je dodatno eskalirao zatvaranjem Hormuškog moreuza, jednog od najvažnijih pomorskih pravaca za svjetsku trgovinu energentima.

Situacija u Poljskoj je ustavni prevrat, izjavio je zamjenik predsjednika Savjeta bezbjednosti Rusije Dmitrij Medvedev.

“Liberali briselskog poslušnika premijera Donalda Tuska progone konzervativce iz PiS-a /opozicione stranke Pravo i pravda/. Izgleda, uključujući i zbog mržnje ovih prema banderovcima. A metod je potpuno isti kao u neonacističkoj Ukrajini – poništavanje ovlašćenja Ustavnog suda”, napisao je Medvedev na “Maksu”.

On je dodao da u Poljskoj već odavno nema Ustavnog suda.

Politička kriza oko Ustavnog suda eskalirala je nakon što je aktuelna vlada koju predvodi Tusk pokušala da suspenduje njegovog predsjednika i potpredsjednika, što je izazvalo proteste, pritvaranja i hitan sastanak koji je sazvao poljski predsjednik Karol Navrocki.

Evropa bi tokom predstojeće zime mogla da se suoči sa novim snažnim rastom cijena prirodnog gasa, koje bi u slučaju izrazito hladnog vremena mogle dostići čak 2.500 dolara za 1.000 kubnih metara, upozorio je izvršni direktor ruskog Gasproma Aleksej Miler.

On je ukazao na veoma nizak nivo popunjenosti evropskih skladišta gasa, koji je među najnižima u istoriji, zbog čega bi povećana potrošnja tokom zime mogla dodatno podstaći rast cijena.

„S obzirom na nizak nivo popunjenosti podzemnih skladišta gasa u evropskim zemljama, koji je istorijski među najnižima, razumno je očekivati da bi cijena gasa u Evropi tokom hladne zime mogla da dostigne vrhunac od 2.500 dolara za 1.000 kubnih metara“, rekao je Miler.

Prema njegovim riječima, cijene gasa u Evropi već su tokom oktobra premašile 1.200 dolara za 1.000 kubnih metara, iako su zapadni stručnjaci takav nivo očekivali tek u periodu najveće potrošnje tokom jesenje i zimske sezone.

Posebno je ukazao na stanje u Njemačkoj, najvećem evropskom potrošaču gasa, gdje su skladišta popunjena svega 61,6 odsto.

Kako prenosi B92, pozivajući se na podatke ruske agencije TASS, spot cijena gasa na evropskom čvorištu TTF prvi put od decembra 2022. godine premašila je 1.180 dolara za 1.000 kubnih metara. Istovremeno, cijena je prvi put u četiri godine prešla granicu od 100 evra po megavat-času.

Rast cijena povezuje se sa istorijski niskim zalihama pred početak zime, ali i sukobom na Bliskom istoku, koji dodatno opterećuje energetsko tržište.

Ruski predsjednik Vladimir Putin ranije je takođe upozorio na mogućnost daljeg poskupljenja, ne isključujući da bi cijena gasa u Evropi mogla dostići 1.500 dolara za 1.000 kubnih metara.

Sjedinjene Američke Države upozorile su saveznike na Bliskom istoku da bi novi napad na Iran mogao biti pokrenut već 4. novembra, nakon američkih međuizbora, dok se u regionu pojačavaju pripreme za mogućnost nastavka sukoba.

Prema informacijama do kojih su došli američki mediji, Vašington je pojedinim državama Persijskog zaliva prenio upozorenje da se pripreme za novu vojnu operaciju, ali i za mogući odgovor Teherana.

Kako prenosi B92, pozivajući se na izvještaje američkih medija, eventualni napadi mogli bi biti kratkotrajni, ali intenzivni. Zvaničnici u regionu strahuju da bi iranska odmazda mogla zahvatiti američke interese, energetska postrojenja i drugu ključnu infrastrukturu.

Prema navodima diplomata upoznatih sa upozorenjima, američki predsjednik Donald Tramp još nije donio konačnu odluku o pokretanju nove vojne akcije. Ipak, ranije je nagovještavao mogućnost nastavka udara nakon glasanja na američkim međuizborima 3. novembra.

Sjedinjene Američke Države odobrile su moguću prodaju 500 naprednih raketa za protivvazdušne sisteme „patriot“ Ukrajini, u poslu vrijednom 2,1 milijardu dolara, a nabavku će finansirati evropski i drugi saveznici Kijeva, bez korišćenja američkog novca.

Odluku je saopštio američki Stejt department, navodeći da se odobrenje odnosi na rakete PAC-3 MSE, rezervne dijelove, prateću opremu, kao i logističke i softverske usluge.

Ukrajina je zatražila nabavku ukupno 500 raketa, koje bi trebalo da ojačaju njene kapacitete za odbranu od vazdušnih i raketnih napada i omoguće efikasnije korišćenje postojećih sistema „patriot“.

Kao glavni izvođač posla navedena je američka kompanija „Lokid Martin“, sa sjedištem u Betesdi u saveznoj državi Merilend.

Finansiranje će biti obezbijeđeno doprinosima Kanade, Njemačke i Norveške kroz program JUMPSTART, kao i sredstvima iz kredita Evropske unije namijenjenog podršci Ukrajini. Kako je navedeno u saopštenju, SAD neće koristiti vlastita sredstva za ovu nabavku.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski nedavno je izjavio da Kijev već gotovo mjesec dana čeka potpis američkog ministra rata Pita Hegseta koji bi omogućio isporuku raketa za sisteme „patriot“ i NASAMS.

O odobrenju američkog Stejt departmenta izvijestio je portal „Inside Defense“, a detalje prenose i Nezavisne.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski moraće da dođe u Moskvu ukoliko želi da razgovara sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, ponovio je ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov.

Lavrov je istakao da je Putin više puta potvrdio spremnost da se sastane sa ukrajinskim liderom, uprkos dosadašnjem toku sukoba i političkim neslaganjima između Moskve i Kijeva.

„Predsjednik Putin je odgovorio da, ako Zelenski želi da se sastane, treba da dođe u Moskvu. Mi ćemo osigurati njegovu bezbjednost“, rekao je Lavrov na konferenciji za novinare nakon prvog dana sastanka ministara spoljnih poslova Grupe 20 u Atlanti.

Njegova izjava uslijedila je nakon što je ukrajinski ministar spoljnih poslova Andrij Sibiha poručio da je Zelenski spreman da se sastane sa Putinom i direktno razgovara o teritorijalnim pitanjima u okviru napora za okončanje rata.

Međutim, Kijev odbacuje mogućnost da se sastanak održi u ruskoj prijestonici. Sibiha je u intervjuu za finski list „Helsingin Sanomat“ naveo da mjesto susreta nije presudno, ali da Moskva i Bjelorusija ne dolaze u obzir. Uz šaljivu opasku, dodao je da bi sa spiska potencijalnih lokacija mogla biti isključena i Sjeverna Koreja.

Poziv da Zelenski dođe u Moskvu ukrajinski šef diplomatije ocijenio je kao neozbiljan, prenose Nezavisne.

Ministri spoljnih poslova Grupe 20 najvećih svjetskih ekonomija završili su dvodnevne razgovore u Atlanti bez konsenzusa o ključnim pitanjima globalne bezbjednosti, zbog čega neće biti objavljeno zajedničko saopštenje, već izjava predsjedavajućeg koju će predstaviti američki državni sekretar Marko Rubio.

Neslaganja su se prvenstveno odnosila na rat u Ukrajini, sukob SAD i Izraela sa Iranom, američke carine i aktivnosti Kine u Јužnom kineskom moru, prenio je AP.

Podjele su se pokazale i u petak, kada je Rubio otkazao tradicionalno zajedničko fotografisanje ministara nakon što su se evropske diplomate usprotivile prisustvu ruskog šefa diplomatije Sergeja Lavrova.

Poljski ministar spoljnih poslova Radoslav Sikorski rekao je da ga izostanak konsenzusa nije iznenadio, jer su za istim stolom bili predstavnici zemalja koje učestvuju u ratovima.

Diplomate koje su prisustvovale razgovorima navele su da su se učesnici ipak saglasili da pokušaju da prevaziđu razlike i doprinesu uspjehu samita lidera G20, planiranog za sljedeći mjesec na Floridi, pod pokroviteljstvom američkog predsjednika Donalda Trampa.

Kako je istakao AP, prisustvo Lavrova izazvalo je nezadovoljstvo evropskih zemalja, posebno zbog pojačanih ruskih napada na Ukrajinu.

Lavrov je poručio da Moskva neće dozvoliti da Ukrajina predstavlja “vojnu prijetnju po legitimne bezbjednosne interese Ruske Federacije”.

Stejt department je u juče saopštio da je odobrio predloženu prodaju presretača za sisteme protivvazdušne odbrane Patriot Ukrajini, u vrijednosti od 2,1 milijarde dolara.

Među temama razgovora bila je i sloboda plovidbe u Ormuskom, Crvenom i Crnom moru, kao i Јužnom kineskom moru.

Mogućnost nove američke vojne intervencije u Iranu dodatno je opteretila razgovore, a Rubio se na marginama skupa sastao sa šefovima diplomatije Saudijske Arabije i Turske.

AP je prenio da su američki zvaničnici obavijestili nekoliko zemalja Bliskog istoka i regionalnih saveznika da budu spremni na moguće nove američke udare na Iran, kao i na mogućnost iranske odmazde, prenosi RTRS.

Poljski predsjednik Karol Navrocki sazvao je danas hitne konsultacije sa predstavnicima parlamentarnih stranaka o sukobu oko Ustavnog suda.

– Zbog prijetnje po unutrašnju bezbjednost Republike Poljske, danas sazivam hitne konsultacije uz učešće predstavnika parlamentarnih snaga kako bismo stabilizovali političku situaciju i obnovili ustavni poredak – izjavio je šef kabineta Navrockog, Pavel Šefernaker, prenijela je poljska Televizija Republika.

Šefernaker nije precizirao vrijeme konsultacija.

Navrocki je prekinuo juče put u Senegal i vratio se u Poljsku nakon što je policija ušla u prostorije Ustavnog suda, a predsjednik tog suda Bogdan Svjenčkovski suspendovan.

Poland's president turned his plane around mid-flight as police moved into the nation's top court and political leaders accused the government of a “coup d'état.”

President Karol Nawrocki abruptly cut short his trip to Senegal after the head of Poland's Constitutional Tribunal was suspended, triggering protests outside the building.

Police secured the court as demonstrators gathered, some praying and holding rosaries, while others accused Prime Minister Donald Tusk's government of attacking the country's constitutional order.

Tusk insisted his government was working to restore judicial independence after years of controversial reforms under the previous administration.

But the confrontation went much deeper than one suspended judge. See what sparked the showdown and why Poland's president refused to back down: https://t.co/XBGIfoysVr

— Fox News (@FoxNews) October 31, 2026

– U ovakvom trenutku predsjednik mora da bude u Poljskoj. Prekidam put u Senegal i vraćam se – napisao je Navrocki na platformi Iks.

Poljska policija je saopštila da su njeni pripadnici ušli u prostorije Ustavnog suda nakon incidenata ispred zgrade, tokom kojih su na policajce bacani opasni predmeti.

Ustavni sud Poljske je na svojoj internet stranici objavio da je njegov predsjednik Bogdan Svjenčkovski juče suspendovan.

🚨 CHAOS IN POLAND: Court chief cuts through gate chains as president rushes back to Warsaw!

In extraordinary scenes outside Poland’s Constitutional Tribunal, its disputed chief, Bogdan Święczkowski, attempted to enter the building with opposition lawmakers. A locksmith cut through the gate’s metal fastening, but police still blocked access to the building.

Meanwhile, President Karol Nawrocki has landed in Warsaw after turning his plane around mid-flight to Senegal as the constitutional crisis escalates.

Opposition leaders accuse PM Donald Tusk’s government of attempting a “coup.” The government says it is restoring the rule of law.

Poland’s two political camps are now openly clashing over control of one of the country’s highest courts.

— NEXTA (@nexta_tv) October 30, 2026

Šef poljskog Ministarstva pravde, Valdemar Žurek, podnio je juče zahtjev za smjenu Bogdana Svjenčkovskog, vršioca dužnosti predsjednika Ustavnog suda, sa funkcije i oduzimanje imuniteta.

Demonstranti su se okupili ispred zgrade suda i pokušali da probiju ogradu, a dodatne policijske snage su raspoređene da obezbijede prostor oko zgrade suda.

Dugotrajni politički spor oko Ustavnog suda praktično je paralisao rad te institucije, navodi Rojters.

Navrocki, saveznik bivše poljske vlade, ranije ove godine odbio je da položi zakletvu pred trojicom od šest sudija koje je izabrao parlament, dok je Svjenčkovski odbio da omogući sudijama koje je izabrala sadašnja parlamentarna većina da preuzmu dužnost, prenosi RTRS.

Foto: X