Kategorija: Svijet

  • SAD otvara vrata kontroverznim injekcijama za podmlađivanje koje su hit na TikToku

    SAD otvara vrata kontroverznim injekcijama za podmlađivanje koje su hit na TikToku

    Kontroverzni peptidi koje posljednjih godina promovišu influenseri kao sredstvo za brži oporavak, izgradnju mišića i podmlađivanje mogli bi uskoro postati dostupni na recept u Sjedinjenim Američkim Državama.

    Savjetodavni odbor američke Uprave za hranu i lijekove (FDA) tijesnom većinom glasova podržao je ublažavanje ograničenja za nekoliko najpoznatijih peptida, među kojima su BPC-157, TB-500 i KPV. Konačnu odluku donijeće FDA, koja nije obavezna da prihvati preporuku odbora, ali to u praksi često čini, prenosi BBC.

    Šta su zapravo peptidi?

    Peptidi su kratki lanci aminokiselina koje ljudski organizam prirodno proizvodi. Oni učestvuju u brojnim procesima – od regulacije hormona do zarastanja tkiva i rada imunog sistema.

    Neki peptidi već godinama imaju medicinsku primjenu, na primjer u liječenju dijabetesa. Međutim, posljednjih godina veliku popularnost stekle su supstance koje nisu odobrene za upotrebu kod ljudi, a koje se prodaju preko interneta.

    Na društvenim mrežama reklamiraju se kao preparati koji mogu ubrzati oporavak nakon treninga, poboljšati izgled kože, smanjiti upale ili pomoći u izgradnji mišićne mase.

    Popularni na TikToku, ali bez dovoljno dokaza

    Posebno je popularan BPC-157, peptid nastao iz proteina želuca, za koji se tvrdi da pomaže regeneraciju tkiva, zdravlje crijeva i oporavak mišića.

    Problem je što su dosadašnja istraživanja uglavnom sprovedena na životinjama, dok kvalitetnih kliničkih studija na ljudima gotovo da nema.

    Zbog toga stručnjaci upozoravaju da nije poznato koja bi doza bila bezbjedna niti kakve bi dugoročne posljedice mogla imati njegova upotreba.

    Slične tvrdnje prate i peptid KPV, koji se na internetu promoviše kao sredstvo za regeneraciju kože, liječenje akni i jačanje imuniteta.

    Stručnjaci podijeljeni

    Na sjednici savjetodavnog odbora dio članova usprotivio se ublažavanju ograničenja.

    Farmaceutkinja i anesteziolog Elizabet Rebelo (Elizabeth Rebello) rekla je da je glasala protiv BPC-157 zbog “nedostatka dokaza o efikasnosti” i “zabrinutosti za bezbjednost”.

    S druge strane, članovi koji su podržali prijedlog isticali su “medicinske slobode” i mogućnost da pacijenti dobiju širi izbor terapija.

    Zabranjeni u sportu

    Iako su lako dostupni na internetu, pojedini peptidi imaju poseban status u profesionalnom sportu.

    Svjetska antidoping agencija (WADA) zabranjuje upotrebu BPC-157, dok Američka antidoping agencija upozorava da ne postoje pouzdani podaci o njegovoj bezbjednosti kod ljudi.

    Konačna riječ još nije data

    Savjetodavni odbor razmatra ukupno sedam peptida za koje bi specijalizovane apoteke ubuduće mogle da pripremaju lijekove na recept.

    Ograničenja su uvedena tokom administracije bivšeg predsjednika Džoa Bajdena, nakon što je FDA zaključila da ovi preparati ne ispunjavaju bezbjednosne standarde. Aktuelni ministar zdravlja Robert F. Kenedi Mlađi više puta je poručio da želi da ublaži ta pravila i omogući širu dostupnost peptida.

  • Huti napali saudijske tankere

    Huti napali saudijske tankere

    Jemenski Huti, militantna grupa koju podržava Teheran, navodno su napali dva saudijska tankera u Crvenom moru, otvarajući novi front u ratu između Irana i Amerike, koja udara na mete u bliskoistočnoj zemlji svake noći već skoro dvije sedmice zaredom.

    Nova prijetnja u vidu Huta mogla bi da proširi rat u Iranu i dovede u rizik još jedno usko grlo pomorskog saobraćaja, nakon iranske blokade Ormuskog moreuza. Napadi bi, štaviše, mogli ponovo da rasplamsaju rat u Jemenu.

    Ukoliko se potvrdi, napad na tankere u Crvenom moru bio bi prvi otkako su Huti proglasili pomorsku blokadu protiv Saudijske Arabije. Grupa je rekla da je gađala dva saudijska naftna tankera u Crvenom moru zbog kršenja njihove blokade. Huti tvrde da su pomorski embargo uveli kao odgovor na navodnu saudijsku blokadu luka i aerodroma u sjeverozapadnom Jemenu, koji je pod njihovom kontrolom.

    Rijad je odbacio te optužbe i poručio da će „preduzeti sve neophodne mjere kako bi zaštitili svoje brodove u skladu sa međunarodnim pravom“.

    Tankeri već zaobilaze

     

    Kako piše BBC, najmanje sedam tankera, koji su plovili ka saudijskim lukama ili iz njih, naglo je promijenilo kurs blizu Jemena zbog pomorske blokade Huta.

    Prema podacima kompanije „Kpler“, koja se bavi analizom pomorskog saobraćaja, dan prije nego što su Huti proglasili blokadu kroz moreuz Bab el Mandeb u Crveno more uplovilo je 20 brodova, dok su 22 isplovila u suprotnom smjeru.

    Takođe, podaci servisa „Marin Trafik“ pokazuju i da je najmanje osam brodova koji su plovili ka Crvenom moru odustalo od ulaska u moreuz Bab el Mandeb sa južne strane i okrenulo kurs.

    Zašto je ovo važno?

    Crveno more postalo je jedna od glavnih ruta za izvoz saudijske nafte nakon što je rat u Iranu praktično zatvorio Ormuski moreuz.

    Kroz Crveno more prolazi skoro 15 odsto ukupne svjetske pomorske trgovine. Ono povezuje Sredozemno more i Adenski zaliv preko dvije ključne pomorske tačke – Sueckog kanala u Egiptu i moreuza Bab el Mandeb između Jemena i Roga Afrike.

    Bab el Mandeb, dug 112, a širok oko 32 kilometra, nalazi se na južnom vrhu Arapskog poluostrva i predstavlja vitalni pomorski tesnac kroz koji prolazi oko 12 odsto ukupne svjetske trgovine, uključujući četvrtinu globalnog kontejnerskog saobraćaja. Njime roba putuje između Evrope i Azije preko Sueckog kanala u Egiptu.

    Njegov značaj dodatno je porastao za izvoz saudijske nafte otkako su poremećaji u Ormuzu, kroz koji prolazi 20 odsto svjetskog transporta nafte, ograničili pomorski saobraćaj iz Persijskog zaliva. Rijad je od zatvaranja Ormuza preusmjerio više od 70 odsto izvoza svoje sirove nafte iz Persijskog zaliva ka luci Janbu na Crvenom moru.

    Šta znači pomorska blokada Huta?

    Huti su rekli da će zaustavljati samo brodove povezane sa Saudijskom Arabijom ili koji ulaze ili izlaze iz saudijskih crvenomorskih luka. Ali tokom slične blokade protiv Izraela zbog rata u Gazi napali su mnoga plovila koja nisu imala veze sa tim sukobom.

    Rozmari Kelanik iz tink-tanka „Difens prajoritiz“ rekla je BBC-u da bi svaki napad Huta na brodove u Crvenom moru ili Adenskom zalivu „uticao na čitav međunarodni pomorski saobraćaj, a ne samo na brodove koji plove ka Saudijskoj Arabiji“.

    Sama prijetnja napadima mogla bi da odvrati međunarodne brodarske kompanije od korištenja ove pomorske rute, što se već i dešava.

    Iran je u Ormuskom moreuzu već pokazao da i povremeni napadi na brodove mogu biti dovoljni da praktično zatvore jedan od najvažnijih svjetskih pomorskih prolaza, jer značajno povećavaju bezbjednosni rizik i troškove osiguranja plovidbe.

    „Biće mrtvih“

    Pomorska misija Evropske unije u regionu, Aspides, u srijedu je preporučila da „trgovački brodovi povezani sa izraelskim, američkim ili saudijskim interesima izbjegavaju plovidbu kroz Crveno more i Adenski zaliv dok se nivo prijetnje ne smanji“, prema Rojtersu.

    – Mnogi od tih brodova su veoma veliki tankeri za prevoz sirove nafte. Mislim da bi posljedice eventualnog napada bile katastrofalne. Sigurno bi bilo i ljudskih žrtava među članovima posade – rekao je BBC-u Martin Keli iz „EOS risk grupe“.

    Kako Huti sprovode svoju blokadu?

    Huti ne kontrolišu dio jemenske obale uz Bab el Mandeb, ali drže teritoriju koja se nalazi na manje od 100 kilometara od ovog strateški važnog moreuza. Troje neimenovanih zvaničnika Huta reklo je u utorak AP-u da je njihova grupa mjesecima pripremala planove za ometanje pomorskog saobraćaja kroz Bab el Mandeb.

    Ti planovi uključuju:

    postavljanje pomorskih mina;

    upotrebu čamaca napunjenih eksplozivom;

    upotrebu dronova i helikoptera koji bi omogućili borcima da se ukrcaju na brodove.

    Brodovi će, kako su rekli, najprije biti upozoreni da ne prelaze određene granice u moreuzu, a ako to budu ignorisali, Huti će upotrijebiti vojnu silu.

    Napadi bi mogli ponovo da rasplamsaju rat u Jemenu

    Huti su u jeku rata u Gazi napali više od 100 brodova, prije nego što su intenzivni vazdušni udari Amerike i Izraela početkom 2025. zaustavili te napade, kako navodi Pbs.org. Ali sada rizikuju da ponovo rasplamsaju sukob sa Saudijskom Arabijom i njenim saveznicima u Jemenu, gdje su velike borbe okončane primirjem 2022.

    Saudijska vojska poručila je da će držati Bab el Mandeb otvorenim za plovidbu.

    – Na svaku prijetnju Huta brodovima koji prolaze ovim moreuzom biće odgovoreno brzo i odlučno – rekao je portparol saudijske vojske Turki el Malki.

    Građanski rat u Jemenu počeo je 2014, kada su pobunjenici zauzeli prijestonicu Sanu i veći dio sjevernog Jemena, primoravši međunarodno priznatu vladu na egzil. Rijad je predvodio međunarodnu koaliciju koja se borila protiv Huta i uveo vazdušnu i pomorsku blokadu područja pod njihovom kontrolom, koja je posljednjih godina ublažena.

    Huti tvrde da je cilj zatvaranja Bab el Mandeba za saudijske brodove da primoraju koaliciju da ukine blokadu.

    „Ovo odgovara Iranu“

    Ahmed Nadži, analitičar Međunarodne krizne grupe, ocijenio je da ova blokada istovremeno odgovara i Iranu, savezniku Huta, u trenutku kada Amerika svakodnevno bombarduje tu zemlju.

    – Huti Teheranu omogućavaju uticaj nad jednim od najvažnijih svjetskih pomorskih tesnaca – rekao je on, dodajući da otvaranje novih tačaka pritiska širom regiona daje Iranu dodatnu pregovaračku prednost.

    Američki predsjednik Donald Tramp rekao je u utorak da će SAD „srediti stvari“ u Crvenom moru ako Huti nametnu blokadu pomorskog saobraćaja i energetskog izvoza iz Saudijske Arabije.

    – Za sada se to nije dogodilo… Ako se nešto tako dogodi, sredićemo stvari… Znate, radili smo to već prije sa Hutima i nismo čuli za njih neko vrijeme, otkako smo uradili to što smo prvobitno uradili – rekao je Tramp, prenosi Blic.

  • Tramp poslao novu prijetnju iz Vašingtona

    Tramp poslao novu prijetnju iz Vašingtona

    Američki predsjednik Donald Tramp poručio je da će Sjedinjene Američke Države koristiti zamrznutu iransku imovinu za isplatu štete nastale na brodovima i teretu oštećenim u napadima u Persijskom zalivu i okolnim vodama.

    U objavi na društvenoj mreži Truth Social naveo je da će “svaka šteta nanesena brodovima, teretu ili bilo čemu povezanom s pomorskim saobraćajem biti nadoknađena novcem Irana koji se nalazi pod kontrolom SAD”.

    Teheran oštro odgovorio

    Na Trampovu izjavu reagovao je iranski ministar spoljnih poslova Abas Aragči, koji je upozorio da bi zapljena državne imovine radi namirenja budućih potraživanja predstavljala “opasan i zapaljiv presedan”.

    On je ocijenio da bi takav potez mogao narušiti povjerenje u međunarodni finansijski sistem i otvoriti vrata sličnim postupcima drugih država, uz upozorenje da bi posljedice bile dalekosežne.

    Nastavljeni napadi i rast tenzija

    Razmjena oštrih poruka dolazi u trenutku kada američke snage već 13. uzastopnu noć izvode napade na vojne i logističke ciljeve u Iranu.

    Iranski državni mediji izvijestili su o eksplozijama u luci Bandar Abas, na ostrvu Kešm, kao i u više gradova na jugozapadu zemlje, dok Vašington tvrdi da operacijama nastoji zaštititi međunarodne pomorske pravce.

    Huti otvaraju novi front

    Istovremeno, dodatne tenzije izazvale su prijetnje jemenskih Huta, koje podržava Iran, da će blokirati moreuz Bab el-Mandeb nakon napada na saudijske naftne tankere u Crvenom moru.

    Tramp je poručio da će SAD Iran smatrati odgovornim za svaku buduću akciju Huta i zaprijetio “ozbiljnom vojnom odmazdom” protiv Teherana i te grupe ukoliko napadi budu nastavljeni.

    Bab el-Mandeb je jedan od najvažnijih svjetskih pomorskih prolaza kroz koji prolazi oko 12 odsto globalne trgovine, pa analitičari upozoravaju da bi svaka njegova blokada mogla izazvati nove poremećaje na energetskom tržištu i dodatno produbiti krizu na Bliskom istoku, navodi “EuroNews”.

  • Iran povukao potez koji mijenja tok sukoba

    Iran povukao potez koji mijenja tok sukoba

    Iran je odbio američki prijedlog o prekidu vatre koji je u Teheran donio irački premijer Ali al-Zaidi, prenosi “The New York Times”, pozivajući se na iranske i iračke zvaničnike.

    Do odbijanja je došlo nakon al-Zaidijeve posjete Teheranu, uslijedila neposredno poslije njegovog sastanka s američkim predsjednikom Donaldom Trampom u Bijeloj kući, dok sukob između Sjedinjenih Američkih Država i Irana traje gotovo dvije sedmice.

    Ormuski moreuz ostaje glavna tačka spora

    Prema navodima izvora upoznatih s pregovorima, detalji američkog prijedloga nisu objavljeni, ali su iranski zvaničnici poručili da je riječ o jedinoj ponudi koja je trenutno na stolu.

    Teheran je odbio prijedlog jer nije sadržavao rješenje pitanja kontrole nad Ormuskim moreuzom, jednim od najvažnijih svjetskih pomorskih pravaca kroz koji prolazi značajan dio globalnog izvoza nafte.

    Iranska strana ističe da nije zainteresovana za privremeni sporazum koji ne bi riješio to ključno strateško pitanje.

    Potreba za dijalogom

    Al-Zaidi je tokom svoje prve zvanične posjete Iranu od preuzimanja dužnosti razgovarao s predsjednikom Masudom Pezeškijanom o bilateralnim odnosima i bezbjednosnoj situaciji u regionu, naglašavajući potrebu za dijalogom i smirivanjem tenzija.

    Međutim, diplomatski napori zasad nisu donijeli konkretan pomak.

    Istovremeno, iranski zvaničnici upozoravaju da se pripremaju za mogućnost širenja sukoba ukoliko Vašington ispuni prijetnje o novim napadima na Teheran i ključnu infrastrukturu.

    Prema pisanju američkih medija, u tom slučaju Iran bi mogao proširiti vojne aktivnosti na druge dijelove regiona, uključujući napade na Tel Aviv i traženje od jemenskih Huta da blokiraju moreuz Bab el-Mandeb, još jednu strateški važnu pomorsku rutu.

    Američke snage su u međuvremenu izvele napade na ciljeve u Iranu već 13. uzastopnu noć, što dodatno povećava strah od šire regionalne eskalacije, navodi “YeniSafak”.

  • Iz Kremlja se oglasili o kontaktima Rusije i SAD: Za sada nema ubrzanja rješavanja ukrajinskog sukoba

    Iz Kremlja se oglasili o kontaktima Rusije i SAD: Za sada nema ubrzanja rješavanja ukrajinskog sukoba

    Kontakti Rusije i Sjedinjenih Američkih Država o ukrajinskom pitanju se nastavljaju i predstavljaju pozitivan signal, ali za sada nema osnova da se govori o ubrzanju mirovnog procesa, izjavio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

    – Ne bih u ovoj situaciji bio pretjerano optimističan. Kontakti se zaista odvijaju, što je uvijek pozitivno, ali se trenutno ne može govoriti o nekoj novoj dinamici ili ubrzanju – rekao je Peskov, komentarišući razgovore Moskve i Vašingtona, uključujući nedavni sastanak ministra spoljnih poslova Rusije Sergeja Lavrova i američkog državnog sekretara Marka Rubija u Manili.

    Peskov je dodao da Rusija nastavlja dijalog sa Sjedinjenim Državama kroz postojeće radne kanale i izrazio nadu da će, kada američki pregovarači budu imali više vremena, doputovati u Moskvu kako bi se nastavio neposredan dijalog.

    Govoreći o mogućoj posjeti specijalnog izaslanika predsednika SAD Stiva Vitkofa i DŽareda Kušnera Rusiji, Peskov je rekao da će Kremlj blagovremeno saopštiti datum njihovog dolaska.

    Osvrćući se na situaciju na frontu, portparol Kremlja je naveo da Rusija nastavlja Specijalnu vojnu operaciju i da, prema ocjeni Moskve, bilježi pozitivnu dinamiku na liniji borbenog kontakta.

    Komentarišući medijske navode da američke obavještajne službe sumnjaju kako je Rusija pomogla Iranu tehnologijom i obavještajnim podacima prilikom nedavnih udara na američke objekte na Bliskom istoku, Peskov je odbacio mogućnost komentara.

    – Ne mislim da su poruke o nečijim sumnjama povod za komentarisanje – poručio je portparol Kremlja.

    Ranije je generalni sekretar SAD Marko Rubio izjavio, nakon sastanka sa ruskim kolegom Sergejem Lavrovom, da su potrebne nove ideje i prijedlozi za rješavanje ukrajinskog sukoba.

    On je istakao da je razgovor sa ruskim ministrom spoljnih poslova bio “dobar i iskren”.

    Rubio je takođe naglasio da je američki predsjednik Donald Tramp jasno stavio do znanja: Vašington želi da igra konstruktivnu ulogu u okončanju ukrajinskog sukoba.

  • EU kaznila Google sa 890 miliona evra zbog kršenja pravila konkurencije

    EU kaznila Google sa 890 miliona evra zbog kršenja pravila konkurencije

    Evropska unija izrekla je kaznu Googleu u iznosu od 890 miliona evra zbog kršenja zakona o onlajn konkurenciji.

    Evropska komisija saopštila je da je Google prekršio Zakon o digitalnim tržištima dajući prednost sopstvenim uslugama, poput Google Playa i hotelskih ponuda, u rezultatima pretrage u odnosu na usluge svojih konkurenata.

    Google je kažnjen sa 460 miliona evra zbog kršenja pravila koja se odnose na pretragu i 430 miliona evra zbog kršenja pravila koja se odnose na trgovinu aplikacijama.

    Komisija je naložila Googleu da se prema uslugama trećih strana koje se pojavljuju u rezultatima pretrage odnosi na pravedan i nediskriminatorski način, kao i da omogući programerima aplikacija da nude svoje usluge i van Googleove prodavnice aplikacija.

    Iz Komisije su naveli da je Google već počeo da testira promjene u načinu prikazivanja rezultata pretrage koje uključuju njegove usluge, poput kupovine i letova, te ocijenili da te izmjene predstavljaju značajan napredak ka usklađivanju sa pravilima.

    “Potrošači će biti direktni korisnici ove odluke EU. Rezultati pretrage biće drugačiji u Evropi, a Google će u budućnosti morati da prilagodi svoj pretraživač”, saopštili su iz Brisela.

    Predsjednik Googlea za globalna pitanja Kent Voker osudio je kaznu, ocijenivši da ona predstavlja degradaciju proizvoda podstaknutu malom grupom sebičnih podnosilaca žalbi, što će, kako tvrdi, negativno uticati na evropska preduzeća i potrošače.

    On je rekao da Zakon EU o digitalnim tržištima primorava Google da ukine funkcije pretrage u realnom vremenu koje Evropljani vole, poput trenutnog prikaza cijena i direktne dostupnosti hotela, letova i restorana, kao i da ukloni bezbjednosne zaštite na Google Playu.

  • SAD: Usvojen Zakon o odbrani, rekordnih 1,15 biliona dolara vojne potrošnje

    SAD: Usvojen Zakon o odbrani, rekordnih 1,15 biliona dolara vojne potrošnje

    Predstavnički dom Kongresa Sjedinjenih Američkih Država tijesnom većinom usvojio je svoju verziju Zakona o nacionalnoj odbrani /NDAA/ za 2027. godinu, kojim se odobrava rekordnih 1,15 biliona dolara vojne potrošnje.

    NDAA uključuje više odredbi kojima se stotine miliona dolara izdvajaju za zajedničke vojne projekte Sjedinjenih Američkih Država i Izraela.

    Za zakon je glasalo 216 poslanika, dok je 212 bilo protiv, javio je Rojters.

    Mjeru je podržala većina republikanaca, dok je većina demokrata glasala protiv.

    Pojedine demokrate su pokušale da ospore odredbu koja predviđa jačanje bezbjednosne saradnje SAD i Izraela, ali njihov prijedlog nije dobio podršku.

  • Rubio: Prijedlozi iz Enkoridža su propali, potrebne su nove ideje za Ukrajinu

    Rubio: Prijedlozi iz Enkoridža su propali, potrebne su nove ideje za Ukrajinu

    Potrebne su nove ideje i prijedlozi za rješavanje ukrajinskog sukoba, rekao je Marko Rubio nakon razgovora sa Sergejem Lavrovom na marginama samita ASEAN koji se održava na Filipinima.

    – Nemoguće je postići mirovni sporazum ako se obe strane s njim ne slažu. Ukrajinska strana to nije prihvatila (sporazum iz Enkoridža). Zato taj pokušaj nije urodio plodom. Sada je potrebno tražiti nove prijedloge i nove ideje – dodao je Marko Rubio.

    On je istakao da je razgovor sa ruskim ministrom spoljnih poslova bio “dobar i iskren”.

    Rubio je takođe naglasio da je američki predsjednik Donald Tramp jasno stavio do znanja: Vašington želi da igra konstruktivnu ulogu u okončanju ukrajinskog sukoba.

    – Spremni smo da to uradimo, i to smo svakako rekli, i to smo jasno stavili do znanja na druge načine – rekao je.

  • EU postigla dogovor o 21. paketu sankcija protiv Rusije

    EU postigla dogovor o 21. paketu sankcija protiv Rusije

    Zemlje članice Evropske unije postigle su dogovor o 21. paketu sankcija protiv Rusije, nakon što je postignut kompromis oko jedne od najspornijih mjera – zabrane evropskim kompanijama da prevoze ruski tečni prirodni gas (LNG) u treće zemlje.

    Prema dogovoru, primjena te zabrane biće odgođena za najmanje godinu dana, čime je otklonjena zabrinutost Grčke, koja je upozoravala da bi takva mjera ozbiljno pogodila njen brodarski sektor i imala ograničen efekat jer bi prevoznici mogli promijeniti registraciju svojih brodova.

    Zadržana ograničenja na rusku naftu

    Istovremeno, članice EU saglasile su se da još 12 mjeseci zadrže ograničenje cijene ruske sirove nafte na 44.10 dolara po barelu, iako je zbog rasta cijena energenata izazvanih sukobom na Bliskom istoku postojala mogućnost njegovog automatskog povećanja.

    Novi paket sankcija dio je nastavka evropskog pritiska na Moskvu zbog rata u Ukrajini, dok Brisel nastoji dodatno ograničiti ruske prihode od izvoza energenata i očuvati jedinstven stav svih 27 država članica uprkos različitim ekonomskim interesima pojedinih zemalja, navodi “Politico”.

  • Moskva i Vašington otvorili pitanja o Ukrajini

    Moskva i Vašington otvorili pitanja o Ukrajini

    Sastanak ruskog ministra spoljnih poslova Sergeja Lavrova i američkog državnog sekretara Marka Rubija završen je u Manili, na marginama samita ASEAN, a razgovori su trajali nešto više od pola sata.

    Lavrov i Rubio napustili su salu za pregovore zajedno sa svojim delegacijama u 12.31 po lokalnom vremenu, odnosno u 6.31 po moskovskom vremenu. Sastanak je počeo u 11.54 po lokalnom vremenu i održan je prema ranije utvrđenom rasporedu.

    Tokom razgovora posebna pažnja bila je posvećena mogućnostima za rješavanje sukoba u Ukrajini, kao i aktuelnim pitanjima u odnosima dvije zemlje.

    Lavrov je dan ranije izjavio da Moskva polazi od toga da Vašington još nije odustao od prijedloga iznesenih tokom razgovora na Aljasci. Prema navodima diplomatskog izvora, inicijativa za održavanje sastanka došla je od američke strane.

    U ruskoj delegaciji bili su zamjenik ministra spoljnih poslova Andrej Rudenko, direktor Odjeljenja za spoljnopolitičko planiranje Aleksej Drobinjin i stalni predstavnik predsjednika Rusije pri ASEAN-u Jevgenij Zagajnov.

    Američku stranu predstavljali su zamjenica državnog sekretara za politička pitanja Alison Huker i specijalni izaslanik predsjednika SAD Serđo Gor.

    Nakon sastanka, Rubio je nastavio ranije planirane bilateralne razgovore u Filipinskom međunarodnom konferencijskom centru.