Kategorija: Svijet

  • Lavrov: Ruski odgovori na ukrajinske terorističke napade imaće teže posljedice

    Lavrov: Ruski odgovori na ukrajinske terorističke napade imaće teže posljedice

    Rusija je upozoravala Ukrajinu da će neizbježno uslijediti odgovor na terorističke napade na civilne ciljeve i da će imati teške posljedice, izjavio je ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov za onlajn projekat “Sama Menjšova”.

    – Upozoravali smo da će ukrajinski teroristički napadi na civilne ciljeve u Rusiji, uključujući rafinerije nafte, izazvati reakciju koja će biti daleko teža za Ukrajinu. To se sada i dešava – naglasio je Lavrov.

    Dotičući se “tempa i dubine retorike” u komunikaciji Rusije sa njenim protivnicima, ministar je naglasio da “najvažnija stvar nije retorika, već stvarni život”.

    – Koristili smo retoriku da jasno i nedvosmisleno upozorimo na čitav niz stvari – naglasio je on.

    Јedno takvo upozorenje Lavrov je uputio Londonu.

    – Britanija, koju je predstavljao premijer Endi Bernam, rekla je da će biti uz Ukrajinu do kraja. Pošto kraj Ukrajine nije srećan, žao mi je Britanije – rekao je Lavrov.

    Ministar je pomenuo i da je Ukrajina tražila od Turske da predloži moratorijum na napade na brodove u Crnom moru, ali to se ne može kontrolisati.

    – Zvaničnici počinju da govore da neće preživjeti zimu i da nešto mora da se preduzme. Predložili su i ubjedili Turke da na Crnom moru uvedu rusko-ukrajinski moratorijum na napade na brodove koji prevoze civilnu robu. To je nemoguće kontrolisati. To se već dogodilo prije tri godine, kada je generalni sekretar UN Antonio Gutereš predložio crnomorsku inicijativu i mi smo je prihvatili – podsjetio je Lavrov.

  • Fon der Lajen: Slike sa sahrane Ratka Mladića šokantne

    Fon der Lajen: Slike sa sahrane Ratka Mladića šokantne

    Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen izjavila je danas, 8. septembra, da su slike sa sahrane nekadašnjeg komandanta Vojske Republike Srpske Ratka Mladića u Beogradu bile “šokantne”, a da su elementi zvanične podrške i prisustvo nekih visokih srpskih zvaničnika na sahrani “duboko žalosni”.

    Ona je na društvenoj mreži X napisala da to pokazuje neuspjeh u suočavanju sa “mračnim poglavljem u nedavnoj evropskoj istoriji” i da protivriječi vrijednostima koje podupiru put Srbije ka Evropskoj uniji.

    “Ratko Mladić je bio osuđeni ratni zločinac. Bio je odgovoran za genocid, ratne zločine i zločine protiv čovečnosti. Umro je dok je služio doživotnu kaznu za genocid u Srebrenici i druge zločine. Naše misli su sa svim žrtvama zločina počinjenih u zemljama bivše Jugoslavije”, napisala je Fon der Lajen.

    Podsjetimo, Mladić je preminuo je u pritvorskoj bolnici u Hagu 27. avgusta, nakon što je Mehanizam u Hagu više puta odbio zahtjeve da bude pušten na liječenje u Srbiji.

    Sahranjen je u ponedjeljak, 7. septembra, na Topčiderskom groblju u Beogradu.

    Posljednjem ispraćaju prisustvovali su brojni građani, koji su ga, u nepreglednoj povorci, dugoj oko četiri kilometra, ispratili od crkve Svetog Luke do Topčiderskog groblja.

  • Poljska digla borbene avione zbog ruskog napada na Kijev, izdata uzbuna

    Poljska digla borbene avione zbog ruskog napada na Kijev, izdata uzbuna

    Poljsko ratno vazduhoplovstvo sprovodi preventivne operacije u vezi sa ruskim raketnim napadima na Ukrajinu, saopštila je poljska vojska ovog jutra.

    Aerodrom Lublin je privremeno obustavio letove zbog vojnih operacija, saopštila je Poljska agencija za usluge vazdušne navigacije.

    Zbog aktivnosti ruskih aviona koji izvode napade na ukrajinsku teritoriju, poljski vojni avioni nastavljaju da djeluju u poljskom vazdušnom prostoru, prenosi agencija PAP.

    Kako se navodi, Operativna komanda poljskih oružanih snaga objavila je raspoređivanje neophodnih snaga i resursa i pripravnost zemaljskih sistema protivvazdušne odbrane i radarskog izviđanja tokom noći od ponedjeljka do utorka, prenosi Tanjug.

    Akcije su preventivne prirode i usmjerene su na obezbjeđivanje i zaštitu vazdušnog prostora, posebno u područjima koja se nalaze pored ugroženih područja, dodaje se.

    Za stanovnike Lublinskog i Potkorpskog vojvodstva jutros je izdato upozorenje, ali je ono u međuvremenu otkazano.

    Kako je saopštio gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko, ruske snage tokom noći napale su ukrajinsku prestonicu i tom prilikom poginule su dvije osobe, a ranjeno je sedam.

  • Preminula Miss Austrije Lucia Šišić (22), porijeklom iz BiH

    Preminula Miss Austrije Lucia Šišić (22), porijeklom iz BiH

    Miss Austrije Lucia Šišić, porijeklom iz BiH, preminula je u 22. godini.

    Vijest o njenoj smrti podijelili su organizatori takmičenja za Miss Austrije.

    Organizatori Miss Austrije oprostili se od Lucije

    “Lucija će ostati u sjećanju kao divna mlada žena. Naše misli i najdublje saučešće su uz njenu porodicu, prijatelje i sve one koji su joj bliski u ovom teškom trenutku. Draga Lucia, uvijek ćeš ostati dio naše porodice Miss Austrije”, naveli su oni.

    “Iza krune, modne piste i javnih nastupa bila je životna priča mlade žene koja je od rođenja vodila svoju veliku borbu, ali je uprkos svemu ostala vedra, snažno povezana s porodicom i ponosna na svoje korijene”, pišu mediji u Austriji.

    Od mlade misice na društvenim mrežama opraštaju se prijatelji i ljudi koji su je poznavali.

     

    View this post on Instagram

     

    A post shared by oe24.at (@oe24.at)

    Roditelji joj porijeklom iz okoline Brčkog

    Rođena je u Beču, a njeni roditelji dolaze iz okoline Brčkog. Bečka studentica učiteljskog smjera patila je od defekta srčanog zaliska od rođenja i tokom života je imala sedam operacija srca, od kojih se posljednja dogodila krajem 2025. godine.

    Titulu osvojila 2024.

    Uprkos teškoj bolesti, Lucia Šišić postigla je veliki uspjeh. Nakon što je osvojila titulu Miss Beča, osvojila je i krunu Miss Austrije u septembru 2024. godine. Kako je takmičenje otkazivano u narednim godinama, titulu je nosila do svoje smrti.

    “Koristila je svoj javni profil kako bi podigla svijest o srčanim bolestima kod djece. Snagu za svoj svakodnevni život i borbu protiv bolesti crpila je prvenstveno iz svoje duboke vjere”, navode austrijski mediji.

    U intervjuu za “Heute” je nakon osvajanja titule 2024. godine izjavila da nije mogla učestvovati u sportskim sedmicama zbog svog zdravstvenog stanja.

  • Zelenski: Putinu je potreban Tramp, SAD mogu da pritisnu Rusiju

    Zelenski: Putinu je potreban Tramp, SAD mogu da pritisnu Rusiju

    Sjedinjene Američke Države ispituju da li bi Ukrajina i Rusija mogle da preduzmu korake za smirivanje tenzija tokom zime, uz istovremeno obnavljanje pregovora o širem mirovnom sporazumu, izjavio je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.

    On je u intervjuu za Aksios izrazio uvjerenje da predsjednik Rusije Vladimir Putin računa na još jednu surovu zimu, kako bi oslabio Ukrajinu, ali da ne želi da se zamjeri američkom predsjedniku Donaldu Trampu uoči predstojećih izbora za Kongres SAD.

    “Moj utisak je da je Putinu potreban Tramp. Ne želi da ga naljuti”, rekao je Zelenski.

    On je dodao i da bi Trampova administracija mogla da izvrši pritisak na Putina da smiri tenzije, čak i ako on to sam ne želi, i da na taj način predsjedniku SAD obezbijedi diplomatsku pobjedu prije američkih srednjoročnih izbora.

    Zelenski, koji se u nedjelju u Kijevu sastao sa Trampovim izaslanicima Stivom Vitkofom i Džaredom Kušnerom, nakon njihovog tročasovnog sastanka sa Putinom u Kremlju dan ranije, naveo je da je od američkih izaslanika dobio poruku da su “Rusi spremni za pregovore”.

    On je saopštio i da je i dalje “skeptičan” i da potezi Rusije na frontu i nedavno pojačani napadi “ne pokazuju spremnost na kompromis”.

    Ukrajinski predsjednik je izjavio i da su američki izaslanici doputovali u Moskvu i Kijev prije svega kako bi “odblokirali” diplomatski proces, ali da su donijeli i neke nove ideje.

    Odbio je da otkrije sve detalje, ali je naveo da su se pojedini razgovori odnosili na potencijalne korake za smirivanje tenzija koje bi Rusija i Ukrajina mogle da preduzmu prije i tokom zime.

    “Postoje ideje u vezi sa energetskim objektima i isporukom žita, u vezi sa elektroenergetskom mrežom, kao i izvozom nafte i gasa. Rusija i mi imamo različite interese”, rekao se Zelenski.

    Na pitanje da li se novi pristup SAD svodi na paralelno pokretanje pregovora i pokušaj postizanja dogovora koji bi omogućio Ukrajini i Rusiji da prebrode zimu bez veće eskalacije sukoba, Zelenski je odgovorio da je to tumačenje “veoma blisko onome o čemu se zaista razgovaralo”.

    Prvi cilj je opisao kao nastavak pregovora, a drugi kao pokušaj da predstojeća zima bude drugačija od prethodnih, kada su ruski napadi na ukrajinsku energetsku infrastrukturu dodatno rasplamsali rat.

    Zelenski je rekao da se očekuje da američki tim podnese izvještaj Trampu, a zatim nastavi konsultacije sa ukrajinskim i evropskim zvaničnicima.

    On je naveo da SAD podržavaju i poseban “zimski paket” pomoći Ukrajini, koji bi uključivao PVO sisteme i energetsku pomoć.

    “Ne radi se samo o raketama. Radi se i o tečnom prirodnom gasu (LNG), a radi se i o koracima za smirivanje tenzija”, istakao je Zelenski.Prema njegovim riječima, Ukrajina želi da iskoristi septembar i oktobar za ponovno pokretanje diplomatskog procesa i predlaže Generalnu skupštinu UN u Njujorku krajem ovog mjeseca kao potencijalno mjesto za nove razgovore između SAD i Ukrajine.

    Dodao je da postoji i mogućnost novog trilateralnog sastanka (SAD-Ukrajina-Rusija), iako odluka o tome još nije donesena.

    “Mislim da predsjednik Tramp može da pronađe način za stvarni početak pregovaračkog procesa prije nego što stignu hladni zimski dani”, dodao je ukrajinski predsjednik.

    Zelenski je poručio da Ukrajina mora da ostane vojno jaka tokom cijelog diplomatskog procesa i ocijenio da je Kijev trenutno u boljoj poziciji na frontu nego ranije, uprkos manjku PVO sistema i neprekidnim ruskim napadima dronovima i raketama.

    Takođe je pozvao na uvođenje dodatnih američkih sankcija Rusiji, opisujući ih kao ključno sredstvo pritiska u svim pregovorima.

    “Putinu treba novac da bi nastavio rat”, naglasio je Zelenski.

  • Tramp: Cijene nafte će naglo pasti kada pobijedimo u ratu protiv Irana

    Tramp: Cijene nafte će naglo pasti kada pobijedimo u ratu protiv Irana

    Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je danas da će cijene nafte naglo pasti kad SAD pobijede u ratu protiv Irana.

    – Cijene nafte će naglo pasti, kao što pada i sve ostalo, ali više, kada pobijedimo u ratu protiv Irana. Biće tri dolara po galonu, ali na kraju ispod dva dolara po galonu. Sve će se desiti brzo, a Iran nikada neće imati nuklearno oružje – rekao je Tramp u objavi na društvenoj mreži.

    Poređenja radi, dizel gorivo u SAD danas košta prosječno 4,15 dolara po galonu, dok je najskuplje u Kaliforniji gdje je 5,86 dolara.

    Јedan galon je 3,79 litara.

  • Toplotni talasi i požari dodatno ugrožavaju vazduh

    Toplotni talasi i požari dodatno ugrožavaju vazduh

    Toplotni talasi i šumski požari dodatno otežavaju borbu za čistiji vazduh, objavila je Svjetska meteorološka organizacija u svom izvještaju.

    Prema podacima navedenim u izvještaju, broj šumskih požara širom svijeta utrostručen je od devedesetih godina prošlog vijeka.

    U izvještaju je istaknuto da povećanje temperatura ne doprinosi samo izazivanju velikih požara čiji otrovni dimovi sadrže veoma štetne čestice već i unapređuju formiranje ozona u najnižem sloju atmosfere, a to je gas koji štetno utiče na respiratorni sistem, poljoprivredu i ekosisteme.

    – U proteklih nekoliko godina, stroži propisi u Evropi i Sjevernoj Americi smanjili su štetne emisije industrije i prevoza, ali zagađenja od požara su istovremeno u porastu – ukazano je u izvještaju.

    SMO je objavila izvještaj o kvalitetu klime i vazduha povodom Svjetskog dana čistog vazduha, prenosi njemačka DPA.

  • Šta stoji iza rekordne pobjede AfD-a: Migracije nisu presudile

    Šta stoji iza rekordne pobjede AfD-a: Migracije nisu presudile

    Agresivne kampanje protiv izbjeglica i migranata predstavljaju suštinu političkog brenda Alternative za Njemačku (AfD). Međutim, čini se da one nisu bile presudne za odluku birača na pokrajinskim izborima u Saksoniji-Anhaltu.

    To pokazuju analize anketa među biračima koje je na dan izbora sproveo institut za istraživanje javnog mnjenja Infratest dimap, prenosi DW.

    Prema tim podacima, pitanje migracija imalo je tek sporednu ulogu u izbornoj odluci građana. Mnogo značajnije bile su teme poput socijalne sigurnosti, mira u Evropi i ekonomske politike.

    Čak ni među biračima AfD pitanje migracija nije bilo među najvažnijim temama.

    Saksonija-Anhalt spada među njemačke pokrajine s najnižim udjelom stranaca: oko devet odsto stanovništva čine stranci, što je znatno ispod njemačkog prosjeka od približno 15 odsto. Saksonija-Anhalt je ujedno jedna od ekonomski najslabijih njemačkih pokrajina, s relativno niskim zaradama i nedostatkom visokokvalifikovanih radnih mjesta. Region već decenijama trpi posljedice odlaska kvalifikovane radne snage.

    Posebno je upadljivo to što je AfD, koja je u Saksoniji-Anhaltu klasifikovana kao potvrđeno desnoekstremistička organizacija, uspjela da potisne demohrišćane aktuelnog premijera pokrajine Svena Šulcea na gotovo svim političkim poljima.

    Kada je riječ o borbi protiv kriminala ili politici azila, dvostruko više građana vjeruje da AfD može da bude uspješna nego CDU. Čak i u ekonomskoj politici, tradicionalno jednoj od ključnih tema CDU-a, AfD ima prednost.

    Anketa: AfD bliža ljudima

    Čini se da AfD trenutno uspijeva da kod mnogih građana stvori osjećaj posebne bliskosti. U istraživanju instituta Infratest dimap, 67 odsto ispitanih birača navelo je da je ta stranka bolje od drugih razumjela da se ljudi u Saksoniji-Anhaltu više ne osjećaju bezbjedno. Više od polovine ispitanika takođe smatra da je AfD bliža brigama građana od ostalih stranaka.

    Mnogi građani očigledno ne samo da imaju osjećaj da ih AfD razumije, već joj najviše vjeruju i kada je riječ o rješavanju problema zemlje. Na pitanje koja stranka trenutno nudi najbolje odgovore na izazove budućnosti, posebno su mladi često navodili AfD. Ali i među starijim biračima ona je po tom pitanju bila na prvom mjestu.

    Nasuprot tome, rezultat vladajućih stranaka iz kabineta saveznog kancelara Fridriha Merca bio je katastrofalan. Među mladim biračima svega pet odsto smatra da demohrišćani imaju najbolje odgovore na pitanja budućnosti, dok je takvo mišljenje o socijaldemokratama imalo tek tri odsto ispitanika. Riječ je o veoma oštroj ocjeni.

    Opomena za kancelara Merca

    Mnogi građani Saksonije-Anhalta očigledno su na ovim pokrajinskim izborima željeli da pošalju poruku i saveznoj vladi: 59 odsto ispitanih izjavilo je da je ona zaslužila takvu opomenu. Nezadovoljstvo su najviše osjetili demohrišćani kao veliki gubitnici izbora. Čak 58 odsto ispitanika navelo je da ih je najviše razočarala upravo kancelarova stranka.

    Zato ne iznenađuje što je Fridrih Merc samo u ograničenoj mjeri bio angažovan kao podrška pokrajinskoj organizaciji CDU-a tokom kampanje. Mnogi građani nisu zadovoljni njegovim radom, a njegov ugled je na istorijski niskom nivou. U rangiranju popularnosti vodećih političara nalazi se daleko iza predsjednika AfD i lidera socijaldemokrata, koji učestvuju u saveznoj vladi.

  • Vitkof: Bez dijaloga sa Rusijom šanse za mirno rješenje su male

    Vitkof: Bez dijaloga sa Rusijom šanse za mirno rješenje su male

    Specijalni američki izaslanik Stiv Vitkof ocijenio je da su šanse za mirno rješenje ukrajinskog sukoba male bez dijaloga sa Rusijom.

    Vitkof je na zajedničkoj konferenciji za novinare sa ukrajinskim predsjednikom Vladimirom Zelenskim u Kijevu, rekao da se SAD zalažu za mirno rješenje sukoba.

    – Tražimo diplomatsko rješenje za ovaj sukob, a ne vojnu nagodbu. A to je ono što je predsjednik Donald Tramp uvijek tražio – rekao je Vitkof, odgovarajući na pitanje da li je ruski predsjednik Vladimir Putin spreman za trilateralni samit sa Zelenskim i Trampom.

    Vitkof je rekao da je sa takvim ciljem stigao u Kijev, zajedno sa američkim izaslanikom DŽaredom Kušnerom.

    On je dodao da je Tramp, zahvaljujući ovakvom pristupu, pomogao da se okonča najmanje devet sukoba širom svijeta, te da je moguće da će se tako okončati još više njih.

    Američki pregovarači ranije su se u Kremlju sastali sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.

    Kako je novinarima rekao pomoćnik Kremlja Јurij Ušakov, ruski lider je naglasio potrebu za otklanjanjem svih osnovnih uzroka ukrajinskog sukoba.

  • Tramp želi da preimenuje Nju Meksiko: Već ima novo ime

    Tramp želi da preimenuje Nju Meksiko: Već ima novo ime

    Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je danas, 7. septembra, da mu se dopada ideja da se naziv američke države Nju Meksiko (Novi Meksiko) promijeni u Nju Amerika (Nova Amerika).

    “Mnogi ljudi su predložili promjenu imena Nju Meksika, jedne od najvećih država svih vremena po pitanju izbornih prevara, u Nju Amerika. To je toliko prestižnije i ljepše za ljude te potencijalno nevjerovatne države. Mnogo mi se dopada ta ideja”, rekao je Tramp u objavi na svojoj društvenoj mreži Truth Social.

    Prije samo desetak dana, krajem avgusta, američki predsjednik objavio je da je preimenovao jezero Ontario u Jezero Amerika, prenosi Tanjug.

    On je tada u Ovalnom kabinetu potpisao izvršnu uredbu kojom se nalaže zvaničnim službama SAD za geografske nazive da izmijene ime ovog jezera.

    Jezero Ontario, jedno od pet velikih jezera u Severnoj Americi, nalazi se na granici između kanadske provincije Ontario i američke savezne države Njujork.