Kategorija: Svijet

Zamjenik direktora Agencije za evropsku graničnu i obalsku stražu (Frontex) Lars Gerds upozorio je na moguće krijumčarenje oružja iz Ukrajine nakon završetka rata, navodeći da bi Evropa mogla da se suoči sa scenarijem sličnim onom poslije ratova u bivšoj Jugoslaviji.

Govoreći za njemački „Welt“, Gerds je rekao da će Frontex biti značajno proširen i da se razmatra povećanje operativnih snaga na čak 30.000 službenika.

„Suočavamo se sa novim hibridnim prijetnjama“

„Suočavamo se sa potpuno novom hibridnom prijetnjom na granicama, poput namjerne instrumentalizacije migranata“, rekao je Gerds.

Dodao je da Frontex sve više ulaže u nove tehnologije, uključujući dronove i savremeni vazdušni nadzor.

„Dronovi mogu ostati u vazduhu mnogo duže i nadzirati veća područja nego, na primjer, helikopteri. Istovremeno, senzori i tehnologija kamera postaju sve napredniji. Tako brže otkrivamo migrantska kretanja, aktivnosti krijumčara i slučajeve opasnosti na moru“, objasnio je.

Strah od krijumčarenja oružja

Gerds je posebno upozorio na mogućnost šverca oružja iz Ukrajine nakon eventualnog primirja ili mira.

„Za to se pripremamo od početka rata. Smatram da je rizik posebno visok nakon primirja ili mira. Tada će u zemlji biti velike količine oružja, municije i eksploziva, ali i mnogo ljudi kojima će trebati novac“, rekao je.

Prema njegovim riječima, krijumčarenje oružja moglo bi postati ozbiljan bezbjednosni problem za Evropu, posebno ako ratno naoružanje završi u kriminalnim mrežama ili kod terorističkih grupa.

„Moguć je scenario kao poslije ratova u Jugoslaviji“

Na pitanje da li bi mogao da se ponovi scenario sličan onome nakon ratova u bivšoj Jugoslaviji, Gerds je odgovorio potvrdno.

„To je sasvim moguće, ali ovaj put i sa oružjem najnovije generacije. Na to se moramo preventivno pripremiti“, rekao je.

Naime, nakon raspada Jugoslavije i ratova u BiH, Hrvatskoj i na samoproglašenom Kosovu, ogromne količine vojnog naoružanja završile su na crnom tržištu. Dio oružja ostao je kod civila, dio je krijumčaren preko granica, a veliki dio završio je u rukama organizovanog kriminala širom Evrope.

Gerds je dodao da je Frontex već sada snažno prisutan na zapadnoj granici Ukrajine sa dodatno obučenim snagama koje pažljivo prate razvoj situacije.

Pritisak raste na istočnim granicama Evrope

Gerds je naveo da se najveći pritisak trenutno osjeća na istočnim granicama Evropske unije, posebno u Poljskoj, Finskoj i baltičkim državama.

„Vidimo hibridne prijetnje, odnosno instrumentalizaciju migracija od strane državnih aktera poput Bjelorusije i Rusije. Istovremeno dolazi do stalnog preusmjeravanja migrantskih ruta. Kada se jedna ruta zatvori, pritisak se premješta na drugo područje“, rekao je on, prenosi Večernji list.

Vozači sa B kategorijom u Evropskoj uniji uskoro će moći upravljati težim vozilima nego do sada.

Predsjednik SAD Donald Tramp je sve više frustriran načinom na koji Iranci vode pregovore o okončanju rata, a neki Trampovi pomoćnici kažu da sada ozbiljnije razmatra nastavak velikih borbenih operacija nego što je to činio posljednjih sedmica.

Kako piše CNN, Tramp je postao nestrpljiv zbog kontinuiranog zatvaranja Ormuskog moreuza, kao i zbog onoga što doživljava kao podjelu u iranskom rukovodstvu koja ih sprečava da naprave značajne ustupke u nuklearnim pregovorima, rekli su izvori upoznati sa diskusijama.

Najnoviji odgovor Irana, koji je Tramp ocijenio i “potpuno neprihvatljivim” i “glupim”, naveo je nekoliko zvaničnika da se zapitaju da li je Teheran spreman da zauzme ozbiljnu pregovaračku poziciju, rekli su oni.

Podjele unutar američke administracije oko daljih poteza

Postoje različiti tabori unutar administracije koji preporučuju naizmijenične puteve za dalje postupanje, rekli su izvori. Neki, uključujući zvaničnike u Pentagonu, zalagali su se za agresivniji pristup pritisku na Irance za pregovarački sto – uključujući ciljane udare koji dodatno slabe poziciju Teherana. Drugi, međutim, i dalje insistiraju na tome da se diplomatiji da fer šansa, rekli su izvori.

Pakistan pod pritiskom zbog uloge posrednika

Mnogi u Trampovoj orbiti žele da pakistanski posrednici budu daleko direktniji u komunikaciji sa Irancima. Neki Trampovi zvaničnici dugo su dovodili u pitanje da li Pakistanci agresivno prenose Trampovo nezadovoljstvo stanjem pregovora. Neki zvaničnici administracije takođe vjeruju da Pakistan često dijeli pozitivniju verziju iranskog stava sa SAD nego što odražava stvarnost, rekla su dva izvora.

Zemlje širom regiona i Pakistan intenzivno nastoje da Irancima prenesu da je Tramp frustriran i da je ovo posljednja šansa da se ozbiljno uključe u diplomatiju, ali ne čini se da Iran sluša ili shvata bilo koga ozbiljno, rekao je regionalni zvaničnik u ponedjeljak.

Ovaj zvaničnik je rekao da SAD i Iran djeluju na osnovu dvije različite tolerancije i vremenskog okvira u svom pristupu pregovorima, a Teheran je decenijama odolijevao ekonomskom pritisku.

Tramp se ponovo sastao sa svojim timom za nacionalnu bezbjednost u Bijeloj kući u ponedjeljak kako bi razgovarali o opcijama za dalje djelovanje. Izvori upoznati sa razgovorima kažu da je malo vjerovatno da će se donijeti važna odluka o tome kako dalje postupati prije predsjednikovog odlaska u Kinu, koji je zakazan za utorak popodne.

SAD nude milionsku nagradu zbog finansiranja IRGC-a

Trampova administracija nudi nagradu do 15 miliona dolara “za informacije koje vode do poremećaja finansijskih mehanizama” moćnog iranskog Korpusa islamske revolucionarne garde, dok Sjedinjene Države nastoje da pojačaju pritisak na Teheran.

Nagrada se nudi u okviru programa Nagrade za pravdu Stejt departmenta i dolazi usred napora administracije da uguši iransku ekonomiju i izvrši pritisak na Teheran da postigne sporazum.

Program Nagrade za pravdu nudi nagradu za informacije “o izvorima prihoda za IRGC, IRGC-(Kuds snage), njene filijale ili njene ključne mehanizme za finansijsko olakšavanje”, uključujući paravan kompanije, ljude koji pomažu IRGC-u da izbjegne sankcije ili finansijske institucije koje posluju sa njima.

Takođe se traže informacije o tome “kako IRGC prenosi sredstva i materijale svojim terorističkim i milicijskim punomoćnicima i partnerima”, “finansijskim institucijama ili menjačnicama koje olakšavaju transakcije IRGC-a” ili preduzećima u vlasništvu IRGC-a.

Ranije u ponedjeljak, Trampova administracija je uvela sankcije protiv 12 pojedinaca i entiteta zbog njihove uloge u navodnom omogućavanju prodaje i isporuke iranske nafte Kini od strane IRGC-a.

Američki predsjednik Donald Tramp je saopštio da se “veoma raduje svom putovanju u Kinu”, kako je rekao, “nevjerovatnu zemlju”, i susretu koji će imati sa “liderom, predsjednikom Si Đinpingom koga svi poštuju”.

– Velike stvari će se desiti za obje zemlje – napisao je Tramp na svojoj društvenoj mreži Truth Social.

Kinesko Ministarstvo spoljnih poslova je ranije saopštilo da će, na poziv kineskog predsjednika, Tramp boraviti u zvaničnoj posjeti Kini od 13. do 15. maja.

Predsjednici Kine i SAD razmijeniće mišljenja o bilateralnim vezama, svjetskom miru i razvoju tokom predsetojećeg susreta u Pekingu, rekao je portparol Ministarstva spoljnih poslova Kine Guo Điakun.

Ranije su visoki američki zvaničnici za Blumberg izjavili da bi Tramp trebalo tokom sastanka sa predsjednikom Kine Si Đinpingom u Pekingu da pokrene pitanje kineskog odnosa prema Iranu, kao i teme vještačke inteligencije, trgovine i energetike, ali i rijetkih zemnih metala.

Premijerska funkcija Kira Starmera je u slobodnom padu, dok se ministri u kabinetu spremaju da izvrše pritisak na njega da podnese ostavku.

Desetine laburističkih poslanika pozvale su u ponedjeljak premijera da odstupi, nakon što njegov govor, održan u posljednjem trenutku kao pokušaj odbrane, nije uspio da uguši rastuću pobunu.

Izvori iz Laburističke partije večeras navode da je delegacija visokih ministara ušla u Dauning strit broj 10 kako bi mu saopštila da je njegovo vrijeme isteklo. Dalji pozivi “licem u lice” očekuju se na sutrašnjem jutarnjem sastanku kabineta ukoliko on odbije da se povuče.

Dešava se”, rekao je jedan izvor. “Premijer je rekao svoje, ljudi su ga saslušali, ali to nije promijenilo mišljenje. Krdo se pokrenulo.”

Ser Kir je upozorio da bi borba za liderstvo uoči srijede, kada je zakazan Kraljev govor, gurnula i vladu i Britaniju u haos.

Međutim, večeras vodeće figure, uključujući ministra zdravlja Vesa Stritinga i gradonačelnika Šireg Mančestera Endija Burnama, privatno ispituju podršku među svojim pristalicama.

Finansijska tržišta su se uplašila perspektive da bi unutarpartijska borba mogla gurnuti Laburiste još više ulijevo, što je povećalo cijenu državnog zaduživanja.

Gotovo trećina laburističkih poslanika koji nisu na funkcijama (tzv. backbenchers) javno je zatražila da Kim Starmer odredi datum svoje ostavke.

Pritisak se intenzivirao nakon što je niz ministarskih pomoćnika napustio vladu, navodeći da više ne vjeruju da premijer može da preokrene situaciju.

Pet parlamentarnih privatnih sekretara (PPS) podnijelo je ostavke u ponedjeljak, dok je više od 70 članova sopstvene partije javno pozvalo Starmera da podnese ostavku.

Jedan od njih, Džo Moris, pomoćnik je ministra zdravlja Vesa Stritinga, koji se smatra “blerovskim” kandidatom za zamjenu premijera. Poslanik iz susjednog izbornog okruga u istočnom Londonu takođe je među pobunjenicima.

On je pozvao premijera da odredi “brz raspored” za svoj odlazak kako bi novi lider mogao da “povrati povjerenje javnosti”.

Odluka njih petoro – ostali su Tom Ratland, Sali Džejmson, Naušaba Kan i Melani Vord – mogla bi biti okidač za ostale članove vlade da im se pridruže.

Melani Vord je prethodno bila pomoćnica zamjenika premijera Dejvida Lemija, a večeras je pozvala na “brz proces izbora” novog lidera.

Sve se ovo dešava dok se rat u Laburističkoj partiji zahuktava, a frakcije postavljaju borbene linije oko toga ko će zamijeniti Starmera, koji je ostao gotovo bez ikakvog uticaja.

Rok za imenovanje novog premijera postaje ključno pitanje dok se blerovci i tvrda ljevica bore za kontrolu nad partijom.

Ljevica želi odlaganje kako bi gradonačelnik Mančestera Endi Burnam imao priliku da pobijedi na dopunskim izborima i vrati se u Donji dom – dok bi Striting bio favorit ako se izbori završe brzo.

Večeras je ministarka kulture Lisa Nandi nagovijestila da je sam Starmerov kabinet podijeljen po ovim pitanjima.

Ona je rekla da želi da ser Kir “uspije” dok se on suočava sa sve većim pitanjima o tome koliko dugo može da se drži vlasti.

Ali u intervjuu koji će biti emitovan večeras, rekla je da to mišljenje dijeli samo “veliki dio” kabineta, a ne svi njegovi članovi.

Postojali su znaci da bi Striting mogao da povuče okidač ovog popodneva, jer je Kris Kertis, predsjedavajući grupe od 50 poslanika (Labour Growth Group), dodao svoj glas pritisku za promjenu na vrhu.

On je primjetno zatražio brži raspored od septembra – što bi praktično isključilo učešće Endija Burnama.

Ovi zbunjujući manevri učinili su da ser Kir sve više izgleda kao nijemi posmatrač.

Nandi je za emisiju Cathy Newman Show na TV kanalu Sky News rekla da je premijerov govor bio “prava stvar koju je trebalo uraditi u ovom trenutku – izaći i priznati greške koje su napravljene, priznati ulogu koju je lično imao u tome i frustraciju koja je lično usmjerena ka njemu”.

Dodala je: “Želim da on uspije i veoma blisko sarađujem sa njim kako bih se osiguralo da se to desi, i mislim da je to mišljenje koje se zapravo odražava u velikom dijelu kabineta i parlamentarne Laburističke partije.”

Ser Kir je jutros uputio posljednji apel poslanicima da ostanu uz njega nakon sloma na lokalnim izborima. U govoru je upozorio da će nastati “haos” ako bude izbačen iz Dauning strita.

Međutim, sve više poslanika izlazi u javnost tražeći njegov odlazak od trenutka kada je završio govor, a taj broj je premašio 50.

Drama je eskalirala kada je Anđela Rejner nagovijestila ljevičarski “tim snova” za vođstvo.

Ona je iskoristila govor na sindikalnoj konferenciji da podrži povratak Endija Burnama na mjesto poslanika.

Poslanica Katrin Vest je navodno pomogla Stritingovom cilju tokom vikenda neočekivanim lansiranjem “probne” kandidature protiv premijera.

Međutim, jutros je ubijeđena da se povuče – umjesto toga, zatražila je “raspored” po kojem bi ser Kir bio zamijenjen do septembra.

U svom govoru, ser Kir je rekao da zna da su neki ljudi “frustrirani njime” i da preuzima “odgovornost” za katastrofalne lokalne izbore.

Insistirao je na tome da je “naučio lekciju” iz svoje prve dvije teške godine na mjestu premijera i da se neće “povući” – tvrdeći da će se boriti protiv svakog izazova za liderstvo.

Tržišta su već uznemirena mogućnošću da Laburisti skrenu ulijevo u eri nakon Starmera. Kamatne stope na državne obveznice, jedan od glavnih načina na koji se Vlada zadužuje, porasle su jutros.

Starmerovi saveznici upozoravaju poslanike da bi moglo doći do prijevremenih opštih izbora ako on bude smijenjen.

Vest je rekla da nije zadovoljna premijerovim govorom, ali da će sada samo “prikupljati imena” onih koji žele njegovu zamjenu.

To ne može direktno pokrenuti izbore za lidera, jer 81 poslanik mora da nominuje specifičnog kandidata, prenosi Telegraf.rs.

U mejlu upućenom poslanicima ovog popodneva, Vest je napisala: “Saslušala sam jutrošnji govor premijera. Pozdravljam obnovljenu energiju i ideje. Međutim, nevoljno sam zaključila da je jutrošnji govor bio ‘premalo i prekasno’.”

“Rezultati prošlog četvrtka pokazuju da premijer nije uspio da ulije nadu. Ono što je sada najbolje za partiju i zemlju jeste uredna tranzicija.”

“Ovim putem obavještavam Dauning strit da prikupljam imena laburističkih poslanika kako bih pozvala premijera da odredi raspored za izbor novog lidera u septembru.”

“Želim da zahvalim svima koji su me kontaktirali tokom vikenda i uputili lijepe želje. Potreban nam je naš najbolji tim na mjestu kako bismo se borili na sljedećim izborima. Dugujemo zaposlenim ljudima širom zemlje ništa manje od toga.”

Johan Vadeful, ministar spoljnih poslova Njemačke, zahvalio je Kristijanu Šmitu na službi na mjestu visokog predstavnika u BiH.

On je na zvaničnoj stranici Ministarstva spoljnih poslova Njemačke naglasio da je Šmit pet godina služio posvećen miru.

“Tokom tog perioda ostvaren je značajan napredak u provođenju Dejtonskog sporazuma i jačanju državnih institucija. Kancelarija visokog predstavnika i dalje igra ključnu ulogu za budućnost zemlje”, naglasio je on.

Dodao je da je Šmit tokom karijere služio svojoj zemlji i kao poslanik u Bundestaghu i kao državni sekretar i savezni ministar.

“Vođen jasnim principima i kao posvećen hrišćanin, dao je istaknuti doprinos našoj zemlji”, napisao je Vadeful.

Podsjećanja radi, Šmit je danas na stranici OHR-a najavio da dobrovoljno podnosi ostavku na ovu funkciju, ali da će ostati sve dok ne bude imenovan njegov nasljednik.

Najmanje dvoje ljudi je ubijeno, a najmanje tri osobe su ranjene danas u pucnjavi u francuskom gradu Nici, prenio je Figaro.

Pucnjava je izbila u zapadnom kvartu Mulen, dva dana nakon pucnjave u istom dijelu grada u kojoj nije bilo povrijeđenih.

Kako se navodi, dvije osobe su iz motorgnog vozila u pokretu otvorile nasumičnu vatru na centralni trg u naselju, nakon čega je vozilo pobjeglo sa mjesta događaja.

Gradonačelnik Nice Erik Sioti osudio je napad.

Vrijeme je da zvaničnici Vlade Velike Britanije zatraže psihijatrijsku pomoć, rekla je portparol ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova, komentarišući odluku Londona da uvede sankcije prihijatrijskoj bolnici na Krimu.

“Kada vlada premijera Velike Britanija Kira Starmera uvodi sankcije psihijatrijskoj bolnici, vrijeme je da London pozove u pomoć psihijatrijske medicinske sestre”, navela je Zaharova.

Velika Britanija uvela je ranije danas sankcije za 85 pojedinaca i organizacija, uključujući “Petu kliničku psihijatrijsku bolnicu” u Sevastopolju, Državni univerzitet u Sevastopolju i sanatorijum “Zdravnica” u gradu Jevparotija na Krimu.

 

Kol Alen, optužen za pucnjavu i pokušaj ubistva predsjednika SAD Donalda Tampa na večeri za dopisnike iz Bijele kuće, izjasnio se da nije kriv ni po jednoj tački optužnice, prenose američki mediji.

Alen je 27. aprila optužen u tri tačke, uključujući pokušaj atentata na američkog predsjednika, pucanje i transportovanje vatrenog oružja.

Prošle sedmice, sudski dokument je pokazao da je savezna velika porota proširila optužnicu i dodala tačku za napad na saveznog službenika smrtonosnim oružjem.