Kategorija: Svijet

Grčka je usvojila zakon o električnim trotinetima koji predviđa visoke kazne i starosnu granicu od 17 godina za njihovu upotrebu, u pokušaju da okonča haos na putevima i trotoarima nakon niza teških nesreća.

Mlađima od 17 godina više nije dozvoljeno da koriste električne trotinete na javnim putevima.

Za kršenje zabrane propisana je kazna od 150 evra. Kompanije koje budu iznajmljivale trotinete mlađima od 17 godina suočavaju se sa kaznama do 1.000 evra.

Prema novom zakonu, pravila su znatno pooštrena i za odrasle. Električni trotineti zabranjeni su na putevima sa ograničenjem brzine od 50 kilometara na čas ili više.

Vozači koji budu prekršili ovaj propis dobiće kaznu od 350 evra.

Uvodi se i novi uslov obaveznog osiguranja od odgovornosti prema trećim licima, a vožnja bez osiguranja podrazumijeva kaznu od 250 evra.

Više se neće tolerisati ni nemarno parkiranje trotineta. Oni koji blokiraju trotoare ili pješačke prelaze mogu biti uklonjeni, uz novčanu kaznu od 40 do 80 evra.

Vozači koji su u vožnji bez kacige, koriste mobilni telefon ili nose slušalice suočavaju se sa kaznom od 40 do 150 evra.

Njemačke vlasti odobrile su kontroverzni projekat proizvodnje nuklearnog goriva u Lingenu, u saveznoj pokrajini Donja Saksonija, koji zajednički realizuju podružnica francuske kompanije Framatome i ruska državna nuklearna korporacija Rosatom.

Projekat predviđa proizvodnju gorivnih elemenata za nuklearne reaktore sovjetskog dizajna (VVER), koji su i dalje u upotrebi u više zemalja istočne i centralne Evrope, dok je Rosatom i dalje izuzet iz pojedinih sankcija Evropske unije uvedenih Rusiji nakon sukoba s Ukrajinom 2022. godine.

Strah od bezbjednosnih rizika

Odluka je izazvala oštre reakcije dijela političara i ekoloških organizacija, koji upozoravaju da bi uključivanje Rosatoma moglo povećati rizik od ruskog uticaja, špijunaže i sabotaže u osjetljivoj infrastrukturi.

Ministar zaštite životne sredine Donje Saksonije Kristijan Majer izjavio je da politički ne podržava saradnju s Rusijom, ali da je dozvola izdata nakon opsežnih bezbjednosnih i pravnih provjera koje su sprovela nadležna savezna tijela.

Njemačka je u međuvremenu ostala jedan od najvećih vojnih i finansijskih saveznika Ukrajine u Evropi, zbog čega je odluka o ovom projektu izazvala dodatne polemike u javnosti, navodi “SwedenHerald”.

U novoj analizi pod nazivom “Oslo on the Strait of Hormuz”, autor Junaid S. Ahmad upozorava da bi aktuelni pregovori između Sjedinjenih Američkih Država i Irana mogli prerasti u dugotrajan diplomatski proces koji neće zaustaviti sukob, već će ga samo preoblikovati.

Kao primjer navodi Sporazum iz Osla između Izraela i Palestinaca iz 1993. godine, za koji tvrdi da nije donio trajni mir, već omogućio nastavak sukoba pod okriljem pregovora, dok su se istovremeno mijenjale činjenice na terenu.

Tekst dolazi u trenutku kada su diplomatski kontakti između Vašingtona i Teherana nastavljeni uprkos novim vojnim akcijama i rastu tenzija oko Ormuskog moreuza, jednog od najvažnijih svjetskih energetskih koridora.

Poziv Teheranu na oprez

Autor smatra da Iran ne bi trebalo da odustane od svojih pregovaračkih aduta bez jasnih i konkretnih ustupaka druge strane, upozoravajući da pregovori mogu poslužiti kao sredstvo za odlaganje, a ne za rješavanje sukoba.

Ističe da države treba da pregovaraju kako bi smanjile rizik od rata, ali naglašava da diplomatija ne može biti vjerodostojna ukoliko se istovremeno nastavljaju vojni napadi i ekonomski pritisci.

Dok međunarodna zajednica i dalje poziva na deeskalaciju i nastavak dijaloga, situacija na Bliskom istoku ostaje veoma nestabilna, uz stalne bojazni da bi svaki novi incident mogao dodatno ugroziti bezbjednost regiona i globalno tržište energenata, navodi “MiddleEastMonitor”.

Sjedinjene Američke Države su obavijestile Izrael da u narednim danima planiraju da pojačaju vojne udare na Iran, uključujući i upotrebu teških bombardera, prvi put od ovogodišnje zajedničke američko-izraelske kampanje protiv Irana, prenijeli su danas izraelski mediji, prenosi Tanjug.

Prema ovim tvrdnjama, očekuje se da će američki bombarderi gađati nuklearno postrojenje Pikejks mauntin u blizini grada Kom, s obzirom na ponovljene prijetnje američkog predsjednika Donalda Trampa tokom protekle nedjelje da će ta oblast veoma brzo biti na udaru američkih snaga, prenosi Tajms of Izrael.

Bliska bezbjednosna koordinacija između Izraela i SAD navodno ima za cilj da omogući Izraelu da se pripremi za mogućnost da Iran odgovori na pojačane američke udare eskalacijom svojih napada, uključujući lansiranje raketa na Izrael zbog čega je Izrael od večeras u stanju najviše pripravnosti.

Ono što je proživio Ljubiša Karović tokom leta iz Soluna za Minhen, nikome ne bi trebalo da se desi. Potpuno neočekivano, proživio je pravu golgotu i bio nadomak užasne smrti, kada je umalo ispao iz aviona.

Srećom, drama je okončana bez ozbiljnih posljedica po život, ali sa težim tjelesnim povredama od kojih bi trebalo, poslije određenog vremena, u potpunosti da se oporavi. Bar od onih fizičkih.

Naravno, od Srbina se očekuje da, čim bude bio u stanju, pokrene sudski proces protiv odgovornih, a njegov advokat Vasilis Cijaras u razgovoru za portal Telegraf.rs otkrio je u kakvom je stanju Ljubiša.

“Moj klijent nosi kragnu, ima povrede po cijelom tijelu. Doktori su mu rekli da je obavezno da je nosi najmanje šest sedmica. Poslije tih šest sedmica mora da se vrati u bolnicu da provjeri da li će mu biti potrebna operacija ili nešto slično tome. Dok ne budemo imali cjelokupnu sliku o ovom slučaju, ne mogu da govorim o odšteti. Biće visoka. Siguran sam da će biti visoka”, rekao je Cijaras, pa dodao:

“Život mog klijenta bio je ugrožen. Da nije nosio pojas bio bi mrtav. Pola njegovog tijela bilo je dva-tri minuta van aviona, tačnije grudi, glava i ruke. I ne samo to. Rajaner je objavio da je laž da je moj klijent bio izvan aviona dva minuta. Ali, danas sam imao kontakt sa advokatom koji zastupa ženu koja je sjedila pored mog klijenta, nije njegova supruga. Ona je vrlo jasno potvrdila da je moj klijent bio van aviona dva do tri minuta, da je bio isisan i da su ljudi pokušavali da ga uvuku unutra.”

Kada su ljudi konačno uvukli Ljubišu u avion, prizor je bio više nego šokantan, pošto mu je glava izgledala potpuno neprirodno.

“Pošto je bio uvučen u avion, onesvijestio se još dva-tri puta. Sve što sam saznao bilo je od njegove supruge. Ona je vidjela sve, jer je sjedila blizu. Šokiralo me je kada sam čuo da mi je rekla da je Ljubiši, kada su ga uvukli, glava bila kao sunđer. Bila je naduvena i unakažena. Mislili su da je mrtav. Tada su mu masirali lice jer je glava bila puna krvi, poslije nekoliko minuta tek tada se lice vratilo u normalu. To mi je rekla supruga mog klijenta, kao i žena koja je sjedila pored njega”, poručio je Cijaras.

Uprkos svemu, zastupnik Karovića još ne može da kaže tačan iznos kada je riječ o novčanoj odšteti za pretrpljeni fizički i psihički bol.

“Prvo ćemo sačekati da vidimo sve tehničke izvještaje Nacionalnog odbora za bezbjednost saobraćaja (NTSB) i našeg tehničara. Pregled aviona završen je prije dva dana, tako da je letjelica sada slobodna da je Rajaner koristi, a za četiri dana doći će ljudi iz Amerike, Evropske unije i francuske kompanije koja je proizvela motore kako bi pregledali letjelicu i motor. Tek kada budemo imali sve podatke, moći ćemo da pričamo o odšteti”, jasan je bio Cijaras.

Za kraj je otkrio gdje će biti sprovedena istraga, ali još nije siguran gdje će biti vođen sudski postupak.

“Dobra stvar je što se krivična istraga obavlja u Solunu. Tužilac će podići optužnicu u Solunu protiv svih odgovornih, a ko je odgovoran otkriće se kasnije, poslije istrage. Gdje ćemo tražiti odštetu, vidjećemo ko će biti nadležan. Mada, mislim da će Grčka biti nadležna jer je avion bio u Grčkoj kada se sve to dogodilo. Postoji mogućnost i da se to dogodilo u Sjevernoj Makedoniji, nisam još siguran, čekamo tačne informacije o tome”, zaključio je Cijaras.

Rusija više nije spremna da vrati pojedine okupirane teritorije Ukrajini u okviru eventualnog sporazuma o okončanju rata, već planira da ih zadrži kao tampon zone, prenio je danas Blumberg, pozivajući se na izvore iz Kremlja.

Prema navodima tih izvora, ruski predsjednik Vladimir Putin odustao je od teritorijalnih ustupaka jer Moskva najnovije izjave američkih zvaničnika o ratu u Ukrajini smatra „konfrontirajućim“ i tumači ih kao dokaz da su neformalni dogovori postignuti na njegovom samitu na Aljasci sa predsjednikom Sjedinjenih Američkih Država Donaldom Trampom propali.

Kremlj je, kako se navodi, pooštrio svoj stav usljed eskalacije ukrajinskih udara duboko na teritoriji Rusije, uključujući i napade na Moskvu, koji su oštetili rafinerije nafte i izazvali nestašicu goriva širom zemlje.

Putin, prema istim izvorima, namjerava da u potpunosti preuzme Donjecku oblast, kao i da zadrži Sumsku i Harkovsku oblast kako bi ih pretvorio u tampon zone.

Blumberg navodi da, iako Sjedinjene Američke Države insistiraju da na samitu prošlog avgusta nije postignut nikakav sporazum o okončanju rata u Ukrajini, zvaničnici Kremlja više puta su tvrdili da je postojao paket obaveza u okviru takozvanog sporazuma „duh Enkoridža“ između Putina i Trampa.

Prema tim tvrdnjama, sporazum je navodno podrazumijevao da Sjedinjene Američke Države izvrše pritisak na Ukrajinu da prepusti teritoriju Donjecke oblasti, u zamjenu za to da Rusija vrati okupirana područja sjeverne Sumske i sjeveroistočne Harkovske oblasti.

Pregovori između Rusije i Ukrajine o mirovnom sporazumu, koje uz posredovanje predvode Sjedinjene Američke Države, u zastoju su od februara, jer se administracija predsjednika Donalda Trampa fokusirala na rat sa Iranom.

Azerbejdžanski predsjednik Ilham Alijev izjavio je da su bivši visoki njemački i ruski zvaničnici sredinom jula održali tajni sastanak u Bakuu kako bi razgovarali o mogućim načinima za okončanje rata Rusije protiv Ukrajine, javlja Bloomberg.

“Naša teritorija iskorišćena je za takav sastanak bez našeg znanja. Ne mogu da komentarišem detalje jer nismo bili prisutni na sastanku. Međutim, podaci o letu dozvoljavaju mi da tvrdim da se tajni sastanak zaista održao u Bakuu”, rekao je Alijev tokom zajedničke konferencije za medije sa njemačkim kancelarom Fridrihom Mercom u Berlinu.

Alijev je rekao da je sastanak održan od 12. do 14. jula.

Dodao je da, ukoliko je svrha sastanka bila istraživanje načina za okončanje rata između Rusije i Ukrajine, Azerbejdžan može “samo da pozdravi” takve napore.

Merz je negirao da je njegova vlada bila uključena u te aktivnosti.

“Nisam upoznat ni sa kakvim takvim sastankom”, rekao je Merz.

Bivši mađarski premijer Viktor Orban pozvao je svoje pristalice da obnove demokratiju u zemlji koju je, kako je rekao, nova Vlada uništila.

Orban je naveo da je Mađarska prestala da bude demokratska država nakon što je nova vlada desnog centra premijera Petera Mađara usvojila ustavni amandman kojim se okončava mandat predsjednika države i predsjednika Ustavnog suda.

“Ponovo je počelo doba tiranije u Mađarskoj. Novi politički sistem stvoren na ovaj način nije legitiman. Fides će koristiti sva mirna sredstva protiv zloupotrebe moći unutar i van parlamenta”, rekao je Orban, prenosi Srna.

Tisa odbacuje optužbe i najavljuje borbu protiv korupcije

Stranka Tisa negira da je imala autoritaran odnos prema političkim protivnicima.

Vladajuća stranka obećala je da će obuzdati korupciju, za koju smatra da je bila raširena pod Orbanovom administracijom, što je dio nastojanja Tise da Mađarsku vrati u glavni tok EU.

Tisa ima većinu u parlamentu, što joj omogućava da poništi promjene koje je uveo Orban, a za koje Mađar smatra da su naštetile demokratiji.

Ustavni amandman i promjene na državnom vrhu

Ustavni amandman okončao je mandat predsjednika Tamaša Šuljoka, navodeći kao razlog ozbiljan gubitak povjerenja društva u lidera koga su 2024. godine izabrali poslanici iz Orbanove stranke Fides. Parlament će uskoro izabrati novog predsjednika.

Pretres prostorija Fidesa i istraga tužilaštva

Stranka Fides saopštila je juče da je tužilaštvo organizovalo pretres njenih prostorija u kojima se nalaze njeni internet serveri.

Tužioci su u odgovoru putem mejla rekli Rojtersu da je akcija povezana sa istragom o navodnoj pronevjeri i drugim krivičnim djelima u Nacionalnom fondu za kulturu pod Orbanovom vladom.

Sjedinjene Američke Države i dalje su spremne za pregovore o okončanju sukoba s Iranom, ali Teheran trenutno ne pokazuje ozbiljnu namjeru da postigne dogovor, izjavio je američki državni sekretar Marko Rubio tokom sastanka ministara spoljnih poslova ASEAN-a u Manili.

On je poručio da je Vašington otvoren za “pozitivne i konstruktivne razgovore”, ali samo ukoliko druga strana bude poštovala preuzete obaveze, upozorivši da će SAD, u suprotnom, zaštititi svoje interese i interese svojih saveznika.

Spor oko Ormuskog moreuza u centru pažnje

Rubio je posebno upozorio da Sjedinjene Države neće prihvatiti bilo kakav pokušaj Irana da kontroliše prolaz kroz Ormuski moreuz, jednu od najvažnijih svjetskih pomorskih ruta za transport nafte i gasa.

Prema njegovim riječima, dopuštanje jednoj državi da naplaćuje prolaz ili prijeti napadima na brodove predstavljalo bi opasan presedan koji bi mogao ugroziti slobodu plovidbe i u drugim dijelovima svijeta.

Istakao je da je očuvanje slobodne međunarodne plovidbe jedan od ključnih principa međunarodnog prava i da se od njega neće odustati.

Sukob se nastavlja, rastu prijetnje

Rubiove izjave dolaze u trenutku kada američke snage već jedanaestu uzastopnu noć izvode napade na ciljeve u Iranu, dok je predsjednik Donald Tramp ponovo zaprijetio novim udarima na iranska nuklearna postrojenja u Natanzu.

Teheran je odgovorio upozorenjem da bi svaki novi napad smatrao proširenjem rata i najavio odmazdu protiv američkih interesa i njihovih saveznika u regionu.

Prema podacima iranskog Ministarstva zdravlja, u američkim napadima ovog mjeseca poginulo je najmanje 50 ljudi, dok je više od 500 ranjeno, navodi “Al Jazeera”.

Administracija američkog predsjednika Donalda Trampa planira da narednih dana pošalje američkom Kongresu sporazum sa Saudijskom Arabijom o dijeljenju nuklearne tehnologije, tvrde dva izvora upoznata sa ovim slučajem.

Prema navodima Rojtersa, riječ je o dokumentu poznatom kao Sporazum 123, koji su potpisali američki ministar energetike Kris Rajt i saudijski ministar energetike Abdulaziz bin Salman.

Kako navode izvori, sporazum ne sadrži zaštitne mehanizme za koje su Sjedinjene Američke Države ranije insistirale da bi trebalo da spriječe mogućnost korišćenja nuklearnog materijala u programima razvoja nuklearnog oružja.

Rajt i bin Salman potpisali su preliminarni dogovor prošle godine u Rijadu, a njegovo upućivanje Kongresu predstavlja naredni korak ka formalizaciji američko-saudijske saradnje u oblasti nuklearne energije.

Volstrit džornal objavio je da je američki predsjednik Donald Tramp zvanično odobrio sporazum, navodeći da bi takav aranžman mogao otvoriti put Saudijskoj Arabiji za obogaćivanje uranijuma.

Prema pisanju ovog lista, za razliku od administracije bivšeg predsjednika Džoa Bajdena, Tramp ovaj oblik nuklearne saradnje sa Saudijskom Arabijom ne uslovljava normalizacijom odnosa Rijada i Izraela.

Time se mijenja dosadašnji pristup Vašingtona, koji je nuklearnu saradnju sa Saudijskom Arabijom povezivao sa širim diplomatskim dogovorom na Bliskom istoku.