Kategorija: Svijet

Pripreme za predstojeće trilateralne pregovore o Ukrajini u Abu Dabiju neće podrazumijevati prekid vatre niti ograničavanje borbenih dejstava, poručio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

Odgovarajući na pitanje novinara da li bi ukrajinski napadi na ruske rafinerije nafte mogli uticati na organizaciju sastanka, Peskov je rekao da takva mogućnost nije predviđena.

• Ne. Zato što pripreme za pregovore ne podrazumijevaju preuzimanje bilo kakvih obaveza u vezi sa ograničavanjem borbenih dejstava – izjavio je Peskov.

On je istakao da je ruska strana u više navrata saopštila da se protivi prekidu vatre koji bi, prema njenom stavu, Ukrajini omogućio predah.

• Pregovori se pripremaju – poručio je portparol Kremlja.

Prema informacijama koje prenosi B92, trilateralni razgovori predstavnika Rusije, Ukrajine i Sjedinjenih Američkih Država u Abu Dabiju trebalo bi da budu održani nakon 4. novembra, dok tačan datum sastanka još nije utvrđen.

Sjedinjene Američke Države smatraju da uspjeh visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini treba da bude izgradnja sigurne, stabilne i suverene zemlje, čak i ukoliko bi to podrazumijevalo ukidanje same funkcije visokog predstavnika, poručila je zamjenica predstavnika SAD u Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija Tami Brus.

Obraćajući se na drugoj polugodišnjoj sjednici Savjeta bezbjednosti UN o stanju u BiH, Brusova je istakla da Vašington pozdravlja produženje mandata misije EUFOR „Altea“, koja, kako je navela, nastavlja da doprinosi stabilnosti i bezbjednosti regiona.

Naglasila je da nakon održanih opštih izbora u BiH tek predstoji ozbiljan posao, pozivajući izabrane predstavnike da što prije formiraju vlast na lokalnom, entitetskom i nivou BiH.

• Pozivamo lidere u BiH da brzo formiraju vlast i preuzmu odgovornost za zemlju. Izabrani predstavnici treba da opravdaju povjerenje koje im je narod ukazao na izborima – poručila je Brusova.

Ona je ponovila da SAD podržavaju teritorijalni integritet i suverenitet Bosne i Hercegovine, u skladu sa Dejtonskim mirovnim sporazumom.

Istakla je da je BiH sve bliže ispunjavanju obećanja iz Dejtonskog sporazuma, prema kojem bi zemlja trebalo samostalno da se suočava sa svojim izazovima, a njeni politički predstavnici donose rješenja za unutrašnja pitanja.

Govoreći o ulozi visokog predstavnika, Brusova je navela da Vašington očekuje od vršioca dužnosti visokog predstavnika Luisa Krišoka da podstakne vlasti na nivou BiH da preuzmu punu odgovornost za pitanja unutar zemlje.

• Uspjeh za visokog predstavnika znači sigurnu, stabilnu i suverenu BiH, čak i ako to znači gašenje te pozicije – poručila je zamjenica američkog predstavnika u UN, prenosi RTRS.

Rusija smatra da Republika Srpska dosljedno štiti Dejtonski mirovni sporazum i poziva na dijalog domaćih političkih predstavnika, dok je za rješavanje političkih problema u Bosni i Hercegovini neophodno što prije okončati međunarodni protektorat i ukinuti funkciju visokog predstavnika, poručio je ruski ambasador u Ujedinjenim nacijama Vasilij Nebenzja.

Obraćajući se na sjednici Savjeta bezbjednosti UN o situaciji u BiH, Nebenzja je pozdravio jednoglasno usvajanje odluke o produženju mandata misije EUFOR „Altea“, ističući da je i Rusija podržala tu odluku.

• Očekujemo da će se aktivnosti misije ubuduće odvijati u okviru jasno dogovorenih parametara. „Altea“ treba da ima stabilizujuću ulogu i doprinese očuvanju mira i bezbjednosti u zemlji – rekao je Nebenzja.

Govoreći o političkim prilikama u BiH, ukazao je na duboke i dugotrajne sistemske probleme, ističući da međunacionalne tenzije i dalje predstavljaju ozbiljan izazov.

• Intenzitet međunacionalnih problema i dalje je visok. Zbog toga Savjet bezbjednosti ne može sebi dozvoliti da se povuče iz procesa pronalaženja rješenja za BiH – naglasio je ruski ambasador.

Osvrćući se na protekle izbore u BiH, ocijenio je da su protekli mirno, uprkos, kako je naveo, pokušajima stranih sila da utiču na njihovu pripremu i rezultate. Istakao je da su konstitutivni narodi iskoristili svoja demokratska prava.

Nebenzja je pozvao na što brže formiranje vlasti koju će činiti predstavnici naroda u BiH, navodeći da domaći politički akteri treba da preuzmu odgovornost za rješavanje nagomilanih političkih i pravnih pitanja.

Posebno je kritikovao način imenovanja Kristijana Šmita, podsjećajući da Rusija smatra da je za imenovanje visokog predstavnika neophodna potvrda Savjeta bezbjednosti UN.

• Prema slovu i duhu Dejtonskog sporazuma, kao i utvrđenoj međunarodnoj praksi, Savjet bezbjednosti mora da potvrdi visokog predstavnika. To je našim kolegama bilo dobro poznato – rekao je Nebenzja.

Naglasio je da je stalno prisustvo Kancelarije visokog predstavnika u BiH nespojivo sa njenim suverenitetom i da za takav aranžman više nema opravdanja.

• Insistiramo na brzom zatvaranju ovog spoljnog protektorata i ukidanju funkcije visokog predstavnika bez ikakvih dodatnih uslova – poručio je ruski ambasador.

Prema njegovim riječima, zapadne države pokušavaju odgovornost za političke probleme u BiH da prebace na Republiku Srpsku, umjesto da traže rješenja za pitanja koja su se godinama nagomilavala.

Istakao je da Republika Srpska nastoji da vodi samostalnu politiku usmjerenu na zaštitu interesa svojih građana i da dosljedno brani Dejtonski sporazum, koji garantuje decentralizovano uređenje BiH.

Nebenzja je naveo i da je Srpska u više navrata iznosila inicijative usmjerene na dijalog, ali da su one, kako je ocijenio, odbacivane u Sarajevu pod uticajem zapadnih država.

Kao primjer naveo je i izvještaj Vlade Republike Srpske o situaciji u BiH, koji je, prema njegovim riječima, pokazatelj nastojanja Srpske da se kroz dijalog dođe do rješenja, prenosi RTRS.

Kina je ponovila stav da budućnost Bosne i Hercegovine treba da određuju njeni građani, uz ocjenu da bonska ovlašćenja i institucija visokog predstavnika ne treba da postanu trajni mehanizmi međunarodnog djelovanja u zemlji.

Predstavnik Kine u Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija istakao je da je politička stabilnost u BiH prioritet, pozivajući domaće političke aktere na uzdržanost, međusobno povjerenje i dijalog.

U obraćanju je upozorio da dugotrajne političke tenzije i neslaganja među konstitutivnim narodima negativno utiču na stabilnost i ekonomski razvoj zemlje. Naglasio je i da bi dalje zaoštravanje odnosa moglo imati posljedice po sve građane.

Posebno je ukazao na značaj predstojećih opštih izbora, ocjenjujući da će oni imati važnu ulogu u određivanju budućeg političkog pravca Bosne i Hercegovine i šireg regiona zapadnog Balkana.

Kineski predstavnik poručio je da Dejtonski mirovni sporazum ostaje temelj mira u BiH, te da se politički sporovi moraju rješavati kroz dijalog i kompromis, uz nastavak procesa pomirenja.

Govoreći o ekonomskim prilikama, ukazao je na izazove sa kojima se zemlja suočava, uključujući inflaciju i odlazak radne snage, ističući potrebu da domaće vlasti veću pažnju posvete ekonomskom razvoju i životnom standardu stanovništva.

Osvrćući se na ulogu međunarodne zajednice, ponovio je da Kina smatra da imenovanje Kristijana Šmita nije dobilo potvrdu Savjeta bezbjednosti UN.

• Gospodin Šmit nije dobio potvrdu Savjeta bezbjednosti, a funkcija visokog predstavnika i bonska ovlašćenja predstavljaju privremene aranžmane i ne treba ih pretvarati u trajna rješenja – poručio je kineski predstavnik.

Dodao je da Kina podržava suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine, kao i pravo njenih naroda da samostalno odlučuju o budućnosti zemlje.

Kina je, kako je navedeno, spremna da nastavi razvijati prijateljske odnose sa svim narodima u BiH i podržavati očuvanje mira, stabilnosti i političkog dijaloga, prenosi ATV.

Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija produžio je mandat misije EUFOR „Altea“ u Bosni i Hercegovini za još godinu dana.

Odluka je donesena na početku sjednice Savjeta bezbjednosti UN na kojoj se razmatra stanje u BiH.

Na početku sjednice izraženo je saučešće porodicama italijanskih državljana koji su stradali u padu helikoptera EUFOR-a kod Brčkog.

Produženjem mandata nastavlja se djelovanje međunarodne vojne misije EUFOR „Altea“ u Bosni i Hercegovini, piše ATV.

Zvaničnici Pentagona zatražili su od više članica NATO-a, među kojima su Litvanija, Letonija i Estonija, da ublaže javnu retoriku o prijetnji koju predstavlja Rusija, uz obrazloženje da pojedine izjave evropskih lidera mogu narušiti bezbjednost kontinenta, pišu Nezavisne.

Prema navodima četiri osobe upoznate sa razgovorima, američki zvaničnici prenijeli su ove poruke tokom bilateralnih sastanaka. Nije poznato da li su slični zahtjevi upućeni i drugim evropskim vladama.

Među američkim zvaničnicima koji su učestvovali u prenošenju poruka bio je Elbridž Kolbi, zadužen za politička pitanja u Pentagonu i jedan od ključnih ljudi uključenih u preispitivanje američkog vojnog prisustva u Evropi.

Zahtjevi Vašingtona dolaze u trenutku kada administracija američkog predsjednika Donalda Trampa ponovo pokušava da podstakne pregovore o okončanju rata u Ukrajini.

U NATO-u postoje različita mišljenja o tome kako govoriti o ruskoj prijetnji. Dok dio zapadnih zvaničnika smatra da oštra retorika ide naruku Kremlju i doprinosi širenju straha, drugi upozoravaju da evropske vlade moraju otvoreno govoriti o bezbjednosnim rizicima kako bi građanima objasnile potrebu za većim izdvajanjima za odbranu.

Jedan od izvora naveo je da je Kolbi nedavno upozorio baltičkog zvaničnika da ne treba provocirati Rusiju. Kao primjer nepoželjne retorike pomenuo je izjave prema kojima je Rusija satjerana u ćošak poput pacova.

Premijer Estonije Kristen Mihal krajem septembra opisao je ruskog predsjednika Vladimira Putina kao pacova satjeranog u ćošak, sugerišući da Moskva pribjegava sabotažama u Evropi jer njena vojna kampanja u Ukrajini sve više stagnira.

Jedan evropski zvaničnik, opisujući poruke američke strane, prenio je da je suština američkog stava da Vašington pruža podršku saveznicima, ali da oni treba da budu uzdržaniji u javnim istupima.

U odvojenom razgovoru, Pentagon je pozvao estonsku delegaciju da bude odmjerena u komunikaciji, navodi izvor upoznat sa sastankom. Nije precizirano da li su američki zvaničnici tom prilikom prigovorili nekoj konkretnoj izjavi.

Ministarstva odbrane Litvanije, Letonije i Estonije nisu odgovorila na zahtjeve za komentar, dok se ni NATO nije oglasio. Iz Pentagona su, upitani o navodima, poručili da ne komentarišu privatne razgovore među saveznicima.

Zabrinutost zbog bezbjednosti Evrope

Pojedini evropski zvaničnici ocijenili su da su savjeti Pentagona iznenađujući, s obzirom na to da obavještajne službe baltičkih zemalja posljednjih mjeseci umanjuju vjerovatnoću da bi Rusija mogla da testira odredbe NATO-a o kolektivnoj odbrani.

Nasuprot tome, obavještajne službe drugih članica Alijanse upozoravaju da bi Moskva u bliskoj budućnosti mogla značajno da intenzivira kampanju sabotaža širom Evrope. Rusija negira da sprovodi takve aktivnosti.

Zapadni obavještajni zvaničnici tvrde da su nedavno pojačani napadi za koje je teško neposredno utvrditi odgovornost u zemljama NATO-a. Njemačko tužilaštvo saopštilo je u srijedu da su uhapšena dva državljanina Bjelorusije zbog sumnje da su planirala podmetanje požara u objektu ili infrastrukturi od kritičnog značaja na području Nirnberga.

Njemačka je u septembru optužila Rusiju za pokušaj napada dronom na aerodrom Lajpcig/Hale, što je Moskva negirala.

Istovremeno, američki zvaničnici razmatraju moguće poslovne aranžmane sa Rusijom u okviru nastojanja Trampove administracije da postigne mir u Ukrajini. Takav pristup izaziva podijeljene reakcije u Evropi, gdje dio zvaničnika insistira na nastavku ekonomske izolacije Moskve.

Pentagon u međuvremenu preispituje raspored američkih snaga u Evropi, a taj proces mogao bi dovesti do značajnog smanjenja američkog vojnog prisustva na kontinentu.

Vašington već duže vrijeme poručuje evropskim članicama NATO-a da moraju preuzeti veći dio odgovornosti za sopstvenu odbranu, posebno dok se Sjedinjene Američke Države više usmjeravaju na bezbjednosne izazove na Bliskom istoku, u Latinskoj Americi i istočnoj Aziji.

Odluka ruskog predsjednika Vladimira Putina o djelimičnoj mobilizaciji 300.000 muškaraca u septembru 2022. godine izazvala je snažan talas straha među stanovništvom, ozbiljno poljuljala povjerenje u uspjeh rata u Ukrajini i pokrenula masovni odlazak vojno sposobnih muškaraca iz zemlje.

Koliko je ta odluka uticala na raspoloženje građana pokazuju podaci istraživačkog centra Levada, koji već decenijama prati javno mnjenje u Rusiji. Rezultati istraživanja zabilježili su tada najveći pojedinačni pad pozitivnog raspoloženja od početka njihovog mjerenja, pišu Nezavisne.

Udio građana koji su svoje opšte raspoloženje ocjenjivali kao odlično gotovo je prepolovljen, sa 15 na svega sedam odsto. Istovremeno se više nego utrostručio broj onih koji su navodili da osjećaju strah.

Poljuljano uvjerenje u uspjeh rata

Mobilizacija nije uticala samo na lični osjećaj sigurnosti građana već je promijenila i njihovu percepciju razvoja sukoba u Ukrajini.

Prema podacima koje prenosi Foreign Policy, udio ispitanika koji su smatrali da se rat odvija uspješno za Rusiju pao je sa 73 odsto u maju na 53 odsto do kraja septembra 2022. godine.

Time je odluka o mobilizaciji postala jedan od najozbiljnijih izazova za Kremlj kada je riječ o kontroli javnog raspoloženja tokom rata.

Stotine hiljada muškaraca napustile Rusiju

Strah od slanja na front pokrenuo je i masovni egzodus vojno sposobnih muškaraca. Procjenjuje se da je u samo dvije sedmice nakon Putinovog dekreta zemlju napustilo između 300.000 i 500.000 muškaraca.

Taj broj bio je veći od ukupnog broja ljudi koji su napustili Rusiju tokom cijelog dotadašnjeg trajanja rata.

Posebno veliki priliv zabilježen je u susjednim državama. Kazahstan je do kraja novembra 2022. godine evidentirao oko 400.000 dolazaka iz Rusije.

Istovremeno su na graničnom prelazu Verhnji Lars, koji povezuje Rusiju i Gruziju, formirane kilometarske kolone automobila, a pojedini putnici čekali su danima kako bi napustili zemlju.

Članice Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija postigle su kompromis prema kojem pitanje budućnosti Kancelarije visokog predstavnika (OHR) neće biti otvarano tokom predstojeće sjednice o BiH, kako bi se obezbijedila saglasnost za produženje mandata EUFOR-a za još godinu dana.

Dogovor je postignut tokom pregovora o nacrtu rezolucije kojim se produžavaju ovlašćenja međunarodnih vojnih snaga u BiH, a prema dostupnim informacijama, tekst nije izazvao prigovore članica Savjeta bezbjednosti.

Kako prenose Nezavisne, pozivajući se na izvještaj organizacije „Security Council Report“, Velika Britanija je kao zemlja zadužena za pripremu rezolucije još 14. oktobra dostavila početni nacrt članicama ovog tijela.

Nakon neformalnih konsultacija, dokument je upućen u proceduru prećutnog odobravanja, koja je završena bez komentara i primjedbi. Konačna verzija pripremljena je 27. oktobra, a glasanje je zakazano za danas.

Izbjegavanje rasprave o OHR-u omogućilo je članicama da sačuvaju konsenzus o produženju mandata EUFOR-a, s obzirom na različite stavove velikih sila i drugih država o budućnosti Kancelarije visokog predstavnika.

Ukrajina je sredinom oktobra privremeno obustavila napade na ruske rafinerije, navodno nakon pritiska američkog predsjednika Donalda Trampa, koji je od Kijeva tražio da odustane od udara na energetsku infrastrukturu Rusije.

Prema pisanju “Wall Street Journala”, koje prenosi Kyiv Post, američka administracija nastojala je da zaustavi ukrajinske napade kako bi spriječila dodatni rast cijena goriva uoči izbora za Kongres, zakazanih za 3. novembar. Informacije o obustavi napada zasad nisu nezavisno potvrđene.

Navodno je Trampov savjetnik Džared Kušner od ukrajinskih vlasti zatražio tridesetodnevnu pauzu, predstavljajući je kao gest zahvalnosti za američke napore u postizanju mira. Uzdržavanje od napada na ruska energetska postrojenja podržavali su i pojedini evropski saveznici.

Tramp je još 10. oktobra, komentarišući ukrajinske udare na ruske ciljeve, poručio da Kijev treba da ih zaustavi.

“Bolje mu je da, dođavola, prestane”, rekao je američki predsjednik.

S druge strane, ukrajinske vlasti pokušale su da obezbijede određene ustupke u zamjenu za obustavljanje napada. Kijev je tražio da Rusija prekine udare na ukrajinsku energetsku infrastrukturu ili da Sjedinjene Američke Države isporuče dodatne rakete za protivvazdušne sisteme “Patriot”.

Međutim, prema navodima iz izvještaja, dogovor nije postignut, a ruski napadi na ukrajinske ciljeve su nastavljeni.

Među napadima koji se navode izdvajaju se udar na željeznički peron u Dnjepru, u kojem je poginulo najmanje 14 osoba, kao i napad na Kijev u kojem je stradala najmanje jedna osoba.

Pritisak Vašingtona posebno je značajan zbog velike zavisnosti Ukrajine od američke vojne pomoći, obavještajnih podataka i komunikacionih tehnologija. Zbog toga bi obustava napada na ruske rafinerije mogla potrajati i nakon novembarskih izbora, navodi se u izvještaju.

Iako američka administracija nastoji da ograniči rast cijena goriva, pojedini analitičari smatraju da su glavni uzroci poskupljenja povezani sa ratom u Iranu i poremećajima na svjetskom tržištu energenata.

Rusija je spremna da radi na obnavljanju odnosa sa evropskim državama, ali istovremeno ne isključuje mogućnost sukoba ukoliko dođe do daljeg zaoštravanja bezbjednosne situacije, izjavio je ruski predsjednik Vladimir Putin.

Putin je poručio da Moskva podržava sve inicijative koje mogu doprinijeti ponovnom uspostavljanju saradnje sa evropskim zemljama.

Komentarišući telefonske razgovore sa liderima Finske i Norveške, ruski predsjednik rekao je da Rusija ne želi rat sa Evropom, ali da je spremna i za takav scenario.

On je upozorio da u slučaju daljeg eskaliranja tenzija ne bi bilo pobjednika.

Putin je, takođe, istakao da Moskva ne želi da se Baltičko more suoči sa situacijom kakva trenutno postoji u Ormuskom moreuzu.

Izjava ruskog predsjednika dolazi u trenutku pojačanih tenzija između Rusije i evropskih država, posebno u vezi sa bezbjednosnim pitanjima i odnosima u regionu Baltičkog mora.

O Putinovim porukama izvijestila je Radio-televizija Republike Srpske, pozivajući se na Srnu.