Kategorija: Svijet

Na izborima u Izraelu zabilježena je rekordna izlaznost, dok su premijer Benjamin Netanjahu i lider Gadi Ajzenkot razmjenjivali optužbe za političke manipulacije. Prema podacima Centralne izborne komisije, do 16 časova po lokalnom vremenu glasalo je 55,7 odsto birača, što je osam procentnih poena više nego u istom periodu tokom izbora 2022. godine.

Riječ je o najvećoj izlaznosti zabilježenoj do tog vremena otkako se 1973. godine počelo sa satnim praćenjem izlaska birača na nacionalnom nivou. Glasalo je više od četiri miliona ljudi, a vršilac dužnosti generalnog direktora Centralne izborne komisije Din Livne potvrdio je da je oboren dosadašnji rekord, piše ATV.

Tokom izbornog dana Netanjahu je optužio arapske stranke da pokušavaju da utiču na izborni rezultat nezakonitim metodama. Tvrdnje je iznio nakon izvještaja o osobama koje su navodno pokušavale da podmićuju birače novcem u kovertama.

Izraelski premijer rekao je da su na jugu zemlje uhapšena tri visoka funkcionera stranke Raam, kod kojih su navodno pronađene koverte pune novca.

Međutim, izraelska policija saopštila je da su u oblasti Negev privedena tri lokalna stanovnika zbog sumnje da su dijelili novac u kovertama sa oznakama stranke Raam. Policija je naglasila da nije utvrđeno da su privedeni bili funkcioneri te stranke.

Iz stranke Raam odbacili su tvrdnje o sistemskim izbornim nepravilnostima, navodeći da je riječ o izolovanom slučaju koji nije povezan sa stranačkim rukovodstvom. Livne je incident takođe opisao kao lokalizovan.

„Policija je još prije nego što su ljudi stigli na biračka mjesta uhvatila osobe koje su htjele da podmićuju birače“, rekao je Livne.

Netanjahuova predizborna kampanja i kampanja njegove stranke Likud bile su obilježene upozorenjima na, kako je tvrdio, opasnost koju predstavljaju arapsko-izraelske stranke.

„Ne možemo ovu bitku prepustiti ljevici i arapskim strankama koje žele da okončaju postojanje jevrejske države. Zato nema roštiljanja, nema odlaska na plažu. Idite na biračka mjesta i glasajte za Likud“, poručio je Netanjahu.

Navodi o pokušajima podmićivanja birača i odgovornost za te događaje ostaju predmet policijskih provjera, dok stranka Raam negira da je riječ o organizovanim nepravilnostima povezanim s njenim djelovanjem.

Razgovor predsjednika Rusije Vladimira Putina sa predsjednikom Finske Aleksandrom Stubom i premijerom Norveške Jonasom Garom Storeom trajao je sat i po, a tokom razgovora bilo je riječi i o mogućem nastavku pregovora o Ukrajini, izjavio je pomoćnik ruskog predsjednika Jurij Ušakov.

Ušakov je naveo da su finski i norveški lider krajem prošle sedmice predložili održavanje telefonskog razgovora sa Putinom. Ruski predsjednik je, uprkos brojnim obavezama, danas uspio da izdvoji vrijeme za razgovor sa liderima dvije susjedne zemlje.

„Danas je našao vremena, dok se pripremao za obraćanje na samitu Foruma država izvoznica gasa, da bi razgovarao sa predstavnicima dvije susjedne zemlje“, rekao je Ušakov, ocjenjujući razgovor kao temeljit i sadržajan, piše RTRS.

Prema njegovim riječima, Stubb i Store sastali su se sa glavnim američkim pregovaračem Stivenom Vitkofom i prije i nakon njegove posjete Sankt Peterburgu.

Ušakov je istakao da se Moskva u ovoj fazi ne bavi pitanjem ko će predstavljati Evropu u pregovorima o Ukrajini, navodeći da bi se o tome moglo razgovarati kasnije.

„Za sada govorimo samo o dogovoru da se obnove trilateralni pregovori u Abu Dabiju između predstavnika Rusije, Ukrajine i SAD“, poručio je pomoćnik ruskog predsjednika.

Govoreći o odnosima sa Vašingtonom, Ušakov je rekao da se dijalog između Rusije i Sjedinjenih Američkih Država odvija uobičajenim tokom.

 Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da će zabraniti izraz “vještačka inteligencija” u dokumentima, ali i na svim drugim mjestima.

“Kada će `Volstrit džurnal` početi da naziva vještačku inteligenciju, što je veoma loš i netačan naziv, superinteligencijom, što je naziv koji praktično svi ostali koriste ili će ga uskoro koristiti”, objavio je Tramp na mreži “Trut sošl”.

On je naveo da će njegova administracija uskoro zvanično zabraniti izraz “vještačka inteligencija” u svim relevantnim dokumentima, te svemu ostalom, jer je “netačan”.

Francuska će ponovo pojačati prisustvo policijskih snaga na ulicama gradova širom zemlje tokom protesta planiranih za predstojeći vikend da bi spriječila ponavljanje nemira, izjavio je ministar unutrašnjih poslova Loran Nunjez.

Nunjez je rekao RTL-u da će operacija biti slična onoj od prošlog vikenda, kada je bilo raspoređeno oko 70.000 policajaca, uz oklopna vozila i vodene topove.

“Imaćemo raspoređivanje sličnih razmjera. Nastavićemo koliko god bude potrebno”, naglasio je ministar unutrašnjih poslova.

U subotu, 24. oktobra, policija, uključujući specijalne i elitne jedinice, pokušala je da spriječi nerede kakvi su se viđali na marginama demonstracija prethodne sedmice.

Grupe spremne da se upuste u nasilje ponovo će biti prisutne na ulicama, rekao je Nunjez.

Mladima koji demonstriraju zahtijevajući bolje uslove u školama pridružile su se grupe koje protestuju povodom visokih troškova života.

Pokret “Žuti prsluci” pozvao je na nove proteste u subotu, 31. oktobra, uključujući okupljanja ispred Narodne skupštine i svih gradskih vijećnica širom Francuske.

Afrika je kontinent budućnosti, sa mladima koji žude za dobrim obrazovanjem i višim životnim standardom, izjavio je predsjednik Rusije Vladimir Putin.

“To će neizbježno donijeti sistematske promjene širom tog kontinenta”, rekao je Putin na samitu Foruma zemalja izvoznika gasa.

Putin je istakao da Rusija promoviše stvaranje nove platforme za ulaganje unutar BRIKS-a, čime će biti obuhvaćeni i tržišta koja brzo rastu.

“U tom smislu, Afrika treba da bude među glavnim prioritetima”, zaključio je Putin.

Brzi voz koji će povezivati Beograd, Budimpeštu i Beč trebalo bi da počne saobraćati 13. decembra, a očekuje se da će prodaja karata početi uskoro.

Početak rada nove željezničke linije poklopiće se sa stupanjem na snagu novog reda vožnje, koji će važiti od decembra, potvrdio je vršilac dužnosti direktora preduzeća Srbijavoz Ljubiša Pejičić.

Prema njegovim riječima, Srbija je već spremna za uspostavljanje saobraćaja, dok su mađarske kolege insistirale na dodatnim testiranjima na svojoj teritoriji.

Pejičić je ukazao na razlike u željezničkoj infrastrukturi dvije zemlje. Dok je u Srbiji pruga izgrađena tako da nema ukrštanja sa drumskim saobraćajem, u Mađarskoj postoji više od 90 pružnih prelaza, što zahtijeva dodatne provjere prije početka redovnog saobraćaja.

Kada je riječ o cijenama karata, one još nisu konačno utvrđene, a njihov iznos biće dogovoren sa željezničkim kompanijama iz Mađarske i Austrije.

„Cijena će biti formirana u dogovoru sa mađarskom željeznicom, a kada je u pitanju Beč, učestvovaće i austrijska željeznica. Vidjeli smo da se u javnosti pojavila informacija za 43 evra do Beča, ovdje će cijena biti oko 35 evra do Budimpešte, još je to u fazi dogovaranja“, rekao je Pejičić, prenosi RTRS.

Planirano je ukupno osam polazaka, od kojih će dva biti na relaciji prema Beču, dok će preostalih šest saobraćati do Budimpešte.

Uvođenje ove linije trebalo bi da unaprijedi željezničku povezanost Beograda sa glavnim gradovima Mađarske i Austrije, a putnicima omogući direktniju vezu sa srednjoevropskim destinacijama.

Ruski predsjednik Vladimir Putin poručio je da će značaj prirodnog gasa u svjetskoj energetici, industriji i međunarodnoj trgovini nastaviti da raste, istovremeno kritikujući evropsku odluku o odricanju od ruskih energenata.

Govoreći na Forumu država izvoznica gasa u Moskvi, Putin je istakao da prirodni gas ima važnu ulogu ne samo u energetskom sektoru već i u poljoprivredi i industrijskoj proizvodnji.

„Uloga prirodnog gasa kao oslonca globalne energetike, industrije, ali i poljoprivrednog sektora i sistema međunarodne trgovine samo će jačati“, rekao je Putin.

On je naglasio da Rusija raspolaže najvećim rezervama prirodnog gasa na svijetu i da predstavlja jednog od ključnih učesnika na globalnom tržištu ovog energenta.

Istovremeno, ocijenio je da Evropa odricanjem od ruskih energenata nanosi štetu sopstvenoj industriji, poručujući da takva politika može imati posljedice po evropsku ekonomiju.

„Ko drugome jamu kopa, sam u nju upada“, poručio je Putin, komentarišući evropski odnos prema ruskim energentima, piše RTRS.

Ruski predsjednik istakao je i da svaka država ima pravo da samostalno odlučuje o tome koje će izvore energije razvijati, bilo da je riječ o ugljovodonicima, nuklearnoj energiji, hidroenergiji ili obnovljivim izvorima.

Prema njegovim riječima, na prirodni gas trenutno otpada četvrtina svjetskog energetskog bilansa, što dodatno potvrđuje njegov značaj u globalnom snabdijevanju energijom.

Putin je ukazao i na potrebu unapređenja transportnih pravaca za isporuku gasa, pozivajući zemlje izvoznice da razmotre nove mogućnosti za njegovu distribuciju.

Govoreći o ruskom energetskom sektoru, naveo je da je izgrađen proizvodni sistem koji omogućava diverzifikaciju isporuka, razvoj prerade gasa i širenje gasno-hemijske industrije.

Takva proizvodna, naučna i industrijska osnova, kako je istakao, doprinosi razvoju ruske privrede, dok Rusija nastoji da zadrži ulogu pouzdanog i predvidivog snabdjevača na međunarodnom tržištu.

U Izraelu je do 12.00 časova po lokalnom vremenu zabilježena najveća izlaznost na glasanje na parlamentarnim izborima od 1977. godine, saopštila je Centralna izborna komisija Izraela.

U saopštenju se navodi da je do podne po lokalnom vremenu na birališta izašlo oko 2,3 miliona Izraelaca, što je oko 31,5 odsto izraelskog stanovništva.

U Izraelu se danas održavaju, kako mnogi navode, jedni od najvažnijih izbora u istoriji zemlje. Rezultati posljednjih anketa ukazuju na to da će biti neizvjesna završnica između aktuelnog premijera Benjamina Netanjahua i bivšeg vojnog komandanta Gadija Ajzenkota za mjesto predsjednika Vlade.

Međutim, rezultati ukazuju i na to da nijedan politički blok neće osvojiti 61 poslaničko mjesto, koliko je potrebno za formiranje vlasti, što znači da se može očekivati duži period pregovora za novu vladu.

Mađarski premijer Peter Mađar poručio je da je 2026. godina u kojoj „srce Starog kontinenta ponovo počinje da kuca u centralnoj Evropi“, povezujući političke promjene u Mađarskoj i Srbiji i izbornu pobjedu dvije političke opcije koje su okončale dugogodišnju vlast svojih prethodnika.

„2026. je godina u kojoj srce Starog kontinenta ponovo počinje da kuca u centralnoj Evropi. Hvala vam!“, napisao je Mađar na društvenoj mreži Iks, komentarišući rezultate parlamentarnih izbora u Srbiji održanih 25. oktobra, na kojima je pobjedu odnijela Studentska lista, prenose Nezavisne.

Mađar je prethodno objavio snimak u kojem je uporedio slavlje u Mađarskoj nakon pobjede njegove stranke Tisa 12. aprila i proslavu izbornih rezultata u Srbiji. Uz video je citirao stihove mađarskog pjesnika Šandora Petefija: „Gore plovi galija, dolje bujaju vode, ali gospodar je more“, navodeći datume izbora u dvije zemlje.

„Budimpeštanski ekspres“ stigao u Beograd

Mađarski premijer osvrnuo se i na fotografije slavlja u Srbiji, ističući da su ga podsjetile na događaje u njegovoj zemlji.

„Sigurno nisam bio jedini kojeg je obuzela nostalgija kada je sinoć vidio fotografije koje stižu iz Srbije?“, napisao je Mađar.

U drugoj poruci dodao je da je simbolično to što je „Budimpeštanski ekspres“ politički stigao u Beograd prije nego željeznicom.

Ova izjava predstavlja aluziju na brzu prugu između Budimpešte i Beograda, jedan od najznačajnijih infrastrukturnih projekata koje su godinama promovisali bivši mađarski premijer Viktor Orban i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.

Projekat je predstavljan kao simbol bliskih političkih i ekonomskih odnosa Mađarske, Srbije i Kine, ali puna željeznička veza između dvije prijestonice još nije uspostavljena. Mađar je tu okolnost iskoristio za političku poruku, sugerišući da su promjene vlasti u dvije zemlje stigle brže od završetka željezničkog projekta.

Promjene vlasti u razmaku od šest mjeseci

Na parlamentarnim izborima u Mađarskoj 12. aprila stranka Tisa, koju predvodi Peter Mađar, pobijedila je Fides Viktora Orbana, čime je okončana Orbanova šesnaestogodišnja vladavina. Mađar je potom preuzeo funkciju premijera i započeo formiranje nove vlasti u Budimpešti.

Nešto više od šest mjeseci kasnije, prema rezultatima parlamentarnih izbora u Srbiji održanih 25. oktobra, Studentska lista osvojila je većinu poslaničkih mjesta u Narodnoj skupštini Srbije.

Prema preliminarnim podacima Republičke izborne komisije, Studentskoj listi pripalo je 140 od ukupno 250 mandata, dok je lista okupljena oko Aleksandra Vučića osvojila 104 poslanička mjesta.

Studentski pokret, iz kojeg je nastala izborna lista, gotovo dvije godine organizovao je proteste i zahtijevao političke i institucionalne promjene u Srbiji.

Mađarove poruke pokazuju da rezultate izbora u Srbiji vidi u širem evropskom političkom kontekstu, povezujući ih sa promjenom vlasti u Mađarskoj i očekivanjima građana koji su podržali političke alternative dotadašnjim vladajućim strukturama.