Kategorija: Svijet

Let Ryanaira iz Londona za Tiranu, koji je trebalo da traje oko tri sata, pretvorio se u gotovo dvanaestočasovnu dramu obilježenu snažnim nevremenom, prinudnim preusmjeravanjima, nestašicom hrane i pića te sukobima putnika sa posadom.

Situacija je u jednom trenutku toliko eskalirala da je nakon slijetanja u Grčku na avion pozvana policija.

Nevrijeme promijenilo plan leta

Avion na letu RK8288 poletio je 3. juna sa londonskog aerodroma Stansted prema glavnom gradu Albanije, ali je zbog jakog nevremena pilot bio primoran da promijeni plan leta.

Putnici su tek nekoliko sati nakon polijetanja obaviješteni da neće sletjeti u Tiranu, već u italijanski Brindizi.

Nakon slijetanja u Italiju avion je gotovo tri sata ostao na pisti, a putnici tvrde da su za to vrijeme dobijali veoma malo informacija o tome šta se dešava. Posada je potom najavila nastavak leta prema Tirani, ali je samo desetak minuta prije planiranog slijetanja saopšteno da se avion ponovo preusmjerava, ovoga puta prema grčkom Solunu, zbog grmljavinskog nevremena iznad Albanije, piše The Sun.

Pobuna putnika ispred kokpita

Tada je među putnicima zavladalo veliko nezadovoljstvo.

“To je trenutak kada su svi izgubili živce i kada je počela pobuna”, ispričao je jedan od putnika za britanske medije.

Grupa muškaraca okupila se ispred kokpita i počela prozivati pilota.

“On je kukavica. Pilot mora da izađe i suoči se s nama kao muškarac”, vikali su nezadovoljni putnici.

Policija intervenisala u Solunu

Po slijetanju u Solun oko 12 putnika zahtijevalo je da im bude dozvoljeno da napuste avion.

“Nema šanse da nas možete zadržati ovdje”, poručivali su.

Prema navodima putnika, na kraju je pozvana grčka policija koja je posadi preporučila da putnicima omogući izlazak iz aviona.

Pijani putnik i nestašica hrane

Problemi su nastavljeni i nakon ponovnog polijetanja. Jedan putnik, za kojeg svjedoci tvrde da je bio “potpuno pijan”, ignorisao je uputstva posade i počeo da hoda kabinom.

Stjuardesa ga je, prema riječima očevidaca, morala fizički vratiti na njegovo sjedište.

“Bukvalno ga je zgrabila, podigla kao dijete i vratila na sjedište. Bilo je nevjerovatno”, ispričao je jedan od putnika.

Neposredno prije trećeg polijetanja još jedan muškarac povratio je po sebi, otrčao u toalet, a nekoliko minuta kasnije vratio se bez majice.

Dodatno nezadovoljstvo izazvala je nestašica hrane i pića. Putnici tvrde da im nakon nekoliko sati više nije bilo dozvoljeno da kupe osvježenje, pa su se morali snalaziti dijeleći među sobom grickalice koje su imali.

“Nisu nam dali ništa besplatno, a neko vrijeme nismo mogli ni da kupimo hranu ni piće. Ljudi su bili žedni i gladni. Već smo četiri sata bili u avionu, možda i duže”, rekao je jedan od putnika.

Posada je kasnije ponovo otvorila prodaju hrane i pića, ali su se zalihe veoma brzo ispraznile te je, prema riječima putnika, ostalo tek nekoliko kesica čipsa.

Aplauz nakon iscrpljujućeg putovanja

Avion je konačno sletio u Tiranu oko pet časova ujutro po lokalnom vremenu.

“Pozdrav, Albanijo”, rekao je pilot nakon slijetanja.

Putnici su njegovu poruku dočekali aplauzom, srećni što je iscrpljujuće putovanje napokon završeno.

Na glavnom trgu u Teheranu postavljen je novi plakat koji je izazvao veliku pažnju javnosti, prvenstveno zbog činjenice da se na njemu nalazi američki predsjednik Donald Tramp.

Naime, na trgu Engelab često se na zidovima zgrada „smjenjuju“ brojne političke poruke iranskog rukovodstva upućene Zapadu. Ovog puta, Iranci su otišli korak dalje te su postavili bilbord na kojem se može vidjeti Donald Tramp čije tijelo viri iz otvorenog crnog kovčega.

Oči i usta figure su zatvoreni, a kosa raščupana. Vidljive su i ruke koje su položene na crvenu kravatu na izbočenom stomaku; na drugom kraju kovčega, stopala su usmjerena ravno prema gore.

Takođe, na zidu su ostavljene poruke poput „Ubićemo Trampa“ na persijskom i engleskom jeziku.

Na grafitu takođe piše „U spomen na djecu Minaba“, što se odnosi na grad na jugu Irana gdje je 28. februara napadnuta osnovna škola.

Američki predsjednik Donald Tramp ranije je govorio o tome kako je ostavio instrukcije svom timu ukoliko Iran ispuni prijetnje te ga ubije.

„Ukupno 1.000 projektila je napunjeno i usmjereno prema Islamskoj Republici Iran, a hiljade drugih će odmah uslijediti, ukoliko iranska vlada postupi po svojoj prijetnji, izrečenoj u mnogim dijelovima svijeta, da će ubiti ili pokušati ubiti aktuelnog predsjednika Sjedinjenih Američkih Država, u ovom slučaju mene“, napisao je Tramp na mreži Trut Soušal, prenosi Kliks.

Francuska Narodna skupština usvojila je zakon kojim se, pod strogo propisanim uslovima, uvodi pravo na potpomognuto umiranje za određene kategorije teško oboljelih odraslih osoba, čime je okončana višegodišnja politička i društvena rasprava o ovoj osjetljivoj temi.

Za zakon je glasao 291 poslanik, dok je protiv bilo 241, a prije stupanja na snagu tekst će biti upućen Ustavnom savjetu na ocjenu usklađenosti s francuskim Ustavom.

Strogi uslovi za primjenu zakona

Prema usvojenom tekstu, pravo na potpomognuto umiranje imaće punoljetne osobe koje boluju od teške i neizlječive bolesti opasne po život, u uznapredovaloj ili terminalnoj fazi, ukoliko trpe trajnu fizičku ili psihičku patnju koju nije moguće ublažiti liječenjem.

Zakon predviđa niz zaštitnih mehanizama, uključujući medicinske procjene i potvrdu slobodno izražene volje pacijenta, dok će u većini slučajeva pacijent sam primijeniti propisanu supstancu, osim ako to zbog zdravstvenog stanja nije u mogućnosti.

Francuska prati evropski trend

Potpomognuto umiranje već je, u različitim oblicima i uz različita zakonska ograničenja, dozvoljeno u više evropskih država, među kojima su Španija, Belgija, Nizozemska, Luksemburg i pojedini oblici u drugim zemljama.

Usvajanje zakona u Francuskoj izazvalo je podijeljene reakcije – pristalice smatraju da predstavlja važan korak ka zaštiti dostojanstva teško oboljelih, dok protivnici upozoravaju na etičke dileme i moguće posljedice po najranjivije pacijente, navodi “Anadolija”.

Sjedinjene Američke Države izvele su napad na naftni tanker koji je pokušavao da doplovi do ostrva Harg u Hormuškom moreuzu, u okviru pomorske blokade iranskih luka, dok je Teheran prvi put pogođen u najnovijem talasu međusobnih napada.

Američka vojska saopštila je u četvrtak da je onesposobila prazan naftni tanker nakon što je, kako tvrdi, ignorisao više upozorenja. Prema navodima Vašingtona, na brod su ispaljene rakete „Helfajer“, koje su pogodile dimnjak plovila.

Tokom srijede američke snage izvele su napade na iranske obalske odbrambene položaje i raketne sisteme, svega nekoliko časova nakon što su gađana skladišta i lansirni položaji krstarećih raketa na ostrvu Greater Tunb.

Istovremeno su izvedeni i napadi na ciljeve u sjevernijim dijelovima Irana. Državni mediji izvijestili su o udarima na glavni grad Teheran, dok su stanovnici prijavili aktiviranje protivvazdušne odbrane širom grada u ranim jutarnjim časovima.

Iran je odgovorio napadima usmjerenim prema Bahreinu i Kuvajtu. Za sada nema zvaničnih informacija o eventualnoj šteti ili žrtvama. Iranske vlasti tvrde da je u posljednjim američkim napadima poginulo više od 35 osoba, dok je više od 300 ranjeno.

Najnovija eskalacija uslijedila je svega nekoliko dana nakon što je primirje između dvije strane, prema svemu sudeći, potpuno propalo, čime su dodatno pojačani strahovi od izbijanja novog rata punog intenziteta.

Američka Centralna komanda (CENTCOM) saopštila je da su posljednji napadi bili usmjereni na iranske vojne kapacitete koji se, kako navode, koriste za ugrožavanje brodova koji prolaze kroz Hormuški moreuz, jednu od najvažnijih svjetskih pomorskih ruta za trgovinu.

Iranski mediji objavili su da su mete napada bile četiri lokacije u blizini Ahvaza, kao i Bandar Abas, glavna iranska luka na Hormuškom moreuzu. Projektili su pogodili i područja u blizini Sirika i ostrva Kešm na jugu zemlje.

Napetosti između Vašingtona i Teherana dodatno su porasle nakon što je Iran u subotu najavio zatvaranje Hormuškog moreuza, čime je ponovo doveden u pitanje prolazak trgovačkih brodova kroz pomorski prolaz kojim je prije rata transportovano oko 20 odsto svjetskih isporuka nafte i prirodnog gasa.

Sjedinjene Američke Države su u srijedu obnovile pomorsku blokadu Irana, dok je Islamska revolucionarna garda (IRGC) zaprijetila obustavom izvoza energenata iz cijelog regiona Bliskog istoka, poručivši da će „regionalni energetski izvoz ili biti omogućen svima ili nikome“.

Rast tenzija odrazio se i na tržište energenata. Cijena nafte Brent premašila je u srijedu 85 dolara po barelu, što je više od 15 odsto u odnosu na period prije početka sukoba, ali i dalje znatno ispod gotovo 120 dolara, koliko je iznosila na vrhuncu krize.

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je u srijedu da će Iran „uskoro biti poražen“, dodajući da Teheran želi postići dogovor. Dan ranije poručio je kako su američki pregovarači kontaktirali iranske predstavnike uz upozorenje da „moraju postići sporazum“.

Tramp je ranije nagovijestio mogućnost proširenja američkih napada kako bi se ponovo otvorio Hormuški moreuz, uključujući prijetnju napadom na podzemni kompleks „Pikeks Mauntin“, koji se dovodi u vezu sa iranskim nuklearnim programom.

Nekoliko sedmica nakon što su Sjedinjene Američke Države i Iran potpisali memorandum o razumijevanju s ciljem okončanja sukoba i obnove pregovora o nuklearnom programu, glavni iranski pregovarač Mohamad Bager Galibaf upozorio je da dokument ima smisla samo ukoliko se njegove odredbe sprovode.

„Ako Iran neće imati nikakvu korist od memoranduma o razumijevanju, nemamo razloga da ga se pridržavamo“, poručio je Galibaf.

Dodao je da bezbjednost njegove zemlje zavisi od, kako je naveo, „iranskih aranžmana“ u Hormuškom moreuzu, ocijenivši da Iran vodi „suštinski i egzistencijalni rat sa Amerikom“.

Iranski vojni portparol izjavio je da je jedini način za ponovno otvaranje Hormuškog moreuza poštovanje memoranduma od strane SAD. Analitičari smatraju da su nejasne odredbe sporazuma, uključujući dio koji se odnosi na odgovornost Irana za „bezbjedan prolaz brodova“, dodatno doprinijele konfuziji u odnosima dvije zemlje.

Uprkos nastavku sukoba, Tramp je kasno u srijedu saopštio da je Iran dozvolio odlazak američke državljanke koja je, prema njegovim riječima, bila nepravedno zadržana u toj zemlji od kraja 2024. godine.

„Sjedinjene Američke Države cijene ovaj gest dobre volje Irana“, napisao je Tramp na društvenoj mreži Truth Social.

Advokat za ljudska prava Džared Genser identifikovao je oslobođenu državljanku kao Denu Karari, navodeći da joj od decembra 2024. nije bilo dozvoljeno da napusti Iran, te da se sada nalazi na putu ka Sjedinjenim Američkim Državama.

​Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je danas, 16. jula, da je američka državljanka Dena Karari, koja od 2024. godine nije mogla da napusti Iran, oslobođena i da se vraća u SAD.

“Sada je bezbjedno van Irana i u dobrom je stanju”, napisao je Tramp na društvenoj mreži Truth Social, zahvalivši Iranu na njenom oslobađanju, prenio je CNN.

Kararinu identifikaciju potvrdio je njen advokat Džared Genser, koji je rekao da se 53-godišnja Amerikanka vraća u Sjedinjene Američke Države.

On je njen odlazak iz Irana nazvao “malim čudom”, navodeći da je prošle sedmice pretrpela težak srčani udar i da postoje ozbiljne zabrinutosti za njeno zdravstveno stanje.

Prema Genserovim riječima, Karari je u Iran otputovala radi posjete porodici, ali su joj prilikom pokušaja odlaska iz zemlje oduzeti američki i iranski pasoš.

Kasnije je više puta ispitivana i bila je podvrgnuta zabrani izlaska iz zemlje zbog aktivnosti svoje humanitarne organizacije Fondacija Deca Mer, koja je pružala pomoć siromašnoj djeci u Iranu.

Advokat je naveo da joj je zabrana izlaska u međuvremenu istekla i da je ranije dobila pasoše nazad, ali da joj nije bilo dozvoljeno da napusti zemlju.

Dodao je da su njen slučaj tokom pregovora između SAD i Irana pokrenuli američki zvaničnici, nakon čega joj je omogućeno da pređe granicu i napusti Iran.

Genser je istakao da ona nikada nije formalno optužena za krivično djelo, iako je, prema izvorima upoznatim sa slučajem, bila privedena, optužena i puštena uz kauciju uz zabranu izlaska iz zemlje.

On je pozvao iranske vlasti da odbace preostale optužbe protiv saradnika Fondacije Deca Mer i oslobode druge američke državljane koji se i dalje nalaze u pritvoru ili pod zabranom napuštanja zemlje.

Prema navodima američkih zvaničnika, najmanje šest američkih državljana nalazi se u pritvoru u Iranu, uključujući Rezu Valizadeha i Kamrana Hekmatija, koje je američka vlada označila kao “nepravedno pritvorene”.