Kategorija: Svijet

Satelitski komunikacioni sistem “Starlink” mora ostati civilni i ne smije se koristiti za vojne udare, jer bi u suprotnom njegovi sateliti mogli postati mete napada, izjavio je američki preduzetnik Ilon Mask.

“To je zaista jedan od glavnih razloga zbog kojih `Starlink` mora ostati civilni sistem. Može se koristiti za infrastrukturu koja ima vojnu namjenu, ali ne i za nedvosmisleno ofanzivne udare, koji bi ga učinili legitimnom metom za uzvratni napad”, napisao je Mask na “Iksu”.

Prema njegovim riječima, napad na satelite stvorio bi ogromno polje svemirskog otpada, zbog čega bi Zemljina orbita postala neupotrebljiva za dalje slanje satelita i svemirskih misija.

Mask je ranije tvrdio da su ukrajinske snage prekršile uslove korištenja “Starlinka”, upotrebljavajući taj sistem za ofanzivne napade dronovima.

Prema njegovim riječima, ta rupa u sistemu zatvorena je prošle sedmice.

Ozbiljne nesuglasice između izraelskog premijera Benjamina Netanjahua i načelnika Generalštaba izraelske vojske Ejala Zamira izbile su zbog planirane vojne akcije povezane sa Iranom, koja bi, prema upozorenjima vojnog vrha, mogla da izazove novi sukob neposredno pred izbore u Izraelu.

Zamir se, prema izvještajima izraelskih medija, usprotivio sprovođenju operacije i od Netanjahua zatražio pisano naređenje sa potpisom, koje bi predstavljalo pravni osnov za vojnu intervenciju, prenosi B92.

Pozivajući se na izraelski Kanal 12, mediji navode da su odnosi između premijera i načelnika Generalštaba dodatno pogoršani tokom posljednja 24 časa, dok politički izvori negiraju da je došlo do sukoba.

U središtu nesuglasica nalazi se mogućnost nove vojne konfrontacije sa Iranom. Prema tvrdnjama neimenovanih vojnih zvaničnika, planirana operacija mogla bi da izazove brzu eskalaciju i dovede Izrael u izuzetno opasnu situaciju.

Dio vojnog rukovodstva, kako se navodi, strahuje da bi politički vrh mogao da iskoristi pitanje Irana za ostvarivanje političkih ciljeva uoči izbora zakazanih za 27. oktobar.

Izvori bliski političkom rukovodstvu odbacili su takve optužbe, ocjenjujući ih kao potpuno neistinite.

Napetost između Netanjahua i Zamira navodno je bila posebno izražena tokom sastanka u vazduhoplovnoj bazi Palmahim, gdje je, prema svjedočenjima izvora, vladala izuzetno neprijatna atmosfera.

Zamir je prethodno dobio instrukcije od političkog vrha, ali je insistirao na dodatnim razgovorima i pravno utemeljenoj dokumentaciji prije preduzimanja bilo kakvih vojnih koraka.

Izraelski Kanal 13 ranije je objavio da Zamir ne smatra da postoji operativna potreba za napadom na Iran prije održavanja izbora.

Istovremeno, Netanjahuovi kritičari tvrde da premijer pokušava da obnovi sukob sa Iranom kako bi uticao na izborni proces ili eventualno odgodio glasanje. Netanjahu je takve optužbe odbacio.

Komentarišući izvještaje o nesuglasicama, izraelski premijer negirao je postojanje sukoba sa načelnikom Generalštaba, tvrdeći da pojedinci namjerno pokušavaju da stvore takav utisak.

Netanjahu je za Kanal 14 izjavio da su čelnici izraelske vojske, vojne obavještajne s

Liderka francuskog Nacionalnog okupljanja Marin le Pen započela je predsjedničku kampanju obećanjem da će obnoviti autoritet države i pokrenuti „preporod Francuske“, u trenutku kada se zemlja suočava sa masovnim protestima, nasilnim incidentima i rastućim nezadovoljstvom građana.

Na velikom stranačkom skupu u Orleanu, kojem je prema tvrdnjama organizatora prisustvovalo oko 8.500 ljudi, Le Pen je poručila da Francuskoj želi vratiti bezbjednost, političku stabilnost i nekadašnji međunarodni uticaj, prenose Nezavisne.

„Ovo je priča koju treba napisati, sudbina koju treba ostvariti“, izjavila je Le Pen pred pristalicama koje su uzvikivale njeno ime i nosile francuske zastave.

Njen nastup uslijedio je nakon višenedjeljnih protesta širom Francuske, koji su počeli sredinom septembra okupljanjem srednjoškolaca, a potom prerasli u šire demonstracije zbog ekonomskih i društvenih problema.

Posebno ozbiljni incidenti dogodili su se 17. oktobra, kada su tokom protesta demolirane i opljačkane pojedine prodavnice, dok je uhapšeno više od 2.000 ljudi. Nemiri su nastavljeni i narednog vikenda, iako u nešto manjem obimu.

Le Pen smatra da aktuelna vlast nije uspjela da obezbijedi red i sigurnost, zbog čega je obnovu državnog autoriteta postavila među najvažnije ciljeve svoje kampanje.

„Ponovo ćemo uspostaviti vladavinu prava“, poručila je liderka Nacionalnog okupljanja.

Francuskog predsjednika Emanuela Makrona optužila je za neuspješno upravljanje bezbjednosnom situacijom, dok je lidera krajnje ljevice Žan-Lika Melanšona optužila za podsticanje nasilja.

Skup u Orleanu održan je uz izuzetno jake mjere bezbjednosti. U gradu je bio obustavljen javni prevoz, brojne prodavnice nisu radile, a dan ranije raspoređeno je oko 3.000 policajaca zbog protesta protivnika Nacionalnog okupljanja.

Izbor Orleana imao je i simboličan značaj, budući da je ovaj grad povezan sa Jovankom Orleankom, istorijskom ličnošću koju francuska nacionalistička desnica decenijama koristi kao simbol patriotizma i otpora stranoj dominaciji.

Nacionalno okupljanje posljednjih godina proširilo je svoju biračku bazu, posebno među radnicima i dijelom srednje klase. Broj članova koji plaćaju članarinu porastao je sa manje od 37.000 u 2022. godini na približno 112.000.

Istovremeno, stranka je ublažila pojedine ranije stavove, uključujući zahtjeve za napuštanje Evropske unije i evrozone, ali je zadržala kritički odnos prema evropskim institucijama i zajedničkoj migracionoj politici.

Le Pen je najavila da bi, ukoliko preuzme vlast, organizovala referendum kojim bi osporila prvenstvo evropskog zakonodavstva u oblasti migracija. Takođe je predložila smanjenje godišnjeg francuskog doprinosa budžetu Evropske unije za 11 milijardi evra.

Na skupu je govorio i predsjednik Nacionalnog okupljanja Žordan Bardela, koji je pozvao na poštovanje političkih sloboda i osudio zastrašivanje građana zbog njihovih političkih uvjerenja.

„Niko ne bi smio da bude zastrašivan zbog svojih političkih stavova“, poručio je Bardela.

Iako su mediji prethodnih mjeseci izvještavali o nesuglasicama između Le Pen i Bardele, posebno u vezi sa ekonomskim programom i zabranom nošenja islamskih marama na javnim mjestima, na skupu su nastupili jedinstveno.

Njihove pristalice promovisale su slogan „Marin predsjednica – Bardelina vlada“, predstavljajući Le Pen kao kandidatkinju za šefa države, a Bardelu kao mogućeg budućeg premijera.

Politički analitičari ističu da rast podrške Nacionalnom okupljanju predstavlja značajnu promjenu na francuskoj političkoj sceni, ali upozoravaju i na kontroverze koje prate stranački program, naročito u oblasti migracija, ekonomije i odnosa prema Evropskoj uniji.

Ruski satelit Kosmos-2612 približio se na svega nekoliko desetina metara satelitu finsko-američke kompanije ICEYE, čije podatke koristi ukrajinska vojska, što je izazvalo zabrinutost stručnjaka zbog mogućnosti širenja sukoba Rusije i Zapada na svemir.

Do približavanja je došlo 18. oktobra, nakon višednevnih orbitalnih manevara, a astronom Marko Langbruk procijenio je da je najmanja udaljenost između dvije letjelice iznosila između 26 i 470 metara. Preciznije mjerenje nije bilo moguće zbog ograničenja dostupnih podataka, prenose Nezavisne.

Meta ruskog satelita bila je letjelica ICEYE-X36, koja prikuplja radarske snimke Zemljine površine. Ukrajinske oružane snage koriste podatke ove kompanije za nadzor ruskih vojnih objekata, uključujući aerodrome, luke i naftne rafinerije.

Nezavisni istraživač ruskog svemirskog programa Bart Hendriks ocijenio je da ovako blisko približavanje predstavlja neuobičajen događaj, posebno imajući u vidu složenost manevara i količinu goriva koju su ruski sateliti potrošili.

Prema njegovoj procjeni, takve aktivnosti mogle bi predstavljati demonstraciju sposobnosti Rusije da brzo mijenja orbite svojih letjelica i potencijalno ugrozi satelite koje koriste njeni protivnici.

Ruski vojni analitičar Jurij Knutov, međutim, tvrdi da Moskva ovim manevrima šalje upozorenje komercijalnim kompanijama koje svoje satelitske kapacitete stavljaju na raspolaganje ukrajinskoj vojsci.

Knutov smatra da ruski inspekcijski sateliti predstavljaju sredstvo strateškog odvraćanja, a ne kršenje međunarodnog prava. Prema njegovom tumačenju, kompanije poput ICEYE i Starlinka, koje pružaju komunikacionu i obavještajnu podršku Ukrajini, postale su dio šire vojne infrastrukture koja podržava Kijev.

Jedna od pretpostavki jeste da ruske letjelice pokušavaju da primoraju druge satelite na izbjegavajuće manevre, čime bi oni trošili ograničene zalihe goriva i potencijalno skratili svoj radni vijek. Ipak, za sada nema potvrde da je upravo to bio cilj najnovijeg približavanja.

Rusija je ranije saopštavala da njeni inspekcijski sateliti služe za provjeru stanja vlastitih letjelica. Međutim, stručnjaci ukazuju da se njihove sposobnosti mogu koristiti i za praćenje drugih objekata, presretanje signala ili izvođenje manevara koji predstavljaju bezbjednosni rizik.

Slične tehnologije razvijaju i Sjedinjene Američke Države i Kina. Američka vojska već godinama koristi inspekcijske satelite, a tokom 2026. godine sprovela je i posebne vježbe praćenja drugih objekata u orbiti.

Prema podacima Langbruka, ruski Kosmos-2612 se do 21. oktobra udaljio na približno 480 kilometara od satelita koji je prethodno pratio.

Ipak, Hendriks upozorava da bi ruska letjelica mogla ponovo da se približi ukoliko raspolaže dovoljnim rezervama goriva. Pored nje, u sličnim orbitama nalaze se još četiri ruska satelita za koje se pretpostavlja da imaju srodne zadatke.

Stručnjaci zato ne isključuju mogućnost novih manevara oko satelita kompanije ICEYE, dok se istovremeno otvara pitanje da li bi slične aktivnosti u budućnosti mogle biti usmjerene i prema drugim komercijalnim satelitskim mrežama, uključujući Starlink.

Predstavnici Sjedinjenih Američkih Država, Evropske unije, NATO-a i Ukrajine trebalo bi da se sastanu u Briselu u utorak ili srijedu, gdje će razgovarati o bezbjednosnim garancijama i mogućnostima za okončanje rata u Ukrajini, najavio je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.

Prema njegovim riječima, predstojeći susret neće biti ograničen samo na razmjenu informacija o nedavnim američko-ruskim razgovorima, već će obuhvatiti šira bezbjednosna pitanja i buduće garancije za Ukrajinu, prenose Nezavisne.

Zelenski je objasnio da evropski partneri žele sadržajnije razgovore, uz učešće američkih i ukrajinskih predstavnika, Evropske unije na predsjedničkom nivou i generalnog sekretara NATO-a. Dodao je da još nije poznato hoće li sastanku prisustvovati i drugi zvaničnici.

Najava dolazi nakon diplomatskih susreta održanih 20. oktobra u Oslu, gdje je Zelenski razgovarao sa specijalnim izaslanikom američkog predsjednika Stivom Vitkofom, predsjednikom Finske Aleksandrom Stubom i norveškim premijerom Jonasom Garom Stereom. U razgovorima su učestvovali i bezbjednosni savjetnici iz Velike Britanije, Francuske, Italije i Evropske unije.

Dan nakon sastanka u Norveškoj, Vitkof je u Sankt Peterburgu razgovarao sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, čime su nastavljeni diplomatski kontakti između Vašingtona i Moskve.

Ukrajinski predsjednik osvrnuo se i na mogućnost novih direktnih pregovora sa Rusijom, navodeći da bi privremena obustava napada na energetsku infrastrukturu mogla predstavljati početni pokazatelj spremnosti Moskve za završetak sukoba.

Kijev je, kako je istakao, spreman za trilateralne razgovore sa američkim i ruskim predstavnicima na tehničkom nivou, tokom kojih bi se razmatrali konkretni prijedlozi za prekid neprijateljstava.

Jedan od mogućih rezultata takvih pregovora mogao bi biti dokument koji bi definisao korake ka završetku rata, uključujući energetsko primirje i ponovno uspostavljanje nesmetanog pomorskog saobraćaja.

Zelenski je ranije saopštio da je načelno dogovoren sastanak pregovaračkih timova Ukrajine, Rusije i Sjedinjenih Američkih Država u prvoj polovini novembra.

Istovremeno, američki državni sekretar Marko Rubio potvrdio je da je Vašington pozvao Putina na samit Grupe 20, a Zelenski je ocijenio da bi taj skup mogao poslužiti i kao prilika za trila

Kremlj je potvrdio da su već započete pripreme za trilateralni samit lidera Rusije, Sjedinjenih Američkih Država i Kine, dok se istovremeno razmatra mogućnost nastavka pregovora o okončanju sukoba u Ukrajini.

Pomoćnik predsjednika Rusije za spoljnu politiku Jurij Ušakov izjavio je da su pripreme za susret trojice lidera u toku, ali da će eventualno učešće ruskog predsjednika Vladimira Putina na decembarskom samitu Grupe 20 u Majamiju zavisiti od rezultata samita Azijsko-pacifičke ekonomske saradnje (APEK) u kineskom Šenženu, prenosi RTRS.

Ušakov se osvrnuo i na diplomatske napore usmjerene ka postizanju mira u Ukrajini, ističući da je Moskva spremna za nastavak trilateralnih pregovora poslije 4. novembra, kada se u Rusiji obilježava Dan narodnog jedinstva.

Prema njegovim riječima, prvi susret pregovaračkih delegacija nakon dosadašnje pauze mogao bi imati probni karakter, a njegov prvenstveni cilj bio bi ponovno uspostavljanje pregovaračkog procesa.

Ruski zvaničnik naglasio je da Moskva u ovom trenutku najveći značaj pridaje upravo nastavku razgovora, dok će dalji koraci zavisiti od razvoja diplomatskih kontakata.

Američki predsjednik Donald Tramp najavio je mogućnost skorog održavanja zajedničkih pregovora predstavnika Sjedinjenih Američkih Država, Rusije i Ukrajine, izražavajući uvjerenje da su Moskva i Kijev zainteresovani za postizanje sporazuma.

Tramp je, odgovarajući na pitanja novinara o mogućnosti organizovanja trilateralnog sastanka, poručio da očekuje da do takvih razgovora dođe u bliskoj budućnosti, prenosi RTRS.

„Mislim da i Rusija i Ukrajina žele da postignu dogovor“, izjavio je američki predsjednik.

Iako nije precizirao kada bi pregovori mogli biti održani, Tramp je izrazio očekivanje da će predstavnici Vašingtona, Moskve i Kijeva uskoro sjesti za isti pregovarački sto.

Američki predsjednik nije iznio dodatne pojedinosti o mogućem mjestu održavanja sastanka niti o konkretnim pitanjima koja bi se našla na dnevnom redu.

 Ukrajinski predsjednik Vladimir Zelenski nanosi daleko više štete stvarnim interesima američkog predsjednika Donalda Trampa nego izmišljene žalbe na Venecuelu, Kubu i Iran zajedno, ocijenio je zamjenik predsjednika Savjeta bezbjednosti Rusije Dmitrij Medvedev.

“Šta bi Tramp trebalo da uradi sa Zelenskim? Odgovor se može naći u istoriji SAD. On jednostavno treba da pozove ministra rata i direktora CIA i da im naloži da isprave ovaj nesrećni nesporazum”, napisao je Medvedev na “Maksu”.

On je dodao da je Zelenski “tražio novac i oružje od Trampa, na grub način, da bi vodio rat protiv Rusije”.

Štaviše, Medvedev je primjetio da je Zelenski manipulisao evropskim liderima, okrećući ih protiv Trampa i njegovog tima na dnevnoj bazi.

“Zelenski i njegovi saradnici bestidno su ukrali američka sredstva, novac koji je bivši predsjednik SAD DŽozef Bajden obezbjedio za rat, i nastavili da to rade sa preostalim iznosom čak i pod Trampom”, napisao je Medvedev.

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da mora da obustavi ubijanje iranskih lidera kako bi utvrdio sa kim Sjedinjene Američke Države pregovaraju i ponovio stav da Iranu nikada ne smije da bude dozvoljeno da razvije nuklearno oružje.

– Moram da prestanem da ubijam iranske lidere, jer moram da shvatim sa kim, dođavola, pregovaramo – rekao je Tramp na predizbornom skupu u DŽordžiji, prenijeli su mediji.

Tramp je ponovio da Iran više nema aviona, ni brodove, kao i da nema ni lidere.

– Lider prvog nivoa je nestao, lider drugog nivoa je nestao – naveo je Tramp.

On je takođe branio svoju odluku iz 2018. godine o povlačenju SAD iz nuklearnog sporazuma sa Iranom iz 2015. godine, postignutog za vrijeme tadašnjeg američkog predsjednika Baraka Obame, navodeći da je tu odluku donio u presudnom trenutku kako bi se spriječilo da Teheran dođe do nuklearnog oružja.

– Raskinuo sam jedan od najgorih sporazuma ikada sklopljenih, Zajednički sveobuhvatni plan akcije (ЈCPOA) Baraka Huseina Obame, poznat i kao iranski nuklearni sporazum koji je vodio ka tome da Iran dođe do nuklearnog oružja. Srećom, raskinuo sam ga baš na vrijeme – tvrdi Tramp.

On je ponovio da su SAD uništile iranske kapacitete za obogaćivanje uranijuma u vojnim operacijama sprovedenim ove i prošle godine.

– Porazili smo ih vojno, finansijski i na druge načine. Moramo da se postaramo da oni nikada, baš nikada, ne dođu do nuklearnog oružja – ponovio je Tramp, prenosi RTRS.

Ruski predsjednik Vladimir Putin odbacio je navode da Moskva stoji iza nedavnih protesta širom Evrope.

“Moja prva reakcija kada sam ovo vidio bila je iznenađenje. Reći da izazivamo masovne proteste u velikim evropskim gradovima je potpuno pretjerivanje, što je, po mom mišljenju, očigledno običnim građanima evropskih zemalja”, rekao je Putin u intervjuu sa novinarom “Vesti” Pavelom Zarubinom.

On je dodao da tu nema ništa neočekivano.

“Rusija je uvijek bila optuživana za svaki smrtni grijeh”, rekao je Putin.

On je dodao da ga je iznenadilo što prva reakcija uopšte nije bila antiruska, već antiamerička.

“Odmah su počeli da šire glasine da su događaji koji se odvijaju u Evropi rezultat sadašnje američke administracije, njihove podrške desničarskim strankama, desničarskim pokretima”, istakao je Putin, napominjući da nije očekivao da će evropski lideri kritikovati svog glavnog saveznika.