Kategorija: Svijet

Stejt department je pokrenuo nove napore da stvori novu koaliciju pod nazivom “Konstrukcija pomorske slobode” koja bi doprinijela otvaranju Ormuskog moreuza koji je blokirao Iran, pokazuju interni dokumenti u koje je uvid imao NBC.

Koalicija bi bila zajednička inicijativa sa Pentagonom, za razmenu informacija među partnerima radi bezbjednog tranzita kroz moreuz i koordinaciju diplomatskih i ekonomskih akcija protiv Irana, navodi se u memorandumu koji je poslat svim američkim diplomatskim predstavništvima.

Ovaj napor je najnoviji pokušaj Trampove administracije da preuzme kontrolu nad moreuzom od Irana, dok globalne cijene energije rastu, diplomatski napori stagniraju, a sukob oko budućnosti moreuza se nastavlja bez predvidljivog kraja.

Iran je počeo da blokira brodove u Ormuskom moreuzu ubrzo nakon što su Sjedinjene Američke Države i Izrael počeli vazdušne udare 28. februara a u odgovor na to SAD su 13. aprila počele blokadu svih brodova koji dolaze iz, ili idu u iranske luke.

Prelaz u ljeto 2026. godine obilježavaju brze i značajne promjene u okeanima i atmosferi.

Najnovije analize i prognostički podaci potvrđuju da se El Ninjo (El Niño) razvija brže i jače nego što se prvobitno predviđalo, a podmorske anomalije upućuju na to da bi ovaj fenomen do druge polovine godine mogao dostići status “Super El Ninja”, piše meteorološki servis Severe Weather Europe.

Ovu globalnu promjenu vremena podstiče snažan okeanski Kelvinov talas, koji se posljednjih sedmica pojačao i time okončao višegodišnji uticaj La Ninje. Kako ova topla anomalija izbija na površinu, pokrenuće i promjene u globalnoj mlaznoj struji, a najnoviji dugoročni modeli u prognozi za ljeto 2026. pokazuju snažniji El Ninjo potpis nego u ranijim proračunima.

Prelaz iz La Ninje u snažnu fazu El Ninja

Glavni pokretač vremenskih obrazaca ovog leta je ENSO, skraćenica za “Južnu oscilaciju El Ninjo” (El Niño Southern Oscillation)”.

Riječ je o području ekvatorijalnog Tihog okeana koje se otprilike svakih 1 do 3 godine smjenjuje između tople i hladne faze. Te okeanske faze ne utiču samo direktno na globalno vrijeme, već služe i kao pokazatelj velikih promjena u cjelokupnom vremenskom sistemu.

Hladna faza ENSO ciklusa naziva se La Ninja , a topla El Ninjo . Svaka faza ima drugačiji uticaj na složen sistem povratne veze između okeana i atmosfere. Te promjene se postepeno prenose na globalnu cirkulaciju i mijenjaju vremenske obrasce širom svijeta.

Određena faza obično se razvija između ljeta i rane jeseni i traje do sljedećeg ljeta. Međutim, neki događaji mogu početi ranije i trajati do dvije godine, što se naziva „dvostruka La Ninja” ili mogu biti izuzetno snažni, poput „Super El Ninja”. Primjer za to je posljednji takav događaj iz 2015. godine, kada su okeanske anomalije bile izrazito rasprostranjene i jake.

Najnoviji podaci pokazuju da se nakon perioda La Ninje dešava brzi raspad hladnih anomalija i jačanje toplih, čime ulazimo u sljedeću veliku prirodnu klimatsku fazu za period od 2026. do 2027. godine ili kasnije. Posjlednjih sedmica taj pomak dodatno je ubrzan, što signalizira da se okeani pripremaju da oslobode sljedeći veliki El Ninjo.

Prognoza ECMWF-a za ljeto 2026.

Zvanično meteorološko ljeto obuhvata jun, jul i avgust. Za ovu analizu korišćeni su dugoročni model Evropskog centra za srednjoročne vremenske prognoze (European Centre for Medium-Range Weather Forecasts – ECMWF) i sezonska prognoza britanskog UKMO-a (UK Met Office).

Prema modelu ECMWF, nad Evropom se predviđaju iznadprosječne temperature na većem dijelu kontinenta. Glavna osa toplijeg vremena proteže se od južne preko centralne Evrope ka sjeveru, što je u skladu sa prognoziranim poljem nižeg pritiska na zapadu koje podstiče južno i zapadno strujanje nad kontinentom.

U Evropi se više padavina od prosjeka predviđa za cijeli južni, jugoistočni i istočni dio kontinenta, kao i krajnji sjever. Manje ljetnjih padavina prognozira se za sjeverozapadne i centralne dijelove, što uz više temperature ukazuje na povećan rizik od suše u centralnoj Evropi.

Sveukupno, prognoza ECMWF-a pokazuje jasan uticaj El Ninja na ljetnje vremenske obrasce.

Vremenska prognoza britanskog UKMO-a

Drugi korišćeni model je UKMO (UK Met Office), prognostički sistem Meteorološke službe Ujedinjenog Kraljevstva, koji se posljednjih godina pokazao veoma uspješnim i nedavno je unaprijeđen. I ovaj model nad Evropom pokazuje jasan uticaj zone niskog pritiska u sjevernom Atlantiku, što podstiče južnije strujanje vazduha, dovodi do porasta pritiska i podiže ljetnje temperature na većem dijelu kontinenta.

Obrazac padavina sličan je prognozi ECMWF-a, sa iznadprosječnim količinama na jugu i sjeveru, dok se u centralnim i zapadnim dijelovima očekuju normalne do ispodprosječne količine.

Obje prognoze upućuju na jasan uticaj El Ninja na atmosferu već tokom ljeta, prenosi Index.hr.

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je sinoć u razgovoru sa novinarima da će cijene energenata “pasti kao kamen” čim se završi rat u Iranu.

Globalne cijene nafte su dostigle četvorogodišnji maksimum od preko 126 dolara po barelu zbog zabrinutosti da bi sukob mogao dovesti do produžene krize, prenosi Rojters.

Cijena nafte tipa Brent porasla je za skoro sedam odsto na 126,31 dolar po barelu, a potom je ponovo pala na oko 114 dolara.

Oko 20 odsto svjetske nafte i tečnog prirodnog gasa (TPG) trasportuje se kroz Ormuski moreuz, a sukob je doveo do skoka globalnih cijena energenata.

Vrhovni vjerski vođa Irana, ajatola Modžtaba Hamnei izjavio je u četvrtak da će Teheran obezbijediti Ormuski moreuz i eliminisati “neprijateljske zloupotrebe tog plovnog puta”, prenio je BBC.

SAD su u međuvremenu saopštile da će blokirati iranske luke sve dok zvanični Teheran prijeti bezbjednosti tankera koji pokušavaju da koriste Ormuski moreuz ozbiljno ometajući globalne isporuke energenata, prenosi Tanjug.

Vrhovni sud Sjedinjenih Američkih Država donio je odluku prema kojoj je crtanje izbornih mapa na osnovu rasnog sastava stanovništva neustavno, što bi moglo imati značajne posljedice po političku scenu u SAD.

Odluku je donijela većina od šest sudija koje su imenovali predsjednici iz Republikanske stranke, a njome bi mnoge savezne države mogle biti primorane da mijenjaju svoje izborne mape, što bi potencijalno išlo u korist republikanaca i moglo uticati na njihove izborne rezultate u novembru.

Slučaj je pred Vrhovni sud dospio zbog izbornog distrikta u saveznoj državi Louisiana, koji je bio povučen tako da dio teritorije u kojem većinski žive Afroamerikanci dobije svog predstavnika u Kongresu.

Praksa ovakvog crtanja izbornih granica povezana je sa zakonom iz 1960-ih godina, donesenim u periodu širenja građanskih prava i ukidanja segregacije između bijelih i tamnoputih građana SAD.

Nakon objave odluke, savezne države Louisiana, Mississippi, Alabama i Tennessee započele su proces preuređenja izbornih mapa, što bi republikancima moglo donijeti dodatna mjesta u Predstavničkom domu.

Guverner Floride Ron DeSantis takođe je najavio mogućnost izrade novih izbornih mapa u svojoj saveznoj državi, iako Florida nije direktno pogođena ovom odlukom.

Za sada je prva reakcija iz demokratski kontrolisanih saveznih država stigla iz Illinoisa, gdje su predstavnici vlasti pokrenuli inicijativu za ustavne izmjene kojima bi se zaštitili distrikti nastali na osnovu zakona iz 1960-ih.

Pitanje novih izbornih mapa dio je šire političke borbe između republikanaca i demokrata, koja traje otkako je republikanska vlast u Teksasu pokrenula plan izmjene granica distrikata s ciljem jačanja svoje pozicije u Kongresu.

Dok su demokrate odgovorile sličnim potezima u nekoliko saveznih država, nova odluka Vrhovnog suda mogla bi značajno uticati na ravnotežu snaga i potencijalno ojačati poziciju Republikanske stranke pred izbore u novembru.

Vladajuća koalicija u Njemačkoj, koju čine CDU/CSU i SPD, sve je nestabilnija, a tenzije između kancelara Fridriha Merca i drugih članova njegovog kabineta postaju „nepodnošljive“, piše njemački Bild.

Tenzijama između partnera na vlasti u Njemačkoj doprinosi i situacija u državi, odnosno istraživanja javnog mnjenja koja pokazuju da su i CDU/CSU i SPD izrazito nepopularni.

To predstavlja poseban problem za Merca, čiji je zadatak da održi koaliciju na okupu, ali ga dodatno opterećuju i loši lični rezultati u anketama.

Uz to, SPD i CDU su od početka saradnje u stalnom sukobu zbog različitih stavova i rješenja za ključne probleme u Njemačkoj.

Kako navodi Bild, sve to dovelo je do internih diskusija o mogućem pokretanju glasanja o nepovjerenju Mercu i njegovoj vladi.

Njemački medij tvrdi da je u dva navrata i sam Merc razmišljao da pokrene ovu inicijativu, a razlog je bio stav SPD-a o izmjenama zakona o penzijama i subvencijama za gorivo, gdje je dogovor postignut tek u posljednjem trenutku.

Merc se suočava i sa problemima unutar sopstvene stranke. CDU i CSU mu zamjeraju, kako piše Bild, preveliku popustljivost u pregovorima, navodeći da „ulazi sa svojim stavovima, a izlazi sa stavovima Larsa Klingbajla“.

S druge strane, SPD mu zamjera to što ne uspijeva da kontroliše sopstvene stranačke kolege, odnosno da ih na vrijeme ne informiše o detaljima dogovora, zbog čega dolazi do zastoja u sprovođenju odluka.

Ukoliko bi došlo do glasanja o nepovjerenju i ako Merc ne bi dobio većinu u Bundestagu, ostao bi na funkciji kancelara u tehničkom mandatu, dok bi predsjednik Njemačke Frank-Valter Štajnmajer odlučivao o eventualnom raspuštanju parlamenta.

Ako bi Bundestag bio raspušten, Njemačka bi išla na prijevremene izbore, pri čemu bi u najpovoljnijoj poziciji bila radikalno desničarska stranka AfD, koja trenutno uživa najveću podršku birača.

Američka rudarska kompanija Kritikal metals (Critical Metals) postigla je dogovor o preuzimanju kompanije Juropian litijum (European Lithium) u poslu vrednom oko 835 miliona dolara (oko 712 miliona evra).

Time bi američka firma stekla potpuno vlasništvo nad projektom retkih zemnih metala Tanbriz na Grenlandu, preneo je Rojters.

Kritikal metals je potpisao pismo o namerama za kupovinu svih preostalih akcija.

Kompanija već poseduje većinski udeo od 92,5 odsto u projektu, dok Juropian litijum drži preostalih 7,5 procenata.

Nakon objave, akcije američke frime porasle su za više od šest odsto.

Projekat Tanbriz smatra se značajnim izvorom retkih zemnih metala, ključnih za proizvodnju električnih vozila, energetiku i odbrambenu industriju, što je važno u kontekstu nastojanja zapadnih zemalja da smanje zavisnost od Kine.

Iz američke kompanije navode da će potpuno vlasništvo omogućiti efikasnije donošenje odluka i lakše finansiranje razvoja projekta.

Zaključenje transakcije očekuje se u drugoj polovini godine.

Mediji su ranije izvestili da je američka administracija razmatrala mogućnost ulaganja u Kritikal metals, što ukazuje na strateški značaj projekta Tanbriz.

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da je glavna tema njegovog telefonskog razgovora sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom bila situacija oko sukoba u Ukrajini.

– Razgovarao sam (sa Putinom) o Ukrajini, a malo sam govorio i o Iranu. Dotakao sam nekoliko različitih tema, ali uglavnom se radilo o Ukrajini – rekao je Tramp novinarima u Ovalnom kabinetu.

Prema njegovim riječima, razgovor sa ruskim liderom bio je veoma dobar.

– Mislim da bi on želio da se riješi (ukrajinska kriza). To je sve što mogu da kažem. I to je dobro – dodao je američki predsjednik.

Tramp je istakao da očekuje brzo rješavanje situacije oko Ukrajine.

– Mislim da ćemo prilično brzo doći do rješenja. Nadam se – rekao je Tramp.

Predsjednik SAD rekao je da je sa ruskim predsjednikom takođe razgovarao o prijedlogu Moskve da učestvuje u pronalaženju rješenja za pitanje obogaćivanja uranijuma u ​​Iranu.

– On (Putin) mi je rekao da bi želio da učestvuje u pitanju obogaćivanja (uranijuma u Iranu), ako može da nam pomogne u tome. Odgovorio sam mu da bih više volio da učestvuje u okončanju rata u Ukrajini – naglasio je Tramp.

– Mislim da je Putin bio spreman da sklopi dogovor prije nekog vremena. Mislim da su ga “neki ljudi” spriječavali da zaključi dogovor – ocijenio je američki lider.

Tramp je takođe istakao da je Ukrajina pretrpjela vojni poraz.

– Mislim da je Ukrajina na vojnom planu pretrpjela poraz. Ne biste to znali čitajući lažne vijesti – rekao je Tramp.

On je, istovremeno, uporedio ukrajinski sa sukobom sa Iranom.

– Imali su 159 brodova. Svi ti brodovi su sada pod vodom. Svi njihovi (vojni) avioni su oboreni – dodao je Tramp.

Prema njegovom mišljenju, sukobi u Ukrajini i Iranu mogli bi se završiti otprilike u isto vreme.

– Koji će se rat prvi završiti? Ne znam. Možda u isto vrijeme – odgovorio je Tramp na pitanje koji bi od dva sukoba mogao prvi da se završi.