VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Cijena nafte skočila na azijskom tržištu

    Cijena nafte skočila na azijskom tržištu

    Cijene nafte skočile su u četvrtak na azijskom tržištu nakon izvještaja da je američka vojska spremna da predsjedniku SAD Donaldu Trampu predstavi nove planove za moguću akciju u ratu sa Iranom.

    Centralna komanda SAD pripremila je plan za seriju “kratkih i snažnih” udara na Iran, s ciljem da se prevaziđe zastoj u pregovorima sa Teheranom, objavio je portal Aksios.

    Cijena nafte tipa brent porasla je za pet odsto, na 124 dolara po barelu, što je najviši nivo od početka rata u Ukrajini 2022. godine.

    Energenti su poskupjeli ove nedjelje pošto su mirovni pregovori zapali u ćorsokak, dok je ključni plovni put – Ormuski moreuz – i dalje praktično zatvoren.

  • Tramp zaprijetio Njemačkoj

    Tramp zaprijetio Njemačkoj

    Američki predsjednik Donald Tramp (Trump) zaprijetio je smanjenjem broja američkih vojnika u Njemačkoj, što je najnoviji potez u rastućem sporu sa saveznicima iz NATO.

    Prijetnja dolazi nakon izjave njemačkog kancelara Fridriha Merca (Friedrich Merz) da je Iran „ponizio“ Ameriku u pregovorima.

    Svađa oko pregovora s Iranom

    Tramp je na svojoj društvenoj mreži Truth Social objavio da njegova administracija „proučava i razmatra moguće smanjenje broja vojnika u Njemačkoj“ te da će odluka biti donesena „u kratkom roku“.

    Povod za Trampovu reakciju je izjava njemačkog kancelara Fridriha Merca od ponedjeljka, 27. aprila, koji je ocijenio da je Trampov tim nadigran u pregovorima s Iranom o završetku rata i ponovnom otvaranju Ormuskog moreuza.

    „Iranci su očito vrlo vješti pregovarači, ili bolje rečeno, vrlo vješti u nepregovaranju. Pustili su Amerikance da putuju u Islamabad i onda se vrate bez ikakvog rezultata“, rekao je njemački kancelar.

    Merz je kritike ponovio i u srijedu, 29. aprila, naglasivši da Evropa „trpi“ posljedice zatvaranja moreuza.

    Tramp je uzvratio optužbom da Merz smatra kako je „u redu da Iran ima nuklearno oružje“ i poručio mu da „ne zna o čemu govori“. Prošle sedmice Tramp je otkazao drugi put američkih pregovarača u Islamabad, a pregovori o iranskom nuklearnom programu i Ormuskom moreuzu od tada su u zastoju.

    Nove napetosti u NATO

    Iako je Merc u srijedu pokušao da ublaži situaciju, odbacivši Trampove komentare i rekavši da je njihov odnos „dobar kao i uvijek“, predsjednikova prijetnja povlačenjem vojnika vjerovatno će izazvati zabrinutost u Berlinu i cijeloj Evropi, navodi Index.

    Ovaj potez događa se u vrijeme pojačanih napetosti između SAD-a i tradicionalnih evropskih saveznika, pri čemu je Tramp sve glasniji u prijetnjama povlačenjem iz NATO saveza.

    Tramp je 1. aprila izjavio da „bez ikakve sumnje“ razmatra izlazak iz NATO jer evropski saveznici nisu učestvovali u američko-izraelskom ratu protiv Irana niti pomogli da se osigura strateški važan Ormuski moreuz.

    Takav potez bio bi katastrofalan za evropsku bezbjednost, ali se smatra malo vjerovatnim zbog američkog zakona iz 2024. koji predsjedniku brani povlačenje iz NATO bez dvotrećinske većine u Senatu ili odluke Kongresa.

    Stručnjaci zato smatraju da bi Bijela kuća umjesto toga mogla da preduzme korake koji potkopavaju savez, ali ne znače i potpuno povlačenje. Jedan od takvih scenarija upravo je povlačenje američkih snaga iz Evrope.

    „Najgora kriza u istoriji saveza“

    Prema podacima Ministarstva odbrane SAD-a, u Evropi je stacionirano više od 68.000 američkih vojnika. Najveći kontingent nalazi se u Njemačkoj, gdje ih je, prema podacima Kongresne istraživačke službe, 2024. bilo više od 35.000, dok njemački mediji navode i veći broj, oko 50.000.

    Tramp je tokom oba svoja mandata neprestano kritikovao NATO, optužujući članice da „iskorištavaju“ SAD jer ne izdvajaju dovoljno za svoje odbrambene budžete.

    Posljednji predsjednikovi potezi, poput prijetnje invazijom na Grenland i nazivanja saveznika „kukavicama“ jer odbijaju pomoći u ponovnom otvaranju Ormuskog moreuza, naveli su stručnjake da ovu situaciju opišu kao „najgoru krizu s kojom se NATO ikada suočio“.

    Ivo Dalder (Ivo Daalder), koji je od 2009. do 2013. bio američki predstavnik pri NATO, ovog mjeseca izjavio je da je „teško zamisliti da bi ijedna evropska zemlja sada mogla ili htjela vjerovati da će je Sjedinjene Države doći braniti“.

    Samo nekoliko sati prije Trampove objave, američki državni sekretar Marko Rubio (Marco Rubio) razgovarao je s njemačkim ministrom spoljnih poslova Johanom Vadefulom (Johann Wadephul) o Iranu i važnosti osiguranja slobodne plovidbe u Ormuskom moreuzu.

    Tramp je u srijedu takođe objavio da je razgovarao s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom te predložio „kratko primirje“ u Ukrajini.

  • Razgovarali Putin i Tramp: Ruski predsjednik osudio pokušaj atentata na predsjednika SAD

    Razgovarali Putin i Tramp: Ruski predsjednik osudio pokušaj atentata na predsjednika SAD

    Predsjednici Rusije i SAD, Vladimir Putin i Donald Tramp, razgovarali su telefonom, saopštio je savjetnik ruskog predsjednika Јurij Ušakov.

    Razgovor je bio na inicijativu ruske strane i trajao je oko sat i po vremena.

    Putin je odlučno osudio pokušaj atentata na predsjednika SAD i izrazio podršku američkom lideru.

    O situaciji na Bliskom istoku

    Lideri su razgovarali o situaciji u Iranu i Persijskom zalivu.

    – Rusija nastavlja aktivne kontakte sa Iranom i zemljama Persijskog zaliva, Izraelom i SAD – naveo je Ušakov i dodao da Putin smatra da je ispravno da se nastavi režim prekida vatre jer će to doprinijeti stabilizaciji situacije.

    Kako je naveo, u Moskvi smatraju da bi kopnena operacija SAD protiv Irana bila opasna.

    Tramp je dao svoje ocjene u vezi sa sukobom u Iranu.

    O Ukrajini

    Pomoćnik ruskog predsjednika je rekao da Tramp vjeruje da je sporazum kojim će se okončati sukob u Ukrajini blizu. On je poseban akcenat stavio na važnost što skorijeg prekida borbenih dejstava u Ukrajini.

    – Putin i Tramp su iznijeli slične ocjene kada je riječ o ponašanju kijevskog režima na čelu sa Zelenskim a koji je opredijeljen za nastavak sukoba – rekao je Ušakov.

    Trampove osobe od povjerenja nastavljaju kontakte i sa Moskvom i sa Kijevom, dodao je on.

  • Zaharova: Kijev nije u poziciji da postavlja bilo kakve uslove

    Zaharova: Kijev nije u poziciji da postavlja bilo kakve uslove

    Rusija podržava politički dijalog sa Sjedinjene Američke Države, ali bez velikih očekivanja, izjavila je zvanična predstavnica Ministarstva spoljnih poslova Rusije Marija Zaharova u intervjuu za indijski portal Frstpost.

    – Težeći pronalaženju istinski kompromisnih rješenja, danas podržavamo politički dijalog sa Sjedinjenim Američkim Državama. Velika očekivanja nemamo – izjavila je Zaharova.

    Diplomata je istakla da je administracija predsjednika Sjedinjenih Američkih Država, u svakom slučaju, spremna da sasluša i prizna Rusiji pravo na postojanje vitalnih interesa duž njenih granica.

    Govoreći o sukobu u Ukrajina, ona je istakla da sponzori Vladimira Zelenskog, prije svega iz Ujedinjenog Kraljevstva i Evropske unije, čine sve da ga produže i spreče njegov skori završetak.

    Moskva je, kako je navela, spremna za regulisanje situacije, dok Kijev “nije u poziciji da postavlja bilo kakve uslove”.

    – Važno je i trezveno gledati na geopolitičke realnosti: priznati da Krim, Donbas i Novorusija pripadaju Rusija, obezbijediti uvažavanje naših legitimnih zabrinutosti i obnoviti balans u sferi bezbednosti u Evropa i svijetu. Potrebni su pravno obavezujući dogovori i mehanizmi koji garantuju da se kriza neće ponoviti – istakla je Marija Zaharova.

    Ona je dodala i da je Rusija spremna da dosljedno pomaže u rješavanju situacije oko Ormuskog moreuza, kao i da namjerava da nastavi jačanje spoljnotrgovinskih veza i izvoza nafte u Indija.

  • Rusija neće izaći iz OPEK-a

    Rusija neće izaći iz OPEK-a

    Rusija ne namjerava da napusti OPEK+, saopštio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

    – To je format koji ipak omogućava da se značajno, da tako kažem, umanje ovakva kolebanja na energetskim tržištima i omogućava stabilizaciju tih tržišta – objasnio je Dmitrij Peskov.

    Govoreći o odluci Ujedinjenih Arapskih Emirata da izađu iz naftnog kartela, Peskov je rekao: “To je suverena odluka Ujedinjenih Arapskih Emirata i mi se prema tome odnosimo s poštovanjem.”

    Moskva računa na nastavak produktivnih, konstruktivnih i efikasnih kontakata sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima, uključujući i saradnju u okviru energetskog dijaloga.

    Kako su vlasti Emirata objasnile dan ranije, izlazak iz OPEK-a omogućiće im da povećaju proizvodnju nafte, jer na njih više neće važiti ograničavajuće kvote kartela.

    OPEK je udruženje zemalja izvoznica nafte, osnovano 1960. godine. Organizacija kontroliše kvote proizvodnje kako bi uticala na svetske cijene nafte.

    Pored Ujedinjenih Arapskih Emirata, u organizaciju ulaze Alžir, Ekvatorijalna Gvineja, Gabon, Iran, Irak, Kuvajt, Libija, Nigerija, Republika Kongo, Saudijska Arabija i Venecuela.

  • EU uvodi aplikaciju koja olakšava prelazak granice po EES sistemu – gdje je već u funkciji

    EU uvodi aplikaciju koja olakšava prelazak granice po EES sistemu – gdje je već u funkciji

    Evropska unija uvodi novu digitalnu uslugu “Travel to Europe”, koja bi putnicima mogla značajno da olakša prelazak granice po novom EES sistemu. U kojim zemljama je ova usluga aktivna i da li će skratiti vrijeme čekanja građanima koji idu u Grčku?

    Granice ka Evropi više nisu iste – pasoši se više ne pečatiraju, već se svaki ulazak i izlazak digitalno bilježi, uz obavezno slikanje i otiske prstiju.

    Novi sistem EES od aprila je u potpunosti uveden na spoljnim granicama Evropske unije i odnosi se i na građane Srbije. Međutim, umjesto da ubrza prelazak granica, novi sistem je napravio gužve.

    Iz tog razloga, Evropska unija uvodi novu digitalnu uslugu, koja bi putnicima mogla značajno da olakša prelazak granice. Riječ je o aplikaciji ”Travel to Europe”, dostupnoj za preuzimanje putem Gugl plej i Epl stor platformi, čiji je cilj smanjenje gužvi i ubrzavanje procedura na graničnim prelazima.

    Problem je što trenutno funkcioniše samo u dvije zemlje – Švedskoj i Portugaliji.

    Putnici sada mogu i unaprijed da unesu podatke putem aplikacije, kako bi ubrzali prelazak granice, i sa nestrpljenjem očekuju dalje širenje sistema, a posebno uključivanje Grčke, koja je jedna od najposjećenijih destinacija za turiste iz Srbije i regiona.

    Direktor Nacionalne asocijacije turističkih agencija (Јuta) Aleksandar Seničić objašnjava da aplikacija ubrzava proceduru jer se bar na granici preskače fizički unos podataka – osnovni podaci, slika pasoša, sopstvena fotografija, odgovori na osnovna pitanja – gdje idemo, koliko ostajemo i koja je svrha putovanja.

    Građani i u tom slučaju moraju da ostavljaju otiske prstiju.

    Kada je riječ o Grčkoj, još se ne zna da li je aplikacija kompatibilna sa njihovim softverom, ali konačan odgovor se očekuje do 20. maja.

    Kaže da kada je riječ o primeni EES sistema, građani su mislili da će samo jednom morati da se registruju, ali svaki put kad prelaze granicu moraju da se slikaju.

    – Sistem kontroliše dužinu boravka i ne možemo očekivati da prelazimo granicu bez kontrole – rekao je Seničić i dodao da ne treba dizati paniku oko toga jer je procedura produžena za otprilike jedan minut. Savjetuje i da se koriste alternativni, manji granični prelazi.

  • Naučnici nestaju širom SAD, neki nađeni mrtvi: FBI hitno reagovao

    Naučnici nestaju širom SAD, neki nađeni mrtvi: FBI hitno reagovao

    Nuklearni fizičar s MIT-a ubijen u svojoj kući u Masačusetsu. Poznati astrofizičar ubijen u svom domu u Kaliforniji. Penzionisani general vazduhoplovnih snaga nestao iz svog doma u Novom Meksiku.

    Vazduhoplovna inženjerka i NASA stručnjakinja za materijale nestala tokom planinarenja u okolini Los Anđelesa…

    To su neki od desetak ubijenih ili nestalih američkih naučnika u posljednje četiri godine koji su posljednjih mjeseci postali okosnica teorije zavjere Missing scientists (nestali naučnici). I dok se priča o „nestalim naučnicima“, kao i ostale teorije zavjere, u početku širila društvenim mrežama, odnedavno je postala važna politička i bezbjednosna tema o kojoj su Odbor za nadzor Predstavničkog doma SAD-a i FBI najavili istrage.

    FBI je objavio da „predvodi napore u traženju veza s nestalim i preminulim naučnicima“ te „sarađuje s Ministarstvom energetike, Ministarstvom odbrane i državnim i lokalnim organima za sprovođenje zakona kako bi se pronašli odgovori“.

    „Kongres je zbog ovoga vrlo zabrinut. Naš odbor to sada postavlja kao jedan od prioriteta jer to smatramo prijetnjom nacionalnoj bezbjednosti. Postoji velika mogućnost da se ovdje dešava nešto zlokobno“, rekao je za Fox News Džejms Komer (James Comer), predsjedavajući Odbora za nadzor Predstavničkog doma.

    Reakcija Trampa i širenje teorija
    Reagovao je i američki predsjednik Donald Tramp. „Nadam se da su nestanci i smrt naučnika slučajnost, ali znaćemo u sljedećih sedmicu i po“, rekao je Tramp novinarima prošle sedmice.

    Nestanak Mekaslanda i Rozvel
    Teorija zavjere o nestalim naučnicima buknula je kada je krajem februara svoj dom u Albukerkiju u Novom Meksiku napustio Vilijam Nil Mekasland (68), penzionisani general-major vazduhoplovnih snaga. Mekasland je izašao u šetnju bez mobilnog telefona i nužnih dioptrijskih naočara, ali s pištoljem. Nikad se nije vratio.
    Kako je objavio CNN, Mekasland je tokom karijere bio u centru nekih od najnaprednijih istraživanja Pentagona na području vazduhoplovstva te je imao pristup „nekim strogo povjerljivim programima i informacijama“. Stoga su na društvenim mrežama počele bujati tvrdnje da je otet i da je to povezano s tajnama koje je znao o slučaju Rozvel.

    Pozadina slučaja i izjava porodice
    Podsjetimo, tzv. slučaj Rozvel o vanzemaljcima (NLO) jedna je od najpoznatijih teorija zavjere, a nastala je kad je u julu 1947. godine jedan farmer našao ostatke nepoznatog letećeg objekta 120 kilometara od grada Rozvela u Novom Meksiku. No, Mekaslandova supruga ne vjeruje da je njen suprug, koji je penzionisan prije 13 godina, nestao zbog „vanzemaljaca iz Rozvela“.
    „Istina je da je Nil imao kratku povezanost s NLO zajednicom. Ta veza nije razlog da ga neko otme. Čini se prilično malo vjerovatnim da je odveden kako bi od njega izvukli vrlo zastarjele tajne“, navela je u objavi na Facebooku Suzan Mekasland Vilkerson (Susan McCasland Wilkerson).
    Naglasila je kako je imala neke naznake da je njen suprug planirao svoj nestanak, a da ga pritom niko ne bi pronašao. Mekasland je patio od anksioznosti, gubitka kratkotrajnog pamćenja i nedostatka sna te je govorio da „ako se zdravlje njegovog mozga i tijela nastavi pogoršavati, ne želi tako živjeti“.

    Nestanak Monike Reze
    Mekaslandov nestanak skrenuo je pažnju na slučaj Monike Reze (Monica Reza), istaknute naučnice iz NASA Jet Propulsion Laboratoryja u Pasadeni. Monika Reza je tokom 1990-ih učestvovala u otkriću superlegure na bazi nikla koja se koristi u raketnim motorima. Nestala je 22. juna prošle godine nakon što se uputila na planinarenje u nacionalnoj šumi Angeles s dvojicom prijatelja koji su bili iskusni planinari. U pismu upućenom FBI Odbor za nadzor Predstavničkog doma citirao je izvještaj koji povezuje njen rad s nestalim Vilijamom Mekaslandom.

    Slučajevi iz Los Alamosa
    Melisa Kasijas (Melissa Casias) i Entoni Čavez (Anthony Chavez) radili su u Nacionalnoj laboratoriji Los Alamos (LANL) u Novom Meksiku. Podsjetimo, Los Alamos je mitsko mjesto gdje se tokom Drugog svjetskog rata razvijao projekt Menhetn (Manhattan) koji je doveo do stvaranja atomske bombe.
    Melisa Kasijas nestala je 26. juna 2025. godine iz grada Ranchos de Taos u blizini Santa Fea. Ujutro je odvezla supruga na posao u LANL, a zatim se vratila raditi od kuće jer je zaboravila svoju zaposleničku propusnicu.
    Kad se njena kći vratila kući taj dan, majčin automobil bio je ispred kuće, ali Melisa je iščezla. Njen telefon, torbica i novčanik bili su kod kuće.
    Entoni Čavez nestao je početkom maja 2025. godine, a njegov najbolji prijatelj je to nazvao „izuzetno neobičnim“ jer su njegov novčanik, ključevi od auta i lične stvari ostali u kući. Prema CNN-u, Čavez je 2017. godine napustio LANL, gdje je radio kao predradnik nadgledajući gradnju na gradilištima, i otišao u penziju.

    Ubistva i razjašnjeni slučajevi
    Ipak, između većine umrlih ili nestalih naučnika teško je naći poveznicu, a i članovi njihovih porodica odbacili su teorije zavjere.
    Na primjer, slučaj astrofizičara Karla Grilmajra (Carl Grillmair) čini se potpuno jasan: ubijen je februara u svom domu u Llanu u Kaliforniji. Za njegovo ubistvo optužen je 29-godišnji mještanin Fredi Snajder (Freddy Snyder) koji bi se ovih dana trebalo da pojavi na sudu.
    „Mislim da bi se moj suprug nasmijao teorijama zavjere o njegovom ubistvu. To je apsolutna besmislica. Postoje činjenice i one su poznate“, izjavila je za BBC Luiz Grilmair (Louise Grillmair), udovica Karla Grilmajra, koji je od 1997. godine radio na Caltechu (Kalifornijski institut za tehnologiju) gdje je istraživao egzoplanete i tamnu materiju.

    Ostali slučajevi i zaključci
    Širenje teorija zavjera svakako su potaknule i nasilne smrti nekoliko poznatih naučnika. U decembru prošle godine ubijen je ugledni profesor Nuno F. G. Loureiro (47) koji je vodio Centar za nauku o plazmi i fuziji na prestižnom MIT-u (Massachusetts Institute of Technology).
    Njegov ubica Klaudio Manuel Neveš Valente (Claudio Manuel Neves Valente) takođe je proglašen odgovornim za masovnu pucnjavu na Univerzitetu Brown koja se dogodila dva dana prije Loureirovog ubistva. Valente i Loureiro zajedno su studirali između 1995. i 2000. godine u Portugalu. Valente je pronađen mrtav u skladištu u Nju Hempširu (New Hampshireu) 19. decembra. Njegov motiv za ubistvo Loureira nikada nije utvrđen, ali nagađa se da bi u pitanju mogla biti ljubomora zbog profesionalnog uspjeha bivšeg kolege.

    Smrt Ejmi Eskridž i stav stručnjaka
    Smrt istraživačice antigravitacije Ejmi Eskridž (Amy Eskridge), iz Instituta za egzotične nauke u Huntsvilleu u Alabami, u junu 2022. godine mrtvozornik je proglasio samoubistvom. No, njen bliski prijatelj na društvenim je mrežama proširio priču da je Ejmi vjerovala da je meta zbog svog rada. Ipak, Ejmin otac Ričard Eskridž (Richard Eskridge), bivši radnik NASA, odbacio je teorije zavjere o smrti svoje kćeri.
    „Naučnici takođe umiru, baš kao i drugi ljudi“, rekao je Eskridž za NewsNation.

    Stručnjaci: teorija zavjere
    I dok FBI sada istražuje svaki pojedinačni slučaj nestalih ili ubijenih naučnika i traži poveznicu među njima, u raspravu se uključio Majkl Šermer (Michael Shermer), američki naučni pisac, istoričar nauke i osnivač časopisa Skeptic, usmjerenog na istraživanje pseudonaučnih i natprirodnih tvrdnji.
    Šermer je na portalu Skeptica, u podcastima i na društvenim mrežama razotkrio priču o „nestalim naučnicima“ kao teoriju zavjere. Naglasio je da su teoretičari zavjere počeli „kopati okolo kako bi pronašli bilo koga ko je umro iz bilo kojeg razloga ili je nestao, a zatim su pretraživali njihove biografije kako bi vidjeli imaju li ikakve veze s NLO, vojskom, odbranom, svemirom, vazduhoplovstvom, mlaznim pogonom itd.“, neizbježno otkrivajući „obrasce u slučajnoj buci“, prenosi Jutarnji.hr.

  • Vojni vrh dominira odlukama Teherana

    Vojni vrh dominira odlukama Teherana

    Iran se, dva mjeseca nakon početka rata sa Sjedinjenim Američkim Državama i Izraelom, suočava sa dubokom promjenom u strukturi vlasti, bez jednog neprikosnovenog vjerskog lidera na vrhu sistema, što utiče i na njegov tvrđi stav u razmatranju obnove pregovora sa Vašingtonom, piše Rojters.

    Od uspostave Islamske Republike 1979. godine, politički sistem Irana bio je zasnovan na vrhovnom vođi sa konačnom riječju o ključnim državnim pitanjima. Ubistvo ajatolaha Alija Hamneija prvog dana rata i imenovanje njegovog sina Mojtabe, koji je teško ranjen, doveli su do nove strukture moći u kojoj dominantnu ulogu imaju komandanti Revolucionarne garde.

    Prema izvorima upoznatim sa unutrašnjim procesima odlučivanja, Mojtaba Hamnei formalno ostaje na čelu sistema, ali se njegova uloga svodi na potvrđivanje odluka koje donose vojni lideri, umjesto da ih sam inicira.

    Ratne okolnosti dovele su do koncentracije moći u užem krugu tvrdolinijaša unutar Vrhovnog vijeća nacionalne bezbjednosti, ureda vrhovnog vođe i Revolucionarne garde, koja sada ima ključnu ulogu i u vojnim i u političkim odlukama.

    “Iranci vrlo sporo odgovaraju. Očigledno ne postoji jedinstvena struktura odlučivanja. Ponekad im treba dva do tri dana da odgovore”, izjavio je visoki pakistanski zvaničnik upoznat sa mirovnim pregovorima između Irana i SAD-a, u kojima Islamabad posreduje.

    Analitičari smatraju da glavna prepreka za postizanje sporazuma nije unutrašnje neslaganje u Teheranu, već razlika između onoga što Vašington nudi i onoga što iranska Revolucionarna garda smatra prihvatljivim.

    Diplomatsko lice Irana u pregovorima sa SAD-om je ministar spoljnih poslova Abas Aragči, kojem se nedavno pridružio predsjednik parlamenta Mohamed Bager Galibaf, bivši komandant Revolucionarne garde i važna spona između političkih, bezbjednosnih i vjerskih struktura.

    Na terenu, ključnu ulogu ima komandant Revolucionarne garde Ahmad Vahidi, kojeg više izvora opisuje kao centralnu figuru u donošenju odluka, uključujući i noć kada je proglašen prekid vatre. Mojtaba Hamnei, koji je teško ranjen u napadima u kojima je ubijen njegov otac, ne pojavljuje se u javnosti i komunicira putem posrednika iz Revolucionarne garde ili ograničenih audio veza iz bezbjednosnih razloga.

    Iran je u ponedjeljak dostavio novu ponudu Vašingtonu, koja predviđa fazne pregovore, uz odgađanje nuklearnog pitanja dok se rat ne završi i ne riješe sporovi oko pomorskog saobraćaja u Persijskom zalivu. Sjedinjene Američke Države insistiraju da se nuklearno pitanje razmatra od samog početka.

    “Ni jedna strana zapravo ne želi pregovarati”, ocijenio je bivši američki diplomata Alan Ajr, dodajući da obje strane vjeruju kako vrijeme radi u njihovu korist.

    Prema njegovim riječima, ni Iran ni američki predsjednik Donald Tramp trenutno nemaju političkog prostora za popuštanje, jer bi se to moglo protumačiti kao znak slabosti.

    Promjena u načinu upravljanja Iranom dodatno potvrđuje pomak moći sa vjerskih struktura na bezbjednosni aparat. Iako Mojtaba formalno ima najviši autoritet, stvarna moć koncentrisana je u institucijama koje vode rat.

    “Prešli smo sa božanske moći na tvrdu moć”, izjavio je bivši američki pregovarač Aron Dejvid Miler, naglašavajući da Revolucionarna garda sada ima dominantan uticaj u upravljanju državom.

    Uprkos vojnim i ekonomskim pritiscima SAD-a i Izraela, Iran gotovo devet sedmica nakon početka sukoba ne pokazuje znakove unutrašnjeg raspada niti kapitulacije.

    Prema analitičarima, trenutna strategija iranskog rukovodstva zasniva se na izbjegavanju potpunog rata, očuvanju strateških poluga uticaja, posebno nad Hormuškim moreuzom, te izlasku iz sukoba politički, ekonomski i vojno jači.

  • Da li je na pomolu raspad NATO-a?

    Da li je na pomolu raspad NATO-a?

    Sukob na Bliskom Istoku pokazao je slabosti unutar NATO saveza. Neke zemlje članice javno su odbile da podrže Sjedinjene Američke Države, i vojno i materijalno, te je američki predsjednik Donald Tramp najavio mogućnost povlačenja svoje zemlje iz Alijanse. Da li je na pomolu raspad NATO-a?

    Donald Tramp je još u svom prvom mandatu, 2018. doveo u pitanje NATO solidarnost odnosno član 5. Sjevernoatlantskog ugovora koji kaže da sve zemlje članice NATO-a moraju pomoći i braniti napadnutu članicu.

    Kao primjer Tramp je naveo tada najmlađu članicu Alijanse, Crnu Goru, rekavši da je to mala država sa snažnim i vrlo agresivnim narodom, te da nema najmeru, braneći njih, izazvati treći svjetski rat.

    Tramp je tad pokrenuo i zahtjev da ostale članice NATO-a moraju uplaćivati znatno više novca ako žele da ih Amerika brani.

    Već na početku drugog mandata saveznicima je jasno stavio do znanja da za odbranu moraju izdvajati najmanje 5% BDP-a, na šta su oni i, iako nerado, pristali.

    Imali su i različite stavove po pitanju sukoba u Ukrajini, a sve dublji raskol unutar NATO-a otkrila je odluka nekih evropskih zemalja da ne podrže rat SAD-a i Irana te da Sjedinjenim Državama čak ograniče pristup vojnim bazama.

    Tramp je zaprijetio povlačenjem iz Alijanse i ukidanjem obaveza u vezi odbrane Evrope, ali nakon razgovora sa generalnim sekretarom NATO-a Markom Ruteom, izgleda da ih je ponovo ujedinio strah od Rusije.

    “NATO je tu da zaštiti Evropljane, naravno, ali i da zaštiti Sjedinjene Države. Kao što je rekao norveški premijer Jonas Sturid, ogromne nuklearne podmosrnice u Rusiju nisu tamo da napadnu Norvešku.

    One su tamo da napadnu Sjedinjene Države. I zahvaljujući savezu mi smo u mogućnosti da om ne dozvolimo da dođu u poziciju da to urade. Ovo je samo primjer gdje i SAD i Evropa ostaju jači i bezbjedniji zahvaljujući Savezu”, istakao je Rute nakon sastanka sa Trampom rekavši da je osjetio njegovo razočaranje koje, kako je istakao, donekle razumije.

    Nije prvi put da Tranp prijeti povlačenjem, ali to radi samo kako bi dobio oni što želi od evropskih aveznika, tvrde vojno-politički analitičari.

    Mijat Kostić tvrdi da će rezultat ovaj put vjerovatno biti redefinisanje odnosa.

    “Vjerovatno će se ići na to da se Evropa na neki način osamostali, da Amerika ne mora da plaća direktno odbranu Evrope ili da se recimo Evropa obaveže da kupuje američku opremu i tehniku. Na taj način bi finsirali sami svoju odbranu a sa druge strane bi povećavali američki budžet”, kaže Kostić.

    Vojno-politički analitičar Aleksandar Radović podsjeća da NATO još uvijek postoji i da je funkcionalan.

    “Trampova politika distanciranja prema Evropi je promjenjiva. Mi ne znamo šta će biti danas ili sutra. Ne postoji predvidljivost jer kad Trampo teatralno kaže da se odriče evopskih saveznika to nne mora da ima konkretne posledice”, ističe Radović i dodaje da bi eventualni distanciranje Amerike moglo ojačati NATO jer će omogućiti homogenizaciju evropskih zemalja.

    Da li bi ta hegemonizacija mogla rezultirati formiranjem nekog novog isključivo evropksog saveza, negog svojevrsnog pandana NATO-u?

    Analitičari smatraju da to nije, sad za sad, izvjesno.

    Bez obzira na Trampove prijetnje i ultimatume očigledno je da se Amerika nakada neće odreći evropskih vojnih baza, dok sa druge strane evropski saveznici ne mogu rizikovati povlačenje SAD-a iz trenutnih, ili nekih budućih sukoba sa Rusijom.

  • Mask: Novac uskoro neće značiti ništa

    Mask: Novac uskoro neće značiti ništa

    Najbogatiji čovjek na svijetu Ilon Mask smatra da je besmisleno štedjeti za penzionerske dane jer će, kako tvrdi, sa razvojem vještačke inteligencije (AI) nastati izobilje.

    Izvršni direktor kompanija Tesla i SpaceX veliki je optimista kada je u pitanju vještačka inteligencija.

    Ne smatra da bi ljudi trebalo da se opterećuju stvaranjem ušteđevine za daleku budućnost, što je suprotno savjetima mnogih finansijskih stručnjaka.

    “Ne brinite o ostavljanju novca sa strane za penziju za 10 ili 20 godina. To neće biti važno”, izjavio je Mask u podkastu Moonshots with Peter Diamandis.

    Ovakav njegov kontroverzni stav proizlazi iz vizije svijeta transformisanog brzim napretkom vještačke inteligencije, robotike i energetike.

    Mask očekuje da će vještačka inteligencija do 2030. godine nadmašiti inteligenciju svih ljudi zajedno.