Kategorija: Svijet

Specijalni predstavnik predsjednika Rusije za investiciono-ekonomsku saradnju sa inostranstvom i direktor Ruskog fonda za direktne investicije Kiril Dmitrijev izjavio je da američki preduzetnik Ilon Mask razotkriva laži ratnih huškača, ističući da su za postizanje mira neophodni iskrenost i realistična rješenja.

Uz objavu je priložio snimak ekrana Maskove poruke u kojoj osnivač kompanije “Spejs iks“ optužuje ukrajinske oružane snage da su prekršile uslove korišćenja satelitskog komunikacionog sistema “Starlink“, upotrebljavajući ga za ofanzivne napade bespilotnim letjelicama.

Elon is a Peacemaker. He sees the disastrous consequences of escalatory steps and understands the profiteering motives of warmongers who prolong war with unrealistic solutions masked 🎭 by deceitful moral posturing and media campaigns.

Peacemakers will succeed. 🇷🇺🤝🇺🇸🕊️ https://t.co/raNESqc2Dq

— Kirill Dmitriev (@kadmitriev) October 25, 2026

Mask je ranije saopštio da je njegova kompanija prošle nedjelje onemogućila takvu upotrebu sistema.

Američki milijarder je takođe oštro kritikovao zagovornike nastavka sukoba u Ukrajini, poručivši da osjeća „najdublji prezir“ prema onima koji podstiču rat, a ne nude realističan put ka njegovom okončanju.

Mask je prethodno izneo i tvrdnju da se Ukrajina koristi za pranje novca američkih poreskih obveznika radi finansiranja političkih kampanja u Sjedinjenim Američkim Državama, prenosi RTRS.

Zamjenik ruskog premijera Aleksandar Novak rekao je da je Rusija spremna da isporuči SAD bilo koju količinu dizela, javio je TV kanal “Vesti”.

“Koliko god naši partneri žele od ukupne količine koju ćemo izvoziti. Možemo da isporučimo sve”, rekao je Novak u intervjuu novinaru Pavelu Zarubinu.

Novak je u petak, 23. oktobra rekao da su tri tankera sa ruskim dizelom na putu ka Sjevernoj Americi.

Američki predsjednik Donald Tramp nije odbacio mogućnost da Sjedinjene Američke Države ponovo izvedu vojne udare na Iran prije izbora za Kongres, zakazanih za 3. novembar, ali je istovremeno poručio da postoji šansa za postizanje velikog sporazuma sa Teheranom.

Iako je ranije putem društvenih mreža najavio da američkih napada na Iran neće biti prije izbora, Tramp je sada ostavio otvorene obje mogućnosti, ne želeći da otkrije kakve poteze Vašington priprema.

Na pitanje novinara koliko su Sjedinjene Američke Države blizu nove vojne akcije, američki predsjednik odgovorio je da ne namjerava unaprijed da otkriva svoje odluke.

„Zar zaista mislite da ću vam reći hoću li to učiniti? Postoji mogućnost da hoću, ali i mogućnost da postignemo lijep, veliki i izvanredan sporazum“, izjavio je Tramp, prenosi Kliks, pozivajući se na agenciju AP.

Tramp je ponovio da iranske vlasti pokazuju spremnost za dogovor, ali je izrazio sumnju u to da li bi Teheran poštovao eventualno postignuti sporazum.

Sa druge strane, iranski predsjednik Masud Pezeškijan ranije je optužio američku administraciju da je odgovorna za prekid pregovora o završetku rata. Uprkos tome, poručio je da i dalje smatra da dvije strane treba da pronađu način za postizanje sporazuma.

Neizvjesnost u vezi sa daljim razvojem sukoba dodatno je pojačana približavanjem izbora u Izraelu, koji su zakazani za 27. oktobar, kao i američkih kongresnih izbora početkom novembra.

U regionu se zbog toga razmatra mogućnost da Sjedinjene Američke Države ili Izrael obnove vojne operacije protiv Irana neposredno prije ili nakon održavanja izbora.

Za sada ostaje nepoznato da li će Vašington prednost dati diplomatskom rješenju ili novoj vojnoj intervenciji, budući da je Tramp u svojim posljednjim izjavama ostavio otvorene obje opcije.

 Jedna osoba je poginula, a još 14 je povrijeđeno u masovnom napadu dronom na ruski grad Belgorod, rekao je guverner Aleksandar Šuvajev.

“Belgorod je sinoć bio žrtva masovnog napada dronovima, jedan civil je poginuo, a još 14 ljudi je povrijeđeno”, rekao je Šuvajev na platformi “Maks”.

On je dodao da se osam povrijeđenih nalazi na stacionarnom liječenju u gradskim bolnicama, gdje lekari pružaju svu neophodnu njegu.

“Ostalih šest će nastaviti liječenje ambulantno”, rekao je on.

U međuvremenu, rusko Ministarstvo odbrane saopštilo je danas da su snage protivvazdušne odbrane uništile 532 ukrajinska drona iznad ruskih oblasti.

Takođe, pet radnika je ranjeno u napadu dronovima na industrijski krug u Permskoj oblasti, rekao je regionalni guverner Dmitrij Mahonjin.

“Službe hitne pomoći su na licu mjesta i povrijeđenima je ukazana neophodna medicinska pomoć”, rekao je on na aplikaciji “Maks”, ističući da je pričinjena materijalna šteta.

Italijanska premijerka Đorđa Meloni poručila je da pravo na mirne proteste mora biti zaštićeno, ali da država istovremeno ima obavezu da građanima garantuje bezbjednost, nakon što su demonstracije u više italijanskih gradova prerasle u sukobe i nerede.

Meloni je naglasila da vlasti neće dozvoliti da nasilne grupe ugrožavaju svakodnevni život stanovništva, ističući da su upravo zbog toga nedavno usvojene dodatne mjere za očuvanje javnog reda.

„U tom pravcu idu i mjere koje je prije nekoliko dana usvojio Savjet ministara, kako bi država imala efikasnije instrumente za sprečavanje nasilja i onemogućavanje prestupnicima i izgrednicima da čitave gradove pretvore u poprište nereda“, navela je Meloni na društvenim mrežama, prenosi ATV.

Prema njenim riječima, zaštita građana mora biti jednako dostupna svima, bez obzira na to da li učestvuju u demonstracijama, odlaze na posao ili žele da nesmetano obavljaju svakodnevne aktivnosti.

Italijanska premijerka istakla je da se pravo na javno okupljanje ne smije koristiti kao opravdanje za izazivanje nasilja, naglašavajući da je zadatak nadležnih institucija da spriječe sukobe i omoguće održavanje mirnih skupova.

Ona je zahvalila pripadnicima policije i drugih bezbjednosnih službi koji su tokom protesta bili angažovani širom Italije, posebno ističući njihov doprinos zaštiti građana i održavanju javnog reda.

Zahvalnost je uputila i ministru unutrašnjih poslova Mateu Pjantedoziju, kao i prefektima, kvestorima i ostalim nadležnim službenicima koji su učestvovali u organizovanju i sprovođenju bezbjednosnih mjera.

Prema zvaničnim podacima italijanske policije, tokom subotnjih protesta u više provincija uhapšeno je devet osoba, dok je protiv još 87 podnesena prijava.

U policijske stanice radi dodatnih provjera privedena je ukupno 371 osoba, među kojima je bilo 110 maloljetnika i 69 stranih državljana.

Policija je tokom bezbjednosnih kontrola identifikovala ukupno 4.292 osobe, saopštilo je Odjeljenje za javnu bezbjednost, a prenijela italijanska agencija Adnkronos.

Istovremeno, u Rimu je održan i Antiratni marš u organizaciji Antimperijalističke alijanse, pod sloganom „Italija van rata“.

Organizatori ovog skupa pozvali su na protivljenje ratovima, ponovnom naoružavanju i povećanju vojnih izdvajanja, izražavajući istovremeno solidarnost sa palestinskim narodom.

Iran priprema napade na američke diplomate i diplomatsko osoblje, potvrdila su dvojica visokih iranskih zvaničnika za američki list „Njujork tajms“, dok iz Vašingtona stižu upozorenja o sve ozbiljnijim prijetnjama američkim državljanima na Bliskom istoku i izvan tog regiona.

Među izvorima američkog lista nalazi se i pripadnik iranske Islamske revolucionarne garde, a obojica sagovornika, čiji identitet nije objavljen, iznijela su tvrdnju da američki zvaničnici predstavljaju opravdane mete zbog ubistava iranskih funkcionera za koja smatraju odgovornim Sjedinjene Američke Države i Izrael.

Prema njihovim navodima, Teheran priprema operacije usmjerene protiv američkog diplomatskog i drugog osoblja, što dodatno povećava zabrinutost zbog mogućeg širenja sukoba.

Istovremeno, jedan američki zvaničnik izjavio je da postoje obavještajni podaci koji ukazuju na prisustvo iranskih operativaca na teritoriji Sjedinjenih Američkih Država, pri čemu je naglasio da među njima nisu isključivo državljani Irana, prenosi Klix.

Ove informacije pojavile su se nekoliko dana nakon što je direktor američkih nacionalnih obavještajnih službi Džej Klejton u memorandumu upućenom državnom sekretaru Marku Rubiju upozorio na intenziviranje iranskih aktivnosti protiv američkih državljana.

Klejton je naveo da je Iran značajno povećao napore usmjerene na američko osoblje, kako na Bliskom istoku, tako i u drugim dijelovima svijeta.

Američki Stejt department već je preduzeo određene bezbjednosne mjere, uključujući najavljeno smanjenje broja zaposlenih u diplomatskim predstavništvima u Jordanu, Libanu, Kataru i Ujedinjenim Arapskim Emiratima.

Dodatne mjere uvedene su i u Saudijskoj Arabiji, gdje je Vašington naredio odlazak zaposlenih u američkoj ambasadi koji nisu neophodni za njeno funkcionisanje, kao i članova njihovih porodica.

Odluka je uslijedila nakon učestalih napada jemenskih Huta, koje podržava Iran, a koji su dodatno pogoršali bezbjednosne prilike u regionu.

Najnovije tvrdnje iranskih izvora i upozorenja američkih obavještajnih službi ukazuju na rastući rizik od napada na diplomatsko osoblje, dok američke vlasti nastavljaju da prilagođavaju bezbjednosne mjere u svojim predstavništvima.

Američki predsjednik Donald Tramp najavio je da će blokirati zakone koje bi demokrate pokušale da usvoje ukoliko na predstojećim izborima preuzmu kontrolu nad Predstavničkim domom ili Senatom Kongresa Sjedinjenih Američkih Država. Poručio je da je spreman da koristi predsjednički veto kao sredstvo političkog pritiska kako bi suprotnu stranu primorao na pregovore.

Tramp je, obraćajući se novinarima ispred Bijele kuće prije odlaska na Floridu, izrazio uvjerenje da će republikanci ostvariti pobjedu na izborima zakazanim za 3. novembar, ali je istovremeno predstavio način na koji bi postupao u slučaju drugačijeg ishoda.

„Mislim da će republikanci pobijediti, ali ako bi došlo do blokade, ja ću staviti veto na sve, a onda će demokrate doći i htjeti dogovor“, izjavio je Tramp, prenosi BL Portal.

Odgovarajući na pitanje novinara o mogućem funkcionisanju vlasti u kojoj bi predsjednik i kongresna većina pripadali suprotstavljenim političkim opcijama, Tramp je naglasio da bi veto koristio više puta, sve dok demokrate ne pristanu na razgovore o kompromisnim rješenjima.

Objasnio je da bi u takvoj situaciji predsjednik odbijao da potpiše zakone, nakon čega bi politički protivnici bili prinuđeni da potraže dogovor sa Bijelom kućom.

Prema američkom Ustavu, predsjednički veto može biti poništen samo ukoliko za to glasa dvotrećinska većina u oba doma Kongresa. Takav rezultat teško je ostvariti bez podrške dijela poslanika i senatora iz predsjednikove stranke.

Podaci koje prenosi američki list „The Epoch Times“ pokazuju da je Tramp tokom dosadašnjeg dijela drugog predsjedničkog mandata dva puta iskoristio pravo veta, dok je tokom prvog mandata to učinio deset puta. Njegov prethodnik Džo Bajden upotrijebio je veto ukupno 13 puta.

Uoči kongresnih izbora, Tramp je pojačao aktivnosti na terenu, učestvujući na predizbornim skupovima širom Sjedinjenih Američkih Država s ciljem mobilizacije republikanskih birača.

Jedan od posljednjih skupova održao je u gradu Siju Sitiju, u saveznoj državi Ajova, dok je novinarima najavio i mogućnost da svoje biračko pravo iskoristi prije zvaničnog izbornog dana.

Izbori 3. novembra odlučiće o budućem sastavu Kongresa, a time i o političkim odnosima između zakonodavne i izvršne vlasti u preostalom dijelu Trampovog predsjedničkog mandata.

Američki milijarder i direktor kompanije „Spejseks“ Ilon Mask optužio je ukrajinsku vojsku da je satelitski internet „Starlink“ koristila za izvođenje ofanzivnih napada dronovima, čime je, prema njegovim riječima, prekršila pravila korišćenja ovog sistema.

Mask je na društvenoj mreži Iks saopštio da je ukrajinska strana koristila tehnologiju njegove kompanije za napade čiji je cilj bilo ubijanje ljudi, iako je „Starlink“, kako tvrdi, namijenjen isključivo odbrambenim vojnim aktivnostima.

„Ukrajinska vojska je prekršila uslove korišćenja ‘Starlinka’ i koristila ga za ofanzivne napade dronovima da ubija ljude. Ta rupa je zatvorena prošle sedmice“, poručio je Mask, prenosi RTRS.

On je istovremeno upozorio na presudan značaj satelitske komunikacione mreže za funkcionisanje ukrajinskih oružanih snaga, navodeći da bi njen eventualni prekid imao katastrofalne posljedice po ukrajinske položaje.

Prema Maskovoj ocjeni, ukrajinska linija fronta urušila bi se praktično odmah ukoliko bi pristup „Starlinku“ bio potpuno obustavljen.

„Ovo nije prijetnja, to je jednostavno činjenica“, naglasio je američki milijarder.

Mask je podsjetio i na doprinos svoje kompanije ukrajinskoj odbrani, tvrdeći da je „Spejseks“ učinio više za vojne kapacitete Ukrajine nego bilo koja druga privatna kompanija u svijetu.

Američki državni sekretar Marko Rubio javno je pozvao građane Kube koji žele promjenu vlasti da uspostave saradnju sa Centralnom obavještajnom agencijom (CIA), što je izazvalo oštre reakcije zvanične Havane i dodatno zaoštrilo odnose dvije zemlje.

Rubio je putem društvene mreže Iks poručio Kubancima nezadovoljnim aktuelnim političkim sistemom da je sada prilika da preduzmu konkretne korake i doprinesu promjenama u svojoj zemlji.

„Onima koji žele da donesu pozitivne promjene na Kubi – sada je vrijeme“, naveo je američki državni sekretar.

Kako prenose Nezavisne novine, Rubio je kao razloge za nezadovoljstvo naveo korupciju, neispunjena obećanja vlasti i privilegije koje uživa mali dio stanovništva, pozivajući građane da putem povjerljive saradnje sa CIA doprinesu političkim promjenama.

Iz Havane je ubrzo stigao odgovor. Zamjenik kubanskog ministra spoljnih poslova Karlos Fernandez de Kosio ocijenio je da ovakav javni poziv pokazuje koliko je američka obavještajna služba očajna u pokušajima da pridobije saradnike.

„Sada Sjedinjene Države pribjegavaju javnom vrbovanju za CIA“, poručio je kubanski diplomata, uporedivši način na koji se američka agencija predstavlja potencijalnim saradnicima sa reklamiranjem običnih potrošačkih proizvoda.

Nakon Rubijeve objave oglasila se i CIA, koja je na društvenim mrežama objavila video sa instrukcijama na španskom jeziku, namijenjen osobama koje raspolažu informacijama koje bi mogle biti značajne za američku obavještajnu službu.

U snimku se potencijalnim saradnicima preporučuje da, ukoliko to mogu bezbjedno učiniti, lično posjete američku ambasadu.

Najnoviji sukob porukama dolazi u trenutku pojačanih tenzija između Vašingtona i Havane. Američki predsjednik Donald Tramp i drugi visoki zvaničnici prethodnih mjeseci iznosili su izjave kojima je nagovještavana mogućnost vojne intervencije i dugotrajnijeg američkog prisustva na Kubi.

Kubanske vlasti ranije su upozorile da bi eventualni vojni napad Sjedinjenih Američkih Država predstavljao teško kršenje međunarodnog prava.

Fernandez de Kosio je prošlog mjeseca, tokom gostovanja na američkoj televiziji C-SPAN, poručio da bi vojna agresija na Kubu bila ozbiljan međunarodni zločin.

Istovremeno, stanovništvo Kube suočava se sa teškom ekonomskom situacijom, koju dodatno pogoršavaju nestašice energenata, česti prekidi u snabdijevanju električnom energijom i zastarjela infrastruktura.

Američka naftna blokada, uvedena ranije ove godine, dodatno je otežala svakodnevni život stanovništva, dok političke napetosti između dvije države ne pokazuju znakove smirivanja.