Kategorija: Svijet

Centralna komanda Oružanih snaga Sjedinjenih Američkih Država (CENTCOM) saopštila je danas da je završila novi talas udara na Iran.

“Američka Centralna komanda završila je 12. jula novi talas ofanzivnih udara na Iran, pogodivši desetine ciljeva na više lokacija preciznom municijom kako bi oslabila sposobnost Irana da nastavi napade na međunarodni brodski saobraćaj koji prolazi kroz Ormuski moreuz”, saopštila je Komanda u objavi na društvenoj mreži Iks.

Kako je navedeno, snage CENTCOM-a su prvi put napale iranske vojne sisteme protivvazdušne odbrane, obalske radarske lokacije, raketne i bespilotne kapacitete i male čamce koristeći američke borbene avione, mornaričke brodove, jednosmerne dronove za napad i jednosmerne morske dronove za napad.

“Ormuski moreuz je vitalni pomorski koridor za globalnu trgovinu. Iran ga ne kontroliše”, ocenila je Komanda.

CENTCOM je dodao i da su američke snage raspoređene i spremne da obezbede da sloboda plovidbe ostane dostupna komercijalnom brodarstvu “uprkos kontinuiranoj neopravdanoj agresiji, uznemiravanju, pretnjama i proizvoljnim deklaracijama Irana”.

Komanda je kasno sinoć, u odvojenom saopštenju, objavila da je vrhovni komandant snaga SAD naredio izvođenje udara kako bi iranske snage bile pozvane na odgovornost.

Italijanske obavještajne službe pokušavaju da utvrde ko stoji iza teheranskog lista koji je uputio prijetnje premijerki Đorđi Meloni i proglasio je, zajedno sa ostalim zapadnim liderima, odgovornom za ubistvo iranskog vrhovnog vođe Alija Hamneija, prenosi La Republika.

Novi iranski vrhovni vođa Modžtaba Hamnei obećao je osvetu za smrt svog oca Alija, koji je ubijen u američko-izraelskom napadu na početku rata.

List Hamšari, povezan sa gradskim vlastima Teherana, potom je objavio “crnu listu odgovornih” za ubistvo.

Na spisku se, uz američkog predsjednika Donalda Trampa i izraelskog premijera Benjamina Netanjahua, nalaze i evropski lideri, uključujući italijansku premijerku.

Italijanske službe istražuju ko stoji iza lista i da li se “crna lista” može smatrati zvaničnim stavom režima. Ne isključuje se ni mogućnost pozivanja iranskog ambasadora u Italiji na razgovor.

Na spisku se nalaze:

• Benjamin Netanjahu, izraelski premijer
• Donald Tramp, predsjednik Sjedinjenih Američkih Država
• Izrael Kac, izraelski ministar odbrane
• Bred Kuper, admiral i komandant američke Centralne komande (CENTCOM)
• Pit Hegset, američki ministar odbrane
• Marko Rubio, američki državni sekretar
• Majk Hakabi, američki ambasador u Izraelu
• Ejal Zamir, načelnik Generalštaba izraelske vojske
• Đorđa Meloni, italijanska premijerka
• Gideon Sar, izraelski ministar spoljnih poslova
• Fridrih Merc, njemački kancelar
• Emanuel Makron, predsjednik Francuske
• Kir Starmer, britanski premijer u odlasku

Pozadina lista Hamšari

Kako navodi La Republika, Hamšari je dnevni list blizak gradskoj upravi Teherana, a njegova uređivačka politika odražava orijentaciju gradske vlasti na čelu sa gradonačelnikom Alirezom Zakanijem, koji pripada najkonzervativnijem krilu iranske politike.

Lokalni izbori, prvobitno zakazani za mart 2026. godine, odgođeni su zbog sukoba koji je u toku. List se prvenstveno obraća najradikalnijem dijelu biračkog tijela.

Međutim, ostaje nejasno da li postoji bilo kakva veza sa režimom i da li najviši vrh iranske vlasti zaista dijeli stavove lista. Upravo je to jedan od razloga zbog kojih je italijanska vlada zauzela oprezan stav nakon objavljivanja prijetnji.

Italijanske obavještajne službe već neko vrijeme održavaju kanal za dijalog sa Teheranom, koji smatraju čvrstim i pouzdanim, te, kako navodi La Republika, niko nema namjeru da ga prekine.

Podsjećamo, novi iranski vrhovni vođa Modžtaba Hamnei juče je ponovio obećanje da će osvetiti svog oca i druge Irance ubijene u američko-izraelskim napadima.

“Obećavamo da ćemo osvetiti vašu čistu krv i krv svih mučenika palih u ova dva rata od ruke njihovih zločinačkih i osramoćenih ubica”, poručio je Hamnei.

On je rekao da “misija osvete” ne zavisi od njegovog prisustva ili prisustva drugih zvaničnika.

“Bili mi ovdje ili ne, ovo obećanje biće ispunjeno. Uskoro će slobodni ljudi širom svijeta izvršiti svoj dio ove božanske misije”, dodao je Hamnei.

Hamnei je još u subotu izjavio da je osveta za njegovog ubijenog oca “zahtjev nacije” koji se “svakako mora” sprovesti.

U junu su Teheran i Vašington, uz posredovanje Pakistana, potpisali memorandum o razumijevanju s ciljem okončanja rata i postizanja trajnog mirovnog sporazuma. Međutim, uprkos sporazumu, dvije strane su posljednjih dana ponovo razmijenile napade usljed eskalacije napetosti oko prolaska trgovačkih brodova kroz strateški Hormuški moreuz.

Kancelariju visokog predstavnika treba zatvoriti što je prije moguće, a funkciju visokog predstavnika ukinuti bez ikakvih preduslova, izjavila je Marija Zaharova, portparol ruskog Ministarstva spoljnih poslova, odgovarajući na pitanja Federalne novinske agencije (FENA) povodom imenovanja Luisa Krišoka za v.d. visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini.

Opštim okvirnim (Dejtonskim) mirovnim sporazumom za Bosnu i Hercegovinu iz 1995. godine nije predviđena funkcija “vršioca dužnosti” visokog predstavnika u BiH. Ukoliko je takva funkcija neophodna radi obezbeđivanja tehničkog funkcionisanja Kancelarije visokog predstavnika (OHR), to je isključivo unutrašnje pitanje te institucije, ocijenila je ona.

– Međutim, takozvani vršilac dužnosti visokog predstavnika ne raspolaže nikakvim ovlašćenjima u smislu Dejtonskog sporazuma. Takva ovlašćenja može imati isključivo legitimni visoki predstavnik, čiju kandidaturu je odobrio Savjet bezbjednosti UN. Pokušaji zapadnih predstavnika u Upravnom odboru Savjeta za sprovođenje mirovnog sporazuma da gospodina Luisa Krišoka predstave kao “privremenog visokog predstavnika” nemaju nikakvo pravno utemeljenje – poručila je Zaharova.

Kako je istakla zvaničnica ruskog MSP-a, stav Rusije, kao jednog od međunarodnih garanata Dejtonskog sporazuma, dosljedan je i principijelan.

– Spoljni protektorat je nespojiv sa suverenitetom Bosne i Hercegovine. Zato smatramo da Kancelariju visokog predstavnika treba zatvoriti što je pre moguće, a funkciju visokog predstavnika ukinuti bez ikakvih preduslova – podvukla je ona.

Rusija nikada nije prekinula članstvo u Upravnom odboru za sprovođenje mira

Odgovarajući na pitanje da li će Rusija nastaviti da učestvuje u radu Upravnog odbora Savjeta za sprovođenje mira ili treba stvoriti novi međunarodni mehanizam za praćenje sprovođenja Dejtonskog mirovnog sporazuma, ona je napomenula da „Rusija nikada nije prekinula svoje članstvo u Upravnom odboru ovog tijela“.

– Privremena obustava našeg učešća u ovom formatu je posledica činjenice da se od 2021. godine njegovi sastanci održavaju pod “predsedavanjem” samozvanca Kristijana Šmita, koji je, uz podršku zapadnih zemalja, uzurpirao mjesto visokog predstavnika – napomenula je Zaharova.

Dodala je da je drugi aspekt to što je, krivicom istih tih zapadnih predstavnika, napuštena dugogodišnja praksa donošenja odluka konsenzusom u Upravnom odboru.

– Zasad ne vidimo spremnost partnera da isprave nenormalnu situaciju koju su sami stvorili – ukazala je Zaharova.

Govoreći o takozvanim “bonskim ovlašćenjima”, napomenula je da ona krše sve moguće odredbe Dejtonskog sporazuma.

Naime, mandat visokog predstavnika strogo je ograničen Aneksom 10 Dejtonskog sporazuma, prema kojem visoki predstavnik ne posjeduje nikakva vanredna ovlašćenja.

– Povjerene su mu funkcije međunarodnog posrednika koji bi trebalo da doprinese uspostavljanju dijaloga između predstavnika konstitutivnih naroda Bosne i Hercegovine, koji su izvor i nosioci vlasti u zemlji, a ne da ih zamenjuje, čime samo dodatno izaziva krizu i međunacionalne razdore – podvukla je Zaharova.

Došlo je vreme da narodi BiH preuzmu odgovornost za sudbinu svoje zemlje

Kako je istakla, sve države svijeta, bez izuzetka, suočavaju se sa teškoćama i unutrašnjim neslaganjima. Međutim, to ne znači da je za rješavanje problema u tim zemljama neophodno uspostavljati bilo kakve naddržavne organe spoljnog upravljanja.

– Prema našem mišljenju, Bosna i Hercegovina u tom pogledu nije izuzetak. BiH je nezavisna demokratska država, članica brojnih međunarodnih organizacija i bila je izabrana za članicu Savjeta bezbjednosti UN. Za narode Bosne i Hercegovine odavno je došlo vrijeme da se oslobode ponižavajućeg spoljnog protektorata i da sami preuzmu odgovornost za sudbinu svoje zemlje, donoseći suverene odluke na osnovu dijaloga, kompromisa, Dejtonskog ustava i zakona – poručila je zvaničnica ruskog MSP-a.

Naglasila je da je Savjet bezbjednosti UN jedini organ ovlašćen da imenuje visokog predstavnika, što je utvrđeno i Dejtonskim sporazumom i dvadesetpetogodišnjom praksom.

– Željeli bismo da podsjetimo da je nezakonito, mimo Savjeta bezbjednosti UN, postavljanje Kristijana Šmita na mjesto visokog predstavnika od strane grupe zapadnih predstavnika u Upravnom odboru Saveta za sprovođenje mirovnog sporazuma dovelo Bosnu i Hercegovinu do najdublje krize u postkonfliktnom periodu, što je faktički dovelo do prijetnje po bezbjednost BiH i čitavog regiona – ukazala je Zaharova.

Kako je podvukla, nažalost, blagovremena upozorenja Rusije bila su ignorisana.

– Neprestane manipulacije iza kulisa u zapadnim krugovima oko imenovanja novog visokog predstavnika predstavljaju nastavak te štetne i kratkovide prakse i teško da će doprijineti normalizaciji prilika u zemlji – poručila je zvaničnica ruskom MSP-a.

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski predložio je smjenu premijerke Julije Sviridenko u okviru najavljenih promjena u Vladi, uz ocjenu da je Ukrajini potreban efikasniji pristup saradnji sa ključnim partnerima i napretku ka članstvu u EU.

“Zahvalan sam Juliji na njenom jasnom, dosljednom i efikasnom radu na mjestu premijerke, kao i na godinama njenog produktivnog rada u timu Ukrajine, a ponudio sam joj priliku da vodi novu i važnu oblast odnosa sa ključnim partnerom”, naveo je Zelenski na platformi Iks.

Zelenski je istakao da očekuje da će biti sprovedene odgovarajuće promjene u Vladi Ukrajine.

“Ukrajina mijenja svoju političku strategiju. Svako prioritetno područje spoljne politike biće dodeljeno određenoj osobi sa značajnim iskustvom koja je sposobna da sprovede ono o čemu se dogovorimo na nivou lidera i ono što ukrajinski narod očekuje. Najvažnije od ovih oblasti uključuju Sjedinjene Američke Države i naše sporazume o licencama za proizvodnju sistema “patriot”, kao i drugu bilateralnu bezbjednosnu saradnju koja mora da se pretvori u jasne dobitke za naše zemlje i za ukrajinske i američke kompanije”, naglasio je Zelenski.

Dodao je da je Ukrajini potreban jasan napredak ka članstvu u EU.

Julija Sviridenko je funkciju premijerke preuzela nakon što ju je za tu dužnost predložio Zelenski, a prethodno je obavljala funkciju prve potpredsjednice Vlade i ministarke ekonomije.

Centralna komanda Oružanih snaga Sjedinjenih Američkih Država saopštila je da je završila treću rundu udara ove sedmice na Iran. Mete su uključivale iranske rakete i dronove, pomorske kapacitete, skladišta municije, komunikacione mreže i obalske lokacije. Iran je uzvratio napadima na američke vojne objekte u Jordanu, Kuvajtu i Bahreinu.

Vrhovni vođa Irana Modžtaba Hamnei poručio je da ga je nacija obavezala da osveti smrt svog oca, dok je predsjednik iranskog parlamenta Mohamed Bager Galibaf poručio da je Iran spreman za sveobuhvatnu odbranu.

Vašington je zatražio da Teheran javno garantuje da će Ormuski moreuz ostati otvoren za međunarodni saobraćaj i da će obustaviti napade na komercijalne brodove.

Američki zvaničnici naveli su da je ta poruka prenesena iranskoj strani posredstvom regionalnih posrednika, dok je predsjednik Donald Tramp poručio da su iranski napadi doveli u pitanje primirje i ponovio prijetnju snažnim vojnim odgovorom u slučaju bilo kakvog pokušaja atentata na njega.

Istovremeno, iranski ministar spoljnih poslova Abas Arakči optužio je SAD da krše ranije postignute dogovore i poručio da je Teheran ispunio svoje obaveze. Prema navodima iranske agencije Fars, Iran neće nastaviti razgovore sa Vašingtonom dok američka strana ne promijeni pristup i ne ispuni preuzete obaveze.

U međuvremenu, Arakči je sa ministrom spoljnih poslova Omana razgovarao o mehanizmima za bezbjedan prolaz brodova kroz Ormuski moreuz

Republikanski senator SAD Lindzi Grejam iz Južne Karoline, koji je izabran u Senat 2003. godine i bio bliski politički saveznik američkog predsjednika Donalda Trampa, preminuo je u 71. godini, potvrdila je njegova kancelarija.

Grejam je preminuo u subotu uveče “od kratke i iznenadne bolesti”, navodi se u saopštenju koje je u nedjelju objavila kancelarija senatora.

“Porodica senatora Grejama cijeni molitve u ovom trenutku i moli za privatnost tokom ovog nevjerovatno teškog perioda”, dodaje se.

Grejam je bio predsjednik Budžetskog odbora Senata i u novembru se kandidovao za peti šestogodišnji mandat u Senatu. Bio je jedan od najpoznatijih članova vijeća i ključni glas unutar stranke po pitanjima odbrane i međunarodnih poslova.

Fotografije koje je pregledao NBS Njuz pokazuju da su bolničari prenijeli osobu na nosilima iz Grejemove kuće do kola hitne pomoći koje je čekalo. Na licu mjesta bili su i policijski automobili i vatrogasna vozila, prenosi B92.

Kao što je bilo očekivano, zapadni Balkan nije spomenut u deklaraciji nakon ovosedmičnog NATO samita u Ankari, što je drugi put zaredom, nakon prošlogodišnjeg samita u Hagu.

Nikola Lunić, konsultant iz oblasti geopolitike i bezbjednosti iz Beograda, za “Nezavisne” kaže da to za njega ne samo da nije iznenađenje, nego očekivana posljedica nekoliko važnih činjenica.

“Srbija i BiH nisu pouzdani partneri”
Lunić smatra da su, na neki način, zemlje poput Srbije ili BiH same aktivno tome doprinijele.

“Isključile su se same, godinama ranije, odbijajući da ažuriraju strateška dokumenta koja bi NATO-u i EU poručila da su pouzdani partneri kakvim se formalno predstavljaju. Hrvatski predsednik Milanović je na marginama samita otvoreno pomenuo srpsko naoružavanje i upozorio da će Hrvatska morati adekvatno da odgovori. Ipak, Alijansa je kolektivno odlučila da ne zapiše ono što uznemirava jednu od njenih članica. Taj jaz, između onoga čega se pojedini saveznici pribojavaju i onoga što Alijansa formalno registruje, rečitiji je od same tišine koju je samit ostavio za sobom”, naglašava on.

Američka uloga
Drugi razlog je samo unutrašnje repozicioniranje unutar NATO članica, posebno u kontekstu odluka koje donose SAD pod palicom Donalda Trampa, američkog predsjednika.

“Vašington povlači opremu i ljudstvo iz Evrope i insistira da evropski saveznici preuzmu primarnu odgovornost za konvencionalnu odbranu. Čitav rečnik samita nosi potpis Alijanse koja se reorganizuje oko sopstvenog jezgra, ne one koja širi periferiju – a u toj vrsti reorganizacije, region jednostavno ispada iz vidokruga, ne zato što je izbrisan, već zato što više nije deo pitanja koje se postavlja”, mišljenja je Lunić.

On, međutim, upozorava da to ne znači da region nije dio bezbjednosnih razmišljanja unutar NATO-a, već smatra da je upravo suprotno.

“Region je samo odsutan iz njenog zvaničnog rečnika. Ispod formalnog kominikea, region se bez sumnje bezbednosno pomera: Hrvatska, kao članica NATO-a, gradi trilateralnu odbrambenu saradnju sa Albanijom i Kosovom; grčko-kiparsko-izraelski bezbednosni okvir učvršćuje istočni Mediteran; Turska ponovo otvara pitanje povratka u F-35 program i naglašava značaj južnog krila. Region se, drugim rečima, ne organizuje u odsustvu NATO-a – organizuje se pored NATO-a, kroz bilateralne i trilateralne formate kojima Alijansa u tišini daje legitimitet”, naglašava Lunić.

Evropska bezbjednosna arhitektura
On smatra da je problem za zemlje poput BiH i Srbije što nisu odlučne oko toga šta je zaista njihova bezbjednosna politika, posebno imajući u vidu činjenicu da se evropska bezbjednosna arhitektura upravo sada ponovo organizuje.

“Ankare je samit koji je pokazao da se evropska bezbednosna arhitektura gradi bez čekanja na neodlučne kandidate da pronađu izlaz iz sopstvenog lavirinta zabluda. Za region opterećen svim oblicima hibridnih pretnji i neizvesnošću američke posvećenosti, strpljenje evropskih saveznika, polako ali primetno, ističe. Pitanje više nije da li će ceo region biti pozvan da se integriše u kolektivni sistem bezbednosti – pitanje je koliko dugo će vrata ostati otvorena dok Srbija i BiH i dalje razmišljaju kako da to izbegnu”, smatra on.

Podsjećanja radi, NATO je u završnoj deklaraciji naglasio da je i dalje posvećen članu V koji podrazumijeva da je napad na jednu članicu napad na cijelu Alijansu, a Rusija je ponovo naznačena kao dugoročna prijetnja evroatlantskoj bezbjednosti.

Glavni dio teksta govori o povećanom izdvajanju Evrope za odbranu i boljem integrisanju odbrambene industrije zemalja članica. Posebno poglavlje posvećeno je podršci Ukrajini, ali i pitanju sigurnosti plovidbe Ormuskim moreuzom.

Donald Tramp zaprijetio je Iranu razornim napadima ako iranska vlada izvrši ili pokuša da izvrši atentat na njega. Istovremeno je njegova administracija uvela nove sankcije finansijskoj mreži povezanoj sa iranskim vrhovnim vođom ajatolahom Mojtabom Hameneijem.